TITAN I TITAN LEGURE Kristalna rešetka. Legure Ti: - Ti - legure. - ( ) Ti - legure. Ti - legure.

Σχετικά έγγραφα
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design

Trigonometrijske nejednačine

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Το άτομο του Υδρογόνου

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

SUPPLEMENTAL INFORMATION. Fully Automated Total Metals and Chromium Speciation Single Platform Introduction System for ICP-MS

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής

Ispitivanja pri gradnji

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n, l)

Αναπληρωτής Καθηγητής Τμήμα Συντήρησης Αρχαιοτήτων και Έργων Τέχνης Πανεπιστήμιο Δυτικής Αττικής - ΣΑΕΤ

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ΣΧΟΛΗ ΤΕΧΝΟΛΟΓΙΚΩΝ ΕΦΑΡΜΟΓΩΝ ΤΜΗΜΑ ΟΧΗΜΑΤΩΝ ΠΤΥΧΙΑΚΗ ΕΡΓΑΣΙΑ ΔΙΑΒΡΩΣΗ ΚΑΙ ΠΡΟΣΤΑΣΙΑ ΤΩΝ ΥΛΙΚΩΝ Η ΠΕΡΙΠΤΩΣΗ ΤΩΝ ΧΑΛΥΒΩΝ ΣΤΑ ΑΥΤΟΚΙΝΗΤΑ.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

ΟΜΟΣΠΟΝ ΙΑ ΕΚΠΑΙ ΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑ ΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ÄÉÁÍüÇÓÇ

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

18. listopada listopada / 13

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ V. Πρότυπα δυναμικά αναγωγής ( ) ΠΡΟΤΥΠΑ ΔΥΝΑΜΙΚΑ ΑΝΑΓΩΓΗΣ ΣΤΟΥΣ 25 o C. Ημιαντιδράσεις αναγωγής , V. Antimony. Bromine. Arsenic.

Μάθημα 12ο. O Περιοδικός Πίνακας Και το περιεχόμενό του

ΙΑΦΑ Φ ΝΕΙ Ε ΕΣ Ε ΧΗΜΕ Μ Ι Ε ΑΣ ΓΥΜΝ Μ ΑΣΙΟΥ H

Riješeni primjer testa iz matematike i kemije za razredbeni ispit (slovo ispred točnog rješenja je podebljano) a ± b, jednak:

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

ΛΥΣΕΙΣ. 1. Χαρακτηρίστε τα παρακάτω στοιχεία ως διαµαγνητικά ή. Η ηλεκτρονική δοµή του 38 Sr είναι: 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 3p 6 3d 10 4s 2 4p 6 5s 2

ΣΥΣΤΑΣΗ ΤΟΥ ΦΛΟΙΟΥ ΤΗΣ ΓΗΣ.

Κεφάλαιο 8. Ηλεκτρονικές Διατάξεις και Περιοδικό Σύστημα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

panagiotisathanasopoulos.gr

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

ΧΗΜΕΙΑ Α ΛΥΚΕΙΟΥ ΚΕΦΑΛΑΙΟ 4

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA

ΕΘΝΙΚΟ ΜΕΤΣΟΒΙΟ ΠΟΛΥΤΕΧΝΕΙΟ ΔΙΕΠΙΣΤΗΜΟΝΙΚΟ ΔΙΑΤΜΗΜΑΤΙΚΟ ΠΡΟΓΡΑΜΜΑ ΜΕΤΑΠΤΥΧΙΑΚΩΝ ΣΠΟΥΔΩΝ (Δ.Π.Μ.Σ.) «ΠΕΡΙΒΑΛΛΟΝ ΚΑΙ ΑΝΑΠΤΥΞΗ»

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

TEHNOLOGIJA RADOVA ADITIVI PRI IZRADI BETONA KARAKTERISTIKE BETONA. i obradljivost. betona. betona 6 BETONSKI RADOVI. o Niska početna cena

Κεφάλαιο 1. Έννοιες και παράγοντες αντιδράσεων

Metastabilni Fe-C dijagram stanja

Φιάλες αερίου χωρίς συγκόλληση κατασκευασµένες από κεκραµένο ή µη αλουµίνιο σε συµµόρφωση προς την οδηγία 84/526 ΕΟΚ. (ΦΕΚ 624/Β/ )

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

[ ] VAŽNO UVIJANJE ŠTAPOVA. Kut uvijanja (torzije) ϕ M I. Maksimalno posmino naprezanja τ. Dimenzioniranje štapova optereenih na uvijanje

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

numeričkih deskriptivnih mera.

