λ ν = metoda + = + = = =
|
|
- Αἴολος Ταμτάκος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Zadata (Mira, gimnazija) Polumjer zarivljenosti udubljenog zrala je 4 m, a predmet je od zrala udaljen a = f. Nañi položaj slie. Rješenje r = 4 m, a = f, b =? Sferno zralo je dio ugline površine, tj. ono je alota ugle. Jednadžba sfernog zrala daje svezu izmeñu udaljenosti predmeta i slie od sfernog zrala i foalne daljine. Uzmemo li ao ishodište tjeme zrala i označimo li sa a udaljenost predmeta od tjemena, sa b udaljenost slie od tjemena, sa f udaljenost fousa (žarišta) od tjemena i sa r polumjer zarivljenosti zrala, vrijede jednadžbe: + =, + =. a b f a b r Budući da se predmet nalazi u žarištu sfernog zrala, za udaljenost slie vrijedi: + = metoda a b f b. supstituije + = + = = = f b f f b f b a = f Slia je besonačno daleo. Vježba Polumjer zarivljenosti udubljenog zrala je 6 m, a predmet je od zrala udaljen a = f. Nañi položaj slie. Rezultat: Slia je besonačno daleo. Zadata (Goga, mediinsa šola) Kolia je frevenija Fraunhoferove E linije ao je optiča rešeta oja ima linija na m otlanja u spetru drugog reda za 6º 3'? (brzina svjetlosti u vauumu = 3 8 m/s) Rješenje n =, s = m =. m, =, α = 6º 3', = 3 8 m/s, ν =? Optiča rešeta sastoji se od evidistantnih tijesno poredanih puotina. Udaljenost izmeñu dviju puotina zove se onstanta rešete. Masimum rasvjete dobit ćemo interferenijom u smjerovima oji zatvaraju ut α s oomiom na optiču mrežiu, tj. ao je λ = d sin α, =,, 3,..., n. Kada se eletromagnetsi val giba roz vauum vrijedi λ ν = gdje je λ valna duljina vala, ν frevenija vala, brzina svjetlosti u vauumu. Najprije izračunamo onstantu optiče rešete. s. m 5 d = = = m. n Frevenija Fraunhoferove E linije iznosi: λ = λ ν = λ ν = /: ν ν metoda λ = d λ = d /: d omparaije λ = d ν ν = = = / ν = = ν d d d,
2 8 m 3 s 4 4 = = 5.69 s = 5.69 Hz. 5 m sin 6 3' Vježba Kolia je frevenija Fraunhoferove E linije ao je optiča rešeta oja ima linija na mm otlanja u spetru drugog reda za 6º 3'? (brzina svjetlosti u vauumu = 3 8 m/s) Rezultat: Hz. Zadata 3 (Goga, mediinsa šola) Optiča rešeta otlanja monoromatsu svjetlost u spetru drugog reda za º 9'. Kolii je otlon u spetru prvog reda? Rješenje 3 λ, d, =, α = º 9', =, α =? Optiča rešeta sastoji se od evidistantnih tijesno poredanih puotina. Udaljenost izmeñu dviju puotina zove se onstanta rešete. Masimum rasvjete dobit ćemo interferenijom u smjerovima oji zatvaraju ut α s oomiom na optiču mrežiu, tj. ao je λ = d sin α, =,, 3,..., n. Otlon u spetru prvog reda iznosi: = λ = d λ = d podijelimo λ = d = λ = d λ = d jednadžbe λ d λ d = = = = / λ d λ d sin α sin 9 ' = α = sin = sin = 9 59 '. Vježba 3 Optiča rešeta otlanja monoromatsu svjetlost u spetru drugog reda za º 9'. Kolii je otlon u spetru prvog reda? Rezultat: º 4'. Zadata 4 (Nina, gimnazija) Udaljenost od stražnjeg žarišta tane leće do slie je 9 puta veća od udaljenosti prednjeg žarišta do predmeta. Nañi linearno uvećanje. Rješenje 4 b = 9 a, f, γ =? Leće su prozirna tijela, omeñena dvjema sfernim plohama, od ojih jedna može biti ravnina. Leće široog ruba jesu divergentne (ili onavne, ili rastresne), a leće tanog ruba onvergentne (ili onvesne, ili sabirne). Jednadžba je tane leće + =, a b f gdje je a udaljenost predmeta i b udaljenost slie od leće, a f foalna daljina leće. Povećanje leće γ zovemo omjerom izmeñu veličine slie y' i veličine predmeta y: y ' b γ = =. y a Kad je γ negativan, slia je obrnuta, a ad je pozitivan, slia je uspravna.
