UNIVERZITET U SARAJEVU GRAĐEVINSKI FAKULTET SARAJEVO

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "UNIVERZITET U SARAJEVU GRAĐEVINSKI FAKULTET SARAJEVO"

Transcript

1 Katedra za matematiku, programirane, nacrtnu geometriu i fiziku UNIVERZITET U SARAJEVU GRAĐEVINSKI FAKULTET SARAJEVO Saraevo, Ispitna pitana za prvi parc. ispit iz teor. osnova predmeta «VJEROVATNOĆA I STATISTIKA» Akademska godina 010/011 Predmetni nastavnik/nositel: Van. Prof. Dr. sci. Huse Fatkić E mail: hfatkic@etf.unsa.ba 1. Šta e teoria verovatnoće (teoria veroatnosti)? Poam, predmet, počeci i znača teorie verovatnoće.. Za koi skup kažemo da e konačan, a za koi da e beskonačan? Definirate pomove konačnog niza, prebroivog, diskretnog i neprebroivog skupa. Navedite i odgovarauće primere.. Faktorielne funkcie (ednostruki i dvostruki faktoriel i nihove veze). 4. Binomni koeficienti (definicia, osnovna svostva, računane, Pascalov trougao). Funkcia a ( ak, ) a, ( a R, k N0). k 5. Newtonova binomna formula (formulacia i izvođene). 6. Trinomna formula (nena formulacia i računane trinomnih koeficienata). Polinomna formula i polinomni /multinomni koeficienti. 7. Variacie (bez ponavlana) definicia i formule (formulacia i izvođene). 8. Permutacie (bez ponavlana) definicia i formula (formulacia i izvođene). 9. Kombinacie (bez ponavlana) definicia i formula (formulacia i izvođene). 10. Definirate poam variacia sa ponavlanima klase k skupa S od n elemenata, a zatim izvedite formulu za izračunavane ukupnog broa takvih variacia i napišite sve variacie sa ponavlanima klase skupa S od od četiri elementa : a, b, c, d. 11. Permutacie sa ponavlanima definicia i formule (formulacia i izvođene). 1. Poam multiskupa. Definirate poam multiskupa, a zatim navedite i odgovaraući netrivialni primer dvau (međusobno) ednakih beskonačnih multiskupova. 1. Kombinacie sa ponavlanima definicia i formula (formulacia i izvođene). 14. Formula uklučivana isklučivana (formula inkluzie-ekskluzie) - formulacia i dokaz. 15. Definirate (strogo/precizno ili intuitivno) ili obasnite sledeće pomove: slučaan eksperiment, slučaan događa, siguran /pouzdan događa, nemoguć događa i prostor elementarnih događaa (prostor uzoraka). 16. Obasnitie pomove verovatnoće a priori i verovatnoće a posteriori. 17. Kako glasi klasična matematička (teoretska, Laplaceova) definicia poma verovatnoće? 1