ΑΡΙΘΜΟΣ ΟΞΕΙΔΩΣΗΣ - ΓΡΑΦΗ ΧΗΜΙΚΩΝ ΤΥΠΩΝ- ΟΝΟΜΑΤΟΛΟΓΙΑ

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Βασικά σωματίδια της ύλης

Μάθημα 9ο. Τα πολυηλεκτρονιακά άτομα: Θωράκιση και Διείσδυση Το δραστικό φορτίο του πυρήνα Ο Περιοδικός Πίνακας και ο Νόμος της Περιοδικότητας

1. ΧΗΜΙΚΟΙ ΕΣΜΟΙ ΣΤΑ ΣΤΕΡΕΑ

ΓΕΝΙΚΑ ΓΙΑ ΤΗΝ ΟΞΕΙΔΩΣΗ ΚΑΙ ΤΗΝ ΑΝΑΓΩΓΗ

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ 2015 Β ΦΑΣΗ Α ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΧΗΜΕΙΑ ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ

Kaskadna kompenzacija SAU

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

7. Σύνθεση και Ιδιότητες απλών Μ-CΟ

Σημειώσεις Εργαστηρίου ΕΦΑΡΜΟΣΜΕΝΗΣ ΓΕΩΧΗΜΕΙΑΣ

Τμήμα Γεωτεχνολογίας & Περιβάλλοντος

Uvijanje. OTPORNOST MATERIJALA I 11/12 82

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

αριθμός δοχείου #1# control (-)

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

ΧΑΡΑΚΤΗΡΙΣΜΟΣ ΣΤΕΡΕΩΝ ΑΠΟΒΛΗΤΩΝ

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

ΑΣΚΗΣΗ 1 η. Ολική πυριτική Γη = ο σύγχρονος μανδύας + πρωτο-φλοιός = πρωταρχικός μανδύας

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

ΤΕΧΝΟΛΟΓΙΑ ΜΗΧΑΝΟΛΟΓΙΚΩΝ ΥΛΙΚΩΝ(Θ)

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Š ˆ ˆ ˆ Š ˆ ˆ Œ.. μ É Ó

ΟΜΟΣΠΟΝΔΙΑ ΕΚΠΑΙΔΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑΔΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ 2018 Β ΦΑΣΗ

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

1 o ΓΕΛ ΕΛΕΥΘΕΡΙΟΥ ΚΟΡΔΕΛΙΟΥ ΧΗΜΕΙΑ A ΛΥΚΕΙΟΥ ΓΕΝΙΚΗΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ, ΦΥΛΛΟ ΕΡΓΑΣΙΑΣ 1. ΚΕΦΑΛΑΙΟ 1- ΒΑΣΙΚΑ ΜΕΓΕΘΗ-ΣΩΜΑΤΙΔΙΑ - Τι πρέπει να γνωρίζουμε

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

AΝΑΛΟΓΙΑ ΜΑΖΩΝ ΣΤΟΧΕΙΩΝ ΧΗΜΙΚΗΣ ΕΝΩΣΗΣ

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Ασβέστιο. Calcium στερεό 40,078. Πυκνότητα. Άνθρακας. Carbon στερεό 3642! 12, ! Πυκνότητα Χλώριο. Chlorine αέριο -101,5 35, ,04

Σχολή Εφαρμοσμένων Μαθηματικών και Φυσικών Επιστημών Εθνικό Μετσόβιο Πολυτεχνείο. Φυσική Συμπυκνωμένης Ύλης. Ενότητα 2. Βασίλειος Γιαννόπαπας