3 Nea je a udaljenost predmeta od lijevog žarišta leće žarišne duljine f, a b udaljenost slie od desnog žarišta leće žarišne duljine f. Tada je: udaljenost predmeta do leće x = a + f udaljenost slie do leće Iz jednadžbe leće dobije se y = b + f y = 9 a + f. + = + = + = / f ( a + f ) ( 9 a + f ) x y f a + f 9 a + f f a + f 9 a + f f ( 9 ) ( ) ( ) ( 9 ) f a + f + f a + f = a + f a + f 9 a f + f + a f + f = 9 a + a f + 9 a f + f 9 a f + f + a f + f = 9 a + a f + 9 a f + f f = 9 a f = 9 a / f = 9 a f = 3 a. Sada je: x = a + f metoda x = a + 3 a x = 4 a y = 9 a + f. supstituije y = 9 a + 3 a y = a f = 3 a Linearno uvećanje leće iznosi: y a γ = γ = γ = 3. x 4 a F F a f f b x y Vježba 4 Udaljenost od stražnjeg žarišta tane leće do slie je 5 puta veća od udaljenosti prednjeg žarišta do predmeta. Nañi linearno uvećanje. Rezultat: 5. Zadata 5 (Barbara, srednja šola) Predmet se nalazi ispred žarišta onvergentne leće, a od njega je udaljen m. Leća daje sliu oja je realna i udaljena je od njezina tjemena m. Odredite žarišnu udaljenost leće. Rješenje 5 a = m + f, b = m, f =? Leće su prozirna tijela, omeñena dvjema sfernim plohama, od ojih jedna može biti ravnina. Leće široog ruba jesu divergentne (ili onavne, ili rastresne), a leće tanog ruba onvergentne (ili onvesne, ili sabirne). Jednadžba je tane leće + =, a b f gdje je a udaljenost predmeta i b udaljenost slie od leće, a f foalna daljina leće. 3
4 Iz jednadžbe leće dobije se + = + = + = / f ( + f ) a b f + f f + f f f + f + f = + f f + f + f = + f ( ) ( ) f + f + f = + f f + f = f + f = a =, b =, = f + f = f + f = b ± b 4 a a =, b =, = f, = a 4 ( ) f ± 8 9, f ± +, f ± = =, = + 3 f = f = f = f = m. 3 4 f = nema smisla f = f = Vježba 5 Predmet se nalazi ispred žarišta onvergentne leće, a od njega je udaljen dm. Leća daje sliu oja je realna i udaljena je od njezina tjemena dm. Odredite žarišnu udaljenost leće. Rezultat: dm. Zadata 6 (Tina, srednja šola) Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f. Kava slia nastane ada je udaljenost predmeta od leće manja od f? A. realna i uvećana B. realna i umanjena C. virtualna i uvećana D. virtualna i umanjena Rješenje 6 Leće su prozirna tijela, omeñena dvjema sfernim plohama, od ojih jedna može biti ravnina. Leće široog ruba jesu divergentne (ili onavne), a leće tanog ruba onvergentne (ili onvesne). Sliu neog predmeta možemo najlaše onstruirati pomoću araterističnih zraa svjetlosti. Pri onstruiji slia rabimo tri arateristične zrae svjetlosti:. Zraa oja dolazi na leću usporedno s optičom osi lomi se roz žarište slie F.. Zraa oja prolazi roz žarište predmeta F lomi se usporedno s optičom osi. 3. Zraa oja prolazi roz optičo središte leće ne lomi se odnosno prolazi roz leću bez promjene smjera. F F F F ' F F ' 3 3' Ti zaoni vrijede za tane leće s malenim otvorom. Za onstruiju slie dovoljno je uzeti dvije od tri predložene zrae svjetlosti. U ovom slučaju slia predmeta je virtualna (prividna), uspravna i uvećana, a nalazi se na istoj strani gdje je i predmet. Odgovor je pod C. 4
5 slia predmet F F optiča os Vježba 6 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f. Kava slia nastane ada je udaljenost predmeta od leće jednaa dvostruoj žarišnoj daljini? Rezultat: C. A. realna i uvećana B. realna i umanjena C. realna i jednaa ao i predmet D. virtualna i jednaa ao i predmet Zadata 7 (Želja, srednja šola) Neo apsolutno rno tijelo zrači najviše energije na valnoj duljini od m. Kolia je površina toga tijela ao mu snaga zračenja iznosi 4 W? (Stefan-Boltzmannova onstanta W σ =, Wienova onstanta C =.9 3 m K ) m K 4 Rješenje 7 λ m = m, P = 4 W, W σ =, C =.9 3 m K, m K 4 S =? Stefan-Boltzmannov zaon Toplinsa energija oju zrači površina apsolutno rnog tijela u jedinii vremena odreñuje se zaonom: 4 P = σ S T, gdje je P snaga zračenja, T temperatura tijela, S površina tijela i σ Stefan-Boltzmannova onstanta W σ = 4. m K Wienov zaon Umnoža apsolutne temperature T i valne duljine λ m ojoj pripada masimalna energija zračenja u spetru apsolutno rnog tijea jedna je stalnoj veličini: λ T C.9 3 m = = m K. Računamo površinu tijela: C λm T = C λm T = C / T metoda λ = 4 m λ m P = σ S T 4 4 supstituije P = σ S T P = σ S T 4 4 C C P = σ S P = σ S / λm λm 4 C σ λm 5
