TEHNOLOGIJA RADOVA ADITIVI PRI IZRADI BETONA KARAKTERISTIKE BETONA. i obradljivost. betona. betona 6 BETONSKI RADOVI. o Niska početna cena
|
|
- Σεραφείμ Χατζηιωάννου
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 TEHNOLOGIJA RADOVA 6 BETONSKI RADOVI Grañevinski fakultet, Begrad 1 Mst u Btaničkj basti u Grenblu iz 1855 je prvi betnski mst na svetu 3 KARAKTERISTIKE BETONA Širka dstupnst nabavnih kmpnenti Niska pčetna cena Lak prilagñavanje svim uslvima sredine Mala ptršnja energije Blje pdnšenje pterećenja Mguća ugradnja armature za prijem zatezanja i savijanja Betn je izuzetn trajan kada nije u agresivnim sredinama Arhitektnska atraktivnst Osetljivst na brjne uticaje (hemijske agense) Niske čvrstće pri savijanju i zatezanju Nedvljna elastičnst Nedvljna eksplatacijska trajnst Slžen blikvanje Slženi prračuni i dimenzinisanja Grañevinski fakultet, Begrad 2 ADITIVI PRI IZRADI BETONA Plastifikatri i superplastifikatri - pbljšavaju ugradljivst i bradljivst Aeranti - pvećavaju tprnsti na mraz Zaptivači - smanjenjuju vdprpustljivst Akceleratri - ubrzavaju prces vezivanja i čvršćavanja betna Retarderi - uspravaju prces vezivanja i čvršćavanja betna Antifrizi - sredstva prtiv smrzavanja betna Grañevinski fakultet, Begrad 4 1
2 LAKI BETONI Karakteristike: Zapreminska težina <1900 kg/m 3 Dbra term-izlacija Dbra izlacija d zvuka Pdela: Manje mehaničke čvrstće Lak-agregatni betni Jednzrni (kaverzni) betni Ćelijasti betni Grañevinski fakultet, Begrad 5 LAKO-AGREGATNI BETONI Sastav: Laki agregat (drbljena peka, zgura, elektrfilterski pepe, drvena strugtina, pluta i sl.) + cement + vda + aditivi (p ptrebi) Vrste lak-agregatnih betna: Durisl - za izradu blkva i plča (čvrstća mu je 25 MPa) Heraklit i Tarlit - za izradu lakih plča Blindit - za izradu pdlga za pdve Ksillit - za izradu završnih sljeva kd pdva Grañevinski fakultet, Begrad 7 PODELA LAKIH BETONA I grupa termizlacini betni II grupa knstrukcijsk-termizlacini betni III grupa knstrukcijski betni IV grupa knstrukcijski betni viske kmpaktnsti Karakteristike I grupa II grupa III grupa IV grupa Zapreminska masa (kg/m 3 ) d 2100 Čvrstća pri pritisku MB (MPa) 5 5; 7.5; Keficijent tpltne prvdljivsti (W/m C) Otprnst na mraz (brj ciklusa) 0,05 0,25 0,24 0,60 0,55 0,95 ne prpisuje se ne prpisuje se i više Vdprpustljivst (pritisak vde u kpa) ne prpisuje se ne prpisuje se ne prpisuje se V-2, V-4 V-6, V-8 Minimalni utršak cementa (kg/m 3 ) i više 6 JEDNOZRNI BETONI U sastav vi betna ulazi sam jedna frakcija agregata (8/16 ili 16/31.5) Karakteristike: Mali sadržaj cementa Velika prznst Male čvrstće na pritisak (d 10 MPa) Odlični tpltni izlatri Velika tprnst na dejstv mraza Grañevinski fakultet, Begrad 8 2
3 ĆELIJASTI BETONI Ovi betni se dbijaju ubacivanjem dreñenih sredstava u svežu betnsku mešavinu kjima se stvaruje viska prznst čvrslg betna (d 60 d 80%) Pdela: Gas betni Sipreks - cement +vda+kvarcni pesak+ddatak praha aluminijuma Itng - cement+vda+kvarcni pesak+hidratisani kreč+aluminijumski prah+elektrfilterski pepe Pen betni - kd vih betna ćelijasta struktura se ne stvara hemijskim putem ka kd gas betna, već mehaničkim pstupcima Grañevinski fakultet, Begrad 9 KARAKTERISTIKE TEŠKIH BETONA Karakteristike: Velika zapreminska masa Mal skupljanje Otprnst na mraz Mane: Inertnst na temperaturne