ENERGETSKI KABLOVI (EK-i)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Επιστήμη και Τεχνολογία Συγκολλήσεων. Ενότητα 7: Θερμοεπηρεασμένη Ζώνη Γρηγόρης Ν. Χαϊδεμενόπουλος Πολυτεχνική Σχολή Μηχανολόγων Μηχανικών

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Transcript:

TITAN I TITAN LEGURE Svjstva. Titan - Ti je metal sive bje. Lagan je, ima dličnu krzijsku tprnst i visk dns čvrstće prema težini. Titan ima jak afinitet prema kisiku i u zemljinj kri ima mng spjeva Ti. I kd niskih temperatura na pvršini se tvri tanki ksidni slj, sličn ka kd Al i Mg. Ovaj slj daje Ti dličnu krzijsku tprnst na slane i kisele medije. Primjena: kemijska industrija, mrske tehnlgije, avijacija, svemirske letjelice, vjna tehnika. Svjstva Ti Tt - Talište C 18 Tv Vrelište C 320 γ - Specifična masa ( C) g cm-3,1 α - Keficijent linearng istezanja (0-100 C) 10 - K-1 8, λ - Keficijent tplinske vdljivsti (0-100 C) Wm -1 K-1 1,7 c - Specifični tplinski kapacitet (0-100 C) J kg -1 K-1 1 E - Mdul elastičnsti ( C) MPa 108000 Male vrijednsti keficijenta linearng istezanja i keficijenta tplinske vdljivsti imaju za psljedicu relativn male zastale defrmacije nakn zavarivanja. Čisti Ti ima malu čvrstću, k 210 MPa i dbru istezljivst. Kisik, dušik i vdik i u malim kličinama jak pvećavaju čvrstću, ali i krhkst Ti. Ovi elementi su prisutni u klnj atmsferi ili na pvršini materijala u spjevima i pri pvišenim temperaturama (iznad 0 C, a psebn iznad 0 C) ulaze u Ti materijal i uzrkuju krhkst. Kristalna rešetka. Titan ima gust zapsjednutu heksagnalnu rešetku kju nazivam α faza, pri sbnim temperaturama i d 88 C, a iznad ve temperature se transfrmira u β fazu kja ima prstrn centriranu kubnu rešetku. Legure Ti: Legiranjem raznim elementima dbivam Ti - legure različitih svjstava. Čvrstće legura dsežu d 100 MPa. Legiranjem se tvre intersticijski i supstitucijski mješanci. Ak je prmjer atma legirajućeg elementa blizak prmjeru Ti atma u granicama +- 1% (t je inače pravil), tvre se supstitucijski mješanci. Zamjenjuje se atm Ti atmm legirajućeg elementa u kristalnj α i β rešetci. Oni kji se ne mgu rastvriti čine intersticijske (uključinske) mješance. Kristalna mrežica se defrmira i kd uključinskih mješanaca i kd supstitucijskih mješanaca, pa se time pvećava čvrstća. Treći način pvećanja čvrstće je tplinska brada, kja je mguća zbg altrpskih mdifikacija (α + β faze). Sličn ka i kd čelika α faza se pri hlađenju izlučuje iz β faze, kja se raspada ka austenit u čeliku. Mže se dbiti struktura slična martenzitu kd čelika. Pstje α supstitucijski i β supstitucijski elementi. Tak napr. α supstitucijski se jš zvu α stabilizatri i pdižu granicu transfrmacije u β. Legirajući elementi u Ti α stabilizatri β stabilizatri Intersticijski Supstitucijski Intersticijski Supstitucijski O,N,C Al, Pb H Ag, Au, Nb, Cr, C, Cu, Fe, Mn, M, Ni, Pd, Pt, Ta, W, V Intersticijske mješance sa Ti (krute rastvre) čine O, N, C, i H. Ovi elementi se nalaze u Ti ili Ti legurama ka nečistće. Ti legure mže se dijeliti na: - α Ti - legure. Ddaje se 3-8% Al. Čvrstća je 700-900 MPa. Zavarljivst je dbra, jer ima mali sadržaj β faze. Ove legure imaju visku tprnst na krziju, visku čvrstću pri pvišenim temperaturama i tprnst na puzanje, ali su sjetljivi na krziju uz naprezanje. - (α+β) Ti - legure. Mgu se kaliti na čvrstću 900-10 MPa. Dbru zavarljivst ima legura TiAlV. Imaju visku čvrstću pri pvišenim temperaturama, ka i pvišenu tprnst na puzanje. - βti - legure. Ove legure su dbr defrmabilne u hladnm stanju, jer imaju prstrn centriranu kubnu rešetku. Mgu se tplinski brađivati kaljenjem iz pdručja (α + β), št dvdi prv d nestabilnih β mješanaca, kji se na temperaturi C raspadaju, a time se pvisuje čvrstća. β legura je napr. TiV13Cr11Al3, kja je uvjetn (slab) zavarljiva. Imaju vrl dbru spsbnst blikvanja u hladnm stanju.