6 P 4 W S = = =. m = dm C σ 8 W.9 m K 5.67 λm 4 6 m K 5.8 m Vježba 7 Neo apsolutno rno tijelo zrači najviše energije na valnoj duljini od 5.8 µm. Kolia je površina toga tijela ao mu snaga zračenja iznosi.4 W? Rezultat: dm. Zadata 8 (Ivana, gimnazija) Kolia je valna duljina jednobojne svjetlosti oja pada oomito na optiču rešetu s onstantom 6 nm, ao je sinus uta ogibnog spetra drugog reda jedan? Rješenje A. 8 m B. 9 m C. 8 m D. 8 m d = 6 nm =.6-6 m, =, sin α =, λ =? Optiča rešeta sastoji se od evidistantnih tijesno poredanih puotina. Udaljenost izmeñu dviju puotina zove se onstanta rešete d. Masimum rasvjete dobit ćemo interferenijom u smjerovima oji zatvaraju ut α s oomiom na optiču mrežiu, tj. ao je d sin α = λ, =,, 3,..., n. Valna duljina iznosi: 6 d.6 m sin d sin d sin / α α = λ α = λ λ = = = Odgovor je pod A. 6.6 m 7 = = 8 m. Vježba 8 Kolia je valna duljina jednobojne svjetlosti oja pada oomito na optiču rešetu s onstantom 8 nm, ao je sinus uta ogibnog spetra drugog reda jedan? Rezultat: B A. 8 m B. 9 m C. 8 m D. 8 m Zadata 9 (Ivana, gimnazija) Na optiču rešetu oomito upada monoromatsa svjetlost valne duljine 4 nm. Sinus ogibnog uta za prvi masimum iznosi.. Kolia je onstanta optiče rešete? Rješenje 9 A. µ m B. µ m C. 3 µ m D. 4 µ m λ = 4 nm = 4-7 m, =, sin α =., d =? Optiča rešeta sastoji se od evidistantnih tijesno poredanih puotina. Udaljenost izmeñu dviju puotina zove se onstanta rešete d. Masimum rasvjete dobit ćemo interferenijom u smjerovima oji zatvaraju ut α s oomiom na optiču mrežiu, tj. ao je d sin α = λ, =,, 3,..., n. Konstanta optiče rešete iznosi: λ λ d = λ d = λ / d = = = 6
7 Odgovor je pod B. 7 4 m 6 = = m = µ m.. Vježba 9 Na optiču rešetu oomito upada monoromatsa svjetlost valne duljine 4 nm. Sinus ogibnog uta za prvi masimum iznosi.. Kolia je onstanta optiče rešete? Rezultat: D. A. µ m B. µ m C. 3 µ m D. 4 µ m Zadata 3 (Vedran, tehniča šola) Što se dogaña s brzinom i frevenijom svjetlosti pri prelasu svjetlosti iz zraa u vodu? A. Brzina se smanji, a frevenija poveća. B. Brzina se smanji, a frevenija se ne mijenja. C. Brzina i frevenija se smanje. D. Brzina i frevenija se povećaju. Rješenje 3 v, ν Frevenija ν je svojstvo izvora svjetlosti i ona ostaje onstantna u svim sredstvima. Brzina svjetlosti u sredstvu uvije je manja od brzine svjetlosti u vauumu. Dale, pri prijelazu svjetlosti iz jednog optičog sredstva u drugo frevenija ostaje nepromijenjena, a mijenja se valna duljina i brzina svjetlosti. Pri prijelazu svjetlosti iz zraa (optiči rjeñe sredstvo) u vodu (optiči gušće sredstvo) brzina se smanji. Odgovor je pod B. Vježba 3 Što se dogaña s brzinom i frevenijom svjetlosti pri prelasu svjetlosti iz vode u zra? A. Brzina se smanji, a frevenija poveća. B. Brzina se poveća, a frevenija se ne mijenja. C. Brzina i frevenija se smanje. D. Brzina i frevenija se povećaju. Rezultat: B. Zadata 3 (Vedran, tehniča šola) Apsolutni indes loma neog sredstva je. Kolii je granični ut totalne reflesije ad svjetlost prelazi iz sredstva u zra? A. 3 B. 3.5 C. 45 D. 6 Rješenje 3 n =, α g =? Totalna reflesija je pojava oja se isljučivo javlja pri prijelazu svjetlosti iz optiči gušćeg sredstva (sredstva većeg apsolutnog indesa loma) u optiči rjeñe sredstvo (sredstvo manjeg apsolutnog indesa loma). Granični upadni ut α g je onaj za oji je ut loma 9. Kada svjetlost prelazi iz sredstva apsolutnog indesa loma n u vauum, odnosno zra, tada je Granični ut totalne reflesije iznosi: sin α g =. n 7
