Partnerstvo za zdravlje mladih-projekt Northland

Transcript

1 Partnerstvo za zdravlje mladih-projekt Northland Partnerstvo zdravih gradova Split New Jersey Labin 18. Studeni 2005

2 Kako je sve započelo? Na susretu članova Hrvatske mreže zdravih gradova - Motovun 2001.g. Motovun

3 Kako je odabran Split? Na natječaju Hrvatske mreže zdravih gradova, a na osnovu postavljenih kriterija AIHA i USAID-a, koji su uključivali procjenu dosadašnjih aktivnosti, potencijala i potreba, Split je odabran kao prvi hrvatski grad u partnerstvu zdravih gradova s jednim gradom iz SAD-a Plakat projekta Split zdravi grad

4 Split New Jersey Kao partner se određuje New Jersey, a partnerska institucija u projektu partnerstva postaje University of Medicine and Dentistry School of Public Health Stvara se interkontinentalni stručni tim koji započinje s radom u 2001.g.

5 Odabir pravca djelovanja Inicijalna diskusija o prioritetima i pravcima zajedničkog djelovanja temeljila se na: Promatranju aktualnih problema grada Splita koji su proizašli iz redovnih istraživanja socijalnih i zdravstvenih kretanja na lokalnoj razini Uočavanju i procjeni raspoloživih resursa i modela rješavanja uočenih socijalnih i zdravstvenih problema zajednice Rezultat: odabir prioriteta djelovanja - alkoholizam među mladima Splitski poluotok iz zraka

6 Odabir alata Kao prvi alat izabran je standardizirani upitnik koji se provodi kao dio redovnih istraživanja rizičnih ponašanja među mladima u SAD-u te je na osnovu njega u lipnju 2002.g. provedeno istraživanje na uzorku od 967 učenika splitskih osnovnih i srednjih škola Nakon analize rezultata, prišlo se odabiru intervencijskih alata: radni posjet New Jerseyu s ciljem traženja prikladnog modela intervencije

7 Projekt Northland posjet američkim institucijama i organizacijama koje razvijaju i implementiraju modele intervencija izbor projekta Northland kao modela intervencije na razini partnerstva i odabranog prioriteta djelovanja Dr. Bernadette West i dr. Diane Abatemarco tijekom edukacije edukatora za projekt Northland u listopadu 2002.g., u Splitu

8 Primarni cilj Projekta Northland Odgoditi početak konzumiranja alkohola kod mladih Smanjiti učestalost i količinu konzumiranja alkohola kod onih koji već piju Smanjiti probleme vezane uz konzumiranje alkohola Primijeniti program djelovanja u više razina šire društvene zajednice

9 PROJECT NORTHLAND PODCILJEVI Povećavati razinu uključivanja roditelja, škole i zajednice u pružanje podrške mladima za nekonzumiranje alkohola i drugih droga. Smanjiti konzumiranja alkohola i probleme vezane uz alkohol kod adolescenata od 6 razrada O.Š do završetka srednje škole. Smanjiti konzumiranja duhana i marihuane Razvijati socijalne sredine koja podržava nepijenje alkohola među mladima, te jačati normi nekonzumiranja. Smanjenje pristupa alkoholu u društvenoj i komercijalnoj okolini Potaknuti prepoznavanje izvora utjecaja, uključujući vršnjake i medije, koji utječu na odluke mladih o

10 Koncepcija programa Luka Vrli (6. razred) Fantastične alternative! (7. razred) Silnice (8. razred) Usmjerenje na roditelje: Jačati komunikaciju roditelji-djeca i pomoći u stvaranju kućnih pravila ponašanja Usmjerenje na vršnjake: Istražiti što utječe na konzumiranje i gdje se susreću s alkoholom mladi, te ih podučavati vještinama koje im mogu pomoći da se tomu odupiru Usmjerenje na zajednicu: Upoznati učenike sa profesionalnim i političkim grupama u zajednici, te ih podučavati tehnikama koje donose promjenu na razini zajednice

11 Kućni tim program Luke Vrlog 6-ti razred Ciljevi programa Otvoriti putove komunikacije o upotrebi alkohola između mladih adolescenata i njihovih roditelja Pet razrednih okupljanja, 30 po 45-minuta tjedno Dva do tri razredna sata za stvaranje postera Izložba postera Četiri stripa s aktivnostima za kućni rad

12

13 Fantastične alternative! Program za 7. razred Cilj programa: Razvijati međusobne vještine odupiranja mladih i izgrađivati pozitivni utjecaj grupe vršnjaka Osam 45-minutnih razrednih sastanaka Aktivnosti razmjene iskustava među vršnjacima Učenici smatraju svoje vršnjake kao najpouzdaniji izvor socijalnih informacija o konzumiranju alkohola. Audiovrpce Igranje uloga Rasprave u grupi Igre Rješavanje problema

