Grčki jezik. Ispitni katalog za državnu maturu u škol. god /2010. lipanj 2008

Transcript

1 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Grčki jezik Ispitni katalog za državnu maturu u škol. god /2010. lipanj 2008 Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Grčkoga jezika: Inga Fröbe Naprta, prof., Klasična gimnazija, Zagreb voditeljica Koraljka Crnković, prof., Privatna klasična gimnazija, Zagreb Ivana Marijanović, prof., I. gimnazija Split, Nadbiskupijska klasična gimnazija Don Frane Bulić, Split Zdravka Martinić-Jerčić, prof., Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb Ninoslav Zubović, prof., Filozofski fakultet, Zagreb

2

3 SADRŽAJ 1. Uvod Područja ispitivanja Obrazovni ishodi Razumijevanje i uporaba jezika Vokabular Civilizacija i književnost Struktura ispita Razumijevanje i uporaba jezika Vokabular Civilizacija i književnost Tehnički opis ispita Trajanje ispita Izgled testa i način rješavanja Pribor Opis bodovanja Vrjednovanje prve ispitne cjeline Vrjednovanje druge ispitne cjeline Vrjednovanje treće ispitne cjeline Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem Primjer zadatka višestrukoga izbora Primjer zadatka kratkih odgovora Primjer zadatka dopunjavanja Primjer zadatka povezivanja Kako se pripremiti za ispit Literatura Preporučena literatura za pristupnike Preporučena literatura za profesore Korisni linkovi Odlomci iz djela autora propisanih planom i programom Dodatci Vokabular Imena Tablice glagola Glagoli prema završnom glasu osnove (verba vocalia, verba muta i verba liquida) Glagoli na μι Glagoli s osobitom tvorbom oblika... 50

4

5 1. Uvod Grčki jezik je na državnoj maturi obvezan predmet. Ispitni katalog za državnu maturu iz Grčkoga jezika temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u škol. god. 2009/2010. Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. Ispitni katalog usklađen je s odobrenim četverogodišnjim nastavnim planom i programom 1 za Grčki jezik u klasičnim gimnazijama. Razina ispita iz Grčkoga jezika na državnoj maturi u škol. god / je ista za sve učenike, kako za one koji su upisali program klasične gimnazije kao početnici, tako i za one koji su je upisali kao nastavljači. Ispitni katalog sadrži sljedeća poglavlja: Područja ispitivanja Obrazovni ishodi Struktura ispita Tehnički opis ispita Opis bodovanja Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem Kako se pripremiti za ispit U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći odgovor na pitanje što se ispituje. U prvome su poglavlju, kao što i sam naziv ukazuje, navedena područja ispitivanja, odnosno ključne vještine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. U drugome je pak poglavlju, kroz konkretne opise onoga što pristupnik treba znati, razumjeti i moći učiniti, pojašnjen način na koji će se navedena znanja i vještine provjeravati. Treće, četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje te su u njima pojašnjeni struktura i oblik ispita, vrste zadataka, način provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina. Šesto poglavlje sadrži primjere svih tipova zadataka. Slijedi poglavlje koje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. U tom poglavlju nalaze se savjeti koji pristupnicima pomažu u pripremi ispita. Dodatci su priloženi s istom svrhom. 1 Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, Školske novine, Zagreb,

6 Dodatno, uz ispitni katalog za državnu maturu iz Grčkoga jezika bit će objavljen ogledni primjerak testa, ključ za odgovore i način bodovanja. Bitno je napomenuti da će se za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama izvršiti prilagodba ispita u skladu s Uputama za provođenje državne mature za pristupnike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama koje je u godini usvojilo Vijeće Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav i koje su objavljene u studenome godine (ISBN , CIP ). Vrjednovanje uradaka također će se izvršiti u skladu s postupcima predviđenim u navedenome dokumentu. Za svaki predmet Stručna radna skupina za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama izradit će zajedničku brošuru u kojoj će biti detaljno objašnjena prava i mogućnosti prilagodbe ispitne tehnologije u odnosu na vrstu i stupanj teškoće učenika. 4