8 Odgovor je pod A. g = n g = αg = sin αg = 3. n = Vježba 3 Apsolutni indes loma neog sredstva je.5. Kolii je granični ut totalne reflesije ad svjetlost prelazi iz sredstva u zra? A ' B. 4 C. 4 3 ' D. 45 Rezultat: A. Zadata 3 (Maja, gimnazija) Predmet i zastor na ojem želimo dobiti oštru sliu predmeta mañusobno su udaljeni 5 m. Na ojim udaljenostima od predmeta moramo postaviti leću žarišne udaljenosti m da dobijemo oštru sliu? m i 3 m Rješenje 3 a + b = 5 m, f = m, a =? Leće su prozirna tijela, omeñena dvjema sfernim plohama, od ojih jedna može biti ravnina. Leće široog ruba jesu divergentne (ili onavne), a leće tanog ruba onvergentne (ili onvesne). Jednadžba je tane leće + =, a b f gdje je a udaljenost predmeta i b udaljenost slie od leće, a f foalna daljina leće. Računamo udaljenosti predmeta od leće. + = + = metoda a b f a b + = supstituije a 5 a a + b = 5 b = 5 a + = / a ( 5 a) ( 5 a) + a = a ( 5 a) a 5 a 6 a + a = 5 a a 6 a + a = 5 a a 6 = 5 a a a =, b = 5, = 6 a 5 a + 6 = a 5 a + 6 = b ± b 4 a a =, b = 5, = 6 a, = a ( ) ( ) a 5 ± , a ±, a ± = =, = a 5 = a = ± a = 3 a, =. 5 4 a = a = a = Postoje dva rješenja. Leća se mora postaviti na udaljenosti m i 3 m. Vježba 3 Predmet i zastor na ojem želimo dobiti oštru sliu predmeta mañusobno su udaljeni.5 m. Na ojim udaljenostima od predmeta moramo postaviti leću žarišne udaljenosti. dm da dobijemo oštru sliu? 8
9 Rezultat:. dm,.3 dm. Zadata 33 (Karlo, srednja šola) Optiča rešeta, oja ima 5 zareza po milimetru, udaljena je m od zastora i obasjana svjetlošću valne duljine 5 nm. Odredite udaljenost izmeñu susjednih masimuma i ut pod ojim nastaje masimum trećeg reda. Rješenje 33 α 3 =? n = 5, l = mm =. m, a = m, λ = 5 nm = 5-7 m, = 3, s =?, Dva točasta izvora svjetlosti su oherentna ad imaju jednau freveniju i jednau razliu faze. Ao postavimo zastor oji je usporedan sa spojniom I I (oherentni izvori), onda na njemu vidimo pruge interferenije oje su na tome malom dijelu usporedni pravi. Pruge su evidistantne, a njihova meñusobna udaljenost, tj. udaljenost dviju svijetlih ili dviju tamnih pruga, jest λ a s =, d gdje je a udaljenost od izvora do zastora, a d udaljenost meñu izvorima. d I I a z a s t o r Optiča rešeta sastoji se od evidistantnih tijesno poredanih puotina. Udaljenost izmeñu dviju puotina zove se onstanta rešete. Masimum rasvjete dobit ćemo interferenijom u smjerovima oji zatvaraju ut α s oomiom na optiču mrežiu, tj. ao je λ = d sin α, =,,, 3,.... Kad je = dobije se spetar nultog reda, za = spetar prvog reda itd. To vrijedi za otlon pod utom α na jednu i drugu stranu od smjera α =. Uočimo da je pojava simetrična s obzirom na spetar nultog reda. Odredimo onstantu optiče rešete. l d =. n Udaljenost izmeñu susjednih masimuma iznosi: l d = λ a n metoda λ a λ a n s = s = s = = λ a supstituije l l l s = d n n 7 5 m m 5 = =.5 m = 5 m.. m Računamo ut pod ojim nastaje masimum trećeg reda. l d =, = 3 metoda l l n n 3 sin 3 / supstituije n 3 = λ α n 3 = λ l d = λ 9
10 7 3 λ n 3 λ n 3 5 m 5 3 = α 3 = sin α 3 = sin α 3 = l l. m Vježba 33 Optiča rešeta, oja ima zareza po milimetru, udaljena je.5 m od zastora i obasjana svjetlošću valne duljine 5 nm. Odredite udaljenost izmeñu susjednih masimuma. Rezultat: 5 m. Zadata 34 (Zlato, srednja šola) Razlia hoda dvaju svjetlosnih monoromatsih valova iznosi.3 λ. Kolia im je razlia faza isazana u stupnjevima? Rješenje 34 δ =.3 λ, Φ =? Dva točasta izvora svjetlosti su oherentna ad imaju jednau freveniju i jednau razliu faze. U neoj toči prostora razlia faza Φ i razlia hoda δ povezane su formulom Razlia faza isazana u stupnjevima iznosi: Φ δ =. π λ Φ δ δ δ.3 λ.3 λ = Φ = / π Φ = π Φ = π Φ = π π λ π λ λ λ λ Φ =.6 π π rad = 8 Φ =.6 8 Φ = 8. Vježba 34 Razlia hoda dvaju svjetlosnih monoromatsih valova iznosi.6 λ. Kolia im je razlia faza isazana u stupnjevima? Rezultat: 6. Zadata 35 (Zlato, srednja šola) Razlia hoda dvaju svjetlosnih monoromatsih valova iznosi.5 λ. Kolia im je razlia faza isazana u stupnjevima? A. 8 B. 9 C. 3 D. Rješenje 35 δ =.5 λ, Φ =? Dva točasta izvora svjetlosti su oherentna ad imaju jednau freveniju i jednau razliu faze. U neoj toči prostora razlia faza Φ i razlia hoda δ povezane su formulom Razlia faza isazana u stupnjevima iznosi: Φ δ =. π λ Φ δ δ δ.5 λ.5 λ = Φ = / π Φ = π Φ = π Φ = π π λ π λ λ λ λ Odgovor je pod A. Φ = π π rad = 8 Φ = 8.