prmene Teška ugradljivst (zbg zahtevane velike kmpaktnsti betna) Tešk drbljenje agregata (zbg zahtevang dnsa frakcija) Segregacija agregata (zbg velike težine zrna) Grañevinski fakultet, Begrad 11 TEŠKI BETONI Zapreminska masa je >2500 kg/m 3 (mže ići i d 6000 kg/m 3 ) Sastav: Vda + umerena kličina cementa + teški agregat (tpaci gvžña i čelika, rude gvžña... i sl.) Uptreba: Zaštita u nuklearnim elektranama Zaštita reaktrskih pstrjenja Za atmska sklništa Skladištenje radiaktivng tpada i dr. Grañevinski fakultet, Begrad 10 BETONI VISOKIH ČVRSTOĆA Betnima viskih čvrstća se smatraju ni čije su marke betna MB>60, dk se betni sa MB>100 smatraju betnima vrl viske čvrstće. Sastav: Vda + agregat + cement + silikatna prašina (zamenjuje de cementa i snižava tpltu hidratacije) + superplastifikatr (smanjuje kličinu ptrebne vde). Veća kličina cementa ( kg/m 3 ) Kmbinacija krupng drbljeng i sitng prirdng agregata Bitna je finća mliva cementa (veća finća brža hidratacija veće rane čvrstće) Velika finća mliva velika tplta hidratacije Grañevinski fakultet, Begrad 12 3
4 Grañevinski fakultet, Begrad Betn se masvn primenjuje za različite bjekte Grañevinski fakultet, Begrad Eknmičnst Smanjenje spstvene težine knstrukcije (manji preseci) Brža gradnja knstrukcije Izgradnja viših i inženjerski zahtevnijih knstrukcija Velika čvrstća Velika elastičnst Mgućnst savladavanja velikih raspna Manje defrmacije (slabija pjava prslina) Velika tprnst na spljašnje uticaje Velika trajnst knstrukcije Smanjuje se kličina čelika za armiranje KARAKTERISTIKE BETONA VISOKIH ČVRSTOĆA Grañevinski fakultet, Begrad Primenjuje se niži vd-cementni faktr, pa se smanjuje stepen hidratacije Na manji vd-cementni faktr se ide i da bi se smanjil kasnije skupljanje betna Nega u vdi kntrlisane temperature mgućava ddatnu vdu za hidrataciju (d 28 dana) Betn kji je umeren negvan u vdi neće imati veće skupljanje neg št je t slučaj kd bičnih betna Psle 28 dana, betn se neguje na vazduhu Grañevinski fakultet, Begrad Zaštita betna plietilenskim flijama NEGA BETONA VISOKIH ČVRSTOĆA
5 MIKROARMIRANI BETONI Karakteristike mešavine su: Ptršnja cementa d 10% veća neg kd bičnih betna Vlakna za mikrarmiranje d čelika, pliprpilena, stakla... Agregati sa najkrupnijim zrnm d 16mm (veće zrn teže je pstići ravnmeran raspred vlakana u masi) Aditivi ka i kd bičnih betna Grañevinski fakultet, Begrad 17 MA-BETONI SA ČELIČNIM VLAKNIMA D 50% veća čvrstća na pritisak D 10 puta veća čvrstća na zatezanje Veća žilavst Blje pdnšenje dinamičkih pterećenja Veća tprnst na udar Lm se javlja pstepen Smanjen skupljanje i tečenje Pvećana tprnst na habanje Dzaža: % 19 SVOJSTVA VLAKANA ZA MIKROARMIRANJE Tip vlakna Zatezna čvrstća (MPa) Mdul elastičnsti x10 3 (MPa) Izduženje pri kidanju (%) Specifična masa (g/m 3 ) Akriln , ,1 Azbestn , ,6 3,2 Pamučn , ,5 Staklen ,5 3,5 2,5 Najlnsk , ,1 Plietilensk 690 0,138 0, ,95 Pliprpilensk , ,9 Pliestersk , ,4 Veštačka svila , ,5 Čelik ,5 35 7,8 Grañevinski fakultet, Begrad 18 MA-BETONI SA POLIPROPILENSKIM VLAKNIMA Dalek niža cena d čeličnih vlakana Mala specifična masa Hemijska inertnst Niži mdul elastičnsti Slaba prinljivst za cementnu masu Veće defrmacije Pgdna su za manja pterećenja Lm nije krt (pvećana spsbnst defrmisanja elementa nakn pjave prslina) Dzaža je d 0,1 d 0,6 zapreminskih prcenata Dužina vlakana je d 5-60 mm Prečnik vlakana je d 0,08-0,38 mm Grañevinski fakultet, Begrad 20 5