7 2. Područja ispitivanja Državnom maturom iz Grčkoga jezika provjeravaju se sljedeća ključna znanja i vještine: razumijevanje jednostavnijega izvornoga grčkoga teksta poznavanje i uporaba jezičnih zakonitosti grčkoga jezika ovladanost osnovnim vokabularom poznavanje osnova grčke civilizacije i književnosti Ispit iz Grčkoga jezika se, sukladno tome, sastoji od tri ispitne cjeline. Prvom cjelinom ispituje se razumijevanje i uporaba jezika, drugom cjelinom vokabular, a trećom cjelinom civilizacija i književnost. 3. Obrazovni ishodi U ovom su poglavlju za svaku ispitnu cjelinu određeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati, razumijeti i moći učiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu Razumijevanje i uporaba jezika Prvom ispitnom cjelinom (razumijevanje i uporaba jezika) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna, odnosno može: pravilno pisati i čitati grčki tekst pravilno naglašavati grčke riječi prema pravilima o naglašavanju prepoznati glasovne promjene (prijevoj, naknadno produljivanje, asimilaciju) primijeniti pravila o stezanju vokala prepoznati osnovne zakonitosti prozodije i metrike prepoznati metričke sheme heksametra, elegijskog distiha i jampskog trimetra prepoznati sve vrste riječi razlikovati i koristiti kategorije nominalnoga sustava članove padeže rodove deklinacije zamjenice brojeve stupnjeve komparacije razlikovati i koristiti (primijeniti) kategorije i oblike glagolskoga sustava lice broj način vrijeme aspekt i dijatezu 5

8 participe i infinitive razlikovati tematsku i atematsku konjugaciju i sve oblike tih konjugacija (prezentsku, futursku, aoristnu, perfektnu i pasivnu osnovu) analizirati rečenice prepoznati i prevesti osnovne sintaktičke elemente u nekoj rečenici vrste participa vrste konjunktiva i optativa u nezavisnim rečenicama vrste nezavisno složenih rečenica vrste zavisno složenih rečenica rečenične konstrukcije akuzativa i nominativa s infinitivom i genitiva apsolutnoga prepoznati ispravan prijevod rečenice iz nekoga originalnoga grčkoga teksta od pisaca propisanih programom povezivati i razumjeti dijelove neke grčke rečenice razumjeti sadržaj jednostavnijega originalnoga grčkoga teksta nekoga od pisaca propisanih programom Ksenofont Demosten Homer Herodot liričari filozofi tragici Eshil, Sofoklo, Euripid 3.2. Vokabular Drugom ispitnom cjelinom (Vokabular) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna, odnosno može: prevesti (navesti značenje) riječi iz propisanoga vokabulara prevesti (navesti značenje) riječi koje proizlaze iz propisanoga vokabulara prepoznati etimologiju riječi podrijetlom iz grčkoga jezika i navesti njihovo značenje na temelju poznatoga vokabulara povezivati sinonime i antonime u grčkom jeziku 3.3. Civilizacija i književnost Trećom ispitnom cjelinom (Civilizacija i književnost) provjerava se u kojoj mjeri pristupnik zna, odnosno može: navesti i opisati likove i priče iz grčke mitologije navesti i objasniti osnovne pojmove grčke religije prepoznati i opisati najvažnije događaje grčke povijesti prepoznati i opisati društvene i kulturne prilike iz pojedinih razdoblja grčke povijesti prepoznati i razumjeti osnovne pojmove svakodnevnoga privatnoga i društvenoga života Grka (opisati svakodnevni privatni i društveni život Grka) 6

9 objasniti periodizaciju grčke književnosti prepoznati, navesti i objasniti osnovne karakteristike pojedinih književnih vrsta (epika, lirika, historiografija, retorika, filozofija, drama) navesti podatke o životu i djelu najistaknutijih predstavnika pojedinih književnih vrsta prepoznati glavne stilske karakteristike autora propisanih programom 7

10 4. Struktura ispita Ispit iz Grčkoga jezika se sastoji od triju cjelina. Prvom cjelinom ispituje se razumijevanje i uporaba jezika, drugom cjelinom vokabular, a trećom cjelinom civilizacija i književnost. U tekstu koji slijedi detaljno je opisana struktura svake ispitne cjeline Razumijevanje i uporaba jezika Ovim dijelom ispita provjerava se razina razumijevanja pročitanoga teksta, dijela teksta ili rečenice te znanja i vještine koje je pristupnik stekao u područjima morfologije i sintakse. Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 1. Tablica 1. Struktura prve ispitne cjeline ZADATAK ISPITIVANA PODVJEŠTINA razumijevanje sadržaja teksta prepoznavanje sintaktičkih elemenata rečenice VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA zadatci višestrukoga izbora 5 zadatci višestrukoga izbora određivanje glagolskih oblika zadatci kratkih odgovora analiza rečenice zadatci kratkih odgovora prepoznavanje ispravnoga prijevoda rečenice prepoznavanje metričkih zakonitosti povezivanje i razumijevanje strukture grčke rečenice prepoznavanje ispravnoga prijevoda rečenice zadatci višestrukoga izbora 3 zadatci višestrukoga izbora 2 zadatci povezivanja 4 zadatci višestrukoga izbora poznavanje morfologije zadatci kratkih odgovora poznavanje morfologije zadatci povezivanja poznavanje morfologije zadatci višestrukoga izbora poznavanje morfologije zadatci višestrukoga izbora poznavanje morfologije zadatci višestrukoga izbora 5 Napomena! Polazni tekstovi na kojima će se ispitivati razumijevanje sadržaja u zadatcima od 1. do 5. bit će izabrani iz djela propisanih autora, ali ne iz odlomaka propisanih u ovom katalogu u dodatku Literatura. U zadatcima od 10. do 20. tekstovi (rečenice) će biti izabrani iz odlomaka propisanih u ovom katalogu u dodatku Literatura. 8