2 Obasnite nene nedostatke. Navedite odgovarauće primere. 18. Kako glasi klasična statistička (empiriska) definicia poma verovatnoće? Obasnite nene osnovne nedostatke. 19. Formulišite osnovne teoreme klasične teorie verovatnoće i dvie od nih dokažite. 0. Definirate pomove nezavisnosti i zavisnosti događaa. Formulišite multiplikativnu teoremu u slučau kad su događai nezavisni. 1. Definirate poam uslovne (relativne) verovatnoće, a zatim formulišite multiplikativnu teoremu u slučau kad su događai zavisni.. Izvedite formulu totalne (potpune, pune) verovatnoće, a zatim ilustrovati nenu primenu.. Izvedite Bayesovu formulu (Bayesovo pravilo). 4. Geometriska definicia verovatnoće. Razmotriti primer: Kolika e verovatnoća da suma dvau pozitivnih slučano uzetih broeva tako da svaki od nih ne bude veći od 1, nie veća od 1, a nihov proizvod nie veći od 9? (Rezultat / 1 P = + d d ln ln 0,487, y x = + x x 9 = + = + x 9 1/ P 0,49 (= 49 %).) 5. Aksiomatska (opšta) definicia poma verovatnoće. 6. Kako glase osnovne teoreme, formula potpune verovatnoće i Bayesova formula opšte teorie verovatnoće (obasnite koe su razlike u odnosu na odgovarauće teoreme klasične teorie verovatnoće). 7. Definirate/obasnite pomove konačnog i diskretnog prostora verovatnoće. 8. Što e slučana veličina (slučana promenliva veličina, slučana promenliva, slučana variabla)? Formulišite intuitivnu (opisnu) definiciu i preciznu (strogu, formalnu) definiciu poma slučane veličine, a zatim navedite primere slučanih veličina. 9. Definirate/obasnite sledeće pomove: distribucia (raspodela, razdioba, raspored) verovatnoće slučane veličine, funkcia verovatnoće/zakon verovatnoće slučane veličine; grafik, poligon i histogram; očekivane (matematičko očekivane, matematička nada), variansa/disperzia i standardna deviacia za slučane veličine na: a) konačnom prostoru verovatnoće ; b) diskretnom prostoru verovatnoće; c) proizvolnom (opštem, ne nužno diskretnom) prostoru verovatnoće. 0. Definirate/obasnite poam (teoretske, kumulativne) funkcie distribucie (funkcie raspodele) i poam funkcie gusoće/gustine (verovatnoće) slučane veličine na opštem prostoru verovatnoće, a zatim formulišite (i po edno od nih dokažite) osnovna svostva tih funkcia. 1. Klasificirate slučane veličine, odnosno definirate pomove : diskretna (specialno, konačna) slučana veličina, neprekidna (kontinualna) slučana veličina, slučana veličina mešovitog tipa. Navedite po edan primer diskretne i kontinualne slučane veličine.. Modeli distribucie verovatnoće : definicia i vrste. Definirate /obasnite neke važne klase diskretnih i neprekidnih slučanih veličina/distribucia specialne (teoretske) distribucie (Bernoullieva, binomna, Poissonova, normalna/gaussova, ).. Što e to Bernoulliev pokus, Bernoullieva shema? Obasnite karakteristike binomne distribucie.

3 4. Koe su osnovne karakteristike Poissonove distibucie? 5 Koe su osnovne karakteristike normalne (Gaussove) distribucie)? Standardizirana normalna distribucia. Kako se zove nen grafički prikaz? 6 Definirate Hi kvadrat distribuciu, Studentovu distribuciu (t distribuciu) i Fisherovu distribuciu (F distribuciu). 7. Šta nazivamo zavisnom, a šta nezavisnom slučanom variablom? 8. Definirate/obasnite sledeće pomove za slučane veličine na proizvolnom (opštem) prostoru verovatnoće: distribucia (raspodela, razdioba, raspored), osnovne numeričke karakterisike/parametri distribucia :očekivane (matematičko očekivane, matematička nada), variansa/disperzia i standardna deviacia. 9. Koa su osnovna svostva očekivana i varianse slučanih veličina? Napišite formule za izračunavane očekivana i varianse neprekidnih slučanih veličina. 40. Definirate/obasnite sledeće pomove za slučane veličine na konačnom,općenito,na proizvolnom (ne nužno diskretnom) prostoru verovatnoće: zaednička funkcia gustoće (verovatnoće), zaednička funkcia distribucie i kovarinsa dviu ili više slučanih veličina (dvodimenzionalne i, općenito, n - dimenzionalne slučane veličine/slučanog vektora). D o d a t a k : Neki primeri ispitnih zadataka Zadatak 1. Koliko bi se kolona na tiketu sportske prognoze od 1 parova trebalo ispuniti da bi se sigurno pogodio rezultat (obezbiedilo 1 tačnih pogodaka)? Koliko ako se zna rezultat 5 susreta? Zadatak. Na koliko načina se mogu dobiti dvie četvrtice i tri broa različita od 4 prilikom pet uzastopnih bacana igraće kocke? Zadatak. U paketu imamo 10 karata koe na licu imau oznake 1,, Na koliko načina se može iz paketa izvući 6 karata od koih e edna as, tri karte imau na sebi oznake, 4 ili 5, dok su dvie ostale karte? Kako se miena bro načina ukoliko se nakon svakog izvlačena izvučena karta vraća u paket, tako da se svako izvlačene uviek vrši iz kompletnog paketa? Zadatak 4. Kako glasi 15-ta permutacia od osnovne ? ( Rešene: Očito vriedi: 6! 5! 14 : = 14:0, nie delivo, dakle prva cifra e 0; 14 : = 14:10= 1(4), dakle izostaviti nulu i!!!! 4!! sledeća cifra e 1; 4: = 4:6, nie delivo, dakle naredna cifra e 0; 4: = 4:= 1(1), dakle!!! izostaviti nulu i sledeća cifra e 1; 1:!, nie delivo, dakle naredna cifra e 0; 1 :1= 1 (0), dakle preskočiti nulu i sledeća cifra e 1. Prema tome, tražena 5-ta permutacia glasi ) Zadatak 5. Koliko elemenata ima partitivni skup skupa od n elemenata?

