ZnaËaj i dodjela PDV identifikacijskog broja Renata KalËiÊ i Lidija CvitiÊ Značaj i dodjela PDV identifikacijskog broja I. UVOD Svaka dræava koja æeli pristupiti Europskoj uniji mora tijekom pregovora preuzeti ukupnu pravnu steëevinu Europske unije 1, πto obuhvaêa i podruëje oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (PDV). Tako je Republika Hrvatska preuzela obvezu da Êe na dan pristupanja EU Zakon o PDV-u uskladiti s direktivama πto ureappleuju taj porez. Na podruëju oporezivanja PDV-om, osnovna je Direktiva VijeÊa 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedniëkom sustavu PDV-a, SL L 347. od 11. prosinca 2006. (dalje: Direktiva 2006/112/EZ), πto je stupila na snagu 1. sijeënja 2007. te zamijenila estu Direktivu 77/388/EEZ sa svima dotadaπnjim izmjenama i dopunama. Od 2007. do danas Direktiva 2006/112/EZ mijenjana je i dopunjavana viπe puta, pa stoga Zakon o PDV-u treba uskladiti sa svima izmjenama i dopunama te Direktive. Zbog uspostavljanja jedinstvenoga træiπta EU-a 1. sijeënja 1993, πto omoguêuje slobodno kretanje dobara, usluga, osoba i kapitala, napuπten je sustav kontrola na granicama dræava Ëlanica πto je pridonijelo znatnome smanjenju administrativnog tereta za poduzetnike i pojednostavnilo trgovinu. Zbog slobodne razmjene dobara dræava Ëlanica bez carinske kontrole na granici, uspostavljen je i jedinstven sustav oporezivanja PDV-om. Za obveznike koji obavljaju isporuke dobara i usluga na zajedniëkom træiπtu EU-a nastat Êe brojne promjene u oporezivanju PDV-om. Kako bi obveznici nesmetano mogli poslovati s obveznicima u drugim dræavama Ëlanicama, treba naravno stvoriti odreappleene preduvjete. Stoga i hrvatski obveznici moraju imati valjane PDV identifikacijske brojeve πto Êe ih razmijeniti s poslovnim partnerima, kako bi mogli poslovati na podruëju EU-a sukladno pravilima propisanima u Direktivi 2006/112/EZ. Odredbe te Direktive u vezi s transakcijama na jedinstvenom træiπtu EU-a moraju biti jednake u svima dræavama Ëlanicama, jer bi u protivnom moglo doêi do dvostrukog oporezivanja ili potpuna neoporezivanja pojedinih transakcija. 1 Pravnom steëevinom Europske unije (acquis communautaire skraêeno acquis) naziva se ukupno zakonodavstvo i praksu EU-a, a obuhvaêa sva prava i obveze dræava Ëlanica i ustanova EU-a. (http://www. mvep.hr/files/file/publikacije/prirucnik_za_pravnike.pdf) Značaj i dodjela PDV identifikacijskog broja 53
II. OPOREZIVE TRANSAKCIJE Prema Direktivi 2006/112/EZ, predmet je oporezivanja PDV-om svaka isporuka dobara ili usluga uz naknadu, stjecanje dobara unutar EU-a uz naknadu te uvoz dobara. Meappleu Ëlanicama Unije viπe nema graniënih crta ni carinske kontrole, pa se viπe ne moæe govoriti o uvozu i izvozu dobara kada se radi o razmjeni i kretanju dobara na podruëju EU-a. Izraz uvoz«zamjenjuje se izrazom stjecanje dobara iz druge dræave Ëlanice«, a izraz izvoz«izrazom isporuka dobara u drugu dræavu Ëlanicu«, a rabi ih se kako bi se takve transakcije moglo razlikovati od uvoza i izvoza«πto ih se nastavlja rabiti u razmjeni dobara s dræavama neëlanicama EU-a. Zbog pojednostavnjenja postupka oporezivanja i prava na odbitak pretporeza, Direktiva 2006/112/EZ propisuje da je isporuka dobara dvaju