11 4.2. Vokabular Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje vokabulara iz tekstova propisanih nastavnim planom i programom za klasične gimnazije. Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 2. Tablica 2. Struktura druge ispitne cjeline ZADATAK ISPITIVANA PODVJEŠTINA VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA poznavanje vokabulara zadatci povezivanja poznavanje etimologije riječi zadatci višestrukoga izbora Civilizacija i književnost Ovim dijelom ispita provjerava se poznavanje civilizacijskih sadržaja propisanih nastavnim planom i programom za učenike klasičnih gimnazija. Struktura treće ispitne cjeline prikazana je u tablici 3. Tablica 3. Struktura treće ispitne cjeline ZADATAK ISPITIVANA PODVJEŠTINA poznavanje grčke civilizacije i književnosti poznavanje grčke civilizacije i književnosti poznavanje grčke civilizacije i književnosti poznavanje grčke civilizacije i književnosti VRSTA ZADATAKA BROJ ZADATAKA zadatci povezivanja 5 zadatci višestrukoga izbora 5 zadatci dopunjavanja 6 zadatci višestrukoga izbora 5 9

12 5. Tehnički opis ispita 5.1. Trajanje ispita Ispit iz Grčkoga jezika je pisani ispit ukupnoga trajanja 90 minuta. Pristupnik sam raspoređuje zadano vrijeme i nije vremenski ograničen pri rješavanju pojedinih dijelova ispita. Za vrijeme trajanja ispita pristupnik ne smije napuštati prostoriju Izgled testa i način rješavanja Pristupnici dobivaju omotnice u kojima se nalaze ispitna knjižica i list za odgovore. Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute koje će slijediti pri rješavanju testa, otisnute na prvoj desnoj stranici unutar ispitne knjižice. Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za riješavanje. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznačen i način zabilježavanja točnih odgovora. Zadatke višestrukoga izbora i zadatke povezivanja pristupnici rješavaju označavanjem slova točnoga odgovora. Slova točnih odgovora označavaju se znakom X. Ukoliko pristupnik označi više od jednoga odgovora zadatak će se bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što među označenima i točan odgovor. Zadatke dopunjavanja pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora na za to predviđeno mjesto koje je naznačeno u uputi. Prostor s naznačenim brojem bodova popunjava ocjenjivač Pribor Pribor koji je dopušteno rabiti tijekom pisanja spita iz Grčkoga jezika su kemijske olovke plave ili crne boje. Pristupnici ne smiju koristiti rječnike, gramatičke sažetke kao ni ostala pomagala. Nije dozvoljena uporaba tehničkih pomagala. Tijekom trajanja ispita nije dozvoljeno napuštanje prostorije u kojoj se ispit provodi. 10

13 6. Opis bodovanja Uspješnost pristupnika na ispitu određuje se tako da ostvareni bodovi u svakoj od triju cjelina u ukupnom rezultatu sudjeluju s određenim udjelom. Udio ispitnih cjelina u ukupnom uspjehu na ispitu prikazan je u tablici 4. Tablica 4. Udio ispitnih cjelina u ispitu Razumijevanje i uporaba jezika 60 % Vokabular 10 % Civilizacija i književnost 30 % 6.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline Bodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod. Ukupni broj bodova: Vrjednovanje druge ispitne cjeline Bodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod. Ukupni broj bodova: Vrjednovanje treće ispitne cjeline Bodovi: Točan odgovor na pojedini zadatak donosi jedan bod. Ukupni broj bodova:

14 7. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem U ovom poglavlju nalaze se primjeri zadataka 2. Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, točan odgovor te način bodovanja Primjer zadatka višestrukoga izbora 3 Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja) te ponuđenih odgovora, od kojih je jedan točan. Pažljivo pročitajte zadatke. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka znakom X označite slovo točnoga odgovora. Ὁ Κῦρος τὴν Ἑλληνικὴν δύναμιν κρυφαίως ἥθροιζεν, ὅπως τὸν βασιλέα ὅτι ἀπαρασκευότατον λάβοι. Potcrtana zavisna rečenica je A. vremenska B. namjerna C. posljedična TOČAN ODGOVOR: B. OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i prevesti (...) vrste zavisno složenih rečenica BODOVANJE: 1 bod točan odgovor 0 bodova netočno ili ukoliko se zaokruži više odgovora 7.2. Primjer zadatka kratkih odgovora 4 U zadatku kratkih odgovora pristupnik treba odgovoriti rječju ili jednostavnom rečenicom. Svoj odgovor treba upisati na za to predviđeno mjesto. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka. Potpuno opišite zadane oblike iz teksta. Upišite svoje odgovore uz redni broj zadatka na listu za odgovore. ἥθροιζεν... TOČAN ODGOVOR: 3. l. sg. ind. impf. akt. OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati i koristiti (primijeniti) kategorije i oblike glagolskoga sustava 2 Za svaku vrstu zadatka dan je primjer, bez obzira na ispitne cjeline. Primjere i specifičnosti zadataka u pojedinim ispitnim cjelinama može se pogledati u oglednom primjerku testa. 3 Primjer je preuzet iz prve ispitne cjeline (zadatci od 6. do 9). 4 Primjer je preuzet iz prve ispitne cjeline (zadatci od 10. do 13.) 12

15 BODOVANJE: 1 bod točan odgovor 0 bodova netočno ili prazno 7.3. Primjer zadatka dopunjavanja U zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovršiti zadanu rečenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na za to predviđeno mjesto. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka. Pažljivo pročitajte tvrdnje. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upišite riječ koja nedostaje. Jedina Eshilova sačuvana tragedija s povijesnim sadržajem zove se. TOČAN ODGOVOR: Perzijanci OBRAZOVNI ISHOD: navesti podatke o životu i djelu najistaknutijih predstavnika pojedinih književnih vrsta BODOVANJE: 1 bod točan odgovor 0 bodova netočno ili prazno 7.4. Primjer zadatka povezivanja Zadatak povezivanja i sređivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka), osnove (pitanja), pet čestica pitanja te osam čestica odgovora. Dodatno, priložen je i primjer. Pažljivo pročitajte zadatak i povežite pojmove (od 57. do 61.) s njima istoznačnim pojmovima (od A do H). Na listu za odgovore uz redni broj zadatka znakom X označite slova točnih odgovora. φεύγω 57. μισέω 58. ἐργάζομαι 59. φημί 60. στέλλω 61. ὁράω 0. στυγέω B. λέγω C. πέμπω D. κτείνω E. ἔρχομαι F. πράττω G. βλέπω H. φυλάττω I. τρέχω A. TOČAN ODGOVOR: 57. A, 58. F, 59. B, 60. C, 61. G OBRAZOVNI ISHOD: na temelju poznatoga vokabulara povezivati sinonime i antonime u grčkom jeziku BODOVANJE: 1 bod točan odgovor 0 bodova netočno ili prazno Primjer je preuzet iz treće ispitne cjeline (zadatci od 78. do 83.) Primjer je preuzet iz druge ispitne cjeline (zadatci od 57. do 61.) U ispitu iz Grčkoga jezika za svaku vrstu zadataka priložen je primjer. U ovome zadatku to su 0. i I. 13

16 8. Kako se pripremiti za ispit Ispitom na državnoj maturi provjerava se kako su i koliko pristupnici sposobni koristiti se znanjima i vještinama iz grčkog jezika, koje su stjecali i razvijali tijekom klasičnoga gimnazijskoga obrazovanja. Ispit iz Grčkoga jezika temelji se na važećem nastavnom programu za klasične gimnazije. Redovito učenje važno je za bolje razumijevanje gradiva i pridonosi da pamćenje bude trajno i svrsishodno. Preduvjet za uspješno polaganje ispita je temeljna jezična pismenost i osnove čitanja s razumijevanjem. U pripremama za državnu maturu valja: ponoviti morfologiju (oblike deklinacije, komparacije i konjugacije, ponoviti vremena pravilnih i nepravilnih glagola) ponoviti sintaksu (analiza rečenice, sintaksa padeža osobito posvojni genitiv, dijelni genitiv, genitiv uspoređivanja, genitiv apsolutni, sintaksa rečenice) ponoviti vokabular propisan ovim ispitnim katalogom ponoviti tekstove autora koji su propisani programom Ksenofont, Herodot, Homer, Demosten, Platon, Eshil, Sofoklo, Euripid (odlomci iz djela autora propisanih planom i programom nalaze se u poglavlju Literatura) ponoviti civilizacijsko-povijesne sadržaje (mitologija i religija, povijest, svakodnevica) ponoviti književno-povijesne sadržaje autora, književnih vrsta i razdoblja u grčkoj književnosti, periodizaciju književnosti, pregled i razvoj književnih vrsta (epika, lirika, historiografija, retorika, razvoj drame i kazališta, filozofija), život i djelo autora 14

