Farmakokinetični modeli. Aleš Mrhar

Σχετικά έγγραφα
Aleš Mrhar. kinetični ni vidiki. Izraženo s hitrostjo in maso, dx/dt očistkom

Izločanje zdravilnih učinkovin iz telesa:

Εισαγωγικές έννοιες Φαρμακολογίας Φαρμακοκινητική - Φαρμακοδυναμική

FARMAKOKINETIKA. Hitrosti procesov Farmakokinetični ni parametri Aplikacija. Tatjana Irman Florjanc

1.2.5 Lastnosti merilnih naprav v informacijskem prostoru

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

Staranje. Referenčna točka. Variabilnost kliničnih učinkov zdravil Vpliv starosti, telesne mase, ledvične in jetrne funkcije ter sočasnih obolenj

POMEN FARMAKOKINETIKE IN FARMAKODINAMIKE PRI NAPOVEDOVANJU TERAPEVTSKIH IZIDOV PROTIMIKROBNIH ZDRAVIL. prof. dr. Aleš Mrhar, mag. farm.

UNIVERZA V LJUBLJANI FAKULTETA ZA FARMACIJO DIPLOMSKA NALOGA

Integralni račun. Nedoločeni integral in integracijske metrode. 1. Izračunaj naslednje nedoločene integrale: (a) dx. (b) x 3 +3+x 2 dx, (c) (d)

Delovna točka in napajalna vezja bipolarnih tranzistorjev

PONOVITEV SNOVI ZA 4. TEST

PROCESIRANJE SIGNALOV

TOPNOST, HITROST RAZTAPLJANJA

Tretja vaja iz matematike 1

Periodičke izmjenične veličine

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

1. Definicijsko območje, zaloga vrednosti. 2. Naraščanje in padanje, ekstremi. 3. Ukrivljenost. 4. Trend na robu definicijskega območja

ΠΡΙΤΣΙΝΑΔΟΡΟΣ ΛΑΔΙΟΥ ΑΕΡΟΣ ΓΙΑ ΠΡΙΤΣΙΝΙΑ M4/M12 ΟΔΗΓΙΕΣ ΧΡΗΣΗΣ - ΑΝΤΑΛΛΑΚΤΙΚΑ

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Režimi odmerjanja zdravil

Parts Manual. Trio Mobile Surgery Platform. Model 1033

m r = F m r = F ( r) m r = F ( v) F = F (x) m dv dt = F (x) vdv = F (x)dx d dt = dx dv dt dx = v dv dx

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

8. Diskretni LTI sistemi

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 14. november Gregor Dolinar Matematika 1

*M * Osnovna in višja raven MATEMATIKA NAVODILA ZA OCENJEVANJE. Sobota, 4. junij 2011 SPOMLADANSKI IZPITNI ROK. Državni izpitni center

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1

Iterativno reševanje sistemov linearnih enačb. Numerične metode, sistemi linearnih enačb. Numerične metode FE, 2. december 2013

Vaja: Odbojnostni senzor z optičnimi vlakni. Namen vaje

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.

KEMIJSKA KINETIKA. SPONTANOST reakcij in POLOŽAJ RAVNOTEŽJA: odgovor da kemijska termodinamika

Najprej zapišemo 2. Newtonov zakon za cel sistem v vektorski obliki:

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.


Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Διαγώνισμα Χημείας Α Λυκείου

Βασικές Αρχές Φαρμακοκινητικής

Operacije s matricama

SKUPNE PORAZDELITVE VEČ SLUČAJNIH SPREMENLJIVK

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

p 1 ENTROPIJSKI ZAKON

VODENJE PROCESA. S pomočjo funkcijskih odvisnosti G lahko zapišemo sistem modela:

Poglavje 7. Poglavje 7. Poglavje 7. Regulacijski sistemi. Regulacijski sistemi. Slika 7. 1: Normirana blokovna shema regulacije EM

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KODE ZA ODKRIVANJE IN ODPRAVLJANJE NAPAK

Kaskadna kompenzacija SAU

GENIKA MAJHMATIKA. TEI SERRWN SQOLH DIOIKHSHS KAI OIKONOMIAS Tm ma Logistik c

PROCESIRANJE SIGNALOV

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Ax = b. 7x = 21. x = 21 7 = 3.