obveznika na podruëju EU-a, uz odreappleene uvjete, osloboappleena plaêanja PDV-a. Da bi se isporuku dobara moglo osloboditi plaêanja toga poreza, isporuëitelj i primatelj isporuke moraju se registrirati za potrebe PDV-a, odnosno imati i razmijeniti PDV identifikacijske brojeve te mora doêi do stvarne isporuke dobara iz jedne dræave Ëlanice u drugu. Ako nema takva kretanja robe ili ako isporuëitelj dobara nema valjan PDV identifikacijski broj kupca, isporuku se ne moæe osloboditi poreza. Isporuke dobara i usluga oporezuje se prema odreappleenim naëelima, pa se npr. isporuke dobara za krajnju potroπnju, pri Ëemu kupac prodavatelju dobara nije mogao dati PDV identifikacijski broj, oporezuje prema naëelu dræave podrijetla, odnosno isporuëitelj dobara obvezan je na takve isporuke zaraëunati PDV. Iznimke su dopuπtene pri prodaji novih prijevoznih sredstava, prodaji na daljinu (prodaja dobara πto ih prevozi prodavatelj ili druga osoba za vlastiti raëun, fiziëkim osobama ili potroπaëima sa sjediπtem u drugoj dræavi Ëlanici koji nisu obveznici PDV-a na stjecanje, npr. prodaja putem kataloga) i prodaji troπarinskih dobara. Kada se radi o meappleusobnoj isporuci dobara dvaju obveznika s valjanim PDV identifikacijskim brojevima, primjenjuje se naëelo dræave odrediπta dobara, odnosno dræave u kojoj otprema zavrπava. Kada se radi o isporukama dobara na podruëju EU-a od obveznika PDV-a obvezniku ili pravnoj osobi registriranoj za potrebe PDV-a, osloboappleene su plaêanja PDV-a u isporuëitelja dobara, ali se plaêa PDV na stjecanje takvih dobara, πto znaëi da je osloboappleena isporuka uvijek povezana s oporezivim stjecanjem na drugoj strani, kako ne bi doπlo do dvostrukog oporezivanja ili potpuna neoporezivanja isporuka dobara. Stjecanje dobara iz druge dræave Ëlanice oporezivo je PDV-om tamo gdje se dobra stjeëe, i to prema stopi kakvu se u pojedinoj dræavi Ëlanici primjenjuje na isporuke takvih dobara. Stjecanje dobara iz druge dræave Ëlanice zamijenit Êe, u bîti, uvoz dobara iz tih dræava kad RH postane Ëlanicom EU-a, pa Êe stjecatelj morati obraëunati PDV na stjecanje takvih dobara πto mu sada obraëunava Carinska uprava u postupku uvoznoga carinjenja. PDV se plaêa na stjecanje svih vrsta dobara πto ih stjeëu obveznici ili pravne osobe neobveznici, a registrirani su za potrebe PDV-a. PDV se plaêa na stjecanje dobara πto podlijeæu troπarinama obveznika ili pravnih osoba neobveznika, te na stjecanje novih prijevoznih sredstava obveznika ili bilo koje druge osobe koja stjeëe nova prijevozna sredstva. Stjecanje dobara oporezuje se tamo gdje zavrπava otprema dobara odnosno u dræavi Ëlanici odrediπta, uz uvjet da je isporuëitelj dobara obveznik i ima PDV identifikacijski broj u dræavi Ëlanici iz koje kreêe otprema ili prijevoz dobara, da je isporuka obavljena uz naknadu, te da je stjecatelj obveznik registriran za potrebe PDV-a u dræavi Ëlanici gdje prijevoz ili otprema dobara zavrπava. Direktiva 2006/112/EZ propisuje odredbe u vezi s mjestom oporezivanja usluga, kako bi se pojednostavnilo postupak, postiglo bolje ubiranje PDV-a te izbjeglo dvostruko oporezivanje ili dvostruko neoporezivanje PDV-om pri obavljanju odreappleenih usluga. 54 POREZNI VJESNIK 6/2013.