11 Vježba 35 Razlia hoda dvaju svjetlosnih monoromatsih valova iznosi.5 λ. Kolia im je razlia faza isazana u stupnjevima? A. 8 B. 9 C. 3 D. Rezultat: B. Zadata 36 (Roby, gimnazija) Monoromatsa svjetlost frevenije 5 4 Hz prelazi iz vauuma u stalo indesa loma.5. Kolio valnih duljina ima na udaljenosti. mm u stalu? (brzina svjetlosti u vauumu = 3 8 m/s) Rješenje 36 ν = 5 4 Hz, n =.5, s =. mm =. -3 m, = 3 8 m/s, N =? U neom sredstvu indesa loma n brzina širenja v eletromagnetsog vala je manja od brzine širenja u vauumu i vrijedi n = v, gdje je brzina svjetlosti u vauumu. Jednadžba oja povezuje brzinu širenja vala v, valnu duljinu λ i freveniju ν eletromagnetsog vala može se priazati ao v = λ ν. Računamo valnu duljinu monoromatse svjetlosti u stalu indesa loma n. v n = n = / v = metoda v v n n λ ν = omparaije n v = λ ν v = λ ν v = λ ν λ ν = / λ =. n ν n ν Broj valnih duljina na udaljenosti s iznosi: s N = s λ metoda s s n ν N N N supstituije = = = = λ = n ν n ν n ν 3 4. m.5 5 = s = 3. 8 m 3 s Vježba 36 Monoromatsa svjetlost frevenije 5 4 Hz prelazi iz vauuma u stalo indesa loma.5. Kolio valnih duljina ima na udaljenosti.4 mm u stalu? (brzina svjetlosti u vauumu = 3 8 m/s) Rezultat: 6. Zadata 37 (Ana, gimnazija) Na optiču rešetu onstante d = 6 µm oomito upada monoromatsa svjetlost valne duljine λ. Kut izmeñu spetra prvog i drugog reda iznosi α = 5. Izračunajte valnu duljinu svjetlosti. Rješenje 37 d = 6 µm = 6-6 m, =, =, α = 5, λ =?
12 Optiča rešeta sastoji se od evidistantnih tijesno poredanih puotina. Udaljenost izmeñu dviju puotina zove se onstanta rešete. Masimum rasvjete dobit ćemo interferenijom u smjerovima oji zatvaraju ut α s oomiom na optiču mrežiu, tj. ao je λ = d sin α, =,, 3,..., n. Za spetar prvog i drugog reda vrijedi: =, d = λ d = λ podijelimo d λ = =, d = λ d = λ jednadžbe d λ d λ = = = = / sin sin. d sin sin sin sin α = α α λ α α α Budući da je ut izmeñu spetra prvog i drugog reda α, vrijedi: α α = α α = α + α. Uporabom funije sinus dobije se: α = α + α α = α + α / sin = sin ( α + α ) = ( ) ( ) = sin α + α sin x + y = sin x os y + os x sin y = os α + osα sin α = os α + osα sin α / osα osα os sin x = α + sin α tg x= osα osα osα os x osα tg α os = tg α α + sin α tg α os sin os = tg α α α + α ( ) tg α tg α os α = sin α tg α os α = sin α sin α sin α tg α ( os α ) = sin α / tg α os = α os = tg α α os α sin 5 α = tg α = 4 57 '44''. os 5 Računamo valnu duljinu svjetlosti. 6 6 d = 6 m, =, α = 4 57 '44 '' d = 6 m, =, α = 4 57 '44 '' d = λ d sin α = λ / 6 6 d = 6 m, =, α = 4 57 '44 '' d = 6 m, =, α = 4 57 '44'' d d λ = λ = 6 6 m sin 4 57 ' 44 '' 7 6 λ = = 5.9 m =.59 m =.59 µ m.
