CRNA GORA AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST
|
|
- Ἀρφαξάδ Οικονόμου
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 CRNA GORA AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST INFORMATIVNI DOKUMENT O POSTUPKU DODJELE RADIO-FREKVENCIJA IZ OPSEGA 800, 900, 1800, 2 GHz i 2,6 GHz ZA REALIZACIJU JAVNIH MOBILNIH ELEKTRONSKIH KOMUNIKACIONIH MREŽA Podgorica, februar godine
2 SADRŽAJ UVOD CILJEVI I OPŠTA RAZMATRANJA STEPEN TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I STANJE NA TRŽIŠTU MOBILNIH KOMUNIKACIONIH USLUGA U CRNOJ GORI Stanje trenutnih RF dodjela mobilnim operatorima u Crnoj Gori Stepen tehnološkog razvoja i dostupnosti mobilnih komunikacionih mreža u Crnoj Gori Pregled tržišta mobilnih komunikacionih usluga u Crnoj Gori PREDMET JAVNOG NADMETANJA Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu 2 GHz Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu 2,6 GHz PREGLED POSTUPKA JAVNOG NADMETANJA I ZAKONSKE OBAVEZE Pravni osnov za upravljanje radio-frekvencijskim spektrom Pregled postupka javnog nadmetanja Pokretanje postupka javnog nadmetanja Otkup Dokumentacije za javno nadmetanje Podnošenje zahtjeva za učešće na aukciji spektra Razmatranje zahtjeva za učešće na aukciji spektra Alat za simulaciju postupka elektronske aukcije MOCK aukcija Aukcija spektra Donošenje Odluke o izboru ponuđača Izdavanje Odobrenja za korišćenje radio-frekvencija Okvirna dinamika pojedinih faza postupka aukcije spektra Opšte odredbe vezano za sprovođenje postupka javnog nadmetanja Tajnost podataka Zabrana tajnog udruživanja Tačnost i kompletnost informacija Dokumentacija koja se dostavlja uz zahtjev za učešće na aukciji Zahtjev za pojašnjenje Garancija ponude Poništavanje i obustava procedure javnog nadmetanja Neučestvovanje u aukciji Pravno sredstvo Podobnost za učešće u postupku javnog nadmetanja Početna cijena Format aukcije spektra POSEBNI USLOVI I OBAVEZE Rezervisani radio-frekvencijski spektar Spectrum cap-ovi i spectrum floor-ovi Obaveze u pogledu obima i dinamike pokrivanja signalom mreže (coverage zahtjevi) Opšti coverage zahtjevi u opsegu Specifični coverage zahtjevi u opsegu strana 1
3 Coverage zahtjevi u opsegu Coverage zahtjevi u opsezima iznad 1 GHz Metode provjere ispunjenosti coverage zahtjeva Prenos prava korišćenja radio-frekvencija Nacionalni roaming PRAVILA AUKCIJE SPEKTRA Opšta pravila Pravila vezana za predmet postupka aukcije Pravila vezana za postupak aukcije spektra Ograničenja u nadmetanju Pravila vezana za rezervisani spektar Pravila vezana za spectrum cap-ove i spectrum floor-ove Pravila vezana za garanciju ponude Pravila vezana za zabranu tajnog udruživanja Kršenje pravila aukcije Pravila komunikacije sa Agencijom Posebne okolnosti Pravila u osnovnom stepenu (principal stage) aukcije Format osnovnog stepena aukcije Primarne runde Organizacija primarnih rundi Podnošenje ponuda u primarnim rundama "Clock" cijene Pravila aktivnosti Ispravnost ponuda u primarnoj rundi Pravo produžetka primarne runde Informacije dostupne tokom primarnih rundi Završetak primarnih rundi Dodatna runda Organizacija dodatne runde Podnošenje podnuda u dodatnoj rundi Ograničenja iznosa ponuda u dodatnoj rundi Ispravnost ponuda u dodatnoj rundi Određivanje pobjednika u osnovnom stepenu aukcije Proračun iznosa jednokratne naknade Završetak osnovnog stepena aukcije Stepen dodjele (assignment stage) Potreba za nadmetanjem u stepenu dodjele Organizacija runde dodjele Opcije ponuda u rundi dodjele Podnošenje ponuda u rundi dodjele Ispravnost ponuda u rundi dodjele Određivanje pobjednika u rundi dodjele Proračun iznosa dodatne naknade Završetak stepena dodjele Završetak aukcije SOFTVER ZA SPROVOĐENJE AUKCIJE SPEKTRA Opšte informacije Procedura za sprovođenje aukcijskih rundi Podnošenje ponuda Odlučujuće vrijeme strana 2
4 7.5. Trajanje rundi Razmatranje ponuda i objavljivanje rezultata Podnošenje ponuda bez korišćenja softvera za sprovođenje aukcije Prekid aukcijske runde Obustava aukcije Poruke koje se šalju ponuđačima OPŠTI TEHNIČKI USLOVI KORIŠĆENJA RADIO-FREKVENCIJA Opšti tehnički uslovi korišćenja radio-frekvencija 69 iz opsega 800 za TRA-ECS sisteme Opšti tehnički uslovi korišćenja radio-frekvencija 70 iz opsega 900 za GSM i TRA-ECS sisteme Opšti tehnički uslovi korišćenja radio-frekvencija 71 iz opsega 1800 za GSM/DCS1800 i TRA-ECS sisteme Opšti tehnički uslovi korišćenja radio-frekvencija 72 iz opsega 2 GHz za TRA-ECS sisteme Opšti tehnički uslovi korišćenja radio-frekvencija 73 iz opsega 2,6 GHz za TRA-ECS sisteme Korišćenje radio-frekvencija u pograničnim oblastima prema 74 susjednim državama Ograničenje jačine elektromagnetnih polja REGULATORNE NAKNADE Naknade koje se plaćaju u vezi sa korišćenjem radio-frekvencija Ostale regulatorne naknade Aneks 1: Adresa sjedišta i kontakt podaci Agencije Aneks 2: Minimalni sistemski zahtjevi za korišćenje klijentskog dijela EAS strana 3
5 UVOD Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (u daljem tekstu: Agencija) je, u želji da postupak javnog nadmetanja za dodjelu odobrenja za korišćenje raspoloživih radio-frekvencija iz opsega 800, 900, 1800, 2 GHz i 2,6 GHz za realizaciju javnih mobilnih elektronskih komunikacionih mreža pripremi i sprovede na objektivan, transparentan, nediskriminatoran i proporcionalan način, sačinila Informativni dokument o postupku dodjele radio-frekvencija iz opsega 800, 900, 1800, 2 GHz i 2,6 GHz za realizaciju javnih mobilnih elektronskih komunikacionih mreža (u daljem tekstu: Informativni dokument), u kom je prezentovana strategija dodjele radio-frekvencija, kao i pravila i procedure predstojećeg postupka javnog nadmetanja. S obzirom da jedan od postojećih mobilnih operatora vodi pred Upravnim sudom Crne Gore upravni spor protiv rješenja Agencije o odbijanju zahtjeva za produženje važenja odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 900, 1800 i 2 GHz za dodatnih 10 godina direktno i bez plaćanja jednokratne naknade, u slučaju da odluka Upravnog suda po pomenutom sporu ne bude konačna do isteka roka u kom je Agencija, saglasno članu 117 stav 3 Zakona o