Oporezivanje usluga ovisi i o statusu primatelja usluge, odnosno radi li se o obvezniku ili o pravnoj osobi neobvezniku koja je premaπila prag stjecanja ili je registrirana za potrebe PDV-a sukladno Direktivi 2006/112/EZ. Usluge su, naëelno, oporezive prema sjediπtu, prebivaliπtu ili uobiëajenu boraviπtu obveznika primatelja usluga, kada se radi o uslugama meappleu dvama obveznicima registriranima za potrebe PDV-a (B2B). Obveznik koji uslugu obavlja tada neêe obraëunati PDV, a obveznik koji uslugu prima mora obraëunati PDV na svotu naknade koju mu je zaraëunao davatelj usluge. Dolazi, dakle, do prijenosa porezne obveze s davatelja na primatelja usluge, πto se u engleskome naziva Reverse Charge Mechanism. Takvo oporezivanje propisuje Ël. 196. Direktive, prema kojemu je PDV obvezan plaêati svaki obveznik ili pravna osoba neobveznik registrirana za potrebe PDV-a a usluge im obavlja obveznik iz druge dræave Ëlanice. Zbog pravilna utvrappleivanja mjesta oporezivanja usluga vrlo je vaæno utvrditi status primatelja usluge, kao πto se mora utvrditi o kakvoj se vrsti usluge radi, s obzirom da ima i iznimaka od osnovnog naëela mjesta oporezivanja usluga. III. PDV IDENTIFIKACIJSKI BROJ Posrijedi je porezni broj πto ga se u mnogim dræavama, ukljuëivπi Ëlanice EU-a, uporabljuje radi identifikacije obveznika PDV-a. U tu svrhu Direktiva 2006/112/EZ propisuje obvezu registracije obveznika za potrebe PDV-a, odnosno uz odreappleene se uvjete dodjeljuje PDV identifikacijski broj obveznicima i pravnim osobama neobveznicima. Dræave Ëlanice, odnosno njihova porezna tijela, obvezne su tim osobama dodijeliti PDV identifikacijski broj. Svaka osoba koja obavlja djelatnost oporezivu PDV-om mora podnijeti zahtjev za prijavu u registar obveznika, ako je vrijednost njezinih isporuka premaπila svotu (prag) propisanu u Zakonu o PDV-u pojedine dræave Ëlanice, pa i RH. Za obveznike u kojih je vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga πto ih se uraëunava u prag za upis u registar obveznika PDV-a u prethodnoj kalendarskoj godini nije premaπila 230.000,00 kn propisuje se poseban postupak oporezivanja malih obveznika propisan u Zakonu o PDV-u (NN 47/95. do 136/12) od poëetka njegove primjene u RH (1998), s tim da je u duljem razdoblju prag za upis u registar obveznika bio 85.000 kn. Od 1. sijeënja 2013. prag za upis u registar obveznika PDV-a poveêan je na 230.000,00 kn te bi se i u buduênosti trebao zadræati na toj visini, s obzirom da je Hrvatskoj u pregovorima s EU-om odobrena primjena praga za male porezne obveznike najviπe 35.000,00 eura. Dræave Ëlanice, sukladno Direktivi 2006/112/EZ, uglavnom propisuju prag za male porezne obveznike, odnosno upis u registar obveznika PDV-a najëeπêe u visini 5.000,00 do otprilike 80.000,00 eura, jer su mnoge Ëlanice zahtijevale derogaciju svote propisane u Direktivi. S obzirom da Êe se nakon pristupanja Hrvatske EU promijeniti naëin oporezivanja isporuka dobara i usluga πto ih se obavlja s obveznicima u dræavama Ëlanicama Unije, obveznici koji Êe obavljati transakcije na podruëju EU-a morat Êe Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja koji je vrlo vaæan u poslovanju na zajedniëkom træiπtu Europe, jer omoguêuje meappleusobno provjeravanje poslovnih partnera, a uz primjenu toga broja prati se transakcije obveznika i porezna tijela razmjenjuju obavijesti. Prema Ël. 214. Direktive 2006/112/EZ, dræave Ëlanice dodjeljuju PDV identifikacijski broj svakome obvezniku: osim onome koji povremeno isporuëuje nova prijevozna sredstva ili na podruëju neke dræave Ëlanice obavlja isporuke dobara ili usluga za kakve postoji pravo na odbitak PDV-a, osim ako je obveznik plaêanja PDV-a primatelj dobara ili usluga, ili pravnoj osobi neobvezniku koja unutar EU-a stjeëe dobra πto podlijeæu obvezi plaêanja PDV-a ili je opredijeljena za oporezivanje stjecanja dobara, Značaj i dodjela PDV identifikacijskog broja 55
