Ispitivanja pri gradnji

Transcript

1 2 Pri gradnji sinkrnih strjeva, sbit nih velike snage, prvde se mngbrjna ispitivanja. Većina vih prvjera je definirana standardima, i prizvđač ih je dužan prvesti. ugvru izradi se specificiraju načini kntrle. Čest kupac pstavlja zahtjev da se dređene prvjere bavljaju uz prisustv inspektra. 3 mgu se razvrstati snvne grupe: ulazna kntrla i prvjera tehnlških pstupaka. u dvije lazna kntrla buhvaća ispitivanja kvalitete materijala kji se ugrađuju: knstrukcijski materijali, magnetski materijali, bakar i izlacijski materijali. 4 Kd knstrukcijskih materijala se prvjeravaju mehanička svjstva (čvrstća) i struktura zbg velikih mehaničkih naprezanja. Kd magnetskih materijala se prvjeravaju električna, magnetska i mehanička svjstva: krivulja magnetiziranja, specifični gubici, pvršinska izlacija, defrmiranst limva i čvrstća (za rtr). 5 Bakar za vdiče je u većini slučajeva standardiziran, pa nisu ptrebne psebne prvjere. pak, najčešće se prvdi snvna prvjera električne vdljivsti vdiča. Ak se kriste psebne dimenzije bakra (p narudžbi), nda je ptrebn prvjeriti dimenzije i vdljivst čistg bakra i izlacije. 6

2 Kd izlacije se prvjeravaju: mehanička svjstva, električna svjstva, kemijska svjstva i dimenzije. Prvjera kemijskih svjstava je jak važna, jer se čest radi sustavu izlacije, čija svjstva mraju biti usklađena. Kvaliteta visi izlaciji na najslabijem mjestu. Prvjera tehnlških pstupaka buhvaća: prvjeru varva, prvjeru paketa limva (statra), prvjeru kvalitete izlacije statrskg namta i ispitivanje sklpva. Rtr se uvijek mra balansirati da se izbjegnu nesimetrične centrifugalne sile zbg nesimetričn raspdijeljenih masa. 7 8 Od ispitivanja sklpva su među najvažnijima prvjera simetričnsti rtra i pkus vitlanja. Pkus vitlanja predstavlja prvjeru mehaničke čvrstće rtra pri pvećanj brzini vrtnje. T je vrtnja rtra generatra maksimalnm mgućm brzinm kju rtr mže dseći u najnepvljnijim uvjetima. slučaju nestanka električng pterećenja i zatajivanja svih regulacinih i sigurnsnih mehanizama, pgnski strj će ubrzati cijeli agregat d brzine kja iznsi nazivne brzine. Maksimalna brzina visi vrsti pgnskg strja (dizelski mtr, parna ili plinska ili vdna turbina). Najnepvljniji su u tm pgledu neki tipvi vdnih turbina ak turbina stane bez pterećenja s ptpun tvrenim privdm i pčne ubrzavati generatr. 9 0 Pritm se uzimaju u bzir i najnepvljniji uvjeti sa stanvišta pritiska vde, dnsn maksimalni mgući pad vde (pun akumulacijsk jezer). Pnekad trajanje vakve vrtnje u pgnu mže biti jak dug - više sati (u elektranama bez psade). pak, ubičajen je da se pkus prvdi u trajanju d neklik minuta. Obdna brzina rtra tijekm takvih pkusa mže prijeći i 200 m/s. Za rtre kji se u cijelsti izrađuju u tvrnici (na primjer turbgeneratre) se i pkus vitlanja prvdi u tvrnici. Kd velikih hidrgeneratra, kji mgu imati prmjer rtra i veći d 0 m, pkus vitlanja se prvdi na ptpun mntiranm generatru u elektrani. Pri pkusu vitlanja rtr mra izdržati mehanička naprezanja, a ležajevi generatra, kji su pri tme takđer ddatn pterećeni, se ne smiju pregrijavati. 2 2