ARHITEKTURA DETAJL 1, 1:10

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

Εφαρμογές αρχών φαρμακολογίας

Odvode odvisnih spremenljivk po neodvisni spremenljivki bomo označevali s piko: Sistem navadnih diferencialnih enačb prvega reda ima obliko:

IZPIT IZ ANALIZE II Maribor,

IZVODI ZADACI (I deo)

Φαρμακευτική Τεχνολογία Ι

..,..,.. ! " # $ % #! & %

-! " #!$ %& ' %( #! )! ' 2003

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

6. ΤΕΛΙΚΗ ΙΑΘΕΣΗ ΤΑΦΗ Γενικά

K r i t i k i P u b l i s h i n g - d r a f t

!"#!$% &' ( )*+*,% $ &$ -.&01#(2$#3 4-$ #35667

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Statično in kinetično trenje

Poglavje 5. Poglavje 5. Poglavje 5. c = 1! SPOMNIMO SE!!! Regulacijski sistemi. Regulacijski sistemi

Booleova algebra. Izjave in Booleove spremenljivke

The Thermal Comfort Properties of Reusable and Disposable Surgical Gown Fabrics Original Scientific Paper

F (x) = kx. F (x )dx. F = kx. U(x) = U(0) kx2

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

2013/2012. m' Z (C) : V= (E): (C) :3,24 m/s. (A) : T= (1-z).g. (D) :4,54 m/s

Το άτομο του Υδρογόνου

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo


ΕΘΝΙΚΟ ΜΕΤΣΟΒΙΟ ΠΟΛΥΤΕΧΝΕΙΟ ΔΙΕΠΙΣΤΗΜΟΝΙΚΟ ΔΙΑΤΜΗΜΑΤΙΚΟ ΠΡΟΓΡΑΜΜΑ ΜΕΤΑΠΤΥΧΙΑΚΩΝ ΣΠΟΥΔΩΝ (Δ.Π.Μ.Σ.) «ΠΕΡΙΒΑΛΛΟΝ ΚΑΙ ΑΝΑΠΤΥΞΗ»

E Διοξείδιο του θείου - θειώδη άλατα 20 (3) μόνο σιρόπι γλυκόζης, αφυδατωμένο ή μη

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

2.3 Γενικά για το χημικό δεσμό - Παράγοντες που καθορίζουν τη χημική συμπεριφορά του ατόμου.

Apì ton diakritì kôbo ston q ro tou Gauss

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ I ΠΕΡΙΛΗΨΗ ΤΩΝ ΧΑΡΑΚΤΗΡΙΣΤΙΚΩΝ ΤΟΥ ΠΡΟΪΟΝΤΟΣ

Elementi spektralne teorije matrica

ΑΡΙΘΜΟΣ ΟΞΕΙΔΩΣΗΣ - ΓΡΑΦΗ ΧΗΜΙΚΩΝ ΤΥΠΩΝ- ΟΝΟΜΑΤΟΛΟΓΙΑ

Αριστοτέλειο Πανεπιστήμιο Θεσσαλονίκης Σχολή Θετικών Επιστημών Τμήμα Φυσικής Τομέας Θεωρητικής Φυσικής

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

radni nerecenzirani materijal za predavanja

#%" )*& ##+," $ -,!./" %#/%0! %,!

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

panagiotisathanasopoulos.gr

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής

Transcript:

Farmaoineični modeli Aleš Mrhar

Ena odmere zdravila?

Cefalor

Volumen porazdelive

Genamicin

Očise

Od sruure do učina

Farmaoineia/Farmaodinamia Farmaoineia: Prehod učinovin sozi elo v prosorsem in časovnem smislu. Difuzija 2. Konvecija Biofaza (Tarče) Farmaodinamia: Ineracije med učinovinami in arčami. Receporji 2. Encimi 3. Ionsi anali 4. Prenašalci

Farmaologija farmaodinamia farmaoineia

Farmaoineia/Farmaodinamia

Farmaoineični parameri Očise (Cl) Volumen porazdelive (V d ) Biološa razpolovna doba ( /2 ) Vezava na plazemse proeine (f u ) Biološa uporabnos ( a, F).........