elektronskim komunikacijama ("Službeni list Crne Gore", broj 40/13), obavezna da pokrene postupak javnog nadmetanja za produženje važenja odobrenja, radio-frekvencije koje su predmet spora će biti izuzete iz ovog postupka javnog nadmetanja (predmet dodjele neće biti radio-frekvencije pod sporom) i dodijeljene u posebnom postupku, saglasno konačnoj odluci suda. To znači ili da će važenje odobrenja za korišćenje predmetnih radio-frekvencija trenutnom nosiocu biti produženo na zahtjev ili da će predmetne radio-frekvencije biti dodijeljene na osnovu posebnog (otvorenog za sve zainteresovane subjekte) postupka javnog nadmetanja, sprovedenog saglasno odredbama Zakona o elektronskim komunikacijama. Informativni dokument je strukturiran na sljedeći način. Ciljevi i opšta razmatranja u vezi postupka dodjele predmetnih radio-frekvencija su prezentovani u Poglavlju 1. U Poglavlju 2 je dat pregled trenutnih dodjela u opsezima 900, 1800 i 2 GHz sa osvrtom na stepen tehnološkog razvoja mobilnih komunikacionih mreža u Crnoj Gori i pregled stanja na tržištu javnih mobilnih elektronskih komunikacionih usluga sa prikazom osnovnih finansijskih pokazatelja vezanih za tržište elektronskih komunikacija u Crnoj Gori. Predmet javnog nadmetanja za dodjelu odobrenja za korišćenje raspoloživih radio-frekvencija za realizaciju javnih mobilnih elektronskih komunikacionih mreža, sa strukturom radiofrekvencijskih blokova u svakom od pet opsega opisan je u Poglavlju 3. U Poglavlju 4 je dat zakonski okvir za sprovođenje postupka javnog nadmetanja, pregled postupka javnog nadmetanja, uslovi vezani za podobnost za učešće u postupku javnog nadmetanja, procedura podnošenja i razmatranja ponuda, kao i opšti uslovi kojih se ponuđači moraju pridržavati tokom postupka javnog nadmetanja. U ovom poglavlju su dati i uslovi vezani za garanciju ponude, te najniži iznosi jednokratne naknade za dodjelu odobrenja za korišćenje radio-frekvencija po kategorijama frekvencijskih blokova koji su predmet postupka javnog nadmetanja, kao i opšti opis formata aukcije spektra i toka aukcijskog procesa. Posebni uslovi i obaveze koje se odnose na rezervisani spektar, spectrum capove i spectrum floor-ove, te posebne uslove i obaveze koje se odnose na dinamiku pokrivanja i implementaciju mreža su dati u Poglavlju 5. Pravila aukcije spektra su predmet Poglavlja 6, dok je u Poglavlju 7 dat opis sotvera za sprovođenje elektronske aukcije spektra. U Poglavlju 8 dati su opšti tehnički uslovi korišćenja radio-frekvencija koje su predmet postupka javnog nadmetanja, dok je u Poglavlju 9 dat pregled regulatornih naknada koje se plaćaju u vezi sa korišćenjem radio-frekvencija, odnosno pružanjem javnih elektronskeih komunikacionih usluga. Na kraju Informativnog dokumenta, u formi aneksa, su date dodatne informacije koje su od značaja za postupak javnog nadmetanja. strana 4
6 1. CILJEVI I OPŠTA RAZMATRANJA Planom namjene radio-frekvencijskog spektra u Crnoj Gori (u daljem tekstu: Plan namjene) ("Službeni list Crne Gore", broj 28/14) za realizaciju radio pristupnog dijela javnih mobilnih elektronskih komunikacionih mreža su opredijeljeni sljedeći frekvencijski opsezi: (opseg 800 ), za TRA-ECS sisteme (IMT se smatra dijelom TRA-ECS); / (opseg 900 ), za GSM i TRA-ECS sisteme; / (opseg 1800 ), za DCS1800 i TRA-ECS sisteme; , / i (opseg 2 GHz), za IMT sisteme; (opseg 2,6 GHz), za TRA-ECS sisteme. Nakon okončanja procesa prelaska sa analognih na digitalne zemaljske radio-difuzne sisteme u Crnoj Gori (jun godine), opseg 800 je postao slobodan za implementaciju TRA-ECS sistema, što je slučaj i sa opsegom 2,6 GHz. U januaru godine, Telenoru i Crnogorskom Telekomu će isteći postojeća odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 900 i 1800 i za korišćenje dijela spektra u opsegu 2 GHz. Sa druge strane, MTEL-u postojeća odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 900, 1800 i 2 GHz, a Telenoru i Crnogorskom Telekomu za veći dio resursa iz opsega 2 GHz ističu u aprilu godine. Imajući u vidu činjenicu da Agencija ima zakonsku obavezu da najkasnije šest mjeseci prije isteka perioda važenja odobrenja za korišćenje radio-frekvencija za realizaciju javnih elektronskih komunikacionih mreža, po službenoj dužnosti ili na zahtjev korisnika radio-frekvencija, pokrene postupak javnog nadmetanja za novu dodjelu tih radio-frekvencija, Agencija je ocijenila da je opravdano i racionalno dodijeliti radio-frekvencije iz opsega 900, 1800 i 2 GHz (kako one za koje odobrenja ističu u januaru godine, tako i one za koje odobrenja ističu u aprilu godine), zajedno sa radio-frekvencijama iz slobodnih opsega 800 i 2,6 GHz, u jednom postupku javnog nadmetanja. Cilj je da odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz svih pet opsega svim postojećim i eventualno novim operatorima važe do istog datuma (15 godina od dana izdavanja odobrenja). Dakle, predmet predstojećeg javnog nadmetanja za dodjelu odobrenja za korišćenje radiofrekvencija za realizaciju javnih mobilnih elektronskih komunikacionih mreža je ukupno 625 spektra iz pet opsega, koji je raspoloživ dijelom od dana izdavanja odobrenja (opsezi 800 i 2,6 GHz), dijelom od januara godine (veći dio resursa iz opsega 900 i 1800 i manji dio resursa iz opsega 2 GHz), a dijelom od aprila godine (manji dio resursa iz opsega 900 i 1800 i veći dio resursa iz opsega 2 GHz). Uzimajući u obzir karakteristike i trenutno stanje na tržištu javnih elektronskih komunikacionih mreža i usluga u Crnoj Gori, Agencija je u odnosu na predstojeći postupak dodjele spektra postavila sljedeće ciljeve: - očuvanje/unapređenje konkurencije na tržištu elektronskih komunikacionih usluga u Crnoj Gori, uključujući i mogućnost ulaska novog mobilnog operatora; - kreiranje uslova za dalji nesmetan razvoj mobilnih elektronskih komunikacionih mreža i usluga; - doprinos postizanju ciljeva Strategije razvoja informacionog društva u periodu godina; - omogućavanje maksimalnih prihoda za budžet Crne Gore od jednokratne naknade za dodjelu odobrenja za korišćenje radio-frekvencija. strana 5