17 9. Literatura 9.1. PREPORUČENA LITERATURA ZA PRISTUPNIKE Dukat, Manthano, Alfa, Zagreb, Dukat, Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, Majnarić, Gorski, Grčko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, Martinić-Jerčić, Matković, Prometej, Školska knjiga, Zagreb, Musić, Majnarić, Gramatika grčkog jezika, Školska knjiga, Zagreb, Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Grčka vježbenica, Školska knjiga, Zagreb, Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Chrestomathia Graeca, Školska knjiga, Zagreb, Sabadoš, Sironić, Zmajlović, Anthologia Graeca, Školska knjiga, Zagreb, Schwab, Najljepše priče klasične starine, Mladost, Zagreb, Zamarovsky, Junaci antičkih mitova, ArtResor, Zagreb, PREPORUČENA LITERATURA ZA PROFESORE Der kleine Pauly, Lexicon der Antike in 5 Bäden, München, Der neue Pauly, Stuttgart-Weimar, Dukat, Ogledi o grčkoj tragediji, Izdavački centar Rijeka, Biblioteka Dometi, Dukat, Homersko pitanje, Globus, Zagreb, Eshil-Sofoklo-Euripid, Sabrane grčke tragedije, Vrhunci civilizacije, Beograd, Herodot, Povijest, Matica Hrvatska, Zagreb, Juric, Grčka od mitova do antičkih spomenika, Andromeda, Rijeka, Lesky, Povijest grčke književnosti, Gloden marketing, Zagreb, Musić, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, Olalla, Mitološki atlas Grčke, Golden marketing, Zagreb, Povijest svjetske književnosti, II. dio, Mladost, Zagreb, Schein, Smrtni junak, Globus, Zagreb, The Oxford Concise Companion to Classical Literature, Oxford, The Oxford Companion to Classical Civilization, Oxford, The Oxford Classical Dictionary, Oxford, The Penguin Dictionary of Classical Mythology, London, The Penguin, Historical Atlas of Ancient Greece, London, Sironić, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica Hrvatska, Zagreb, Škiljan, Leksikon antičkih autora, Latina&Graeca, Zagreb, Škiljan, Leksikon antičkih termina, Latina&Graeca, Zagreb, Zaninović, Od Helena do Hrvata, Školska knjiga, Zagreb, Zamarovsky, Otkriće Troje, Globus, Zagreb, Zamarovsky, Grčko čudo, Školska knjiga, Zagreb,

18 9.3. KORISNI LINKOVI ODLOMCI IZ DJELA AUTORA PROPISANIH PLANOM I PROGRAMOM Ksenofont, Anabaza, I, 1, 1-6, Uzroci Ksenofont, Anabaza, I, 2, 10-18, Smotra Ksenofont, Anabaza, I, 8, 12-17, Lozinka Ksenofont, Anabaza, IV, 7, 19-27, More, More! Herodot, Historiae, I, 23-24, Arion Herodot, Historiae, VII, 202, , Leonida i njegovi junaci Herodot, Historiae, VII, 208, Bezuspješne navale Perzijanaca Herodot, Historiae, VII, 220, , Herojska smrt Leonide i njegovih drugova Herodot, Historiae, VII, 228, Spomenik palim junacima Demosten, Protiv Filipa 3, 8-12 Demosten, Protiv Filipa 3, Platon, Protagora, II Platon, Protagora, XI Platon, Kriton Aristotel, gl. 4 Razvoj tragedije Aristotel, gl. 6 Određenje tragedije Homer, Ilijada, I, 1-54, Srdžba Homer, Ilijada VI, , Rastanak Hektora i Andromahe Homer, Odiseja, I,

19 Eshil, Okovani Prometej, 1-51 Eshil, Okovani Prometej, Sofoklo, Antigona, 1-68 Euripid, Medeja, Lirika, izbor Tirtej, Dulce et decorum est pro patria mori Mimnermo, Kao lišće Arhiloh, Pjesnik i vojnik; Otok Tas Semonid, Radina žena Alkej, O navis, Bibamus Sapfa, Afroditi, Čar ljubavi Napomena uz liriku! Važno je poznavati opus pjesnika i sadržaj pjesama navedenih autora, te razvoj i karakteristike lirskih vrsta u okvirima književno-povijesnih sadržaja i na razini prepoznavanja. 17