4 n (Rešene: Skup od n elemenata ima podskupova od k elemenata. Zato e ukupan bro k podskupova ednak brou n n = (1 + 1) =.) k = 0 k n n Zadatak 6. Ako su i Y konačni skupovi, koliko ima svih preslikavana(funkcia) iz u Y? ( Rešene: Neka e = { x1, x,..., xm} i card ( Y) n e određena m-torkom ( f ( x ), f( x ),..., f( x )). Kako e f x Y i { n} = (t. neka e Y skup od n elemenata). Funkcia f : Y 1 m ( i) ( 1,,..., ), to e bro svih uređenih m-torki ( f ( x1), f( x),..., f( x m )) ednak ukupnom brou svih variacia klase m skupa od m n elemenat, t. svih traženih preslikavana (funkcia) iz u Y ima ukupno n.) Zadatak 7. Neka su bačene tri kocke. Kolika e verovatnoća da e bro koi se poavi na svako od tri kocke - neparan bro? ( Rešene: Za prostor uzoraka Ω u ovom pokusu se može uzeti skup svih uređenih troki (i,, k) prirodnih broeva i,, k { 1,,, 4, 5, 6}. Otuda skup Ω ima 6 = 16 elemenata. Događa E, da bro koi se poavi na svako od tri kocke bude neparan, sastoi se od svih troki (i,, k) prirodnih broeva između 1 i 6, takvih da su i,, k svi neparni. Otuda skup E ima = 7 elemenata, pa e k( E) 1 1 P( E) = = = 1,5%. = = k ( ) 6 ) Ω 8 Zadatak 8. U kutii se nalazi 5 loptica označenih broevima od 1 do 5, od koih su prve tri crne, a posledne dvie crvene. Vrši se izvlačene uzorka od dvie loptice s ponovnim vraćanem u kutiu izvučenih loptica. Neka e B 1 događa koi odgovara činenici da e prva izvučena loptica crne boe, a B događa koi odgovara činenici da e druga izvučena loptica crne boe. a) Opišite prostor uzoraka eksperimenta i prikazati događae B 1, B i B 1 * B. b) Nađite verovatnoće događaa u a). c) Ponovite a) i b) za sluča izvlačena loptica bez ponovnog vraćana u kutiu izvučenih loptica. Zadatak 9. Telefonski bro sastoi se iz šest cifara. Izračunate verovatnoću da su sve cifre takvog telefonskog broa međusobno različite. 6 ( Rešene: Bro svih telefonskih šestocifrenih broeva iznosi n = 10 kao ukupan bro svih variacia klase k = 6 od 10 elemenata: 0, 1,,, 4, 5, 6, 7, 8, 9 s ponavlanem, a bro svih telefonskih šestocifrenih broeva s različitim ciframa iznosi m = 10! (bro svih variacia 6-te klase 4! od 10 elemenata bez ponavlana). Ako sa D označimo posmatrani događa, a sa P(D) negovu m 10! verovatnoću, onda e P( D) = = =.... ) 6 n 4!10 Zadatak 10. Na edan ispit e izašlo osam studenata, od koih su svi prosečno spremni, tako da za svakog od nih možemo smatrati da e ednako verovatno da će položiti odnosno da neće položiti. Nakon pregledana polovine radova, ispostavilo se da su u pregledano polovini tri studenta položila a edan student pao. Odredite kolika e verovatnoća da će u skupini od naredna tri rada za pregledane biti edan dobar i dva loša rada. 4