7 Na stepen ostvarenja navedenih ciljeva utiče pravilan izbor scenarija i strategije dodjele, metode javnog nadmetanja i niza parametara javnog nadmetanja, pri čemu se neki ishodi međusobno isključuju. Stoga ukupan proces dodjele spektra mora biti pažljivo pripremljen kroz izbalansiran pristup, kako bi se ostvarila sva četiri navedena cilja u najvećoj mogućoj mjeri. Zadovoljenje ovako postavljenih ciljeva dodjele spektra treba da omogući benefite: - krajnjim korisnicima - kroz povećanje dostupnosti i objektivnog kvaliteta mobilnih elektronskih komunikacionih usluga koje se pružaju na tržišnim i konkurentskim osnovama; - mobilnim operatorima - kroz kreiranje uslova za stabilan i održiv biznis; - društvu u cjelini - kroz unapređenje ukupnog ICT ambijenta za građane i privredu; - državi Crnoj Gori - kroz prihode od javnog nadmetanja koji odražavaju realnu vrijednost spektra na crnogorskom tržištu. Agencija namjerava da proces dodjele spektra oblikuje saglasno ciljevima koji se žele postići i uz potpuno uvažavanje karakteristika i situacije na nacionalnom tržištu, u transparentnoj proceduri zasnovanoj na najboljoj uporednoj praksi. Ističemo i to da je jedan od ciljeva dodjele radio-frekvencija iz opsega 800 da se implementacijom LTE mobilnih mreža u ovom opsegu doprinese postizanju ciljeva Strategije razvoja informacionog društva u periodu godina (prije svega omogućavanje "simetričnog, garantovanog broadband pristupa sa minimum 10 Mb/s za 100% populacije i minimum 30 Mb/s za 50% populacije do godine"). Uzimajući u obzir postavljene ciljeve, i uz potpuno uvažavanje karakteristika i situacije na tržištu elektronskih komunikacija u Crnoj Gori, Agencija se opredijelila da predstojeći postupak dodjele RF spektra iz opsega 800, 900, 1800, 2 GHz i 2,6 GHz za mobilne komunikacione mreže sprovede metodom multiband aukcije spektra. Ovi radiofrekvencijski resursi će biti dostupni za implementaciju TRA-ECS sistema uz potpunu primjenu principa tehnološke neutralnosti, što će vjerujemo dovesti do njihove maksimalne valorizacije. Zahtjevi za dodatnim radio-frekvencijskim resursima od strane mobilnih operatora se stalno povećavaju. U predstojećem postupku dodjele ovih značajnih resursa, Agencija će nastojati da pažljivim kreiranjem uslova u najvećoj mogućoj mjeri zadovolji potrebe postojećih i eventualno novih operatora, vodeći računa o očuvanju i unapređenju konkurencije na tržištu i daljem razvoju mobilnih elektronskih komunikacionih mreža i usluga. U ove mjere svakako spadaju posebno dizajnirani uslovi koji se odnose na spectrum cap-ove i rezervisani spektar, koji će omogućiti da određeni broj kredibilnih operatora stekne pravo za korišćenje odgovarajućih frekvencijskih resursa. Shodno članu 100 Zakona o elektronskim komunikacijama ("Službeni list Crne Gore", broj 40/13) (u daljem teksu: ZEK), odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz ovih radiofrekvencijskih opsega se izdaju na osnovu sprovedenog javnog nadmetanja, u postupku propisanom članom ZEK-a. Odobrene radio-frekvencije se koriste u skladu sa Planom namjene i odgovarajućim planovima raspodjele radio-frekvencija za opsege 800, 900, 1800, 2 GHz i 2,6 GHz, a uslovi korišćenja će biti propisani odgovarajućim odobrenjima za korišćenje radio-frekvencija, donešenim u skladu sa odredbama ZEK-a nakon završenog postupka javnog nadmetanja. strana 6
8 2. STEPEN TEHNOLOŠKOG RAZVOJA I STANJE NA TRŽIŠTU MOBILNIH KOMUNIKACIONIH USLUGA U CRNOJ GORI 2.1. Stanje trenutnih RF dodjela mobilnim operatorima u Crnoj Gori Širok spektar mobilnih komunikacionih usluga u Crnoj Gori pruža se posredstvom tri zemaljske mobilne komunikacione mreže, od strane tri mobilna operatora: Telenor, Crnogorski Telekom (T-Mobile) i MTEL. Sve tri mreže su zasnovane na harmonizovanim standardima druge generacije (GSM/DCS1800, uključujući i paketski segment GPRS, odnosno EDGE) i treće generacije (IMT-2000/UMTS, uključujući HSPA+ i DC-HSDPA). Radio pristupni dio GSM/DCS1800 mreža realizovan je u opsezima 900 i 1800, dok je pristupni dio UMTS mreža realizovan u opsegu 2 GHz. Dodjelom dodatnih radiofrekvencijskih resursa u pomenutim opsezima početkom godine i odobravanjem bezuslovnog refarming-a spektra, od strane Agencije je kreiran povoljan okvir za implementaciju novih tehnologija, prije svega UMTS tehnologije u opsegu 900 i LTE tehnologije u opsegu 1800, što su operatori i učinili. Mobilnim operatorima je dodijeljen spektar u tri velike dodjele: - direktna dodjela spektra u opsezima 900 i 1800 Telenor-u i T-Mobile-u krajem godine, sa periodom važenja od 15 godina; - dodjela u postupku javnog tendera (beauty contest metodom) spektra u opsegu 2 GHz Telenor-u i T-Mobile-u i u opsezima 900, 1800 i 2 GHz MTEL-u, u aprilu godine, sa periodom važenja od 15 godina; - dodjela u postupku javnog tendera (beauty contest metodom) preostalih resursa u opsezima 900, 1800 i 2 GHz Telenor-u i T-Mobile-u, u januaru godine, sa periodom važenja od 5 godina. Planovi dodjele radio-frekvencija u opsezima 900, 1800 i 2 GHz dati su u Tabelama 2.1 do 2.3, respektivno. Tabela 2.1 Plan dodjele radio-frekvencija iz opsega 900 ARFCN kanal Širina dodijeljenog bloka [] 2x9,6 (48 kanala) 2x0,2 (1 kanal) x0, x3,6 (18 kanala) 2x9,6 (48 kanala) 67 2x0, x0,8 (4 kanala) 2x9,6 (48 kanala) 2x1,0 (5 kanala) Granice bloka, UL/DL [] 880,1-889,7/ 925,1-934,7 889,7-889,9/ 934,7-934,9 889,9-890,1/ 934,9-935,1 890,1-893,7/ 935,1-938,7 893,7-903,3/ 938,7-948,3 903,3-903,5/ 948,3-948,5 903,5-904,3/ 948,5-949,3 904,3-913,9/ 949,3-958,9 913,9-914,9/ 958,9-959,9 strana 7 Nosilac odobrenja Odobrenje važi do MTEL MTEL zaštitni kanal - - Telenor Telenor zaštitni kanal - - T-Mobile T-Mobile T-Mobile Tehnologija GSM, UMTS GSM, UMTS GSM, UMTS GSM, UMTS GSM, UMTS GSM, UMTS GSM, UMTS