Kao različni dejavnii (preo rvi sozi organ, encimsa aivnos, vezava na plazemse proeine) vplivajo na plazemso oncenracijo učinovine? Kao velios odmera, inerval odmerjanja, način apliacije in vrsa farmacevse oblie vplivajo na časovni poe oncenracije učinovine? Kao e prilagodii posameznemu bolniu? Kašne so prednosi farmacevsih obli s prirejenim sproščanjem učinovine? Kaj se laho zgodi pri sočasnem zdravljenju z več zdravili?

Očise Določa hiros izločanja učinovine iz elesa. Predsavlja volumen elesne eočine, i se v časovni enoi očisi učinovine (l/h, ml/min). Je odvisen od fiz.-em. lasnosi učinovine in fiziol. sanja bolnia. Pri posamezniu je običajno onsanen.

Osnovna farmaoineična enačba Celoupni plazemsi očise v l/h (Cl p ) dx d Cl C() Plazemsa oncenracija učinovine v času (mg/l) Celoupna hiros izločanja učinovine v mg/h

dx Hiros izločanja sozi ledvica d ClR Renalni očise dx Hiros izločanja sozi jera d ClH Hepaični očise... Cl CL + P R Cl H

dx d dx Cl P C() () X Cl C d 0 P Površina pod rivuljo, i priazuje odvisnos plazemse oncenracije od časa AUC 0 0 Celona oličina učinovine, i se je izločila iz elesa.

Inravensi odmere Cl P Cl P D iv AUC F D po AUC iv Neinravensi odmere 0 F po Biološa uporabnos Obseg absorpcije Predsavlja delež odmera i pride v cenralni rvni obo Predsisemsi meabolizem, nepopolna absorpcija, razgradnja učinovine na mesu apliacije

0.7 0.6 0.5 Cp (mg/l) 0.4 0.3 0.2 iv po 0. 0 0 5 0 5 20 (h)

Določanje AUC β nalon ermialnega dela rivulje AUC Cp + Cp 2 ( ) 2 2 2 AUC 0 AUC las 0 + Cp β las

Očise Je najpomembnejši farmaoineični parameer Primarni farmaoineični parameer Je neodvisen od volumna porazdelive, biološe uporabnosi in biološe razpolovne dobe

AUC 0 AUC C τ ss τ Inerval odmerjanja 35 30 C ss, max 25 Cp (mg/l) 20 5 C ss C ss, min 0 5 AUC 0 AUCτ 0 0 5 0 5 20 (h) τ Sacionarno sanje nasopi po peih biološih razpolovnih dobah

Klinični pomen Od očisa je odvisen vzdrževalni odmere v sacionarnem sanju. D [mg/ h] m C [mg/l] Cl[l/ h] ss Željena oncenracija v sacionarnem sanju Vzdrževalni odmere

Volumen porazdelive Genamicin (ECF) 0,25 l/g Fenazon (TBW) 0,6 l/g Ciproflosacin,8 l/g Aziromicin 3 l/g

Od V d je odvisno nihanje oncenracije v sacionarnem sanju 35 30 C ss, max 25 Cp (mg/l) 20 5 C ss C ss, min 0 5 τ 0 0 5 0 5 20 (h)

Klinični pomen V neaerih siuacijah želimo aoj doseči želeno oncenracijo učinovine v plazmi. D [ mg ] C[ mg / l ] V [ l i d ] Željena oncenracija Polnilni odmere

Hirosna onsana in biološa razpolovna doba Kineia prvega reda dx ClC d () () dc d Cl C V d () C() el

dc d () el C() C () C e el 0 el ln ( 2) / 2 Biološa razpolovna doba

Kvaniaivna farmaologija farmaomeria

Maemaični model dx.x +m.y dy f.x

Farmaoineični modeli BIOFAZA merive niso možne + A + - D Laho merimo PLAZMA Vnos zdravila C B VZORCI PLAZME KLINIČNI UČINKI ČAS Cilj: Opis procesov, i niso neposredno merljivi. Napovedovanje oncenracijsih profilov/liničnih učinov za različne režime odmerjanja s pomočjo farmaoineičnih paramerov.