5 Zadatak 11. (Problem rođendana): Odaberimo r studenata na nekom fakultetu i zabiležimo nihove dane rođena, bez podataka o godini rođena. Neka niedan od tih studenata nie rođen 9. februara prestupne godine (odnosno ne uzmimo u obzir studente rođene 9. februara prestupne godine). Označimo dane u godini broevima 1,,..., 65. Odrediti odgovaraući prostor uzoraka u ovom slučau i izvesti formulu za verovatnoću P( E r ) događaa E r da bar dva studenta od r odabranih studenata imau rođendan istog dana, a zatim izračunati verovatnoće P( E) i P( E ) i komentirati dobiene rezultate. ( Rešene: Odgovaraući prostor uzoraka posmatranog ogleda e : S : ={ (x 1, x,..., x r ) : x { 1,,..., 65} za i = 1,,..., r} r i ima 65 elemenata. Pretpostavimo da svaki od 65 r i rasporeda rođendana studenata po datumima ima verovatnoću 1/ 65 r. Bro rasporeda studenata po različitim datumima e (65 - r + 1), a bro povolnih rasporeda da bar dva studenta imau rođendan istog dana iznosi 65 r (65 - r + 1), pa e tražena verovatnoća data formulom P( E ) = (65 r + 1) / 65. ) r r ( ) P E r Koristeći se logaritamskim tablicama ili džepnim računarima, lako se proveri da u ovom problemu imamo da e P ( E ) 0, 467, P ( E ) 0,507. Prema tome, ako na posmatranom fakultetu ima više od studenta, onda e veća verovatnoća da postoe dva studenta sa istim rođendanom, nego da takva dva studenta ne postoe. Zadatak 1. Prilikom kupovine vrši se kontrola proizvoda. Ako se u ednom pakovanu od 5o proizvoda slučano odabere 5 proizvoda sukcesivno i bez vraćana i oni su ispravni, onda se prihvata čitavo pakovane. Kolika e verovatnoća da će pakovane biti prihvaćeno ako se u nemu nalazi 0 % neispravnih proizvoda? ( Rešene: Prema multiplikacionom teoremu sliedi da e PA ( 1 A A A4 A5) = PA ( 1) PA ( A1) PA ( A1 A) PA ( 4 A1 A A) PA ( 5 A1 A A A 4) = = 1%. ) Zadatak 1. Tri stroa Ti ( i = 1,,) proizvode respektivno 60%, 0% i 10% od ukupne količine proizvoda neke tvornice. Iz stroa T 1 izlazi %, iz stroa T % i iz stroa T 4% neispravnih proizvoda. Kolika e verovatnoća da e slučano odabrani proizvod defektan a proizveden stroem T? ( Rešene: Označimo sa D događa da e odabiranem dobiven defektan proizvod, a sa PT ( D) označimo verovatnoću (uslovnu verovatnoću) da e odabrani proizvod defektan a proizveden na strou T. Tada prema Bayesovom teoremu sliedi da e PT ( ) PD ( T) PT ( D) = PT ( ) PD ( T) + PT ( ) PD ( T ) + PT ( ) PD ( T ) 1 1 0, 10 0, 04 4 = = 0, 60 0, 0 + 0, 0 0, 0 + 0, 10 0, 04 5 pa posmatrani događa nie verovatan.) < 50 %, 5