6 MA-BETONI NA BAZI REAKTIVNOG PRAŠKA Ovaj betn predstavlja MA betn sa viskim uptrebnim svjstvima. T su betni čije čvrstće na pritisak prelaze 150 MPa i kji su jačani vlaknima za mikrarmiranje. Sastav: Ne sadrži krupni agregat Kvarcni pesak Cementi su viskih čvrstća Ddaci (silikatna prašina i superplastifikatri) Vlakna (najčešće čelična) Grañevinski fakultet, Begrad 21 POLIMER BETONI Pdela: Betni impregnirani plimerima cementni betn kji je naknadn impregniran plimerm Betni mdifikvani plimerima betni kjima je u svežu betnsku masu ddat plimer Plimer betni p pravilu ne sadrže cement; plimer je u ptpunsti zameni cement Grañevinski fakultet, Begrad 23 MA-BETONI NA BAZI REAKTIVNOG PRAŠKA Karakteristike MA betna na bazi reaktivng praška: Vrl viska čvrstća na pritisak (d 200 d 800 MPa) Vrl viska čvrstća na savijanje (d 150 MPa) Vrl visk mdul elastičnsti (d 75 GPa) Mala kličina vde (zbg superplastifikatra; ω= ) Praktičn je vdneprpustan Velika trajnst Zbg viskih čvrstća pstji mgućnst smanjenja pprečnih preseka elemenata d vg betna Blja tprnst na hemijske uticaje i na habanje... Grañevinski fakultet, Begrad 22 BETONI MODIFIKOVANI POLIMERIMA Sastav: Plimer (sintetička smla) se meša zajedn sa cementm Cementi su svih vrsta ka i kd bičnih betna Izbegavati primenu agregata sa velikm pvršinskm vlagm (stvaruje se tešk željena knzistencija plimera) Vda ne sme sadržati sastjke kji štete plimerizaciji Aditiv antipenušavac smanjuje kličinu uvučeng vazduha Grañevinski fakultet, Begrad 24 6
7 BETONI MODIFIKOVANI POLIMERIMA Karakteristike MA betna mdifikvanih plimerima : Imaju blju, ali kraću bradljivst i ugradljivst Mala sklnst ka segregaciji Mala kličina vde (št ima uticaj na veće čvrstće) Imaju intezivan prirast čvrstće (na pritisak i na zatezanje) i nakn 6 meseci d ugrañivanja Čvrstća na zatezanje je i d 50% veća neg bičn Veća čvrstća na habanje (d 50%) Slab upijanje vde jer su pre zapušene plimerm Manje skupljanje i tečenje Veća tprnst na habanje Veća krzina tprnst Grañevinski fakultet, Begrad 25 KARAKTERISTIKE POLIMER BETONA Čvrstće pri pritisku prek 120 MPa Čvrstće pri zatezanju i savijanju prek 50 MPa Otprnst na habanje veća neg kd bičnih betna Prpustljivst za tečnsti i gasve mala ili zanemarljiva Mdul elastičnsti najčešće manji d 30 GPa Termički keficijent linearng širenja ( ) 10-5 Tečenje veće ili ist ka kd bičnih betna Skupljanje manje ili približn ist ka kd bičnih betna Veća tprnst na hemijske agense Prblem je setljivst na viske temperature i pžar (izraženije kd čistih plimera neg kd nih sa agregatm) Grañevinski fakultet, Begrad 27 POLIMER BETONI Plimer u ptpunsti zemenjuje cement Od agregata se pred standardnih mgu primenjivati i drvena strugtina, usitnjen stakl, reciklirane sirvine i sl. Za plimer betne je bitn prisustv prašinastih čestica kvarcn, dlmitn, krečnjačk i granitn brašn, kalin i sl. (punici) Uptreba punilaca mgućava: Veći viskzitet Veći mdul elastičnsti Smanjuje se skupljanje Pvećava se termička stabilnst Smanjuje se cena radva Grañevinski fakultet, Begrad 26 PRIMENA POLIMER BETONA Izrada elemenata za transprt tpadnih vda Za izradu kanala, cevi i šahtva Za prizvdnju sanitarne preme Za izradu svih vrsta pdva Za blaganje zidva i fasada, Za dekrativne radve Izrada hidrizlacije Za sanacine radve (zbg velike prinljivsti) Za izlaciju d vibracija Izrada zidva za ukrućenje Za pvezivanje starih i nvih sljeva betna Za izradu knstruktivnih elemenata Cena plimer betna je veća, ali veća pčetna ulaganja se pravdavaju većim eksplatacinim vekm vih betna Grañevinski fakultet, Begrad 28 7