koji na svome podruëju obavlja stjecanje dobara unutar EU-a za potrebe poduzetniëke djelatnosti izvan toga podruëja, koji na svome podruëju prima usluge za koje je kao primatelj usluge obvezan platiti PDV, koji ima sjediπte, prebivaliπte ili uobiëajeno boraviπte na svome podruëju, a obavlja usluge na podruëju druge dræave Ëlanice za koje je PDV obvezan platiti primatelj tih usluga. Odredbe o obvezi podnoπenja zahtjeva za izdavanje PDV identifikacijskog broja odnosit Êe se i na obveznike u RH koji Êe obavljati transakcije na podruëju Unije, a Porezna uprava RH dodijelit Êe im PDV identifikacijski broj, kako bi im omoguêila nesmetano obavljanje isporuka dobara i usluga na podruëju EU-a. Obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak oporezivanja malih poreznih obveznika, obveznici koji obavljaju iskljuëivo transakcije osloboappleene plaêanja PDV-a te oni koji povremeno isporuëuju nova prijevozna sredstva nemaju obvezu podnositi zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja dokle god nemaju stjecanja πto su predmet oporezivanja PDV-om ili dok ne poënu obavljati i primati usluge unutar EU-a za koje je obveznik plaêanja PDV-a primatelj usluge. PDV identifikacijski broj u EU ima predznak sukladno meappleunarodnom standardu ISO 3166 - alfa 2, uz pomoê kojega se moæe utvrditi dræavu Ëlanicu izdavanja, a nakon predznaka slijedi najviπe 12 alfanumeriëkih znakova. U najveêem se broju Ëlanica EU-a ti znakovi sastoje od brojëanih oznaka, ali u nekim dræavama sadræe i slova. Podroban pregled ustroja PDV identifikacijskog broja na podruëju EU-a pokazuje tablica 1. U Hrvatskoj Êe PDV identifikacijski broj biti sastavljen od OIB-a i predznaka HR«. OIB Ëine 11 znamenka prema sluëajnom odabiru i ne sadræi nikakve privatne podatke. Tablica 1. Ustroj PDV identifikacijskog broja u dræavama Ëlanicama Europske unije 2 Dræava Ëlanica Struktura Format* AT Austrija ATU99999999 1 blok od 9 znakova BE Belgija BE0999999999 2 i 3 1 blok od 10 brojki BG Bugarska BG999999999 ili BG9999999999 1 blok od 9 brojki ili 1 blok od 10 brojki CY Cipar CY99999999L 1 blok od 9 znakova CZ»eπka CZ99999999 ili CZ999999999 ili 1 blok od 8, 9 ili 10 brojki CZ9999999999 DE NjemaËka DE999999999 1 blok od 9 brojki DK Danska DK99 99 99 99 4 bloka od 2 brojke EE Estonija EE999999999 1 blok od 9 brojki EL GrËka EL999999999 1 blok od 9 brojki ES panjolska ESX9999999X 4 1 blok od 9 znakova FI Finska FI99999999 1 blok od 8 brojki FR Francuska FRXX 999999999 1 blok od 2 znaka, 1 blok od 9 brojki 2 http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/faqvies.do#item11 56 POREZNI VJESNIK 6/2013.
Dræava Ëlanica Struktura Format GB Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske GB999 9999 99 ili GB999 9999 99 999 5 ili GBGD999 6 ili GBHA999 7 HU Maapplearska HU99999999 1 blok od 8 brojki 1 blok od 3 brojke, 1 blok od 4 brojke i 1 blok of 2 brojke; ili prethodno navedeno slijedi blok od 3 brojke; ili 1 blok od 5 znakova IE Irska IE9S99999L 1 blok od 8 znakova IT Italija IT99999999999 1 blok od 11 brojki LT Litva LT999999999 ili LT999999999999 1 blok od 9 brojki, ili 1 blok od 12 brojki LU Luxembourg LU99999999 1 blok od 8 brojki LV Latvija LV99999999999 1 blok od 11 brojki MT Malta MT99999999 1 blok od 8 brojki NL Nizozemska NL999999999B99 8 1 blok od 12 znakova PL Poljska PL9999999999 1 blok od 10 brojki PT Portugal PT999999999 1 blok od 9 brojki RO Rumunjska RO999999999 1 blok od najmanje 2 brojke i najviπe 10 brojki SE vedska SE999999999999 1 blok od 12 brojki SK SlovaËka SK9999999999 1 blok od 10 brojki Napomene * Format iskljuëuje 2 slova alfa predznaka (kod dræave) 9 brojka X slovo ili brojka S slovo; brojka; +«ili *«L slovo Biljeπke 1 Prvo mjesto πto slijedi nakon predznaka redovito je U«. 2 Prva brojka πto slijedi nakon predznaka redovito je niπtica ( 0«). 3 (Novi) format od 10 brojaka rezultat je dodavanja niπtice (starom) formatu od 9 brojki. 4 Prvi i posljednji znak moæe biti slovo ili brojka; ali ne mogu oba biti brojke. 5 Identifikacija podruænice trgovca. 6 Identifikacija vladinog tijela. 7 Identifikacija zdravstvenih tijela vlasti. 