6 Zadatak 14. Dva strielca gađau metu, pri čemu e poznato da verovatnoće pogotka mete za prvog i drugog strielca iznose 70% i 80% respektivno. Kolika e verovatnoća da e meta pogođena nakon što oba strielca ispale po edan hitac? Zadatak 15. U skupini od 100 mikroprocesora 10 mikroprocesora e neispravno. Neko nasumice izabere 5 mikroprocesora iz te skupine. Odredite verovatnoću da će a) svi izabrani mikroprocesori biti ispravni; b) tačno edan mikroprocesor biti neispravan; c) barem edan mikroprocesor biti neispravan; d) naviše tri mikroprocesora biti ispravna. Zadatak 16. Na koliko načina e moguće iz špila od 5 karte izvući 5 karata, od koih su karte sa slikom i asa? Zadatak 17. Odredite verovatnoću da će u skupini od 7 nasumično izvučenih karata iz dobro izmiešanog špila od 5 karte dvie karte biti sa slikom i četiri karte crvene boe (herc ili karo). Zadatak 18. Odredite kolika e verovatnoća da u 5 uzastopnih bacana savršeno pravične igraće kocke tačno puta padne paran bro i tačno puta padne bro veći od. Zadatak 19. Neka e kontinualna slučana veličina sa funkciom gustoće verovatnoće: kx,0 x< 8, f( x) = 0, inače. Odredite vriednost konstante k, funkciu distribucie F, očekivane, variansu, modus i medianu zadane slučane veličine. Pri tome skicirate grafike funkcie gustoće i funkcie distribucie, a zatim geometriski interpretirate dobiene vriednosti traženih numeričkih parametara zadane slučane veličine. Zadatak 0. Funkcia gustoće (zakon verovatnoće) slučane variable zadana e formulom f 1 ( x): = 10 x + 6 B, 0 x 4, 0, inače. Odredite koeficient B i analitički oblik funkcie distribucie F, a zatim izračunate matematičko očekivane (sredinu E( )), variansu i verovatnoću P(1< ) za zadanu slučanu variablu, te skicirate grafike funkcia f i F. Zadatak 1. Funkcia distribucie neke slučane promenlive zadana e formulom 0, x, x F ( x) : = a+ b arc sin, x, 1, x. Odredite vriednost konstanti a, b, te analitički oblik funkcie gustoće f verovatnoće, modus, median, variansu, koeficiente variacie, asimetrie i sploštenosti za zadanu slučanu variablu,a zatim skicirate grafike funkcia F i f. 6

7 Zadatak. Funkcia gustoće slučane variable zadana e formulom f Acos x, x π, ( x): = 0, x > π. a) Odredite koeficient A i analitički oblik funkcie distribucie F. b) Izračunate matematičko očekivane i standardnu deviaciu zadane slučane variable. c) Skicirate grafike funkcia f i F. Zadatak. Funkcia gustoće (zakon verovatnoće) slučane variable zadana e formulom f Asin x, 0 < x π, ( x): = 0, inače. a) Odredite koeficient A i analitički oblik funkcie distribucie F. b) Izračunate matematičko očekivane, variansu i verovatnoću P(1< ) za zadano. c) Skicirate grafike funkcia f i F. Zadatak 4. Funkcia gustoće slučane variable zadana e formulom f ( x): = h x Axe x >, 0, 0, x 0. Odredite koeficient A i analitički oblik funkcie distribucie F, a zatim izračunate matematičko očekivane, variansu i standardnu deviaciu zadane slučane variable, te skicirate grafike funkcia f i F. + + (Uputa. Iz f ( x) d x = 1 sliedi da e A = h, pa iz E( ) = x f ( x) d x i Var( ) = E( ) ( E( )) dobiemo očekivane E( ) i variansu Var( ).) Zadatak 5. Slučana veličina ima zakon (gustoće) verovatnoće zadan formulom: 0, x 0, x μ 1 a) f ( x) = x ; b) g( x) = e σ, (LaPlaceova s. v.), n σ σ ax e, x> 0, ( n N, σ > 0) 1) Nađite vriednost konstante a i (verovatnosnu) funkciu distribucie (u a)), a zatim skicirate grafike zadanih funkcia gustoće. ) Izračunate variansu, modus i medianu za sluča b). Zadatak 6. Funkcia distribucie slučane veličine Y zadana e formulom 0, y, F ( ): Y y = y arc sin, < y 6, π A, y > 6. 7