13 Vježba 37 Na optiču rešetu onstante d = 6 nm oomito upada monoromatsa svjetlost valne duljine λ. Kut izmeñu spetra prvog i drugog reda iznosi α = 5. Izračunajte valnu duljinu svjetlosti. Rezultat: 59 nm. Zadata 38 (Ivan, gimnazija) Pod ojim utom pada zraa svjetlosti na površinu stala ao je ut loma β = 3? (indes loma stala n =.5) Rješenje 38 β = 3, n =.5, α =? Kad svjetlost prelazi iz jednoga optičog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraa, oomia na graniu sredstva u upadnoj toči i lomljena zraa leže u istoj ravnini. Omjer sinusa uta upadanja α i sinusa uta loma β stalan je broj oji nazivamo indesom loma n. Upadni ut α i ut loma β vezani su jednadžbom (Snelliusov zaona): n. sin β = Ao je prvo sredstvo vauum (zra), tada indes loma nazivamo apsolutnim indesom loma n. α. sredstvo. sredstvo β Računamo upadni ut α. = n = n / sin β = n sin β α = sin ( n sin β ) sin β sin β ( ) α = sin.5 sin 3 = 48 35'. Vježba 38 Pod ojim utom pada zraa svjetlosti na površinu dijamanta ao je ut loma β =? (indes loma dijamanta n =.4) Rezultat: 4 5'. Zadata 39 (Ivan, gimnazija) Zraa svjetlosti prelazi iz terpentina u zra. Granični ut pri ojemu se javlja totalna reflesija jest 4 3'. Kolia je brzina širenja svjetlosti u terpentinu? (brzina svjetlosti u vauumu = 3 8 m/s) Rješenje 39 α g = 4 3', = 3 8 m/s), v =? Totalna reflesija je pojava oja se isljučivo javlja pri prijelazu svjetlosti iz optiči gušćeg u optiči rjeñe sredstvo. Granični upadni ut α g je onaj za oji je ut loma 9. Kada svjetlost prelazi iz sredstva apsolutnog indesa loma n u vauum (zraa), tada je sin α g =. n Indes loma je omjer izmeñu brzine svjetlosti u vauumu i brzine svjetlosti u neom sredstvu. 3
14 n =. v Iz sustava jednadžbi izračunamo brzinu svjetlosti v u terpentinu. g = n metoda sin sin v αg αg g = = = supstituije n = v v v 8 8 g = v / v = g = 3 m sin 4 3' =. m. s s Vježba 39 Zraa svjetlosti prelazi iz neog sredstva u zra. Granični ut pri ojemu se javlja totalna reflesija jest 3. Kolia je brzina širenja svjetlosti u sredstvu? (brzina svjetlosti u vauumu = 3 8 m/s) Rezultat:.5 8 m/s. Zadata 4 (Bojan, srednja šola) Pri prijelazu iz vauuma u neo sredstvo svjetlost upada pod utom 6, a lomi se pod utom 3. Kolia je brzina svjetlosti u sredstvu ao je brzina svjetlosti u vauumu? A..58 B..73 C..85 D. Rješenje 4 α = 6, β = 3,, v =? Kad svjetlost prelazi iz jednoga optičog sredstva u drugo, mijenja smjer. Upadna zraa, oomia na graniu sredstva u upadnoj toči i lomljena zraa leže u istoj ravnini. Omjer sinusa uta upadanja α i sinusa uta loma β stalan je broj oji nazivamo indesom loma n. Upadni ut α i ut loma β vezani su jednadžbom (Snelliusov zaona): v, sin β = v gdje su v i v brzine svjetlosti u prvom i drugom sredstvu. α. sredstvo. sredstvo β Brzina svjetlosti u sredstvu iznosi: sin β sin β sin 3 = = / v v = =.58. sin sin v sin sin sin 6 = β v β α α Odgovor je pod A. Vježba 4 Pri prijelazu iz vauuma u neo sredstvo svjetlost upada pod utom 65, a lomi se pod utom 3. Kolia je brzina svjetlosti u sredstvu ao je brzina svjetlosti u vauumu? Rezultat: C. A..5 B..55 C..55 D. 4
y = 7 cm, r = 30 cm, a = f predmet je u žarištu zrcala,
Zadata 6 (Vlato, pomosa šola) edmet viso 7 cm nalazi se u žaištu onavnog sfenog zcala polumjea zaivljenosti 30 cm. Odedite položaj slie. Rješenje 6 b =? y = 7 cm, = 30 cm, a = f pedmet je u žaištu zcala,
Διαβάστε περισσότεραF2_ zadaća_ L 2 (-) b 2
F2_ zadaća_5 24.04.09. Sistemi leća: L 2 (-) Realna slika (S 1 ) postaje imaginarni predmet (P 2 ) L 1 (+) P 1 F 1 S 1 P 2 S 2 F 2 F a 1 b 1 d -a 2 slika je: realna uvećana obrnuta p uk = p 1 p 2 b 2 1.
Διαβάστε περισσότεραPriprema za državnu maturu
Priprema za državnu maturu G E O M E T R I J S K A O P T I K A 1. Valna duljina elektromagnetskoga vala približno je jednaka promjeru jabuke. Kojemu dijelu elektromagnetskoga spektra pripada taj val? A.
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραZadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραŠto je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val
Optika Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val Transvezalan Boja ovisi o valnoj duljini idljiva svjetlost (od 400 nm do 700 nm) Ljubičasta ( 400 nm) ima kradu valnu duljinu od crvene (700 nm)
Διαβάστε περισσότεραλ =. m = kg,
Zadata 6 (Ante, srednja šola) Kolia je valna duljina teralni neutrona energije 0.04 ev? (asa neutrona =.675 0-7 g, Plancova onstanta = 6.66 0-34 J s) Rješenje 6 E = 0.04 ev = [ 0.04.6 0-9 ] = 6.4 0 - J,
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραc - brzina svjetlosti u vakuumu, v - brzina svjetlosti u sredstvu. Apsolutni indeks loma nema mjernu jedinicu i n 1.