14 Silnice Program za 8. razred Cilj programa Upoznati učenike s profesionalnim i političkim grupama u zajednici koje utječu na upotrebu alkohola kod adolescenata. Ojačati naučene poruke i ponašanja iz programa Luke Vrlog i Fantastičnih alternativa! Jedno 45-minutno pripremno razredno okupljanje Osam 45-minutnih razrednih okupljanja Intervjuirati vođe organizacija o projektima u zajednici Prezentirati projekte malih grupa usmjerene zajednici

15 Ključna područja uspjeha u intervenciji Utjecaj vršnjaka Normativna očekivanja učenika Osobna efikasnost na zabavama Stavovi prema konzumaciji Komunikacija roditelja s djecom

16 Rezultat projekta Northland u Hrvatskoj Zaključci: iz analize učeničkih upitnika iz fokusnih grupa s roditeljima i učiteljima iz diskusija s učenicima

17 Rezultati evaluacije Učenici 6. rezreda u interventnim i kontrolnim grupama testirani su u siječnju i svibnju godine. Rezultati predtesta pokazali su da su učenici u interventnim i kontrolnim grupama slični bez statistički značajnih demografskih razlika ili razlika u reakcijama na predtest ( α razina.

18 Metode interverncije Skala tendencije upotrebe alkohola uključuje: pitanja koja se tiču namjere konzumacije alkohola (pitanje 25) pitanja koja se tiču konzumacije alkohola (. 19) bodovi su se kretali u raspinu od 8 (najniža tendencija konzumacije alkohola) do 44 (najviša tendencija konzumacije alkohola) Varijabla odgovora je modelirana korištenjem mješovitog linearnog modela, s nasumičnim efektima uzetim u obzir zbog eventualne povezanosti među odgovorima unutar škole. I intervencija (da/ne) i godina (1/2/3) su bili prediktori u modelu. Uzeta je u obzir i interakcija među prediktorima. Tip 3 F-testa korelacije je korišten za testiranje jesu li se promjene kroz vrijeme razlikovale između škola u interventnoj i kontrolnoj skupini. Dvakontrastasukorištenazakomparaciju(1) odpočetkado druge godine i (2) od početka do treće godine, između eksperimentalnih i kontrolnih škola. P-vrijednosti ovih komparacija su uključene u tablici rezultata.

19 Uključuje slijedeća dva pitanja Pitanje 25: Kolika je šansa da ćeš piti alkoholno piće? a) Kad budeš odrasla osoba preko 21 godine? b) Ako ti ga netko ponudi u slijedećih 12 mjeseci? c) U slijedećih 30 dana? d) U slijedećih 7 dana? Pitanje 19: Želimo te pitati o tvojoj upotrebi alkoholnih pića, uključujući pivo, vino i likere... a) U cijelom životu? b) Tijekom proteklih 12 mjeseci? c) Tijekom proteklih 30 dana? d) Tijekom proteklih 7 dana?

20 Skala Namjere konzumacije alkohola : Rezultati pred- i post- testova za 6. razrede Svi učenici Nekorisnici od početka Korisnici od početka intervencijsk kontrolna intervencijsk kontrolna intervencijsk kontrolna Namjera kozumiranja alkohola Predtest (1.5) 5.05 (1.43) 0.91 (0.78) 0.6 (0.68) (3.37) (2.96) Posttest (1.92) 7.88 (1.82) 1.97 (1.21) 1.22 (0.96) (3.54) (3.99)

21 Usporedili smo odgovore učenika dobivene standardiziranim upitnikom Projekta Northland o vjerojatnosti da oni konzumiraju alkohola u 4 vremenske točke : Početni Nakon 1.godine Nakon 2.godin Nako3.godine Pretest Resulti testa Resultat testa Resultat testa T 1 T 2 T 3 T 4 Godina Eksperimentalna Controlna P-vrjednost* (0.374) (0.380) (0.396) (0.387) (0.409) (0.383)