8 VALJANI BETONI (RCC) KARAKTERISTIKE VALJANIH BETONA Osnvna sbina je da se njihv ugrañivanje i zbijanje vrši pmću preme za zemljane radve (pmću teške mehanizacije). Kmpnente mešavine za vu vrstu betna su: Cement (manja kličina) + leteći pepe (k 50% mase cementa) + vda + agregat + ddaci Leteći (elektrfilterski) pepe smanjuje tpltu hidratacije Zrn agregata ne bi trebal biti veće d 32mm (zbg zbijanja i segregacije) Vd-cementni faktr je k 0,60-0,65 (zbg sitnih čestica kje zahtevaju veću kličinu vde) Primena je karakteristična za masivne knstrukcije ka št su brane, betnski pragvi (prelivi). Brža ugradnja i brada betna Znatna ušteda u vremenu i nvcu Mešavina se prensi kiperima Mala vdprpustljivst Viska čvrstća na zatezanje Mal skupljanje Otprnst na dejstv mraza Hemijska i krzina tprnst Transprt mešavine mra biti brz (zbg suve knzistencije) Betn mra biti ugrañen d 30min nakn spravljanja Grañevinski fakultet, Begrad 29 Grañevinski fakultet, Begrad 30 RCC Dam - New Big Cherry - 31 USA 32 8
9 SAMOZBIJAJUĆI BETONI Dbi je naziv jer je u svežem stanju samugradljiv, dnsn sleže se bez segregacije sam pd uticajem gravitacije (teče ka med ) Nasta je usled teškća pri ugrañivanju betna u elemente sa gustm mrežm armature (tešk je stvariti kvalitetn grañivanje). Sastav: Visk sadržaj (40%) ultrafinih čestica (< 0,125mm) + superplastifikatr + vda + cement Leteći pepe, silikatna i kamena prašina, sintetička disperzija U ranj fazi sazrevanja je bez pčetnih defekata U čvrslm stanju (čvrstća na pritisak d 60 Mpa) tpran na uticaje Mana je viska cena materijala kji se kriste u izradi Opasnst d segregacije pri w/c faktrima većim d 0,4 Dalek niža cena ugradnje Grañevinski fakultet, Begrad 33 Grañevinski fakultet, Begrad 34 TORKRET BETONI Pd vazdušnim pritiskm i krz psebne mlaznice se velikm brzinm i energijm nabacuje na pdlgu Za izradu mlazng betna se kristi agregat d 8 mm (reñe 16 mm) Ovakav betn se najčešće naziva trkret betn (prema patentima) a drugi nazivi su mlazni, prskani ili špric betn. Velike je gustine jer se pravi sa niskim vd-cementnim faktrm pa je uptreba plastifikatra bavezna a pželjna i ubrzivača vezivanja Ugrañivanje se vrši bez plate Sprečavanje prdra vde Oblga tunela Stabilizacija iskpa Stabilizacija štećenih mesta Suvi i mkri pstupak ugradnje
10 TORKRET BETONI 37 TORKRET BETON - MOKRI POSTUPAK Betnska mešavina se sprema standardn u bičnim mešalicama Prilikm spravljanja mešavine u mešalicu idu vda i plastifikatri a ubrzivač vezivanja se ddaje na mlaznici Veći je vd-cementni faktr neg kd suvg pstupka Slabiji kvalitet zbg višeg vd-cementng faktra i manje energije nabacivanja Ostvareni kvalitet je ujednačeniji neg kd suvg pstupka Ne slbaña se velika prašina Pstjana knzistencija i jednstavna završna brada, Pgdn za primenu u skučenm radnm prstru jer je manji dskk materijala pa je ptrebna manja zaštita kline, Mguća i ručna primena maltera Grañevinski fakultet, Begrad 