Baza zadataka za ispit: Programiranje II Matematički fakultet u Beogradu

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Baza zadataka za ispit: Programiranje II Matematički fakultet u Beogradu"

Transcript

1 Baza zadataka za ispit: Programiranje II Matematički fakultet u Beogradu 13. mart 2010 Sadržaj 1 Obnavljanje gradiva Programiranja Lakši zadaci Srednje teški zadaci Teži zadaci Datoteke, argumenti komandne linije Lakši zadaci Srednje teški zadaci Kompilacija iz više izvornih datoteka Srednje teški zadaci Teži zadaci Bitski operatori Lakši zadaci Srednje teški zadaci Teži zadaci Sortiranje i pretraga Lakši zadaci Srednje teški zadaci Teži zadaci Rekurzija Lakši zadaci Srednje teški zadaci Teži zadaci Rekurzivne implementacije algoritama pretrage i sortiranja Lakši zadaci Srednje teški zadaci Pokazivači na funkcije Lakši zadaci Srednje teški zadaci Dinamička alokacija memorije Lakši zadaci Srednje teški zadaci Višedimenzioni nizovi i matrice Lakši zadaci Srednje teški zadaci

2 11 Funkcije lfind, lsearch, bsearch i qsort Lakši zadaci Srednje teški zadaci Liste Lakši zadaci Binarna stabla Lakši zadaci Srednje teški zadaci Stekovi, redovi. 15 2

3 1 Obnavljanje gradiva Programiranja Lakši zadaci 1. Napisati program koji računa razliku S1 - S2, gde je S1 suma elemenata sa parnim indeksima u nizu A, a S2 je suma elemenata sa neparnim indeksima u nizu A. 2. Napisati program koji odreduje dva najveća elementa niza A. 3. Napisati program koji za dati string s broji sve pojave datog slova l u njemu. Broje se pojavljivanja slova l i u obliku malog i u obliku velikog slova. Npr: za string "aba" i slovo a rezultat treba da bude Napisati program koji ispituje da li je dati string palindrom. 5. Tačka u ravni se zadaje svojim koordinatama (x,y). Predstaviti je strukturom i uvesti ime tipa Tacka. Napisati C program koji učitava niz tačaka i pronalazi onu koja je najbliža koordinatnom početku. Na standardni izlaz ispisati nadenu tačku i njeno rastojanje. 6. Napisati funkciju koja kvadrira one elemente niza koji su veći od aritmetičke sredine niza. 1.2 Srednje teški zadaci 1. Napisati program koji iz niza A izbacuje sve elemente A[i] koji imaju sledeće svojstvo: i 0 i A[i] je manji od svih elemenata koji mu prethode u nizu A. 2. Napisati program koji prikazuje prvih n Fibonačijevih stringova: F[0] = "a" F[1] = "b" F[i] = F[i-1] + F[i-2], i > 1 3. Sa standardnog ulaza se učitava niz od n (n 100) tačaka u ravni takvih da nikoje tri tačke nisu kolinearne. Tačke se zadaju parom svojih koordinata. Ispitati da li taj niz tačaka odreduje konveksni mnogougao i rezultat ispisati na standardni izlaz. 4. Napisati C program koji će učitati linije sa ne više od 80 karaktera sa std ulaza i prepisati ih na std izlaz tako da se uklone sva slova engleske abecede kojih nema u srpskoj azbuci. Učitavanje linije sa standardnog ulaza realizovati pozivanjem funkcije int getline(char *s, int max) Funkcija učitava karakter po karakter sa std ulaza i smešta u nisku s, sve dok ne pročita EOF, \n ili se pročita maksimalan broj karaktera u liniji(zadat sa 2. argumentom - max). Funkcija vraća dužinu pročitane linije s. 5. Napisati funkciju koja za dati niz M dužine N i interval [a,b] vraća indekse minimalnog i maksimalnog elementa iz traženog interavala. 1.3 Teži zadaci 1. Napisati program koji ispituje da li je dati niz A periodičan. 2. Napisati program koji za dati string koji predstavlja broj u rimskom zapisu odreduje vrednost tog celog broja. 3. Napisati program koji ispituje da li dati string s1 nastaje cikliçnim pomeranjim drugog datog stringa s2. Npr: za s1="abcde" i s2="cdeab" s1 nastaje ciklicnom rotacijom u desno stringa s2 za 2 mesta. 2 Datoteke, argumenti komandne linije. 2.1 Lakši zadaci 1. Napisati program koji prepisuje datoteku ulaz.txt u datoteku izlaz.txt i to (a) karakter po karakter (b) liniju po liniju. 3