8 Deseto mjesto πto slijedi nakon predznaka redovito je B«. S obzirom da na dan pristupanja EU Hrvatska postaje dijelom zajedniëkog træiπta Unije, hrvatski obveznici koji Êe poslovati unutar EU-a morat Êe imati PDV identifikacijski broj veê pri obavljanju prvih transakcija nakon pristupanja, πto znaëi kako se PDV identifikacijski broj mora dodijeliti prije 1. srpnja 2013, kako bi se na vrijeme pripremili na nova pravila i obveze u vezi s transakcijama πto ih obavljaju s obveznicima u drugim dræavama Ëlanicama EU-a. Porezna uprava najprije Êe dodijeliti PDV identifikacijski broj tuzemnim obveznicima koji obavljaju transakcije s inozemnima, a ostalima Êe ga dodjeljivati prema podnesenu zahtjevu. Značaj i dodjela PDV identifikacijskog broja 57
Inozemni porezni obveznici koji u Republici Hrvatskoj veê obavljaju isporuke takoappleer trebaju Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja. Inozemni porezni obveznici koji Êe podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja, a nije im dodijeljen OIB, obvezni su podnijeti i propisani obrazac Zahtjeva za odreappleivanje i dodjeljivanje OIB-a, kao i potrebnu dokumentaciju za dodjelu OIB-a skladno Zakonu o osobnom identifikacijskom broju (NN 60/08). U vezi s inozemnim obveznicima treba naglasiti da se oni s danom dodjele PDV identifikacijskog broja ujedno upisuju i u registar obveznika PDV-a. Na takve porezne obveznike Êe se u pogledu prava i obveza primjenjivati odredbe Zakona o PDV-u jednako kao na tuzemne porezne obveznike. Porezna uprava oëitovala se o dodjeli PDV identifikacijskog broja u Uputi, klasa: 410- -19/13-01/193, ur. broj: 513-07-21-01/13-1, od 21. svibnja 2013. iz koje navodimo sljedeêe: Prema KonaËnom prijedlogu Zakona o porezu na dodanu vrijednost PDV identifikacijski broj je osobni identifikacijski broj (OIB) kojemu se dodaje predznak HR. PDV identifikacijski broj Prema KonaËnom prijedlogu Zakona o PDV-u, PDV identifikacijski broj dodijelit Êe se sljedeêim obveznicima: tuzemnom obvezniku upisanom u registar obveznika PDV-a koji obavlja transakcije unutar EU-a, tuzemnom obvezniku koji isporuëuje dobra ili obavlja usluge bez prava na odbitak pretporeza i pravnoj osobi koja nije obveznik, a mora plaêati PDV na stjecanje dobara unutar EU-a ili se opredijelila za moguênost da plaêaju PDV na stjecanje, iako nije premaπila prag stjecanja u svoti 77.000,00 kn, svakome obvezniku koji stjeëe dobra unutar EU-a u tuzemstvu za obavljanje gospodarske djelatnosti na podruëju πto nije tuzemstvo, tuzemnom obvezniku kojemu su usluge obavljene i koji je obvezan platiti PDV na primljenu uslugu, tuzemnom obvezniku koji obavlja usluge na podruëju druge dræave Ëlanice za koje je primatelj u drugoj dræavi Ëlanici obvezan platiti PDV, stranome obvezniku koji u tuzemstvu obavlja isporuke dobara i usluga s pravom na odbitak pretporeza, stranom obvezniku koji isporuëuje dobra osobama neobveznicima plaêanja PDV-a na stjecanje i premaπio je prag isporuke u svoti 270.000,00 kn ili je odustao od navedenog praga isporuke, stranome obvezniku koji isporuëuje dobra πto podlijeæu troπarinama, osobama neobveznicima i onima koje ne plaêaju PDV na stjecanje. Obveznici koji posluju na zajedniëkom træiπtu EU-a radi dodjele PDV identifikacijskog broja podnose zahtjev u kojemu naznaëuju razlog radi kojeg zahtijevaju dodjelu PDV identifikacijskog broja. Obveznike kojima je dodijeljen PDV identifikacijski broj smatra se mjeseënim obveznicima, πto znaëi da su im obraëunska razdoblja od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu, odnosno da su obvezni prijave PDV-a podnositi mjeseëno. Napominjemo da se PDV identifikacijski broj neêe dodjeljivati osobi koja povremeno isporuëuje nova prijevozna sredstva unutar EU-a i tada je se smatra povremenim obveznikom toga poreza. Postupak dodjele PDV identifikacijskog broja Na poëetku primjene Zakona o PDV-u, sukladno prijelaznim i zavrπnim odredbama KonaËnog prijedloga toga Zakona, Porezna uprava Êe tuzemnim obveznicima koji obavljaju transakcije s inozemnima inicijalno dodijeliti PDV identifikacijski broj, dok Êe se ostalim 58 POREZNI VJESNIK 6/2013.