39 TORKRET BETON - SUVI POSTUPAK Na mlaznice se kmpresvanim vazduhm dvdi suva betnska smeša a na mlaznici se, krz perfrirani prsten, u smešu ddaje i raspršuje vda pd pritiskm kja se meša sa suvm smešm. Brzina trkret betna se mže pdešavati (manji tvr mlaznice daje veću brzinu nabacivanja) pa brzina ide d 120m/s Finiji je granulmetrijski sastav agregata i blji kvalitet betna (zbg nižeg vd-cementng faktra i veće energije nabacivanja) Oprema za rad je jednstavnija ali je mana velika prašina kja se stvara i raspršivanje tpadng materijala Velika daljina transprta. Nije ptrebn prethdn mešanje kmpnenti. Nije ptreban predslj a deblji sljevi idu i u jednm prlazu Oprema se retk blkira u radu, živtni vek jj je dug a trškvi državanja su niski pa je pgdan za čese prekide u radu 38 PROVIDNI BETON Kmpzit d staklenih vlakana (veličine d 2mm) kja prvde svetlst krz unutrašnjst kamena Neprbjni betn kmbinvan sa svetlm translucent cncrete Sastav: 95% cement, 5% ptičkih vlakana, pesak, aditivi, vda Vlakna mraju biti pprečn, d jedne d druge pvršine Transmisija svetlsti je k 60-70% 40 10
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Opšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
VEŽBA 7. ISPITIVANJE BETONA I NJEGOVIH KOMPONENTI
VEŽBA 7. ISPITIVANJE BETONA I NJEGOVIH KOMPONENTI O betonu... Beton je konstruktivni materijal koji nastaje očvršćavanjem mešavine: kamenih agregata, mineralnog veziva i vode aditivi Aktivne komponente
SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
SUPERLAGANI TERMOBETON POLITERM BLU. Politerm Blu Politerm Blu Fein Politerm Blu Ready Mix Politerm Blu Fein Ready Mix UPUTSTVO ZA UGRADNJU
SUPERLAGANI TERMOBETON POLITERM BLU Pliterm Blu Pliterm Blu Fein Pliterm Blu Ready Mix Pliterm Blu Fein Ready Mix UPUTSTVO ZA UGRADNJU 2 SADRŽAJ MEĐUSLOJ U PODOVIMA - za pstavljanje cementnih kšuljica
AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
AGREGAT Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aeif. jcrnojevac@gmail.com SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY OF OSIJEK 1 Pojela agregata PODJELA AGREGATA - PREMA
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
MIKROARMIRANI BETONI I MALTERI
MIKROARMIRANI BETONI I MALTERI VRSTE VLAKANA ZA MIKROARMIRANJE MALTERA I BETONA Prirodnog porekla celulozna pamučna jutana od konoplje od bambusa,, i dr. VLAKNA Vešta tačkog porekla čelična (od običnog
EN : Zapreminske težine, sopstvena težina, korisna opterećenja za zgrade
EN 1991: DEJSTVA NA KONSTRUKCIJE EN 1991-1-1: Zapreminske težine, spstvena težina, krisna pterećenja za zgrade Mr Nikla Baša, dipl.inž.građ. EN 1991-1-1: SADRŽAJ Di 1 Opšte dredbe Di 2 Klasifikacija dejstava
Trigonometrijski oblik kompleksnog broja
Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Beton. Predavanje,
Beton Predavanje, 21.09.2012. Betoni Vještački kameni materijal dobijen očvršćavanjem mješavine nekog vezivnog materijala i agregata (granulata) Vezivni materijal: gips, kreč, cement, asfalt, epoksi smole
TITAN I TITAN LEGURE Kristalna rešetka. Legure Ti: - Ti - legure. - ( ) Ti - legure. Ti - legure.
TITAN I TITAN LEGURE Svjstva. Titan - Ti je metal sive bje. Lagan je, ima dličnu krzijsku tprnst i visk dns čvrstće prema težini. Titan ima jak afinitet prema kisiku i u zemljinj kri ima mng spjeva Ti.