4 (Povezati sa ranije videnim programima koji su prepisivali standardni ulaz na standardni izlaz. Diskutovati i standardni izlaz za greške (stderr) i sve greške ubuduće ispisivati isključivo na njega.) 2. Napisati program koji ispisuje broj navedenih argumenata komandne linije, a zatim i same argumenate i njihove redne brojeve. Npr. ukoliko se program pokrene sa./echoargs Ovo je primer. 123 "Kako ste?" 456 program treba da ispise: Broj argumenata: 7 0./echoargs 1 Ovo 2 je 3 primer Kako ste? (Prikazati varijante programa sa nizovskom i pokazivačkom sintaksom) 3. Datoteka ulaz.txt sadrži cele brojeve. Napisati program koji izračunava njihov zbir i upisuje ga u datoteku zbir.txt. 4. Napisati program koji sabira cele brojeve navedene u komandnoj liniji (pretpostaviti da su svi navedeni argumenti zaista celi brojevi). Na primer, ako se program pokrene sa./sumargs program treba da ispiše (Za vežbu dati modifikaciju koja ignoriše one argumente koji nisu ispravno zapisani celi brojevi). 5. Napisati program koji u datoteku čije se ime zadaje kao argument komandne linije upisuje prvih N Fibonačijevih brojeva. Broj N se takode zadaje kao argument komandne linije. Fibonačijevi brojevi se računaju po formuli F(N+2) = F(N+1)+F(N), F(0)=1, F(1)=1 6. Napisati program koji utvrduje koliko se puta data reč pojavljuje u datoj tekstualnoj datoteci. Naziv datoteke kao i reč zadaju se kao argumenti komandne linije. 7. Datoteka u prvom redu sadrži broj studenata, a u svakom narednom informacije o jednom studentu: ime, prezime, smer, broj ESP bodova. Napisati program koji iz te datoteke, čije se ime navodi kao prvi argument komandne linije, vrši učitavanje liniju po liniju i ispisuje inforamciju o studentu koji je sakupio najviše bodova u datoteku sa imenom kandidatzastipendiju.txt. 8. Uobičajena praksa na UNIX sistemima je da se argumenti komandne linije dele na opcije i argumente u užem smislu. Opcije počinju znakom - nakon čega obično sledi jedan ili više karaktera koji oznacavaju koja je opcija u pitanju. Ovim se najčešće upravlja funkcionisanjem programa i neke mogućnosti se uključuju ili isključuju. Argumenti najčešće predstavljaju opisne informacije poput na primer imena datoteka. Napisati program koji ispisuje sve opcije koje su navedene u komandnoj liniji. Na primer, ako se program pokrene sa./echoopts -abc input.txt -d -Fg output program treba da ispiše Prisutne su opcije: a b c d F g (Prikazati čitljivo rešenje sa nizovskom sintaksom, kao i K&R rešenje sa pokazivačkom sintaksom.) 4