Ti - legure Klasifikacija legura Kemijski sastav, % R m, N/mm 2 A % p čvrstći p strukturi α - legure nelegirani titan 0.8 Al; 0.8 Mn Niska pseud α - legure 1. Al; 1.0 Mn 2.0 Zr; 1.0 M α - legure Al Al; 2. Sn Srednja pseud α - legure 3. Al; 1. Mn.0 Al; 1. Mn.0 Al; 1. Mn 3.0 Al; 1. (Fe Cr, Si, B).0 Al; 1. (Fe Cr, Si, B) 2 Al; 2.0 Zr; 3.0 Sn Al; 2.0 Zr; 1.0 V 300-00 00-0 30 30 00-70 00-70 70-900 10 70-900 12 700-900 1 1000-10 10 800-1000 12 70-900 12 80-100 10 90-1100 8 90-110 8 α + β - legure.0 Al;.0 V 80-1000 12 β- legure 33.0 M 800-80 10 Viska α + β - legure.0 Al; 2. M; 2.0 Cr 0.3 Si; 0.Fe.0 Al;. V. Al; 3.0 M; 1.0 V 2. Al;.0 M;.0 V.0 Al; 1 M; 11 Zr; 1 Nb.0 Al;.0 M;.0 V; 1.0 Fe; 1.0 Cr. Al; 2.0 M;. V;.0 Fe; 1.0 Cr pseud β - legure 3.0 Al; 7.0 M; 11.0 Cr 3.0 Al;.0 M; 11.0 Cr;.0 V 10* 1100* 10* 1100-120* 100-120* 10-10* 10 130-100 10-100 Priprema za zavarivanje i zavarivanje: čišćenje pvršina kje se zagrijavaju pri zavarivanju je bitn. Vlaga (H,O), masnće, bje i druge strane materije treba pažljiv dstraniti na širj udaljensti k zavareng spja i sa ddatng materijala. Acetn i etanl su pdesni za čišćenje. Triklretilen i tetraklr ugljik mgu biti uzrčnici kasnije krzije uz naprezanje, ak zastanu iza zavarivanja. Za mehaničk čišćenje pvršina treba kristiti četke d Ti materijala ili d nerđajućeg CrNi čelika, a ne bične čelične četke. Sav stali alat, naprave i strjeve treba državati u čistm stanju. Zavarivač treba kristiti bijele platnene rukavice, kje ne stavljaju niti i kje svakdnevn treba prati i mijenjati. Tak se lak učavaju nečistće na DM i OM. Greške u spjevima: 1. Upijanje plinva u rastaljenm i krutm zagrijanm stanju ima za psljedicu smanjenje čvrstće (djelvanje N) i plastičnsti (O). Pnekad čvrstća raste, a krhkst se pvećava i žilavst pada. Napr. neznatne kličine vdika 0.01-0.00% znatn pvećavaju krhkst, a smanjuju žilavst. 2. Osjetljivst na pgrubljenje zrna na viskim temperaturama i smanjenje plastičnsti. Pravil je zavarivati s malim unšenjem tpline. 3. Prznst zbg ulaska vdika (vlaga) ili prisustva ugljika iz OM ili iz nečistća (ugljikvdici napr.) Nečistće mgu biti: čestice tkanine d krpa na pvršini, tisci prsta, čestice d brušenja, vlaga, kndenzirana vlaga, masnće i mngi drugi izvri.. Sklnst stvaranju hladnih puktina ka psljedica vlačnih zastalih naprezanja uz prisutne nepvljne krhke strukture nastale upijanjem plinva. Smanjenjem sadržaja vdika < 0.01% i u DM< 0.002% mgu se hladne puktine izbjeći. Takđer se prepručuje smanjenje zastalih naprezanja. 7 12 9