Maemaično modeliranje dinamičnih sisemov VREDNOTENJE SIMULACIJSKO ORODJE časovni odzivi REALNI SISTEM podai MODELIRANJE MATEMATIČNI MODEL enačbe SIMULACIJA

Farmaoineična analiza FK šudija Obnašanje FO/ZU v elesu Hiros, obseg LADME procesov Rezula FK šudije Časovni poei oncenracije v elesnih eočinah (ri, urin) Cilj FK šudije Razvoj FK modela (modeliranje: določiev sruure in paramerov) Uporaba FK modela (simulacija: vpliv sprememb sruure in paramerov modela na časovne poee oncenracij )

Ampicilin IV bolus injecija Amosicilin per os Plazemsa oncenracija [mg/l] Vd33L Kel0,6h - (,2h) D250mg/6ur F0,9 Ka0,7h - Vd33L Kel0.6h - (.2h) D500mg/2 ur MIK2mg/L

Primerjava učinoviosi obeh apliacij z >MIK 2,4h 2,4h Čas nad MIK eom 2 ur: - za amosicilin per os: 3 4,9h (4%) - za ampicilin IV bolus: + 2 4,8h (40%) 4,9h

Farmaoineični modeli FIZIKALNI MODEL (realen sisem, npr. LADME) PROSTORNI FIZIOLOŠKI FARMAKOKINETIČNI MODEL MATEMATIČNI MODEL spreminjamo sruuro in paramere modela simulacija rešiev (ČASOVNI) ODZIV MODELA Model je definiran z: - STRUKTURO: definira odvisnos med spremenljivami v modelu (cf()) - PARAMETRI: oeficieni enačb

Deliev modelov Empirični: reducirajo informacijo podaov Espliaivni: zanimajo nas udi mehanizmi in noranja sruura Saični: časovno neodvisni sisemi (ravnoežja) Dinamični: čas je neodvisna spremenljiva Deerminisični: veličine modela so enolično določene Sohasični: spremenljivos paramerov zaradi iner-, inrasubjene variabilnosi, esperimenalnih napa Linearni: vrednosi in ševilo paramerov se s časom ne spreminjajo Nelinearni: spremenljivi parameri

Prosorni in fiziološi modeli Prosorni. Telo je sesavljeno iz prosorov v aere učinovina doea in iz aerih odea; prosori nimajo definirane anaomse sesave; prosori so povezani med seboj in zunanjosjo; v prosorih snovi ne nasajajo in ne izginjajo 2. Prosori so homogeni, hirosi procesov so največra prvega reda z izjemami na vhodu in izhodu dx/d -X (mg/h) Cl V (l/h)

Kineia procesov Niči (dc/d ons.) Prvi (dc/dt C ) Michaelis Menen

Encimsa ineia 0.red.red

U gi U plazma U iva absorpcija izločanje porazdeljevanje d plazma plazma ivo p plazma p ivo plazma e ivo p plazma p gi a plazma gi gi a gi V U C U U d du U U U U d du D U U d du + ) 0 ( ;

plazma mišice pljuča (A) injecija 0 mg/g; (B) injecija 20 mg/g e e b a CP α β + e e b a f f C U T T β α α β α β + ) ( ) (

Prosorni in fiziološi modeli Fiziološi. Telo je sesavljeno iz prosorov v aere učinovina doea in iz aerih odea; prosori imajo definirano anaomso sesavo; prosori so povezani med seboj in z zunanjosjo; v prosorih laho snovi izginjajo in nasajajo 2. Prosori so homogeni, hirosi procesov so odvisne od hirosi preoa rvi sozi organ dx/d QC (mg/h) Cl QE (l/h)

Prosorni modeli Predposave: prosorov je več in so povezani med seboj in zunanjosjo prosori so homogeni 0i 0j Maemaični model: i ij ji j dm d i n n ji x j i i ij x i i0 x i + m ( ) i i0 Rešiev: j0 λ m ( ) A i e λ + A 2i e λ 2 +... + A ni e n