20 10. DODATCI VOKABULAR A ἄβροτος 3 i 2 ἀγαθός 3 ἀγαπάω ἀγάπη, ης, ἡ ἄγαλμα, ατος, τό ἄγγελος, ου, ὁ ἀγγέλλω ἄγκυρα, ας, ἡ ἀγείρω ἀγορά, ᾶς, ἡ ἀγορεύω ἀγρός, οῦ, ὁ ἀγών, ῶνος, ὁ ἀγωνίζομαι ἄγω ἀδελφός, οῦ, ὁ ἀδικέω ἀδικία, ας, ἡ ἄδικος 2 ᾄδω ἀεί ἀήρ, ἀέρος, ἡ ἀθάνατος 2 ἆθλος, ου, ὁ ἁθροίζω αἰθήρ, έρος, ἡ αἷμα, ατος, τό αἶξ, γός, ἡ/ὁ αἰσθάνομαι αἴσθησις, εως, ἡ besmrtan dobar, čestit voljeti ljubav nakit; ponos; kip; zavjetni dar glasnik javljati sidro skupljati; sazivati skupština, trg, trgovina javno govoriti polje igra, natjecanje; zborište; boj natjecati se, boriti se voditi brat činiti krivo; biti krivac; biti nepravedan nepravda nepravedan; zao pjevati uvijek zrak besmrtan borba, nadmetanje; muka skupljati eter; nebo; zrak krv koza; jarac opaziti, osjetiti osjećanje 18

21 αἰσχρός 3 αἱρέω αἰτέω αἰτία, ας, ἡ ἀκούω ἀκοντίζω ἀκρόπολις, εως, ἡ ἄκρος 3 ἄκων, ἄκουσα, ἆκον ἀλγεινός 3 ἀλγέω ἄλγος, ους, τό ἀλήθεια, ας, ἡ ἀληθεύω ἀληθής 2 ἀλλά ἄλλος, η, ο ἄλοχος, ου, ἡ ἁμαρτάνω ἁμάρτημα, ατος, τό ἁμαρτία, ας, ἡ ἀμείβομαι ἄμπελος, ου, ἡ ἀμφίπολος, ου, ἡ ἀνά (+ak.) ἀναβαίνω ἀνάβασις, εως, ἡ ἀνάγκη, ης, ἡ ἄναξ, ἄνακτος, ὁ ἀνάσσω ἀνδρεία, ας, ἡ ἀνδρεῖος 3 ἄνεμος, ου, ὁ ἀνήρ, ἀνδρός, ὁ ἄνθος, ους, τό ružan, gadan uzeti, uhvatiti, pograbiti moliti, tražiti uzrok, krivnja slušati bacati koplje gornji grad, tvrđava višnji, gornji, krajnji protiv volje bolan, mučan osjećati bol bol istina govoriti istinu istinit ali, nego drugi supruga, žena promašiti; pogriješiti pogreška, grijeh pogreška, grijeh promijeniti; odgovarati vinova loza sluškinja uz, po uzlaziti, penjati se uspon nužda, sila; sudbina vladar vladati hrabrost muževan, hrabar vjetar muž, čovjek, junak cvijet 19

22 ἄνθρωπος, ου, ὁ ἀνοίγνυμι/ ἀνοίγω ἄξιος 3 ἀοιδός, οῦ, ὁ ἀπό (+ gen.) ἀποθνῄσκω ἄποινα, ων, τά ἀπορία, ας, ἡ ἀργυροῦς, ᾶ, οῦν ἀργυρότοξος 2 ἀρετή, ῆς, ἡ ἁρμονία, ας, ἡ ἁρμόττω ἀρχή, ῆς, ἡ ἄρχω ἄρχων, οντος, ὁ ἀσπίς, ίδος, ἡ ἄστυ, εος, τό ἀτιμάζω αὐγή, ῆς, ἡ αὐδάω αὐλός, οῦ, ὁ αὐτόματος 2 αὐτός, ή, ό αὐξάνω ἀφικνέομαι ἄφρων 2 čovjek otvarati vrijedan, dostojan pjevač od umirati otkupnina neprilika srebrn srebrnoluk; epitet za Apolona vrlina, hrabrost veza, spajanje; sklad spajati; uskladiti se početak, vlast, zapovjedništvo, pokrajina počinjati, vladati, zapovijedati zapovjednik štit grad, (najčešće se odnosi na Atenu) sramotiti, prezirati, ne štovati zraka (sunca) govoriti frula, svirala koji se sam od sebe pokreće sam, isti, on (u kosim padežima) povećavati stići nerazuman, lud B βαθύς, εῖα, ύ βαίνω βάλλω βάρβαρος 2 βαρύς, εῖα, ύ βασιλεία, ας, ἡ dubok ići, koračati, stupati bacati negrčki, barbarski težak kraljevina, kraljevska vlast 20