1 N/mm 2 N/mm 2 0 0 A 10 1 100 0 0,1 0,2 0,3 0, C % 0 A Radnja lma, J Av 0 0,02 0,0 H,% 1 12 10 8 2, N/mm 2 700 100 0 80 0 A % 300 22, N/mm 2 700 100 0 80 0 A % 30 300 20 1 10 A A 0 10 0 0,2 0, 0. 0,8 O, % 0 0,2 0, 0. N, % Utjecaji O, N, H i C na mehanička svjstva čistg Ti. a) c) Kut savijanja, α 0 r s 180 10 O2 N2 1 80, mm-lim 3,2 mm-lim b) α Kut savijanja 0 0 0,2 0,0 0,7 1,00Vl % O 2, N2 Prve puktine

Utjecaj O2 i N2 u nečistm zaštitnm plinu He na kut savijanja zavareng spja iz Ti. Već male kličine upijeng plina dvde d velike krhksti. a. Ispitivanje kuta savijanja na kidalici (180 ) b. Kut savijanja a se mjeri pri pjavi prve puktine c. Rezultati ispitivanja utjecaja nečistće na kut savijanja Pstupci zavarivanja Ti i Ti-legura : REL zavarivanje se ne primjenjuje, jer nije riješen prblem zaštite. Zavarivanje u zaštitnim plinvima se najviše kristi. Za tanje stijenke se kristi TIG, za deblje MIG. Ostali pstupci kji se primjenjuju: plazmm, snpm elektrna, pd prahm, pd trskm, elektrtprn, difuzijm, trenjem. Lemljenje se takđer primjenjuje. Termička rezanja su mguća plazmm i kisikm. Kd rezanja kisikm dlazi d pvećanja tvrdće zbg apsrbcije kisika. Zaštita zavareng spja. Zavareni spj (talina i zagrijane zne iznad 0 C) mraju biti dbr zaštićeni d O, H, N da ne dđe d njihvg upijanja i stvaranja krhkih faza (ksida, hidrida i nitrida). Zaštita se prvdi inertnim plinm Ar(ili He), kji mra imati čistću najmanje 99,9% i mra biti suh. Kriste se psebni grinici - glave za TIG zavarivanje s prdužetkm iz kjeg istječe Ar na jš zagrijanm dijelu zavara (>0 C). U mngim slučajevima se primjenjuju kmre ispunjene Ar u kje se stavljaju predmeti i u kjima se vrši zavarivanje. Kd zavarivanja pd zaštitm praškm se mra sigurati prpuhivanje Ar krz dvd praha ka i zaštita zagrijanih zna. Zavarivanje snpm elektrna se prvdi u vakuum kmri, pa se tak dstranjuje utjecaj štetnih plinva pri zavarivanju, jer nisu prisutni. 800 C 10 C 00 C 1000 C 0 C 100 C TIG Ar w l b 0 C 0 C b 2 1 Osigurati zaštitu Ar na licu i krjenu zavara na svim mjestima gdje dlazi d zagrijavanja iznad 0 C (b1, l, i b2).

3 Argn Argn za zaštitu krijena 3 2 1 Filter Ar Glava Ar Stezna naprava TIG glava Lim kji se zavaruje Ar za zaštitu krijena Praktični način izv enja lica i krjena zavara pri zavarivanju Ti. 1. Ti -lim kji se zavaruje. TIG - glava 2. Cu pdlžna plča. Kmra 3. Cu stezna naprava. Przni filter Filter (przna masa)