5 2.2 Srednje teški zadaci 1. Napisati program koji prepisuje datoteku čije se ime navodi kao prvi argument komandne linije u datoteku čiji se argument navodi kao drugi argument komandne linije programa. Ukoliko je navedena opcija -u program prilikom prepisivanja treba da zamenjuje sva mala slova velikim, a ukoliko je navedena opcija -l sva velika slova se zamenjuju malim. (Povezati sa već rešenim zadatkom kod koga su fiksirana imena datoteka. Diskutovati varijantu u kojoj je fiksiran položaj opcije u listi argumenata, kao i varijantu u kojoj se opcija može navesti na proizvoljnom mestu u listi argumenata.) 2. Datoteka ocene.txt sadrži imena i prezimena studenata i njihove ocene. Napisati program koji za svakog studenta izračunava i ispisuje prosečnu ocenu. Na primer, ako datoteka sadrži: Pera Peric Mika Mikic Ana Anic program treba da ispiše: Pera Peric 8.50 Mika Mikic 7.60 Ana Anic Napisati funkciju int gettag(file *f, char *s, int size) koja učitava sledeću HTML etiketu iz datoteke koja je predstavljena fajl-pokazivačem f, u string s, ali ne više od size karaktera. Funkcija vraća 1 ako je uspela da pročita narednu etiketu, ili 0 za neuspeh. 4. Napisati C program koji iz datoteke dat.txt čita reč po reč i na standardni izlaz ispisuje reči koje su duže od N, ukoliko je prilikom pokretanja programa navedena opcija -d, ili reči koje su kraće od N, ukoliko je prilikom pokretanja programa navedena opcija -k. Broj N se zadaje kao argument komandne linije. 5. Napisati C program koji kao argument komandne linije prima ime datoteke u kojoj se nalaze brojevi koji su izvučeni na Lotou, kao i opciju -r ili -o. Učitati ove brojeve u niz, sortirati ga u rastućem poretku ako je zadata opcija -r a u opadajućem ako je zadata -o, a zatim ispisati na standardni izlaz. Ukoliko prilikom rada programa dode do greške, informacije ispisati na izlaz za greške. 6. U datoteci (čije se ime zadaje iz komandne linije) dat je neki tekst. Napisati program koji šifruje dati tekst tzv. Čezarovomšifrom, i rezultujući tekst upisuje u drugu datoteku, čije se ime takode zadaje iz komandne linije (ako se ne navede, ispisuje na standardni izlaz). Cezarovom sifrom se slova kodiraju na sledeći način: A -> D, B -> E,..., X -> A, Y -> B, Z -> C (slicno za mala slova). Ostali karakteri ostaju nepromenjeni. 7. U datoteci studenti.txt nalaze se za svakog studenta redom prezime i ime. Na postojeća prezimena i imena dodati svoje ime i prezime. Zatim iz ove datoteke učitati studente, sortirati ih u alfabetskom poretku po prezimenu, a u slučaju istog prezimena po imenu. Tako sortirana prezimena i imena upisati u datoteku sortirano.txt. 8. U datoteci se nalaze informacije o proizvodima u nekom magacinu. Datoteka je u sledećem formatu: <broj_proizvoda (n)> <pr_1> <cena_1> <kolicina_1> <pr_2> <cena_2> <kolicina_2>... <pr_n> <cena_n> <kolicina_n> Napisati program koji odreduje ukupnu vrednost svih proizvoda u magacinu, kao i pojedinačni proizvod čija je zbirna cena (cena * količina) najveća. Ispisati na standardni izlaz proizvode sortirano po zbirnoj ceni. Ime datoteke se zadaje na komandnoj liniji. 5

6 3 Kompilacija iz više izvornih datoteka 3.1 Srednje teški zadaci 1. Napisati malu biblioteku za rad sa kompleksnim brojevima: (a) Definisati strukturu KompleksniBroj koja predstavlja kompleksni broj reprezentovan svojim realnim i imaginarnim delom. (b) Napisati funkciju koja učitava kompleksni broj sa standardnog ulaza. (c) Napisati funkciju koja ispisuje kompleksni broj na standardni izlaz. (d) Napisati funkciju koja sabira dva kompleksna broja. (e) Napisati funkciju koja oduzima dva kompleksna broja. (f) Napisati funkciju koja množi dva kompleksna broja. (g) Napisati funkciju koja deli dva kompleksna broja. (h) Napisati funkciju koja množi kompleksni broj realnim. (i) Napisati funkciju koja sabira kompleksni i realni broj. (j) Napisati funkciju koja odreduje konjugat datog kompleksnog broja. (k) Napisati funkciju koja odreduje moduo datog kompleksnog broja. (l) Napisati funkciju koja odreduje argument datog kompleksnog broja. Sve vreme, paralelno sa razvojem funkcija, pisati i glavni program koji ih testira. Nakon toga, izdvojiti funkcije u zasebnu datoteku kompleksni.c, a program u test-kompleksni.c. Prikazati probleme u kompilaciji, pošto ne postoji definicija strukture kao ni prototipovi funkcija u test-kompleksni.c. Diskutovati da dvostruko navodenje ovoga u obe C datoteke dovodi do velikih problema prilikom održavanja programa. Uvesti kompleksni.h kao rešenje i uključiti ga u obe datoteke. Prikazati kreiranje objektne datoteke kompleksni.o. Prikazati: gcc -o test-kompleksni kompleksni.c test-kompleksni.c i gcc -c kompleksni.c gcc -c test-kompleksni.c gcc -o test-kompleksni kompleksni.o test-kompleksni.o Pomenuti make.,,distribuirati datoteke kompleksni.h i kompleksni.o (ne kompleksni.c) - na primer premeštanjem u novi direktorijum. Uz korišćenje ove biblioteke napisati aplikaciju koja rešava kvadratnu jednačinu. 2. Napraviti biblioteku za rad sa skupovima celih brojeva (skupovi imaju najviše 1000 elemenata). (a) Definisati strukturu podataka za reprezentovanje skupova (koristiti sortirane nizove). (b) Napisati funkcije za učitavanje i ispis skupova. (c) Napisati funkciju koja proverava da li skup sadrži dati element. (d) Napisati funkciju koja odreduje presek dva skupa. (e) Napisati funkciju koja odreduje uniju dva skupa. (f) Napisati funkciju koja odreduje razliku dva skupa. 3.2 Teži zadaci 1. Napisati malu biblioteku za rad sa polinomima: (a) Definisati strukturu Polinom koja predstavlja polinom (stepena najviše 20). Struktura sadrži stepen i niz koeficijenata. (Diskutovati redosled navodenja koeficijenata u nizu) (b) Napisati funkciju koja ispisuje polinom na standardni izlaz u što lepšem obliku. (c) Napisati funkciju koja učitava polinom sa standardnog ulaza. 6