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u
Plge a preavanja i ehanike 1 STATIČKI OENT SILE + SPREG SILA Labratri j a m umerič k u m e h a n i k u 1 Statički mment sile Sila u insu 225 N jeluje na ključ prema slici. Oreiti mment sile birm na tčku
PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje
Knauf zvučna zaštita Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje Knauf ploče Gipsana Gipskartonska Gipsano jezgro obostrano ojačano
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje
EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti
Zidovi. Predavanje br.4 ZIDOVI OD ОPEKЕ, BLОКOVA ОD GLINE, BЕTONA I LАKОG BETОNА. ZID površinski vertikalni element zgrade 10/27/2015
Predavanje br.4 ZIDOVI OD ОPEKЕ, BLОКOVA ОD GLINE, BЕTONA I LАKОG BETОNА DR DRAGAN KOSTIĆ, V.PROF. Zidovi ZID površinski vertikalni element zgrade Osnovna podela zidova: prema nameni i položaju u sklopu
Osobine očvrslog betona
Osobine očvrslog betona Predavanje, 19.11.2013. Pripremili: Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović Asis. Marko Ćećez SADRŽAJ Struktura očvrslog betona Voda u očvrslom betonu Prsline i pukotine Fizičko-mehaničke
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Prof. dr DRAGICA JEVTIĆ, dipl.inž.tehn. DODACI BETONU
Prof. dr DRAGICA JEVTIĆ, dipl.inž.tehn. DODACI BETONU Upotrebljavamo termin dodatak betonu ili aditiv (,,adjuvant" na francuskom,,,admixture" na engleskom) koji označava svaki proizvod dodat pri mešanju
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini
MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore
MEANIKA FLUIDA Isticnje krz velike tvre 1.zdtk. Krz veliki ptvr u bčn zidu rezervr blik rvnkrkg trugl snve i keficijent prtk µ, ističe vd. Odrediti prtk krz tvr k su pznte veličine 1 i (v.sl.). Eleentrni
PROJEKAT BETONSKE MEŠAVINE Redosled postupaka
Redosled postupaka - Izbor komponentnih materijala (na osnovu vrste konstrukcije, sredine u kojoj se gradi i ekonomskih aktora) - Određivanje nominalno najvećeg zrna agregata (D) (na osnovu planova oplate
Osobine očvrslog betona
Osobine očvrslog betona Predavanje, 13.11.2012. Pripremili: Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović Asis. Marko Ćećez Struktura očvrslog betona Svojstva očvrslog betona zavise: Karakteristika komponenata Strukture
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
BETONI VISOKIH. Uvod. pritisku granicu od 100 MPa. em rezultat primene određenih postupaka tokom proizvodnje i ugrađivanja betonskih mešavina.
BETONI VISOKIH ČVRSTOĆA Uvod Zahvaljujući intenzivnom razvoju u oblasti teorije i tehnologije betona, danas se na bazi cementa kao veziva mogu dobiti i betoni kod kojih čvrstoće pri pritisku premašuju
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Posebne vrste betona Izvođenje betonskih radova u ekstremnim klimatskim uslovima
Posebne vrste betona Izvođenje betonskih radova u ekstremnim klimatskim uslovima Predavanje, 25.12.2012. Pripremili: Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović Asis. Marko Ćećez SADRŽAJ Posebne vrste betona: Hidrotehnički
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul
Komponente betona: Agregat, Voda i Aditivi
Komponente betona: Agregat, Voda i Aditivi Predavanje, 05.11.2013. Pripremili: Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović Asis. Marko Ćećez SADRŽAJ Osnovni uslovi kvaliteta agregata Granulometrijski sastav agregata
35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
VI RAČUNSKE VEŽBE TERMODINAMIČKE OSNOVE HEMIJSKIH REAKCIJA
VI RAČUNSKE VEŽBE TERMODINAMIČKE OSNOVE HEMIJSKIH REAKCIJA Termdinamika je nauka kja pručava energetske prmene pri dvijanju fizičkih i hemijskih presa. Prvi zakn termdinamike se dnsi na energiju, kja se
Istjecanje iz nepotopljenog otvora u vertikalnoj tankoj stjenci
Praktikum iz hidraulike Str. 4-1 IV vježba Istjecanje iz neptpljeng tvra u vertikalnj tankj stjenci U hidrtehničkj praksi se čest javlja ptreba računanja prtka krz tvre kji se nalaze na dnu ili na bčnj
1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I
. Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne
l r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)