9 Tabela 2.2 Plan dodjele radio-frekvencija iz opsega 1800 ARFCN kanal Širina dodijeljenog bloka [] 2x20,0 (100 kanala) 2x9,6 (48 kanala) 660 2x0, x20,0 (100 kanala) 761 2x0, x4,8 (24 kanala) 2x20,0 (100 kanala) Granice bloka, UL/DL [] 1710,1-1730,1/ 1805,1-1825,1 1730,1-1739,7/ 1825,1-1834,7 1739,7-1739,9/ 1834,7-1834,9 1739,9-1759,9/ 1834,9-1854,9 1759,9-1760,1/ 1854,9-1855,1 1760,1-1764,9/ 1855,1-1859,9 1764,9-1784,9/ 1859,9-1879,9 Nosilac odobrenja Odobrenje važi do Telenor Telenor zaštitni kanal - - Tehnologija DCS1800, LTE DCS1800, LTE MTEL DCS1800 zaštitni kanal - - T-Mobile T-Mobile DCS1800, LTE DCS1800, LTE Tabela 2.3 Plan dodjele radio-frekvencija iz opsega 2 GHz Oznaka bloka Širina dodijeljenog bloka [] Granice bloka, UL/DL [] Nosilac odobrenja Odobrenje važi do Tehnologija D1-D3 2x ,0-1935,0/ 2110,0-2125,0 MTEL UMTS D4-D6 2x ,0-1950,0/ 2125,0-2140,0 T-Mobile UMTS D7 2x5 1950,0-1955,0/ 2140,0-2145,0 T-Mobile UMTS D8-D10 2x ,0-1970,0/ 2145,0-2160,0 Telenor UMTS D11-D12 2x ,0-1980,0/ 2160,0-2170,0 Telenor UMTS E ,0-1905,0 nedodijeljeno - IMT E ,0-1910,0 Telenor UMTS E ,0-1915,0 T-Mobile UMTS E ,0-1920,0 MTEL UMTS E5-E ,0-2025,0 nedodijeljeno - IMT 2.2. Stepen tehnološkog razvoja i dostupnosti mobilnih komunikacionih mreža u Crnoj Gori Stepen tehnološkog razvoja savremenih mobilnih komunikacionih mreža ogleda se u mogućnostima mreže da podrži, prije svega širokopojasne data usluge. Kada je riječ o podršci data uslugama, GPRS/EDGE je implementiran na svim GSM/DCS1800 radio baznim stanicama svih operatora. Podsjećanja radi, GPRS omogućava protok od 53 kb/s prema korisniku, a EDGE protok od oko 230 kb/s prema korisniku (teorijski maksimum od 115 kb/s za GPRS, odnosno 384 kb/s za EDGE ograničen je brzinom procesiranja terminala). Teorijski, u UMTS mrežama bez HSxPA unapređenja (WCDMA, 3GPP Release 99) moguće je ostvariti maksimalni protok od 384 kb/s, a u zavisnosti od implementirane verzije HSDPA/HSUPA tehnologije (3GPP Release 5 i 6) teorijski je moguće ostvariti maksimalni protok od 14,4 Mb/s prema korisniku (downlink), odnosno strana 8
10 5,76 Mb/s od korisnika (uplink). U pristupnom dijelu 3G mreža (bez obzira na primijenjeni opseg) sva tri mobilna operatora u Crnoj Gori su implementirala HSPA+ tehnologiju (3GPP Release 7). Sve 3G radio bazne stanice sva tri mobilna operatora teorijski omogućavaju maksimalni protok od 21,1 Mb/s prema korisniku u kanalu širine 2x5. U zavisnosti od potreba za kapacitetom, na većem broju lokacija u urbanim djelovima većih gradova implementiran je dual-carrier (DC) koncept, koji teorijski omogućava protok od maksimalno 42,2 Mb/s prema korisniku, koristeći dva susjedna kanala širine 2x5. DC-HSDPA (3GPP Release 8) je trenutno posljednja komercijalno dostupna verzija IMT-2000/UMTS standarda na globalnom nivou. Treba napomenuti da navedene vrijednosti predstavljaju teorijske maksimume, koji se u realnim uslovima ne mogu postići. Tipična korisnička brzina prenosa u mrežama sa HSPA+ tehnologijom se najčešće kreće u rasponu od 1 do 5 Mb/s na downlink-u, odnosno od 500 kb/s do 2 Mb/s na uplink-u. Stalna potreba korisnika za sve većim brzinama prenosa podataka i kvalitetom servisa uslovila je mobilne operatore i u Crnoj Gori da konstantno unapređuju svoje mreže i na taj način drže korak u tehnološkom razvoju sa operatorima u razvijenim evropskim državama. Koristeći pogodnosti pripadnosti velikim telekomunikacionim grupama, mobilni operatori u Crnoj Gori su postali regionalni lideri u razvoju novih tehnologija. Kako je već navedeno, mobilne komunikacione mreže treće generacije (3G), zasnovane na IMT-2000/UMTS standardu i WCDMA tehnici višestrukog pristupa, prošle su razvojni put od WCDMA, preko HSDPA/HSUPA do HSPA+ i DS-HSDPA verzije, kao trenutno posljednjeg komercijalno dostupnog unapređenja, omogućavajući maksimalne brzine prenosa podataka ka korisniku do 21,1 Mb/s u kanalu širine 2x5, odnosno do 42,2 Mb/s u kanalu širine 2x10. Za dalji razvoj mobilnih komunikacionih mreža, sa znatno većim zahtjevima, bilo je neophodno implementirati sasvim novu tehnologiju pristupnog radio interfejsa. Dio RF resursa kojima raspolažu u opsegu 1800, a koji su im prvobitno dodijeljeni za DCS1800, Telenor i T-Mobile su na bazi refarming-a spektra angažovali za implementaciju spektralno efikasnije LTE tehnologije. I Telenor i T-Mobile su za LTE pristupnu mrežu opredijelili 2x20 spektra (puna širina LTE kanala), sa izuzetkom regiona Glavnog grada Podgorica, gdje je usljed intenzivnog razvoja DCS1800 pristupa, za LTE angažovano 2x15. Odgovarajuće maksimalne brzine prenosa u LTE mreži se kreću od 100 Mb/s, odnosno 150 Mb/s na downlink-u i 50 Mb/s na uplink-u u kanalu širine 2x20 i uz primjenu 2x2 MIMO tehnike, odnosno 100 Mb/s na downlink-u i 35 Mb/s na uplink-u u kanalu širine 2x15. Stvarni protok na aplikativnom nivou značajno je manji iz razloga koji su prethodno opisani. Kod sva tri mobilna operatora GSM/DCS1800, UMTS i LTE mreže funkcionišu integralno, sa integrisanim jezgrom i zajedničkom prenosnom mrežom. U mrežama sva tri operatora omogućen je tzv. vertikalni handover, tj. automatsko prebacivanje konekcije sa jedne na drugu tehnologiju, čime se postiže ostvarivanje maksimalnih performansi prenosa i neprekidnost veze. Prenosni dio mreže Telenor-a i MTEL-a zasnovan je uglavnom na mikrotalasnim radiorelejnim vezama, sa za sada još uvijek manje zastupljenim prenosom po optičkim vlaknima za koji se može reći da je u ekspanziji. T-Mobile na kičmi prenosne mreže koristi optičke prenosne kapacitete, a u last mile dijelu se takođe u velikoj mjeri oslanja na mikrotalasne radio-relejne veze. U cilju obezbjeđivanja podrške za zadovoljenje rastućih zahtjeva za širokopojasnim uslugama, kapaciteti prenosnih mreža se konstantno proširuju, povećanjem kapaciteta radio-relejnih veza (na nekim trasama do tehnološkog strana 9