23 βασίλεια, ας, ἡ βασιλεύς, έως, ὁ βασιλεύω βάτραχος, ου, ὁ βία, ας, ἡ βίβλος, ου, ἡ βιβλίον, ου, τό βίος, ου, ὁ βλάπτω βλέπω βοάω βοή,ῆς, ἡ βουλεύω βουλή, ῆς, ἡ βούλομαι βοῦς, βοός, ὁ βοῶπις, ιδος, ἡ βραδύς, εῖα, ύ βραχύς, εῖα, ύ βροτός, ὁ, ἡ βωμός, οῦ, ὁ kraljica kralj kraljevati, vladati žaba sila knjiga knjižica život škoditi, štetiti gledati zvati vika vijećati, savjetovati; med. odlučivati savjet, dogovor, odluka ; vijeće htjeti, željeti govedo volooka, epitet za Heru spor kratak smrtan; supst. smrtnik žrtvenik Γ γάλα, γάλακτος, τό γάμος, ου, ὁ γαμέω γάρ γελάω γέλως, ωτος, ὁ γένεσις, εως, ἡ γένος, ους, τό γηράσκω γέρων, οντος, ὁ γῆ, ῆς, ἡ γῆρας, γέρως, τό mlijeko svadba, brak ženiti se naime, jer smijati se smijeh postanak, rođenje rod, pleme stariti, slabjeti starac zemlja starost 21

24 γηραιός 3 γίγας, αντος, ὁ γίγνομαι γιγνώσκω γλαυκῶπις, ιδος, ἡ γλαῦξ, κός, ἡ γλυκύς, εῖα, ύ γλύφω γλῶττα, ης, ἡ γνώμη, ης, ἡ γονεύς, έως, ὁ γόνυ, γόνατος, τό γράμμα, ατος, τό γραμματική, ῆς, ἡ γράφω γυμνάζω γυμνάσιον, ίου, τό γυμνός 3 γυνή, γυναικός, ἡ γύψ, γυπός, ὁ star; supst. starac div postajati, biti poznavati, spoznavati sovooka, sjajnooka; epitet za Atenu sova sladak urezati u kamen, isklesati jezik mišljenje, odluka roditelj koljeno slovo; knjiga; pl. književnost, čitanje i pisanje gramatika pisati vježbati vježbalište gol; oskudno odjeven žena jastreb Δ δαίμων, ονος, ὁ δαιμόνιος 3 i 2 δάφνη, ης, ἡ δέ δεῖ δείδω δείκνυμι δεινός 3 δελφίς, ῖνος, ὁ δένδρον, ου, τό δεξιά, ᾶς, ἡ δεξιός 3 δέρμα, ατος, τό božanstvo, zao duh, duh čuvar božanski, demonski lovor a, ali, no treba plašiti se pokazivati strašan delfin drvo desnica desni koža 22

25 δεσμός, οῦ, ὁ δεσμώτης, ου, ὁ δέσποινα, ας, ἡ δεσπότης, ου, ὁ δέχομαι δῆμος, ου, ὁ δημοκρατία, ας, ἡ διά ( + gen.) διάδοχος, ου, ὁ διαφθείρω διδάσκαλος, ου, ὁ διδάσκω δίδωμι διθύραμβος, ου, ὁ δίκαιος 3 δικαιοσύνη, ης, ἡ δίκη, ης, ἡ δῖος 3 διώκω δοκέω (δοκεῖ μοι) δόξα, ης, ἡ δόρυ, δόρατος, τό δουλεύω δοῦλος, ου, ὁ δουλόω δρᾶμα, ατος, τό δράω δρόμος, ου, ὁ δύναμαι δύναμις, εως, ἡ δύσις, εως, ἡ δυστυχία, ας, ἡ δῶμα, ατος, τό δῶρον, ου, τό uže, pl.okovi (pridjev) svezan, okovan; (imenica) zarobljenik gospodarica gospodar primati narod demokracija, vlast naroda kroz, preko; (+ ak.) zbog nasljednik, zamjenik uništavati, pustošiti učitelj poučavati davati ditiramb, korska pjesma u čast Dioniza pravedan pravda pravo, pravednost bogolik; božanski; častan (pro)goniti misliti (čini mi se) misao, glas, slava koplje robovati rob, sluga zarobiti djelo, čin; drama činiti, raditi trčanje, utrka moći sila, snaga, moć zalazak, zapad nesreća stan, kuća, dom dar 23