Geometrijska optika_intro Zakoni geometrijske optike, zrcala, totalna refleksija, disperzija svjetlosti, leće, oko i načini korekcije vida Zakoni geometrijske optike 1. zakon pravocrtnog širenja svjetlosti
Διαβάστε περισσότεραF2_K1_geometrijska optika test 1
F2_K1_geometrijska optika test 1 1. Granični lom i totalna refleksija. Izračunajte granični kut upada za sistem staklozrak, ako je indeks loma stakla 1,47. Primjena totalne refleksije na prizmi; jednakokračna
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
Διαβάστε περισσότεραPITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE
PITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE 1. Opišite svjetlosne izvore. Po čemu se oni razlikuju? 2. Opiši osjetljivost oka na različite valne duljine. 3. Definiraj (i pojasni) pojmove: točkasti svjetlosni
Διαβάστε περισσότεραIzbor zadataka Fizika 2
Izbor zadataka Fizika 2 (optika i fotometrija) Katedra fizike Grafičkog fakulteta, Zagreb, 2007/08 FIZIKA 2/1 1. Na optičku mrežicu pada okomito snop vidljive svjetlosti. Kolika je valna duljina crvene
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima
Zadaci - Geometrijska optika - Fizikalna optika - 2007/08 Geometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima ravni dioptar planparalelna ploča prizma Koja svojstva svjetlosti poznajete? Što je svjetlost
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραE 2? E = λ 1 = 10 µm = 10-5 m, λ 2 = 10 nm = 10-8 m,
adata (Brano, srednja šola) Valna je duljina infrarvenog zračenja µm, a ultraljubičaste svjetlosti nm. ato je energija fotona ultraljubičaste svjetlosti: A. puta veća B. puta veća C. puta veća D. puta
Διαβάστε περισσότεραF2_kolokvij_K2_zadaci izbor_rješenja lipanj, 2008
F_kolokvij_K_zadai izbor_rješenja lipanj, 008 Fermatov prinip:. Fermatov prinip o širenju svjetlosnih zraka; izvedite zakon refleksije pomoću prinipa minimalnog vremena širenja svjetlosti između dviju
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom
Valovi 1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom y = a3 a 2 x 2, gdje je a = 1 m (x i y takoder su izraženi u metrima). Maksimum impulsa je u toči x = 0 m.
Διαβάστε περισσότερα4. Leće i optički instrumenti
4. Leće i optički instrumenti. Ključni pojmovi Leće, Besselova metoda, dijaprojektor, mikroskop, Keplerov i Galilejev teleskop. Teorijski uvod Jednadžba leće: Žarišna daljina tanke leće, udaljenost predmeta
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) ( ) ( ) x y
Zadatak 4 (Vlado, srednja škola) Poprečni presjek rakete je u obliku elipse kojoj je velika os 4.8 m, a mala 4. m. U nju treba staviti meteorološki satelit koji je u presjeku pravokutnog oblika. Koliko
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραSvjetlost. Priroda svjetlosti Zakoni geometrijske optike Fermatov princip Refleksija svjetlosti. Ravno zrcalo Sferno zrcalo.
Poglavlje Svjetlost.....3..4..4...4...5..5...5...5.3..6..6...6...6.3..7..8. Priroda svjetlosti Zakoni geometrijske optike Fermatov princip Refleksija svjetlosti Ravno zrcalo Sferno zrcalo Lom svjetlosti
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska optika. Fizika 2 Predavanje 9. Dr. sc. Damir Lelas
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Razlikovni studiji (90/90/930/940/950) Fizika Predavanje 9 Geometrijska optika Dr. sc. Damir Lelas (Damir.Lelas@fesb.hr, damir.lelas@cern.ch ) Danas
Διαβάστε περισσότεραNASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3
GIMNZIJ I STRUKOVN ŠKOL JURJ DORILE PZIN NSTVNI PREDMET: MTEMTIK nalitiča geometrija u ravnini. GORTN ROERT..00 Nastavno pismo NSTVNO PISMO - MTEMTIK TEHNIČR Z ELEKTROTEHNIKU TLI SDRŽJ. NLITIČK GEOMETRIJ
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραPodsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula
Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula ukratko je objašnjeno značenje svih slova u formulama koje se dobiju uz ispit [u uglatim zagradama su SI mjerne jedinice] Kinetika v = brzina ( =
Διαβάστε περισσότερα(12.j.) 11. Dva paralelna vodiča nalaze se u vakuumu. Kroz njih prolaze struje I1 i I2, kako je prikazano na crteţu.
MAGNETIZAM (ispitni katalog) 11. Tri jednaka ravna magneta spojimo u jednu cjelinu, kao što je prikazano na slikama. Koji crteţ ispravno prikazuje razmještaj polova magneta nastalog nakon spajanja? (08.)
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10
Fizika 2 Optika Geometrijska optika 2009/10 1 2 Optika..definicija Optika, u širem smislu, je dio fizike koji proučava elektromagnetske valove; njihova svojstva i pojave. Elektromagnetski valovi ili (elektromagnetsko
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραParabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole
Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole 5. 1. Definicija parabole...............................
Διαβάστε περισσότεραRijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5
Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz
Διαβάστε περισσότεραISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)
FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi
Διαβάστε περισσότεραGeometrijska optika 3. dio. -sferni dioptar -leće -sferne i kromatične aberacije
Geometrijska optika 3. dio -sferni dioptar -leće -sferne i kromatične aberacije Sferni dioptar Sferni dioptar - skup dvaju homogenih izotropnih optičkih sredstava različitih indeksa loma n 1 i n 2, rastavljenih
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότεραZdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:
Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραVJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.
Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραInterferencija svjetlosti
Interferencija svjetlosti a) Interferencija valova (mehaničkih i svjetlosnih) je svojstvo algebarskog zbrajanja (pojačavanja i poništavanja) dva ili više vala. Na slici je prikazan val na vodi iz jednog
Διαβάστε περισσότεραAlgebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske
Algebra Vektora 1 Algebra vektora 1.1 Definicija vektora pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske veličine za opis skalarne veličine trebamo zadati samo njezin iznos (npr.
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραINSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar
INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I seminar šk.g. 2006/07. 4 selektori valnih duljina sastavila: V. Allegretti Živčić SELEKTORI VALNIH DULJINA filtri monokromatori (disperzni element) apsorpcijski interferencijski
Διαβάστε περισσότεραZa teorijsko objašnjenje Youngova pokusa koristi se slika 2. Slika 2. uz teorijsko objašnjenje Youngovog pokusa
Valna optika_intro Interferencija svjetlosti, Youngov pokus, interferencija na tankim listićima, difrakcija svjetlosti na pukotini, optička rešetka, polarizacija svjetlosti, Brewsterov zakon Interferencija
Διαβάστε περισσότεραNacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja FIZIKA. Ispitna knjižica 1 FIZ IK-1 D-S001
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja FIZIKA Ispitna knjižica 1 12 Prazna stranica 99 UPUTE Pozorno slijedite sve upute. Ne okrećite stranicu i ne rješavajte test dok to ne odobri dežurni
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10
Fizika Optika Geometrijska optika 009/10 1 Geometrijska optika -empirijska, aproksimativna (vrijedi uz određene uvjete) -svjetlost se proučava kao pravocrtna pojava koja se širi brzinom c 0 =310 8 ms -1
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραF2_K2, R: nastavni materijali s predavanja, preporučena literatura, web stranica katedre fizike;
F_K,.06.08.. Interferencija elektromagnetskih valova; posebno vidljive svjetlosti. Uvjeti za konstruktivnu i destruktivnu interferenciju. Opišite interferentni uzorak za monokromatsku i polikromatsku svjetlost
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Fizikalna optika 2009/10
Fizika 2 Fizikalna optika 2009/10 1 Optika..definicija Optika, u širem smislu, je dio fizike koji proučava elektromagnetske valove; njihova svojstva i pojave. Elektromagnetski valovi ili (elektromagnetsko
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραFizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstava Fizika 2 Auditorne vježbe 11 Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt Ivica Sorić (Ivica.Soric@fesb.hr)
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Διαβάστε περισσότερα2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραRješenje 141 Uočimo da je valna duljina čestice obrnuto razmjerna sa razlikom energijskih razina. h = E E n m h E E. m c
Zadatak 4 (Ivia, trukovna škola) Crtež prikazuje dio energijkih razina vodikova atoma. Koja od trjelia prikazuje emiiju fotona najkraće valne duljine? Zaokružite ipravan odgovor. A. a) B. b) C. ) D. d
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραLorentzova sila sila kojom magnetsko polje djeluje na česticu naboja q koja se u njemu giba brzinom v
Lorentzova sila sila kojom magnetsko polje djeluje na česticu naboja q koja se u njemu giba brzinom v α je kut od v prema B pravilo desne ruke: ako je naboj pozitivan, isto kao i za Amperovu silu samo
Διαβάστε περισσότεραFIZIKA. Rezultati državne mature 2010.
FIZIKA Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 9395 k 36 38,4 St. pogreška mjerenja 5,25 edijan 36 od 18 St. devijacija 18,57 Raspon 80 inimum 0 aksimum
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραValovi. Poglavlje 1. Zadatak 1.1 Uz koje uvjete za konstantu a, funkcija u(x, t) = x 2 + 4axt 4a 2 t 2 zadovoljava valnu jednadžbu: 2 u.
Poglavlje Valovi Zadatak. Uz koje uvjete za konstantu a, funkcija u(x, t) = x 2 + 4axt 4a 2 t 2 zadovoljava valnu jednadžbu: 2 u x 2 = 2 u v 2? (vidi sliku.) t2 2.8.6 t s.4.5 x m 2 4 6 u x,t.2.5 Slika.:
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραI. Zadatci višestrukoga izbora
Fizika I. Zadatci višestrukoga izbora U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Točne odgovore morate označiti znakom X na listu za odgovore kemijskom olovkom. Svaki točan odgovor
Διαβάστε περισσότεραZadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.)
Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi, izdanje proljeće 2017.) četvrti razred (valna optika, relativnost, uvod u kvantnu fiziku, nuklearna fizika) Sve primjedbe
Διαβάστε περισσότεραFizikalna optika SVJETLOST. -interferencija -difrakcija -polarizacija
Fizikalna optika geometrijska optika fizikalna (valna) optika zraka SVJETLOST val -interferencija -difrakcija -polarizacija Fizikalna optika Fizikalna optika - Zasniva se na valnoj teoriji svjetlosti.
Διαβάστε περισσότερα