7 (d) Napisati funkciju za izračunavanje vrednosti polinoma u datoj tački (diskutovati Hornerov algoritam i njegove prednosti). (e) Napisati funkciju koja sabira dva polinoma. (f) Napisati funkciju koja množi dva polinoma. (g) (Naprednijim studentima za vežbu dati zadatak da napišu funkciju koja deli dva polinoma i izračunava NZD dva polinoma.) Sve vreme, paralelno sa razvojem funkcija, pisati i glavni program koji ih testira. Nakon toga, izdvojiti funkcije u zasebnu datoteku polinom.c, a program u test-polinom.c. Prikazati probleme u kompilaciji, pošto ne postoji više definicija strukture kao ni prototipovi funkcija u test-polinom.c. Diskutovati da dupliranje ovoga u obe C datoteke dovodi do velikih problema prilikom održavanja programa. Uvesti polinom.h kao rešenje i uključiti ga u obe datoteke. Prikazati kreiranje objektne datoteke polinom.o. gcc -o test-polinom polinom.c test-polinom.c i gcc -c polinom.c gcc -c test-polinom.c gcc -o test-polinom polinom.o test-polinom.o Pomenuti make.,,distribuirati datoteke polinom.h i polinom.o (ne polinom.c) - na primer premeštanjem u novi direktorijum. Napisati novi test program, prevesti ga i povezati. 2. Napisati malu biblioteku za rad sa velikim prirodnim brojevima (biblioteku razdvojiti u *.c i *.h datoteku). (a) Definisati strukturu VelikiBroj kojom se broj reprezentuje nizom cifara (najviše 1000). (b) Napisati funkciju za učitavanje velikog broja iz niske. (c) Napisati funkciju za ispis velikog broja na standardni izlaz. (d) Napisati funkciju za sabiranje dva velika broja. (e) Napisati funkciju za poredenje dva velika broja (funkcija vraća -1, 0, ili 1). (f) Napisati funkciju za množenje velikog broja cifrom. (g) Napisati funkciju za množenje dva velika broja. Sve vreme, paralelno sa razvojem funkcija, pisati i glavni program koji ih testira. Upotrebiti ovu biblioteku za izračunavanje vrednosti broja 100!. 4 Bitski operatori 4.1 Lakši zadaci 1. Napisati funkciju koja ispisuje sve bitove datog celog broja (diskutovati označeni i neoznačeni slučaj). 2. Napisati funkciju koja broji binarne jedinice u zapisu datog neoznačenog broja. (a) Prikazati varijantu sa pomeranjem maske (linearna složenost). (b) Prikazati varijantu sa pomeranjem broja (linearna složenost). 3. (a) Napisati funkciju koja datom broju uklanja poslednju jedinicu (napomena: razmatrati odnos binarnog zapisa brojeva n i n 1). (b) Napisati funkciju koja ispituje da li je dati ceo broj n stepen broja (a) Napisati funkciju koja postavlja poslednjih 8 bitova datog neoznačenog broja na 0. (b) Napisati funkciju koja postavlja poslednjih 8 bitova datog neoznačenog broja na 1. (c) Napisati funkciju koja izdvaja poslednjih 8 bitova datog neoznačenog celog broja. (d) Napisati funkciju koja vraća broj koji se dobija upisivanjem poslednjih 8 bitova broja y na poslednjih 8 bitova broja x. (e) Napisati funkciju koja vraća broj koji se dobija invertovanjem poslednjih 8 bitova broja x. 5. Napisati funkciju koja broji koliko se puta kombinacija 11 (dve uzastopne jedinice) pojavljuje u binarnom zapisu celog broja x. 7