obveznicima taj broj dodjeljivati na temelju podnesena zahtjeva. Transakcijama πto ih se obavlja s inozemnim obveznicima pri inicijalnoj dodjeli PDV identifikacijskog broja smatra se uvoz, izvoz i primanje usluga iz inozemstva. Inicijalnu dodjelu poreznih brojeva obavit Êe se nakon objavljivanja Zakona o PDV-u u Narodnim novinama (dakle u lipnju 2013), temeljem podataka iz podnesenih obrazaca PDV-a. Obveznici kojima se inicijalno dodijeli PDV identifikacijski broj, a smatraju da im nije potreban, mogu u roku 15 dana nakon primitka rjeπenja podnijeti æalbu te zahtijevati poniπtenje PDV identifikacijskog broja. Tuzemni obveznici koji neêe biti obuhvaêeni inicijalnom dodjelom, te smatraju da Êe im PDV identifikacijski broj biti nuæan jer obavljaju ili namjeravaju obavljati transakcije unutar EU-a (stjecanje dobara unutar Unije te primanje ili obavljanje usluga unutar EU-a) mogu nadleænoj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja. Strani obveznici zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja podnose Poreznoj upravi, PodruËni ured Zagreb, a na dan dodjele toga broja ujedno se upisuju u registar obveznika PDV-a. U vezi sa stranim obveznicima upozorujemo da oni sa sjediπtem na podruëju EU-a u Hrvatskoj mogu imenovati poreznog zastupnika, dok oni sa sjediπtem izvan EU-a moraju imenovati poreznog zastupnika kao osobu obveznu platiti PDV. Treba napomenuti da osobe kojima nije dodijeljen OIB, uza zahtjev za dodjelu PDV identifikacijskog broja, podnose i propisan obrazac Zahtjeva za odreappleivanje i dodjeljivanje OIB-a, te nuænu dokumentaciju za dodjelu OIB-a sukladno Zakonu o osobnom identifikacijskom broju (NN 60/08). U pogledu dokumentacije strana fiziëka osoba Zahtjevu za odreappleivanje i dodjeljivanje OIB-a mora priloæiti: putovnicu, presliku koje se Ëuva kao prilog u Evidenciji OIB-a, ako osoba izjavi da nema putovnicu, prilaæe europsku osobnu iskaznicu ili identifikacijski dokument iz dræave rezidentnosti, uz dokaz o pripadajuêem dræavljanstvu. Strana pravna osoba Zahtjevu za odreappleivanje i dodjeljivanje OIB-a prilaæe akt o osnivanju (izvadak iz nadleænoga sudskog registra) πto mora biti na hrvatskom jeziku ili ga na hrvatski mora prevesti ovlaπten sudski tumaë. Ako strana fiziëka ili pravna osoba predaje sluæbene isprave na stranom jeziku i pismu πto nije u sluæbenoj uporabi u poreznog tijela, naredit Êe joj se da dostavi ovjeren prijevod isprave na hrvatski jezik i latiniëno pismo. Uskrata ili ukidanje PDV identifikacijskog broja Treba istaknuti kako Êe Porezna uprava uskratiti dodjelu ili ukinuti veê dodijeljen PDV identifikacijski broj, utvrdi li da viπe ne postoje razlozi za registraciju za potrebe PDV-a ili ako obveznik zlouporabi PDV identifikacijski broj «IV. PROVJERA PDV IDENTIFIKACIJSKOG BROJA Primjena PDV identifikacijskog broja vaæna je, jer omoguêuje stjecanje prava na osloboappleenje pri isporuci dobara i usluga unutar EU-a. Broj sluæi isporuëitelju dobara za provjeru poreznog statusa kupca (stjecatelja) u drugoj dræavi Ëlanici, odnosno za osloboappleenje pri isporuci dobara u drugu dræavu Ëlanicu, a isporuëitelju za provjeru poreznog statusa primatelja usluge u drugoj dræavi Ëlanici, kako bi primijenio osloboappleenje od plaêanja PDV-a za usluge obavljene primatelju u drugu dræavu Ëlanicu za koje je primatelj obvezan platiti PDV zbog prijenosa porezne obveze. Isporuka dobara u drugu Ëlanicu EU-a bit Êe osloboappleena PDV-a, ako dobro napusti podruëje RH i ako stjecatelj u drugoj dræavi Ëlanici ima valjan PDV identifikacijski broj. Obveznik isporuëitelj dobara ili usluga, stoga, mora imati valjan PDV identifikacijski broj kupca, kako bi mogao isporuku dobara ili usluga u drugu dræavu Ëlanicu osloboditi PDV-a. Prodavatelj Êe Značaj i dodjela PDV identifikacijskog broja 59