11 maksimuma) i razvojem optičkih spojnih puteva u last mile dijelu. Važno je napomenuti da su sva tri mobilna operatora izvršila migraciju prenosnih mreža ka all IP prenosu. Ono po čemu se Crna Gora može svrstati u društvo sa najrazvijenijim zemljama Evrope je stepen pokrivenosti stanovništva signalom mobilnih komunikacionih mreža. Naime, sva tri operatora ističu pokrivenost stanovništva signalom GSM mreža od preko 99%, što Crnu Goru svrstava u red zemalja sa izuzetno dobrom pokrivenošću stanovništva. Pokrivenost teritorije Crne Gore GSM signalom obuhvata sve naseljene oblasti, glavne saobraćajnice (uključujući i duže tunele) i turističke centre i iznosi preko 85% ukupne teritorije Crne Gore. Imajući u vidu veoma zahtjevnu konfiguraciju terena u Crnoj Gori sa aspekta pokrivanja signalom mobilne komunikacione mreže, radio pristupni dio GSM mreže sva tri operatora realizovan je sa prilično velikim brojem radio baznih stanica (preko 300 lokacija baznih/repetitorskih stanica). Osim GSM radio baznih stanica u opsegu 900, koje se koriste za osnovno pokrivanje 2G signalom, problemi kapaciteta, naročito u gusto naseljenim područjima, gdje se očekuje veliki obim govornog saobraćaja, rješavani su, uglavnom kolociranim, GSM/DCS1800 radio baznim stanicama u opsegu Pokrivenost signalom UMTS mreža je takođe na visokom nivou i obuhvata sva urbana naselja i značajan dio suburbanih i ruralnih oblasti. Implementacijom UMTS tehnologije u opsegu 900 sva tri operatora su značajno unaprijedila dostupnost 3G servisa, a Telenor i T-Mobile navode pokrivenost stanovništva Crne Gore signalom UMTS mreže od preko 90%. Radio pristupni dio UMTS mreža sva tri operatora takođe je realizovan sa prilično velikim brojem Node B stanica, tipično kolociranih sa GSM/DCS1800 radio baznim stanicama. Razvoj UMTS RAN mreže u opsegu 2 GHz upotpunjen je implementacijom ove tehnologije u dijelu dodijeljenog spektra za GSM u opsegu 900, čime je pokrivenost proširena na značajan dio ruralnih oblasti. Iako se radi o HSPA+ mrežama (sa maksimalnim protokom od 21,1 Mb/s) i izuzetno velikom stepenu pokrivenosti, ipak se još uvijek ne može govoriti o dostupnosti mobilnih širokopojasnih data usluga u svim naseljenim oblastima Crne Gore. Procjenjuje se da bi dalje unapređenje 3G pokrivenosti evidentno iziskivalo značajna ulaganja, a s obzirom da je raspoloživost spektra za UMTS u nižim opsezima (prije svega u opsegu 900 ) ograničena na maksimalno 2x5, pitanje je da li bi se i mogla postići, ako se uzmu u obzir sve veći zahtjevi korisnika, uključujući i one u ruralnim oblastima. LTE tehnologija je trenutno dostupna u gradskim područjima svih opština, sa izuzetkom novoformiranih opština Gusinje i Petnjica, prvenstveno putem LTE mreže T-Mobile-a. Telenor je signalom LTE mreže pokrio urbane djelove svih gradova u srednjoj i južnoj regiji i većih gradova u sjevernoj regiji. T-Mobile navodi stepen pokrivenosti stanovništva signalom LTE mreže od preko 60%. Glavni progres u dostupnosti mobilnih širokopojasnih data usluga, naročito u ruralnim i slabo naseljenim područjima, očekuje se implementacijom LTE tehnologije u opsegu 800. Povećanje prosječnog protoka na korisničkom nivou u gusto naseljenim oblastima može se postići razvojem LTE tehnologije u opsegu 2,6 GHz, uključujući i primjenu tehnike agregacije nosilaca (Carrier Aggregation) u opsezima 1800 i 2,6 GHz. Posebnu pogodnost za sva tri mobilna operatora, ukoliko im budu dodijeljeni RF resursi u ovom opsegu, predstavlja činjenica da u radio pristupnoj mreži posjeduju LTE ready bazne stanice, na kojima se brzo i jednostavno može aktivirati LTE servis, sa relativno malim ulaganjima. Ipak, iako je opseg 800 propagaciono povoljniji od opsega 900 (koji je iskorišćen za povećanje UMTS pokrivenosti), za pokrivanje svih naseljenih mjesta signalom LTE mreže biće neophodno implementirati određeni broj potpuno novih lokacija. strana 10
12 2.3. Pregled tržišta mobilnih komunikacionih usluga u Crnoj Gori Prema penetraciji korisnika mobilnih usluga Crna Gora se nalazi u samom vrhu na listi evropskih zemalja. Prema izvještajima Agencije, na kraju godine broj korisnika mobilnih komunikacionih usluga u Crnoj Gori iznosio je , što odgovara penetraciji od 162,55%. U posljednjih nekoliko godina penetracija korisnika mobilnih usluga se kretala između 160% i 180%. Na Slici 2.1 dat je prikaz kretanja penetracije mobilnih korisnika u periodu godina. 185,00 180,00 175,00 181,02 177,45 175,78 170,00 165,00 160,00 165,50 159,81 160,30 163,43 162,55 155,00 150,00 145, Slika 2.1 Prikaz kretanja penetracije mobilnih korisnika u periodu godina Od ukupnog broja mobilnih korisnika na kraju godine 39,70% su bili postpaid korisnici, a 60,30% prepaid. Tržišni lider prema broju korisnika je Telenor sa učešćem od 38,75%, slijedi T-Mobile sa 32,73%, dok je tržišno učešće MTEL-a na kraju godine bilo 28,52%. Prema obimu ostvarenog odlaznog govornog saobraćaja svih korisnika u godini lider na tržištu je Telenor sa učešćem od 38,46%, slijedi T-Mobile sa 37,84%, pa MTEL sa 23,70%. Udjeli operatora prema obimu data saobraćaja svih korisnika u godini su: Telenor 40,28%, T-Mobile 36,56% i MTEL 23,16%, a prema ukupnom broju poslatih SMS poruka: T-Mobile 37,35%, MTEL 31,91% i Telenor 30,74% Udjeli operatora u ukupnim prihodima od pružanja mobilnih komunikacionih usluga u godini su: Telenor 43,17%, T-Mobile 30,71% i MTEL 26,12%. Važno je napomenuti da su odnosi na tržištu po sva tri kriterijumima stabilni posljednjih nekoliko godina. Na Slici 2.2 prikazano je tržišno učešće mobilnih operatora u Crnoj Gori u odnosu na broj korisnika, obim saobraćaja i ukupne prihode od pružanja mobilnih komunikacionih usluga na kraju godine. Na Slici 2.3 je dat pregled prihoda od mobilnih usluga u periodu godina. Prosječan mjesečni prihod od mobilnih usluga po korisniku (ARPU) u godini je iznosio 9,32 Eura. strana 11
13 tržišno učešće prema broju korisnika na kraju godine tržišno učešće prema prihodima od mobilnih usluga u godini MTEL 28,5% Telenor 38,8% MTEL 26% Telenor 43% T Mobile 32,7% T Mobile 31% tržišno učešće prema obimu govornog saobraćaja u godini tržišno učešće prema obimu data saobraćaja u godini MTEL 23,70% Telenor 38,46% MTEL 23,16% Telenor 40,28% T Mobile 37,84% T Mobile 36,56% Slika 2.2 Tržišno učešće mobilnih operatora u Crnoj Gori mil. Eura 200,00 180,00 160,00 140,00 120,00 100,00 80,00 60,00 40,00 20,00 0, Telenor T Mobile MTEL ukupno Slika 2.3 Pregled prihoda od mobilnih usluga u periodu godina strana 12