8 a) Odredite vriednost konstante A, te modus, medianu, srednu vriednost, disperziu i analitički oblik funkcie gustoće za zadanu slučanu veličinu, a zatim skicirate grafike zadane funkcie distribucie i dobiene funkcie gustoće. b) Izračunate karakteristike položaa, asimetrie, ekscesa i druge važne karakteristike zadane slučane veličine Y. Zadatak 7. Funkcia raspodele slučane variable zadana e formulom 0, x < 0, F ( x): = 0,5, 0 x< 1, A, x 1. Odredite koeficient A i analitički oblik funkcie verovatnoće f, a zatim izračunate matematičko očekivane (sredinu E( )), variansu i verovatnoću P(0< 0,6) za zadanu slučanu variablu, te skicirate grafike funkcia f i F. Zadatak 8. Zadana e zaednička funkcia verovatnoće diskretnih slučanih variabli, Y (odnosno dvodimenzionalnog diskretnog slučanog vektora/slučane veličine (, Y ), t. zadana e funkcia pi, x xi, y y, fy, ( x, y): P( x, Y y) = = 0, inače, = = = = gde su x i vriednosti slučane variable, a y vriednosti variable Y) sledećom tabelom: \ Y ,1 0, Odredite analitičke oblike i grafički predstavite marginalne funkcie verovatnoće (t. funkcie f ( x) = f ( x, y ),( x= x); f ( y) = f ( x, y ),( y= )) i nihove odgovarauće funkcie, Y i i Y, Y i i 0, 0,1 y distribucie, te izračunate očekivana E () i E(Y) i kovariansu C (, Y) (t. odredite bro Cov(, Y): = E ( E( )) ( Y E( Y )) ). Zatim ispitate zavisnost zadanih slučanih veličina, Y i [ ] odredite očekivane slučane veličine Z : = 5Y. (Rezultat. Marginalne funkcie verovatnoće f i g tabelama: 0, 0,1 slučanih veličina i Y su date sledećim x i 1 f ( x i ) 0,5 0,5 y - 4 g( y ) 0,4 0, 0, E () =, E(Y) = 0, 6; C (, Y) = - 1,; EZ ( ) = E ( ) 5 EY ( ) = 5 0,6= 1. Iz f (1) = 0, 5, g ( ) = 0, 4, h(1, ) = 0, 1, gde e h zaednička funkcia verovatnoće, sliedi da e h(1, ) f (1) g( ), pa su slučane veličine i Y zavisne..) Zadatak 9. Primenom neednakosti Čebysheva (t. primenom činenice: Neka e slučana veličina s konačnim očekivanem i variansom. Tada za proizvolan ε> 0 vriedi neednakost Var( ) P( ε).) ε riešite sledeći zadatak: 8

9 Sredna vriednost brzine vetra na izvesno visini iznosi 5 km/h, a standardna deviacia e = 4,5. Kakva se brzina vetra očekue na to visini s verovatnoćom koa nie mana od 0,9? (Rezultat. 10,8 9, [km/h].) Zadatak 0. Iz tačke (0, a) ( a > 0) povučen e pravac pod uglom α prema osi y. Odredite verovatnosnu funkciu distribucie apscise secišta tog pravca s osi x ako ugao α ima uniformni zakon distribucie u intervalu 0, π, t. ako e funkcia distribucie ugla α zadana formulom 0, α 0, π F( α) = α, 0 < α <, π π 1, α. 0, x 0, x x (Rešene: Gx ( ) = P ( x) = Pa ( tg α x) = P( α arctg ) = G( arctg ) = x a a arc tg, 0 < x. ) π a σ NAPOMENA. Osim ovde navedenih, kao pripremne zadatke za prvi parcialni ispit koristiti slične i druge zadatke/primere u pribileškama i štampanim materialima sa predavana i demonstratorskih vežbi, te odgovarauće zadatke u preporučeno literaturi za predmet «VJEROVATNOĆA I STATISTIKA»! Pri tome se posebno preporučue da se prerade zadaci iz Zbirke zadataka iz Matematike III autora Stepana Skoka. (Ovo ne podrazumieva da će neki od navedenih zadataka obavezno biti zadatak na prvom parcialnom (redovnom ili popravnom) ispitu ili na integralnom pismenom ispitu ili na završnom ispitu iz ovog Saraevo, * Za slučane veličine (statistička obileža), Y kažemo da su nekorelirane ako e Cov(, Y ) = 0. Pokazue se da za nezavisne slučane veličine (statistička obileža), Y vriedi Cov(, Y ) = 0, te da iz Cov(, Y ) = 0 ne sliedi da su, Y nezavisne slučane veličine (statistička obileža). 9

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1. 4 UVJETNA VJEROJATNOST Ponovimo... 14

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1. 4 UVJETNA VJEROJATNOST Ponovimo... 14 Sadrˇzaj Sadrˇzaj 1 4 UVJETNA VJEROJATNOST 3 4.1 Ponovimo................................. 14 1 Radni materijal 2 Poglavlje 4 UVJETNA VJEROJATNOST Thomas Bayes (1702 1762) uvodi pojam uvjetne vjerojatnosti:

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike

Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 1 Slučajna varijabla Slučajna varijabla je funkcija X koja elementarnim dogadajima pridružuje

Διαβάστε περισσότερα

Ako je koeficijent korelacije blizak 1, ne mora značiti da su X i Y međusobno zavisne, već da postoji treća promenljiva Z od koje zavise X i Y.