tako biti siguran da je kupac obveznik plaêanja PDV-a i da Êe u svojoj dræavi Ëlanici obraëunati PDV na stjecanje dobara ili na primljenu uslugu. PDV identifikacijski broj mora se unijeti u raëun, pa zato prodavatelj u raëunu mora navesti vlastiti PDV identifikacijski broj i PDV identifikacijski broj kupca. Provjeru PDV identifikacijskog broja obveznici mogu obaviti putem informatiëke baze sustava VIES (Information Exchange System VAT), odnosno u uredu kojeg su dræave Ëlanice obvezne ustrojiti zbog razmjene informacija o isporukama dobara i obavljenim uslugama unutar EU-a. Dokaz o provjeri valjanosti poreznog broja obveznici trebaju osigurati u vlastitima poslovnim evidencijama. Sustav VIES ima veliki znaëaj u otkrivanju poreznih prijevara te u borbi protiv kruænih prijevara. Navedeni sustav obvezna je do dana pristupanja EU razviti i RH, a trebao bi biti u punoj funkciji veê prvog dana pristupanja kako bi se moglo provjeravati PDV identifikacijske brojeve te i razmjenjivati podatke o PDV-u s drugim dræavama Ëlanicama. Hrvatski porezni obveznici koji isporuëuju dobra i usluge na zajedniëkom træiπtu EU-a moêi Êe provjeriti valjanost PDV identifikacijskog broja svoga poslovnog partnera iz druge Ëlanice Unije u prvome redu putem internetske stranice Europske komisije http://ec.europa. eu/taxation_customs/vies (slika 1). Ako se provjeru valjanosti PDV identifikacijskog broja ne moæe obaviti putem web-stranice Europske komisije, uslugu provjere iznimno Êe dati Porezna uprava Sluæba za meappleunarodnu razmjenu informacija putem telefona ili elektroniëke poπte. 3 Slika 1. VIES on the Web Porezni obveznici Êe moêi obavljati provjeru PDV identifikacijskog broja na dvije razine: razina 1: provjerava se samo valjanost PDV identifikacijskog broja, razina 2: provjerava se valjanost PDV identifikacijskog broja i naziv/ime i adresu kupca/stjecatelja dobara ili primatelja usluga. U pogledu provjere na razini 2, treba napomenuti da neke dræave Ëlanice ne dopuπtaju prikazivanje naziva i adrese obveznika na web-stranici Europske komisije. Obveznici se tada 3 http://www.porezna-uprava.hr/ Ëesto postavljana pitanja (FAQ) o potvrappleivanju PDV identifikacijskih brojeva u VIES-u 60 POREZNI VJESNIK 6/2013.
mogu obratiti vlastitoj Poreznoj upravi i zahtijevati provjeru je li PDV identifikacijski broj povezan s odreappleenim nazivom i/ili adresom. Primjer provjere na razini 2 prikazuje slika 2. Slika 2. VIES on the Web provjera valjanosti PDV identifikacijskog broja V. PRESUDA EUROPSKOG SUDA PRAVDE U VEZI S USKRATOM PDV IDENTIFIKACIJSKOG BROJA Osobit su rizik za pojedinu dræavu strani poduzetnici, jer ih je teæe kontrolirati, pa se stoga u najveêem broju dræava Ëlanica PDV identifikacijski broj dodjeljuje na jednome mjestu, kako bi se lakπe pratilo moguêe nepravilnosti i rizik svelo u najmanje razmjere. No, dræave Ëlanice mogu uskratiti dodjelu PDV identifikacijskog broja i kad ima ozbiljnih dokaza o opasnosti od porezne prijevare. To proizlazi iz zakljuëka presude Europskog suda pravde, sluëaj C-527/11 4 latvijska Porezna uprava protiv druπtva Ablessio SIA. U tome se je sporu, naime, radilo o tome da je latvijsko druπtvo s ograniëenom odgovornoπêu Ablessio od latvijske Porezne uprave zahtijevalo upis u registar obveznika PDV-a, ali ga je Porezna uprava odbila registrirati navodeêi da druπtvo nije imalo materijal, tehniëki i financijski kapacitet za obavljanje prijavljene gospodarske djelatnosti (graappleevinskih usluga). Pri rjeπavanju podnesena zahtjeva za registraciju latvijska je Porezna uprava utvrdila da druπtvo Ablessio nema dugotrajne materijalne imovine i da nije sklopilo ugovor o najmu takve imovine, nego je zakljuëilo ugovor o najmu ureda veliëine 4 m 2. Utvrappleeno