14 Prema podacima Agencije, tokom godine prosječno na mjesečnom nivou korisnika mobilnih usluga je koristilo mobilne data usluge, nezavisno od pristupne tehnologije. Od tog broja prosječno mobilnih korisnika je koristilo mobilne širokopojasne data usluge (posredstvom UMTS/HSPA/LTE mreže). Fiksne Internet usluge, uključujući i fiksne širokopojasne data usluge se u Crnoj Gori pružaju korišćenjem više različitih tehnologija i više žičanih i bežičnih mreža. Brzina prenosa podataka ka korisniku u pristupnom dijelu varira od nekoliko stotina kb/s za korisnike koji kao jedinu mogućnost koriste osnovni WiMAX servis, 1 do 2 Mb/s kod naprednijih WiMAX i osnovnih ADSL paketa, 2-10 Mb/s za napredne ADSL i osnovne KDS korisnike, pa sve do 20 Mb/s i više, za napredne KDS korisnike i korisnike koji ostvaruju pristup putem optičkih vlakana (FTTx). Ukupan broj korisnika širokopojasnih data servisa, nezavisno od tehnologije fiksnog pristupa (ADSL, WiMAX, WiFi, KDS, FTTx), na kraju godine iznosio je Na Slici 2.4 dato je učešće pojedinih tehnologija fiksnog pristupa na tržištu data usluga u Crnoj Gori na kraju godine, sa koje se može vidjeti da je ADSL dominantna tehnologija fiksnog pristupa sa gotovo 67,55% učešća. Trenutno su u ponudi ADSL paketi za rezidencijalne korisnike sa maksimalnim omogućenim protokom između 1 Mb/s i 10 Mb/s. 4,69% 6,53% 3,77% 17,46% 67,55% ADSL FTTx WiMAX WiFi KDS Slika 2.4 Učešće pojedinih tehnologija fiksnog pristupa na tržištu data usluga na kraju godine Na Slici 2.5 data je struktura korisnika fiksnih data usluga u odnosu na brzinu pristupa na kraju godine. Sa slike se vidi da čak 28,81% korisnika fiksnih data usluga ostvaruje pristup brzinama manjim od 2 Mb/s, od čega 6,65% brzinama manjim od 1 Mb/s. Najveći broj korisnika ostvaruje fiksni data pristup brzinama od 2-4 Mb/s (27,49%). Pristup brzinama od 4-10 Mb/s koristi 33,38% korisnika, a samo 10,32% od ukupnog broja korisnika fiksnih data usluga ostvaruje pristup brzinama većim od 10 Mb/s. Treba napomenuti da je prosječna brzina pristupa u posljednje dvije godine značajno povećana. strana 13
15 3,77 6,13 0,42 3,74 2,91 16,00 17,38 22,16 do 512 kb/s 512 kb/s 1 Mb/s 1 2 Mb/s 2 4 Mb/s 4 8 Mb/s 8 10 Mb/s Mb/s Mb/s preko 30 Mb/s 27,49 Slika 2.5 Struktura korisnika fiksnih data usluga u odnosu na brzinu pristupa na kraju godine Iako je progres u posljednje dvije godine evidentan, ni dostupnost širokopojasnih data usluga, niti prosječni omogućeni protok na korisničkom nivou, još uvijek nijesu zadovoljavajući. Naime, Strategija razvoja informacionog društva za period godina Vlade Crne Gore, je kao jedan od ciljeva postavila omogućavanje "simetričnog, garantovanog broadband pristupa sa minimum 10 Mb/s za 50% populacije do godine", odnosno "sa minimum 10 Mb/s za 100% populacije i minimum 30 Mb/s za 50% populacije do godine". Ako se ima na umu činjenica da ADSL, kao dominantna tehnologija fiksnog pristupa, omogućava maksimalne brzine pristupa od 10 Mb/s (kod velikog broja priključaka značajno manje zbog dužine pristupne petlje), kao i činjenica da u najvećem broju ruralnih u slabo naseljenih područja ne postoji nikakva fiksna infrastruktura, ovako ambiciozan cilj se najefikasnije može postići korišćenjem širokopojasnih bežičnih komunikacionih mreža, prije svega LTE mobilnih mreža, za fiksni pristup. Na taj način bi se na ekonomski efikasan način mogli omogućiti broadband servisi i u ruralnim i slabo naseljenim oblastima, gdje nije razvijena infrastruktura ni fiksnih ni mobilnih širokopojasnih mreža. strana 14
16 3. PREDMET JAVNOG NADMETANJA Predmet javnog nadmetanja je dodjela odobrenja za ekskluzivno korišćenje na čitavoj teritoriji Crne Gore svih raspoloživih radio-frekvencija iz opsega 800, 900, 1800, 2 GHz i 2,6 GHz za realizaciju javnih mobilnih elektronskih komunikacionih mreža. Predmet dodjele je ukupno 625 radio-frekvencijskog spektra (2x270 uparenog i 85 neuparenog) iz navedenih pet opsega. Aranžman u svim opsezima se zasniva na radio-frekvencijskim blokovima širine 2x5 za upareni spektar, odnosno 5 za neupareni spektar. Pregled radio-frekvencijskih resursa koji su predmet dodjele dat je u Tabeli 3.1. Tabela 3.1 Pregled radio-frekvencijskih resursa koji su predmet dodjele Opseg GHz (upareni) Količina resursa 2x30, 6 blokova širine 2x5 2x35, 7 blokova širine 2x5 2x75, 15 blokova širine 2x5 2x60, 12 blokova širine 2x5 Oznaka bloka Granice bloka [] Raspoloživo od A / A / A / dana izdavanja A / odobrenja A / A / B / B / (mali dio ) B / B / dio B / dio B / B / C / C / C / C / C / C / C / C / C / C / C / C / C / C / C / D / D / D / D / D / D / D / D / D / D / D / D / Tehnologija IMT GSM, IMT DCS1800, IMT IMT strana 15
17 2 GHz (neupareni) 2,6 GHz (upareni) 2,6 GHz (neupareni) 35, 7 blokova širine 5 2x70, 14 blokova širine 2x5 50, 10 blokova širine 5 E dana izdavanja odobrenja E E E E dana izdavanja E odobrenja E F / F / F / F / F / F F / dana izdavanja F / odobrenja F / F / F / F / F / F / G G G G G G G G G G dana izdavanja odobrenja IMT IMT IMT 3.1. Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu 800 Predmet dodjele u opsegu 800 je ukupno 2x30 uparenog radio-frekvencijskog spektra podijeljenog u šest radio-frekvencijskih blokova širine 2x5 (blokovi A1 do A6). Odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 800 se dodjeljuju sa periodom važenja od 15 godina od dana izdavanja odobrenja. Svi radio-frekvencijski blokovi iz opsega 800 koji su predmet dodjele su raspoloživi od dana izdavanja odobrenja. Za potrebe javnog nadmetanja, radio-frekvencijski blokovi iz opsega 800 koji su predmet dodjele su grupisani u tri kategorije. Kategorije radio-frekvencijskih blokova iz opsega 800 koji su predmet dodjele date su u Tabeli 3.2. strana 16