Ako je koeficijent korelacije blizak 1, ne mora značiti da su X i Y međusobno zavisne, već da postoji treća promenljiva Z od koje zavise X i Y. Parcialni oeficient orelacie Ao e oeficient orelacie bliza 1, ne mora značiti da su X i Y međusobno zavisne, već da postoi treća promenliva Z od oe zavise X i Y. Definiše iš se parcialni i oeficient i

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: 2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Rešenje predhodnog primera: Neka je A događaj izvlačenja crne kuglice, a B verovatnoća izvlačenja bele kuglice iz prvog izvlačenja.

Rešenje predhodnog primera: Neka je A događaj izvlačenja crne kuglice, a B verovatnoća izvlačenja bele kuglice iz prvog izvlačenja. USLOVNA VEROVATNOĆA Često smo u prilici da tražimo verovatnoću nekog događaja A, posedujući informaciju o tome da se događaj B realizovao ili pretpostavljajući da će se realizovati. U kesi se nalazi belih

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... } VEROVTNOĆ - ZDI (I DEO) U računu verovatnoće osnovni pojmovi su opit i događaj. Svaki opit se završava nekim ishodom koji se naziva elementarni događaj. Elementarne događaje profesori različito obeležavaju,

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Ispit iz Matematike 2

Ispit iz Matematike 2 Ispit iz Matematike 2 I grupa 1. Dato je preslikavanje H: M 2x2 M 2x2, H A = 1 2 A + AT. Pokazati da je to preslikavanje linearni operator, nadi matricu, sopstvene vrednosti i sopstvene vektore tog operatora.

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017.

VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017. Zadatak 1. (20 bodova) (a) (4 boda) Precizno definirajte pojam σ-algebre događaja na nepraznom skupu Ω. (b) (6 bodova) Neka je (Ω, F, P) vjerojatnosni prostor i A, B F događaji. Pomoću aksioma vjerojatnosti

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u neparametarske testove

Uvod u neparametarske testove Str. 148 Uvod u neparametarske testove Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@ef.uns.ac.rs www.ef.uns.ac.rs Hi-kvadrat testovi c Str. 149 Koristi se za upoređivanje dve serije frekvencija. Vrste c testa:

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Jednodimenzionalne slučajne promenljive Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se

Διαβάστε περισσότερα

Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa

Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa Slučajne varijable Statistički podaci su distribuirani po odredenoj zakonitosti. Za matematičko (apstraktno) opisivanje te zakonitosti potrebno je definirati slučajnu varijablu kojoj pripada odredena razdioba

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

UPUTSTVO: Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu

UPUTSTVO: Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu P R I P R E M N I Z A D A C I za DRUGI PARCIJALNI ISPIT IZ PREDMETA INŽENJERSKA MATEMATIKA 1 Š.G. 005 / 006. UPUTSTVO: 1. Za svaki od prva četiri zadatka

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

3 Populacija i uzorak

3 Populacija i uzorak 3 Populacija i uzorak 1 3.1 Slučajni uzorak X varijabla/stat. obilježje koje izučavamo Cilj statističke analize na osnovi uzorka izvesti odredene zaključke o (populacijskoj) razdiobi od X 2 Primjer 3.1.

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

2. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI

2. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI 2. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI 2. ALGEBRA DOGAĐAJA 2.. Intuitivna definicija Slučajan pokus (eksperiment) jest takav pokus čiji ishodi nisu jednoznačno određeni skupom uvjeta pokusa. Sa Ω označavamo

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 0 min Ukupan broj bodova: 50 Zadatak.. kolokvij - 0. lipnja 0. (a Ako su X i Y diskretne slučajne varijable, dokažite da vrijedi formula E [X + Y ] = E [X] + E [Y ].

Διαβάστε περισσότερα