3 Osim ispitivanja tijekm izrade i mntaže prvde se i nakn mntaže mngbrjna ispitivanja. Pri tme se nekim ispitivanjima prvjeravaju snvne funkcije strja, a druga imaju svrhu prvjeriti puzdanst i sigurnst rada strja. Od neelektričnih ispitivanja se pnekad prvdi i detaljn ispitivanje sistema hlađenja. Obavezn se ispituje i zagrijavanje strja. Na gtvm strju se bavljaju i napnski pkusi za ispitivanje izlacije između namta i mase. Visina ispitng napna je dređena prpisima, a visi nazivnm napnu generatra. Mjerenje gubitaka u strju je takđer ubičajen i prvdi se na zahtjev kupca. Preveliki gubici ne mraju nužn značiti i prevelik zagrijavanje strja, ali predstavljaju gubitak energije kji u živtnm vijeku strja mže biti vrl značajan. 3 4 Karakteristika prazng hda predstavlja visnst napna na stezaljkama uzbudnj struji generatra u praznm hdu, uz državanje knstantng brja kretaja. Za generatr kažem da je u praznm hdu ak se vrti knstantnm brzinm (bičn nazivnm), uz neki izns uzbudne struje i bez pterećenja na statru (tvrene stezaljke). Snimanje se prvdi tak da se mijenja uzbudna struja i mjeri napn na stezaljkama strja. 5 6 [ V] smanjenje uzbudne struje Mjerena karakteristika prazng hda slijedi snvnu visnst karakteristike magnetskg kruga. nije jednznačna, jer na nju utječe remanentni magnetizam rtra. pvećanje uzbudne struje Pri prvm snimanju karakteristike uz pvećanje uzbudne struje d nule d neke vrijednsti kja daje napn veći d nazivng dbijem dnju krivulju. rem m0 m [ A] Pri snimanju uz smanjenje uzbudne struje d nule dbijem grnju krivulju. Mjerena karakteristika prazng hda 7 8 3

4 Pri sniženju uzbudne struje na nulu i dalje imam neki mali napn na stezaljkama statrskg namta. Taj se napn naziva napn remanencije ili remanentni napn. On je psljedica histereze magnetskg materijala d kjeg je napravljen rtr. Remanentni napn iznsi bičn neklik psttaka nazivng napna, ali u apslutnj vrijednsti mže ipak biti dsta visk (neklik sttina vlta). mekana m m mn m tvrda m mn 9 Mjerene karakteristike prazng hda 20 se uglavnm prikazuje u relativnim vrijednstima radi uspredbe različitih strjeva. T ne znači ništa drug neg da se vrijednsti izmjerenih napna i struje pdijele s vrijednstima nazivng napna i uzbudne struje za nazivni napn. S bzirm na blik karakteristike ubičajen je da se karakteristika naziva tvrdm ili mekanm. 2 Tvrda karakteristika zahtijeva velike prmjene uzbudne struje za dređenu prmjenu napna. Mekana karakteristika zahtijeva male prmjene uzbudne struje za jednaku prmjenu napna. Tvrda karakteristika je pvljnija sa stanvišta pgna, jer pri iznenadnm rasterećenju generatra ne dlazi d velikg prasta napna. Čest se pstavlja zahtjev da pri rasterećenju generatra prast napna ne smije biti velik, npr. veći d 30% nazivng napna. 22 Karakteristika kratkg spja Za generatr kažem da je u kratkm spju ak se vrti knstantnm brzinm (bičn nazivnm), uz neki izns uzbudne struje i uz kratk spjene stezaljke statrskg namta. predstavlja visnst struje krz kratk spjene stezaljke generatra uzbudnj struji, uz državanje knstantng brja kretaja rtra

5 A A A n V W sinkrni generatr uzbuda A Ω m = m mn Shema spja pri mjerenju karakteristike kratkg spja 25 Mjerena karakteristika kratkg spja 26 Već sm iz teretskih razmatranja zaključili da je karakteristika kratkg spja pravac. Pri mjerenju se rtr strja vrti, a uzbudna struja se pvećava sve dk krz statrski namt ne pteče nazivna struja. Budući da su u krakm spju prtjecanja rtra i statra u ravnteži, a na ne vise brzini, karakteristika je praktički nevisna brzini vrtnje. se čest prikazuje u relativnim vrijednstima radi uspredbe različitih strjeva. T znači da se izmjerene vrijednsti armaturne struje pdijele s vrijednšću nazivne struje, a izmjerene vrijednsti uzbudne struje se pdijele s vrijednšću uzbudne struje za nazivni rad. Mjerenje se zbg zagrijavanja vrši d najveće struje prema nuli, smanjenjem uzbudne struje