Prosorni modeli...... ) ( ) ( ) (, ) ln( )) ( ln( ) (...... ) ( 2 3 2 2 * 3 2 3 2 n r p n p r p n n n n p n p n n p n n n n e A e A e A c e A c c A A c e A c e A e A e A e A c + + + > > > > > + + + + λ λ λ λ λ λ λ λ λ λ λ λ λ λ λ

Inravensa injecija plazma Enoprosorni model U p, C p V p el lncp el du p d ln C p el ln C U 0 p p el C p C 0 p e el

Inravensa injecija plazma Dvoprosorni model B c e B e A c e A e A c p p p > + + β β α λ β λ α β α λ λ ln )) ( ln( ) ( ) ( 2 2 2 lncp α β α disribuivna faza β eliminaivna faza el U s d -d U c, C c V c B A+B

9 8 7 6 5 4 3 (h) Cp (mg/l) 0,5 244 203 2 02 000 2 9 8 7 6 5 4 3 2 x x λ 2 A 2 ln( c2) ( 2 36mg / l ln( c ) ) 0,049 / h 3 70 4 48 6 28 8 23 0 23 00 9 8 7 6 5 4 x x x 2 9 3 2 x x x x 0 0 2 3 4 5 6 7 8 9 0 2

9 8 7 6 5 4 3 (h) rezidual C r (mg/l) 0,5 209 69 000 2 9 8 7 6 5 λ A ln( cr 2) ( 2 300mg / l ln( c ) r ) 0,66 / h 2 69 4 3 39 4 8 6 / 3 2 x x x x 8 / 0 / 2 / 00 9 8 7 6 x x x 5 4 x x 3 2 x x x x x 0 0 2 3 4 5 6 7 8 9 0 2

Peroralna apliacija plazma Enoprosorni model D U gi F a U p, C p V p el Navadno: a >> el lncp AB a el du d du d 2 gi p cp( ) A cp( ) λ λ a a U F el e B e a U λ el gi gi + A 2 el e A e U λ 2 a p A B V d F D ( a a el )

lag lncp el a A B 2. Zaasniveni čas ( lag ); A B A*B* ) ( * ) ( * * * ) ( ln lag a lag el lag a lag el p el a lag e A e B c e A A e B B B A. Flip-flop Posebnosi: a el p a el e B e A c el a >> 2 ) ( λ λ

Peroralna apliacija plazma Dvoprosorni model lncp abs. disr. elim. el F a U gi D U s U c d -d β λ α λ λ β α α β > > + + + 3 2 ) ( a a p s d c d c el gi a c C B A e C e A e B c U U U U F d du a

Inravensa injecija urin Enoprosorni model Ueu U p, C p V p eu eo U eu eu(nes) ln(ueu-ueu ) ln( U eu U eu ) lnu eu el el

Peroralna apliacija urin Enoprosorni model Ueu D U gi F a U p, C p V p eu eo U eu Navadno: a >> el U eu U eu U eu ( a el ) ( a e el el e a ) ln(ueu-ueu ) U U eu λ λ 2 eu U a el eu D el 0 U eu eu Ae el A B B e a

Cilji Ugoavljanje ineie in mehanizmov procesov LADME Določevanje paramerov modela Napovedovanje C p, U eu glede na različni režime odmerjanja (farmacevsa oblia/način apliacije, odmere, inerval odmerjanja, funcija ledvic/jeer)

Farmaoineični prosorni modeli Enrano odmerjanje Večrano odmerjanje I. Enoprosorni model I. Enoprosorni model. Inravasularna apliacija. Inravasularna apliacija..inravensa injecija..inravensa injecija...plazemsi oncenracijsi profil... Plazemsi oncenracijsi profil..2.urinsi umulaivni oličinsi profil.2. Kraorajna inravensa infuzija.2.inravensa infuzija.2.. Plazemsi oncenracijsi profil.2..plazemsi oncenracijsi profil 2. Esravasularna apliacija 2. Esravasularna apliacija 2.. Plazemsi oncenracijsi profil 2..Plazemsi oncenracijsi profil 2.2.Urinsi umulaivni oličinsi profil 2.3.Določevanje ineie absorpcije II. Dvoprosorni model. Inravasularna apliacija.. Inravensa injecija... Plazemsi oncenracijsi profil 2. Esravasularna apliacija 2.. Plazemsi oncenracijsi profil