26 Ε ἔαρ, ἔαρος, τό ἐάω ἐγείρω, ἐγείρομαι ἐγώ ἔθνος, ους, τό εἶδος, ους, τό εἴδωλον, ου, τό ἔθνος, ους, τό ἔθος, ους, τό εἱμαρμένη, ης, ἡ εἰμί εἶμι εἰρήνη, ης, ἡ εἰς (+ak) ἐκ (+gen) ἑκατόμβη, ης, ἡ ἐκεῖνος, η, ο ἑκηβόλος 2 ἐλαία, ας, ἡ ἐλαύνω ἔλαφος, ου, ὁ/ἡ ἐλευθερία, ας, ἡ ἐλεύθερος 3 ἐλέφας, αντος, ὁ ἐλπίς, ίδος, ἡ ἐμός 3 ἐν (+dat) ἐξέτασις, εως, ἡ ἔξοδος, ου, ἡ ἐπεισόδιον, ου, τό ἐπί ἐπίσταμαι ἐπιστήμη, ης, ἡ ἐπιστολή, ῆς, ἡ proljeće dopustiti probuditi se, biti budan ja narod lik, oblik, ideja lik, prilika, prikaza narod običaj sudbina biti ići ću mir u, na, za iz svečana žrtva onaj, ona, ono dalekometni, epitet za Apolon maslina kretati; jahati; hodati, ići jelen sloboda slobodan slon nada, pouzdanje moj u, na, o, po vojna smotra; ispit izlaz; eksod, izlazna pjesma kora u tragediji epizodij, dio tragedije (odgovara činovima) (+gen) na, kod, uz; (+dat) na, pri, kod; (+ak) na, protiv, za znati znanje pismo, zapovijed 24

27 ἕπομαι ἔπος, ους, τό ἐράω ἐργάζομαι ἔργον, ου, τό ἔρις, ιδος, ἡ ἑρμηνεύς, έως, ὁ ἐρυθρός 3 ἔρχομαι ἔρως, ωτος, ὁ ἐρωτάω ἐσθλός 3 ἔσοδος, ου, ἡ ἑταῖρος, ου, ὁ ἕτερος 3 ἔτος, ους, τό εὖ εὐδαιμονία, ας, ἡ εὐδαίμων, ον εὐγενής 2 εὑρίσκω εὐρύς, εῖα, ύ εὐτυχέω εὐχή, ῆς, ἡ εὔχομαι εὐώνυμος 2 ἔχθρα, ας, ἡ ἐχθρός 3 ἔχω ἕως, ἕω, ἡ slijediti riječ; govor; pjesma žudjeti, voljeti raditi, činiti djelo, posao srdžba, ljutnja, bijes vjesnik, glasnik crven dolaziti, ići želja, ljubav pitati čestit ulaz drug, prijatelj drugi (od dvojice) godina dobro, valjano sreća, blaženstvo sretan plemenit nalaziti, otkrivati širok, prostran biti sretan molba, molitva moliti lijevi neprijateljstvo, mržnja neprijateljski, mrzak imati, držati zora Ζ ζάω živjeti ζεῦγμα, ατος,τό / ζεῦγος, ους, τό / ζυγόν, οῦ, τό jaram 25

28 ζεύγνυμι ζωή, ῆς, ἡ ζώνη, ης, ἡ ζώννυμι ζῷον, ου, τό ujarmiti život pojas opasati životinja Η ἥβη, ης, ή ἡγεμών, όνος, ὁ ἡγέομαι ἤδη ἡδονή, ῆς, ἡ ἡδύς, εῖα, ύ ἥκω ἥλιος, ίου, ὁ ἡμεῖς ἡμέρα, ας, ἡ ἡμέτερος 3 ἥμισυς, εια, υ ἥρως, ἥρωος, ὁ ἧττα, ης, ἡ mladost vođa, zapovjednik voditi, biti vođa već naslada, radost ugodan došao sam, ovdje sam sunce mi dan naš pola, polovica heroj, junak poraz Θ θάλαμος, ου, ὁ θάλαττα, ης, ἡ θάλλω θάνατος, ου, ὁ θάπτω θαῦμα, ατος, τό θαυμάζω (+ak) θεά, ᾶς, ἡ θεάομαι θέατρον, ου, τό (ἐ)θέλω θεός, οῦ, ὁ bračna odaja (spavaća soba) more cvasti smrt sahranjivati čudo čuditi se, diviti se božica gledati kazalište, gledalište željeti bog 26