je, takoappleer, da druπtvo nije bilo upisano u registar graappleevinskih kompanija, da od osnivanja nije obavljalo nikakvu komercijalnu djelatnost i da je jedini zaposlenik druπtva bio prividno neplaêen predsjednik upravnog odbora. S obzirom da je sluëaj zavrπio na latvijskomu Vrhovnom sudu, bila su Europskom sudu pravde postavljena sljedeêa pitanja: 1. Treba li Direktivu 2006/112/EZ tumaëiti na naëin da zabranjuje uskratu obveznikova osobnoga identifikacijskog broja, na temelju toga πto je vlasnik udjela veê prije dobio osobni broj za tvrtke koje nisu obavljale nikakvu stvarnu gospodarsku djelatnost, a te je udjele vlasnik odmah nakon dobivanja osobnog broja prenio na drugu osobu? 4 http://eur-lex.europa.eu Značaj i dodjela PDV identifikacijskog broja 61
2. Treba li Ël. 214., u vezi sa Ël. 273. Direktive 2006/112/EZ tumaëiti na naëin da dopuπta poreznom tijelu prije dodjele osobnog broja provjeriti sposobnost obveznika za obavljanje oporezive djelatnost, kad je ta provjera namijenjena osiguranju ispravnog prikupljanja poreza i sprjeëavanju porezne evazije? Europski sud pravde u odgovoru navodi kako se Ël. 213, 214. i 273. Direktive 2006/112 EZ mora tumaëiti tako da porezno tijelo dræave Ëlanice ne moæe uskratiti dodjelu PDV identifikacijskog broja tvrtki iskljuëivo na temelju miπljenja toga tijela da tvrtka nema na raspolaganju materijal, tehniëke i financijske resurse za obavljanje prijavljene gospodarske djelatnosti, te da je vlasnik udjela u toj tvrtki veê dobio, u raznim prigodama, takav identifikacijski broj za tvrtke πto nikad nisu obavljale nikakvu stvarnu gospodarsku djelatnost, a udjel je prenesen odmah nakon dobivanja identifikacijskog broja, ako nadleæno porezno tijelo, na temelju objektivnih Ëimbenika, nije ustanovilo da postoji Ëvrst dokaz kakav izaziva sumnju da Êe se dodijeljen PDV identifikacijski broj rabiti neovlaπteno. Latvijski sud, dakle, u glavnome postupku treba odrediti je li porezno tijelo osiguralo ozbiljne dokaze o postojanju rizika od porezne evazije. No to je vrlo teπko dokazati u samome postupku dodjele PDV identifikacijskog broja, s obzirom da se broj mora dodijeliti u vrlo kratkom roku, jer Êe u suprotnom poslovanje poduzetnika unutar EU-a biti ugroæeno, pa se nameêe zakljuëak kako Êe najëeπêe dodjeljivati PDV identifikacijski broj, te Êe ga se naknadno ukidati, ustanovi li se zloporabu ili ako viπe nema razloga temeljem kojih je broj dodijeljen (npr. poduzetnik ne obavlja gospodarsku djelatnost, ne podnosi obrasce, sudjeluje u prijevari i sl.). VI. ZAKLJU»AK Obveznici veê od 1. srpnja 2013. moraju imati valjane PDV identifikacijske brojeve, kako bi mogli nesmetano poslovati s poslovnim partnerima u drugim dræavama Ëlanicama EU-a. Porezna uprava dodijelit Êe im PDV identifikacijske brojeve kao jedan od preduvjeta za nesmetano obavljanje transakcija na spomenutu podruëju. S obzirom da pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji viπe neêe biti uvoza i izvoza, odnosno carinskih postupaka i administrativnih prepreka nuænih radi kontrola na granicama, poduzetnicima Êe biti olakπano poslovanje s poduzetnicima u drugim dræavama EU-a. U novome Zakonu o PDV-u πto Êe stupiti na snagu na dan pristupanja EU bit Êe, uz ostalo, propisana obveza obraëuna i plaêanja PDV-a za transakcije na zajedniëkom træiπtu Europske unije. Hrvatski obveznici imaju dugogodiπnje iskustvo s PDV-om, ali Êe se najveêe promjene u vezi s tim porezom odnositi na poduzetnike koji isporuëuju i primaju dobra i usluge na podruëju EU-a, a jedna je od promjena i uporaba PDV identifikacijskog broja kojeg Êe morati pribaviti prije 1. srpnja 2013, kako bi i dalje nesmetano mogli poslovati s poslovnim partnerima drugih dræava Ëlanica Europske unije. 62 POREZNI VJESNIK 6/2013.