Vežbe 6 IZVIJANJE 1 IZVIJANJE Izvijanje se javlja kod aksijalno napregnutih štapova na pritisak, kada imaju relativno veliku dužinu u odnosu na površinu poprečnog preseka. Zbog postojanja geometrijskih
Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Betonske konstrukcije 1
Betonske konstrukcije 1 Prof.dr Snežana Marinković Doc.dr Ivan Ignjatović GF Beograd Betonske konstrukcije 1 1 Sadržaj Uvod Osnove proračuna Osobine materijala ULS-Savijanje ULS-Smicanje ULS-Stabilnost
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Komponente betona: Cement
Komponente betona: Cement Predavanje, 29.10.2013. Pripremili: Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović Asis. Marko Ćećez SADRŽAJ Vrste mineralnih veziva Općenito o cementu Hidratacija cementa Tehnologija proizvodnje
Srednjenaponski izolatori
Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
Komponente betona: Cement
Komponente betona: Cement Predavanje, 23.10.2012. Pripremili: Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović Asis. Marko Ćećez SADRŽAJ Vrste mineralnih veziva Općenito o cementu Hidratacija cementa Tehnologija proizvodnje
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
STRUKTURA OČVRSLOG BETONA
STRUKTURA OČVRSLOG BETONA Formiranjestrukture Formiranje strukture I Početnaetapa etapa formiranja početne strukture, kada, usled vezivanja,cementa masa svežeg betona počinje da prelazi u čvrsto agregatno
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Proračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Projektovanje sastava betona
Projektovanje sastava betona Predavanje, 04.12.2012. Pripremili: Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović Asis. Marko Ćećez SADRŽAJ Opće postavke Izbor komponentnih materijala Agregat Cement Voda Aditivi Sastav
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 - Savijanje pravougaoni presek Sadržaj vežbi: Osnove proračuna Primer 1 vezano dimenzionisanje Primer 2 slobodno dimenzionisanje 1 SLOŽENO savijanje ε cu2 =3.5ä β2x G
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 12 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V AC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 110 V DC 15 Magnet
3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Teorija verovatnoće i teorijski rasporedi verovatnoća
Str. 67 Terija vervatnće i terijski raspredi vervatnća Predavač: Dr Mirk Savić savicmirk@ef.uns.ac.rs www.ef.uns.ac.rs Šta je pdstakl razvj terije vervatnće? Blaise Pascal Osnvni pjmvi Str. 67 Terija vervatnće
Škola za dizajn tekstila i kože Novi Pazar PREDMET: GRAĐEVINSKI MATERIJALI
Škola za dizajn tekstila i kože Novi Pazar PREDMET: GRAĐEVINSKI MATERIJALI Definicija Mineralna veziva su materijali neorganskog porekla, najčešće u praškastom stanju, koji pomešani sa vodom daju plastična
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar)
REGIONALNO-METAMORFNE STENE (200-800ºC; 2-10 kbar) PODELA PREMA TEKSTURI 1. ŠKRILJAVE I 2. MASIVNE METAMORFNE STENE PODELA PREMA STEPENU KRISTALINITETA (NE ZAVISI OD STEPENA METAMORFIZMA) 1. STENE VISOKOG
SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA
DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajev Bsna i Hercegvina Javn preduzeće PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA Knjiga II: GRAĐENJE Di 3:
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 1. deo - linearni regulatori
vri jednmerng napajanja Sadržaj vri jednmerng napna (nasvak) - Sbiliatri - regulatri napna 1. de - linearni regulatri 1. Uvd 2. Usmerači napna 2.1 Jedntran usmeravanje 2.2 Dvtran usmeravanje 2.3 Umnžavažavači
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
METALNE KONSTRUKCIJE II
METALNE KONSTRUKCIJE II 1 Predmet br. teme Dodatne napomene objašnjenja uputstva NASLOV PODNASLOV PODNASLOV Osnovni sadržaj. Važniji pojmovi i sadržaji su štampani kao bold. Legenda dodatnih grafičkih
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
BETONSKE KONSTRUKCIJE ESPB: 6. Semestar: V. Prof. dr Snežana Marinković Doc. dr Ivan Ignjatović
1 BETONSKE KONSTRUKCIJE Prof. dr Snežana Marinković Doc. dr Ivan Ignjatović Semestar: V ESPB: 6 LITERATURA BETONSKE KONSTRUKCIJE Najdanović Dušan BETON I ARMIRANI BETON 87 1 Priručnik 2 Prilozi OSOBINE