22 Rezultati upitnika Efekt intervencije na promjene kroz vrijeme je bio ukupno zna ajan (F=3.79, df=2 i 5042, p=0.0027). Tablica 1 prikazuje prosjeke i pridru ene standardne greške na skali tendencije konzumacije alkohola u eksperimentalnoj i kontrolnoj grupi. Eksperimentalne škole su pokazale statistički značajno manja povećanja (p=0.0079) u bodovima tendencije za konzumacijom alkohola nego kontrolne škole od po etka do druge godine, sa porastom od za razliku od u kontrolnoj grupi. Pove anja od po etka do tre e godine nisu pokazala statisti ki zna aj korištenjem ovog mješovitog modela. Tablica 1: Prosjeci i standardne pogreške za prosječne bodove za tendenciju konzumacije alkohola i p- vrijednosti za komparaciju promjena između interventnih i kontrolnih grupa. Godina Eksperimentalna Controlna P-vrjednost* (0.374) (0.380) (0.396) (0.387) (0.409) (0.383) * P-vrijednost daje rezultate testom razlika izme u interventnih i kontrolnih škola u promjeni od po etka (prva godina)

23 Kad smo usporedili rezultate početnih testova sa rezultatima nakon druge godine sudjelovanja u PN, pokazalo se da su, u školama koje su sudjelovale u projektu Northland, učenici prijavili nižu tendenciju konzumiranja alkohol u usporedbi sa kontrolnom skupinom (školama koje nisu sudjelovale). Razlika je statistički relevantna Rezultati početnih testova sa rezultatima nakon treće godine sudjelovanja u PN, pokazali su da: u školama koje su sudjelovale u PN učenici prijavili nižu tendenciju koristiti alkohol u usporedbi sa školama koje nisu sudjelovale. Doduše, ova razlika nije statistički značajna.

24 Evaluacija prve godine: Roditelji i učitelji Roditelji (N=132) 80% je prijavilo vrlo visoku razinu zadovoljstva 83% je izjavilo da je PN poboljšao komunikaciju između roditelja i djece Učitelji (N=45) 94% je prijavilo vrlo visoku razinu zadovoljstva 88% je izjavilo da je PN poboljšao komunikaciju između roditelja i djece 70% je izjavilo da je PN unaprijedio komunikaciju između učitelja i djece

25 Komentari roditelja i učitelja Stripovi su prikladan način da se djeci da prilika da razmisle o svojim odlukama. Stripovi (...) su neprekidno poticali diskusije. Djeca se lako poistovjećuju s likovima. LukaVrlijebio poučan i za roditelje i za djecu. Motivirao je učenike koji nisu pokazivali interes za školu. To je zabavan način da se djecu osvijesti o ozbiljnoj temi popovanje je djeci obično dosadno.. daje djeci dobre naputke za rješavanje problema (igrom, timskim radom).

26 Rezultati fokusne grupe s roditeljima i nastavnicima Pozitivne povratne informacije: Razgovor s djecom o problemima vezanim uz alkohol Suradnja s djecom na stripovima u 6. razredu Prijelaz iz diskusija o alkoholu i PN-u do drugih diskusija s djecom Izleti Negativnepovratneinformacije: Djecu je frustriralo kad bi se druga djeca opirala sudjelovanju u PN-u Predjetinjasto za stariju djecu - dosadi im

27 Rezultati fokusne grupe s roditeljima i nastavnicima (nastavak) Primjećen utjecaj/opće napomene Primjećeno je da djeca vrše pritisak na roditelje da ne piju i ne puše Izvješća da nije bilo alkohola na školskim izletima Veća osjetljivost na pijenje pred djeco Ponekad je lakše djeci pričati sa starijom braćom/sestrama nego roditeljima Otpor dijeljenju vremenskih kapsula s roditeljima Neka djeca su izolirana jer su im roditelji prezaposleni, pa je važno da se škole posvete ovom problemu Hrvatska kultura ohrabruje konzumaciju alkohola

28 Rezultati fokusne grupe s roditeljima i nastavnika (nastavak) Preporuke: Započeti s programom u ranijoj dobi Program bi trebao trajati cijele godine a ne samo osam tjedana Potreban je sličan program koji se tiče drugih droga Djecu treba poticati na organizirane aktivnosti (npr. rekreacija/sport) tako da alkohol bude manje zanimljiv Učiniti sport i fizičke aktivnosti dijelom projekta Northland Dodati još izleta kao dijelova projekta Najbolja/najlošija godina: 6. razred/8. razred Volja da se dopusti djetetu participacija u sličnim programima: Da

29 Zaključci Projekt Northland pokazao se učinkovit na populaciji učenika u splitskim osnovnim školama Potrebne su izvjesne prilagodbe (npr. promjena imena i, pomak na 5 razred, smanjenje opterećenje/broj sadržaja u 2. i 3. godini provedbe) Projekt će se predstaviti relevantnim Ministarstvima Moguća je realizacija projekta na razini HMZG, odnosno u pojedinim gradovima mreže u kojima postoji potreba i koji iskažu interes za ovakvom vrstom intervencije Model financiranja: lokalna uprava i/ili vanjski izvori (sponzori, pokrovitelji )

30 HVALA NA PAŽNJI!