18 Tabela 3.2 Kategorije radio-frekvencijskih blokova iz opsega 800 Kategorija CatPA1 CatMA1 CatMA2 Širina bloka 2x5 2x10 2x5 Broj blokova za dodjelu (3 ili 4 ukoliko jedan ili oba bloka kategorije CatPA1 ne bude dodijeljeno u fazi preaukcije) Period važenja odobrenja 15 godina od dana izdavanja odobrenja 15 godina od dana izdavanja odobrenja 15 godina od dana izdavanja odobrenja Opis Frekvencijski generički lotovi od blokova A1 do A6 (rezervisani spektar za nove učesnike na tržištu, predmet dodjele u fazi pre-aukcije) Frekvencijski generički lot od blokova A1 do A6 (blok širine 2x10 sa specifičnim zahtjevima u pogledu pokrivanja) Frekvencijski generički lotovi od blokova A1 do A6 Frekvencijski blokovi širine 2x5 kategorije CatPA1 (rezervisani spektar za nove učesnike na tržištu) će biti predmet zasebne faze aukcije (pre-aukcija), koja će biti sprovedena prije glavne faze aukcije spektra. Ukoliko u fazi pre-aukcije jedan ili oba bloka kategorije CatPA1 ne budu dodijeljeni iz bilo kog razloga, u glavnoj fazi aukcije broj blokova kategorije CatMA2 će se povećati na 3 ili Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu 900 Predmet dodjele u opsegu 900 je ukupno 2x35 uparenog radio-frekvencijskog spektra podijeljenog u sedam radio-frekvencijskih blokova širine 2x5 (blokovi B1 do B7). Odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 900 se dodjeljuju sa periodom važenja od dana kada radio-frekvencije postaju raspoložive do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja. Radio-frekvencije iz opsega 880,1-889,7/925,1-934,7 (blokovi B1 i B2) su raspoložive od godine, iz opsega 880,0-880,1/925,0-925,1 (dio bloka B1) i 889,7-890,0/934,7-935,0 (dio bloka B2) od godine, iz opsega 893,7-903,3/938,7-948,3 (dio bloka B3, blok B4 i dio bloka B5) i 904,3-913,9/949,3-958,9 (dio bloka B5, blok B6 i dio bloka B7) od godine, a iz opsega 890,1-893,7/935,1-938,7 (dio bloka B3), 903,5-904,3/948,5-949,3 (dio bloka B5) i 913,9-914,9/958,9-959,9 (dio bloka B7) od godine. Za potrebe javnog nadmetanja, svi radio-frekvencijski blokovi iz opsega 900 koji su predmet dodjele su grupisani u četiri kategorije, kako je dato u Tabeli 3.3. strana 17
19 Tabela 3.3 Kategorije radio-frekvencijskih blokova iz opsega 900 Kategorija CatPA2 CatPA3 CatPA4 CatMA3 Širina bloka 2x5 2x5 2x0,4 2x5 Broj blokova za dodjelu (2 do 5 ukoliko jedan ili više blokova kategorije CatPA3 ne bude dodijeljeno u fazi pre-aukcije) Period važenja odobrenja od godine do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja dio od godine, dio od godine, do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja od do godine dio od godine, dio od godine do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja Opis Frekvencijski generički lotovi od blokova B1 i B2 (rezervisani spektar za postojeće operatore, predmet dodjele u fazi preaukcije) Frekvencijski generički lotovi od blokova B3 do B7 (rezervisani spektar za postojeće operatore, predmet dodjele u fazi preaukcije) Dio bloka B1 i B2 (rezervisani spektar za postojeće operatore, predmet dodjele u fazi preaukcije) Frekvencijski generički lot(ovi) od blokova B3 do B7 Frekvencijski blokovi širine 2x5 kategorije CatPA2 i CatPA3 i frekvencijski blok širine 2x0,4 kategorije CatPA4 (rezervisani spektar za postojeće operatore u opsegu 900 ) će biti predmet zasebne faze aukcije (pre-aukcija), koja će biti sprovedena prije glavne faze aukcije spektra. Ukoliko u fazi pre-aukcije iz bilo kog razloga ne bude dodijeljen jedan ili više blokova kategorije CatPA3, u glavnoj fazi aukcije broj blokova kategorije CatMA3 će se za toliko povećati. Ukoliko u fazi pre-aukcije iz bilo kog razloga ne bude dodijeljen jedan ili oba bloka kategorije CatPA2, odnosno blok kategorije CatPA4, nedodijeljeni frekvencijski blokovi će automatski postati predmet glavne faze aukcije Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu 1800 Predmet dodjele u opsegu 1800 je ukupno 2x75 uparenog radio-frekvencijskog spektra podijeljenog u 15 radio-frekvencijskih blokova širine 2x5 (blokovi C1 do C15). Odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 1800 se dodjeljuju sa periodom važenja od dana kada radio-frekvencije postaju raspoložive do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja. Radio-frekvencije iz opsega 1710,1-1730,1/1805,1-1825,1 (blokovi C1 do C4) i 1764,9-1784,9/1859,9-1879,9 (blokovi C12 do C15) su raspoložive od godine, iz opsega 1739,9-1759,9/1834,9-1854,9 (blokovi C7 do C10) od godine, a iz opsega 1730,1-1739,7/1825,1-1834,7 (blokovi C5 i C6) i 1760,1-1764,9/1855,1-1859,9 (blok C11) od godine. Za potrebe javnog nadmetanja radio-frekvencijski blokovi iz opsega 1800 koji su predmet dodjele su grupisani u tri kategorije, kako je dato u Tabeli 3.4. strana 18
20 Tabela 3.4 Kategorije radio-frekvencijskih blokova iz opsega 1800 Kategorija CatPA5 CatPA6 CatMA4 Širina bloka 2x5 2x5 2x5 Broj blokova za dodjelu (4 do 11 ukoliko jedan ili više blokova kategorije CatPA6 ne bude dodjeljeno u fazi pre-aukcije) Period važenja odobrenja od godine do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja dio od godine, dio od godine, do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja dio od godine, dio od godine, do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja Opis Frekvencijski generički lotovi od blokova C7 do C10 (rezervisani spektar za postojeće operatore, predmet dodjele u fazi preaukcije) Frekvencijski generički lotovi od blokova C1 do C6 i C11 do C15 (rezervisani spektar za postojeće operatore, predmet dodjele u fazi pre-aukcije) Frekvencijski generički lotovi od blokova C1 do C6 i C11 do C15 Frekvencijski blokovi širine 2x5 kategorije CatPA5 i CatPA6 (rezervisani spektar za postojeće operatore u opsegu 1800 ) će biti predmet zasebne faze aukcije (preaukcija), koja će biti sprovedena prije glavne faze aukcije spektra. Ukoliko u fazi preaukcije iz bilo kog razloga ne bude dodijeljen jedan ili više blokova kategorije CatPA6, u glavnoj fazi aukcije broj blokova kategorije CatMA4 će se za toliko povećati. Ukoliko u fazi pre-aukcije iz bilo kog razloga ne bude dodijeljen jedan ili više blokova kategorije CatPA5, nedodijeljeni frekvencijski blokovi će automatski postati predmet glavne faze aukcije Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu 2 GHz Predmet dodjele u opsegu 2 GHz je ukupno 2x60 uparenog radio-frekvencijskog spektra podijeljenog u 12 radio-frekvencijskih blokova širine 2x5 (blokovi D1 do D12) i ukupno 35 neuparenog radio-frekvencijskog spektra podijeljenog u sedam radiofrekvencijskih blokova širine 5 (blokovi E1 do E7). Odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 2 GHz se dodjeljuju sa periodom važenja od dana kada radio-frekvencije postaju raspoložive do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja. Upareni radio-frekvencijski blokovi D1 do D3 su raspoloživi od godine, blokovi D4 do D6 od godine, blokovi D8 do D10 od godine, a blokovi D7, D11 i D12 od godine. Neupareni radiofrekvencijski blokovi E1 i E5 do E7 su raspoloživi od dana izdavanja odobrenja, blok E2 od godine, blok E3 od godine, a blok E4 od godine. Za potrebe javnog nadmetanja radio-frekvencijski blokovi iz opsega 2 GHz koji su predmet dodjele su grupisani u pet kategorija. Kategorije radio-frekvencijskih blokova iz opsega 2 GHz koji su predmet dodjele date su u Tabeli 3.5. strana 19