8 4.2 Srednje teški zadaci 1. (a) Napisati funkciju koja odreduje najveći broj koji se može zapisati istim binarnim ciframa kao dati broj. (b) Napisati funkciju koja odreduje najmanji broj koji se može zapisati istim binarnim ciframa kao dati broj. 2. (a) Napisati funkciju koja odreduje broj koji se dobija rotiranjem ulevo datog celog broja. (b) Napisati funkciju koja odreduje broj koji se dobija rotiranjem udesno datog celog broja (diskutovati neoznačenu i označenu varijantu). 3. (a) Napisati funkciju koja odreduje broj koji se dobija kada se n bitova datog broja, počeši od pozicije p postave na 0. (b) Napisati funkciju koja odreduje broj koji se dobija kada se n bitova datog broja, počeši od pozicije p postave na 1. (c) Napisati funkciju koja izdvaja n bitova datog neoznačenog broja, počevši od pozicije p i vraća ih kao bitove najmanje težine rezultata. Npr. 7 bitova broja , počevši od pozicije 9 su , pa rezultat treba da bude (d) Napisati funkciju koja vraća broj koji se dobija upisivanjem poslednjih n bitova broja y u broj x, počevši od pozicije p. (e) Napisati funkciju koja vraća broj koji se dobija invertovanjem n bitova broja x počevši od pozicije p. 4. Napisati funkciju koja odreduje broj koji se dobija preslikavanjem datog neoznačenog broja oko svoje sredine (centralna simetrija, slika u ogledalu). 5. Napisati program koji ispisuje zapis datog broja u pokretnom zarezu i odreduje njegov znak, mantisu i eksponent (napomena: koristiti uniju koja sadrži float i long). Diskutovati IEEE754 standard. 6. Napisati funkciju koja na osnovu neoznačenog broja x formira nisku s koji sadrži heksadekadni zapis broja x, koristeći algoritam za brzo prevodjenje binarnog u heksadekadni zapis (svake 4 binarne cifre se zamenjuju jednom odgovarajućom heksadekadnom cifrom). 7. Napisati funkciju koja za dva data broja x i y invertuje u podatku x one bitove koji se poklapaju sa odgovarajućim bitovima u broju y. Ostali bitovi ostaju nepromenjeni. 8. Napisati funkciju koja očitava i na ekranu prikazuje binarni zapis float podatka x. Upustsvo: koristiti uniju. 9. Napisati funkciju koja za podatak proizvoljnog tipa prikazuje njegov binarni zapis na ekranu. Uputstvo: koristiti void pokazivač i konverzije pokazivača. 4.3 Teži zadaci 1. Napisati funkciju koja broji binarne jedinice u zapisu datog neoznačenog broja. (a) Prikazati varijantu u kojoj se u svakom koraku uklanja poslednja jedinica. (linearna složenost - broj koraka jednak broju jedinica) (b) Prikazati paralelnu varijantu za 32 bita (logaritamska složenost). Napomena: sabrati 16 parova jednobitnih brojeva i dobiti 16 dvobitnih brojeva, zatim sabrati 8 parova dvobitnih brojeva i dobiti 8 četvorobitnih brojeva, zatim sabrati 4 para četvorobitnih brojeva i dobiti četiri osmobitna broja, zatim sabrati dva para osmobitnih brojeva i dobiti dva šesnaestobitna broja čijim se sabiranjem dobija jedan tridesetdvobitni broj koji predstavlja konačnu traženu sumu jedinica. Npr Napisati funkciju koja odreduje ceo deo logaritma za osnovu 2 datog neoznačenog celog broja. (a) Prikazati varijantu sa pomeranjem broja udesno dok ne postane 0 (linearna složenost). (a) Prikazati varijantu sa binarnom pretragom (logaritamska složenost). 8