21 Tabela 3.5 Kategorije radio-frekvencijskih blokova iz opsega 2 GHz Kategorija CatPA7 CatMA5 CatPA8 CatMA6 CatMA7 Širina bloka 2x5 2x Broj blokova za dodjelu Period važenja odobrenja dio od godine, dio od godine, dio od godine do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja od godine do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja dio od godine, dio od godine, dio od godine do isteka 15 godina od dana izdavanja odobrenja 15 godina od dana izdavanja odobrenja 15 godina od dana izdavanja odobrenja Opis Frekvencijski generički lotovi od blokova D1 do D12 (rezervisani upareni spektar za postojeće operatore, predmet dodjele u fazi pre-aukcije) Frekvencijski generički lotovi od blokova D7, D11 i D12 (upareni spektar) Frekvencijski generički lotovi od blokova E2 do E4 (rezervisani neupareni spektar za postojeće operatore, predmet dodjele u fazi pre-aukcije) Blok E1 (neupareni spektar iz opsega ) Frekvencijski generički lotovi od blokova E5 do E7 (neupareni spektar iz opsega ) Upareni frekvencijski blokovi širine 2x5 kategorije CatPA7 i neupareni frekvencijski blokovi širine 5 kategorije CatPA8 (rezervisani spektar za postojeće operatore u opsegu 2 ) će biti predmet zasebne faze aukcije (pre-aukcija), koja će biti sprovedena prije glavne faze aukcije spektra. Ukoliko u fazi pre-aukcije iz bilo kog razloga ne bude dodijeljen jedan ili više blokova kategorije CatPA7, odnosno jedan ili više blokova kategorije CatPA8, nedodijeljeni frekvencijski blokovi će automatski postati predmet glavne faze aukcije Struktura radio-frekvencijskih blokova u opsegu 2,6 GHz Predmet dodjele u opsegu 2,6 GHz je ukupno 2x70 uparenog radio-frekvencijskog spektra podijeljenog u 14 radio-frekvencijskih blokova širine 2x5 (blokovi F1 do F14) i ukupno 50 neuparenog radio-frekvencijskog spektra podijeljenog u deset radiofrekvencijskih blokova širine 5 (blokovi G1 do G10). Odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 2,6 GHz se dodjeljuju sa periodom važenja od 15 godina od dana izdavanja odobrenja. Svi radio-frekvencijski blokovi iz opsega 2,6 GHz koji su predmet dodjele su raspoloživi od dana izdavanja odobrenja. Za potrebe javnog nadmetanja radio-frekvencijski blokovi iz opsega 2,6 GHz koji su predmet dodjele su grupisani u tri kategorije lotova. Kategorije radio-frekvencijskih blokova iz opsega 2,6 GHz koji su predmet dodjele date su u Tabeli 3.6. strana 20
22 Tabela 3.6 Kategorije radio-frekvencijskih blokova iz opsega 2,6 GHz Kategorija CatPA9 CatMA8 CatMA9 Širina bloka 2x5 2x5 5 Broj blokova za dodjelu 4 10 (11 do 14 ukoliko jedan ili više blokova kategorije CatPA9 ne bude dodjeljeno u fazi pre-aukcije) 10 Period važenja odobrenja 15 godina od dana izdavanja odobrenja 15 godina od dana izdavanja odobrenja 15 godina od dana izdavanja odobrenja Opis Frekvencijski generički lotovi od blokova F1 do F14 (rezervisani upareni spektar za nove učesnike na tržištu, predmet dodjele u fazi pre-aukcije) Frekvencijski generički lotovi od blokova F1 do F14 (upareni spektar) Frekvencijski generički lotovi od blokova G1 do G9 i blok G10 (neupareni spektar) Frekvencijski blokovi širine 2x5 kategorije CatPA9 (rezervisani spektar za nove učesnike na tržištu) će biti predmet zasebne faze aukcije (pre-aukcija), koja će biti sprovedena prije glavne faze aukcije spektra. Ukoliko u fazi pre-aukcije jedan ili više blokova kategorije CatPA9 ne bude dodijeljeno iz bilo kog razloga, u glavnoj fazi aukcije broj blokova kategorije CatMA8 će se za toliko povećati. Neupareni frekvencijski blok širine 5 sa oznakom G10 je zaštitni blok i može se dodijeliti isključivo nosiocu odobrenja za upareni frekvencijski blok širine 2x5 sa oznakom F1, i kao takav nije predmet aukcije. Neupareni frekvencijski blok širine 5 sa oznakom G1 i prvi od sukcesivnih neuparenih frekvencijskih blokova širine 5 iz opsega dodijeljenih istom subjektu, smatraju se restriktivnim blokovima. Svi frekvencijski blokovi iz uparenog dijela opseg i ostali frekvencijski blokovi iz neuparenog dijela opsega smatraju se nerestriktivnim blokovima. Maksimalna dozvoljena EIRP bazne stanice TRA-ECS sistema unutar i izvan dodijeljenog restriktivnog bloka je redukovana u poređenju sa nerestriktivnim blokovima. strana 21
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραKorektivno održavanje
Održavanje mreže Korektivno održavanje Uzroci otkaza mogu biti: loši radni uslovi (temperatura, loše održavanje čistoće...), operativne promene (promene konfiguracije, neadekvatno manipulisanje...) i nedostaci
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραTROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju
TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Sadržaj predavnaja: Trošak kapitala I. Trošak duga II.
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραVILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA
OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραViše dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu
Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραFunkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.
OT3OS1 7.11.217. Definicije Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραPravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότερα4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
Διαβάστε περισσότεραPreuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
www.paragraf.rs Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju važeća verzija propisa, poslednju verziju
Διαβάστε περισσότερα