9 5 Sortiranje i pretraga 5.1 Lakši zadaci 1. Jedan birački spisak je sortiran po imenu gradana, a drugi po prezimenu gradana. Napisati program koji učitava spisak gradana (najviše 1000) i ispisuje koliko gradana ima isti redni broj u oba biračka spiska. 2. U datom nizu brojeva pronaći dva broja na najmanjem rastojanju (uputstvo: prvo sortirati niz). 3. Napisati funkciju koja odreduje nulu funkcije cos(x) na intervalu [0, 2] metodom polovljenja intervala (napomena: analogija sa binarnom pretragom). 4. Napisati program koji pronalazi broj koji se najveći broj puta pojavljuje u nizu (uputstvo: prvo sortirati niz, a zatim naći najdužu sekvencu jednakih elemenata). 5. Napisati funkciju koja sortira niz niski (najviše 1000): (a) leksikografski (b) po dužini (c) po dužini, pri čemu se reči iste dužine sortiraju leksikografski. (Napomena: koristiti bilo koji algoritam sortiranja, a za domaći zahtevati da studenti izmene program implementirajući neki drugi algoritam sortiranja. Izdvojiti poredenja u zasebne funkciju. Napisati i program koji testira napravljene funkcije.) 5.2 Srednje teški zadaci 1. Iz datoteke artikli.txt učitava se niz podataka o artiklima jedne prodavnice (najviše ). Za svaki artikl, poznat je jedinstveni (bar) kôd, naziv, naziv proizvodača i cena. Napisati program koji simulira rad kase u prodavnici. Kasir unosi kodove jednog po jednog artikla, a program ispisuje detaljnije podatke o artiklima. Nakon unosa koda 0, završava se tekući račun i ispisuje ukupna cena svih unetih artikala. Podatke o artiklima čuvati u okviru niza struktura uredenog rastuće po kodovima i za pronalaženje detalja o artiklu koristiti binarnu pretragu. 2. Napisati program koji uklanja duplikate iz datog niza adresa (uputstvo: prvo sortirati niz). 3. Napisati program koji uporeduje efikasnost linearne i binarne pretrage. Kao argument komandne linije se navode brojevi n 10 6 i broj x. Program kreira sortiran niz slučajnih celih brojeva dužine n i proverava da li se da li niz sadrži broj x. Program ispisuje vreme potrebno funkciji koja implementira linearnu pretragu i funkciji koja implementira binarnu pretragu. Vreme meriti korišćenjem funkcija iz time.h. Analizirati porast vremena sa porastom n. 4. Napraviti biblioteku,,sort.h i,,sort.c koja implementira algoritme sortiranja nizova celih brojeva. Biblioteka treba da sadrži bubble, selection, insertion i shell sort. Upotrebiti biblioteku kako bi se napravilo poredenje efikasnosti različitih algoritama sortiranja. Efikasnost meriti na slučajno generisanim nizovima, na već sortiranim nizovima i na naopako sortiranim nizovima. Izbor algoritma, veličine i početnog rasporeda elemenata niza birati kroz argumente komandne linije. Vreme meriti programom time. Analizirati porast vremena sa porastom dimenzije n. Porediti vremena za različite implementacije istog algoritma. 5. Napisati funkciju koja ispituje da li u datom nizu postoje dva elementa čiji je zbir jednak datom broju (uputstvo: prvo sortirati niz). 6. (a) Napisati program koji ispituje da li su dve unete niske anagrami (uputstvo: normalizovati sortiranjem). (b) Napisati program koji pronalazi sve anagrame u datom nizu reči 7. Napisati funkciju koja prima dva sortirana niza, i na osnovu njih pravi novi sortirani niz koji koji sadrži elemente oba niza int merge(int *niz1, int dim1, int *niz2, int dim2, int *niz3, int dim3); Treća dimenzija predstavlja veličinu niza u kog se smešta rezultat. Ako je ona manja od potrebne dužine, funkcija vraća -1, kao indikator neuspeha, inače vraća 0. 9

10 5.3 Teži zadaci 1. Razmatrajmo dve operacije: operacija U je unos novog broja x, a operacija N odredivanje n-tog po veličini od unetih brojeva. Implementirati program koji izvršava ove operacije (Može postojati najviše operacija unosa, a uneti elementi se mogu ponavljati, pri čemu se i ponavljanja računaju prilikom brojanja). Na primer: Ulaz: U 2 U 0 U 6 U 4 N 1 U 8 N 2 N 5 U 2 N 3 N 5 Izlaz: (Napomena: brojeve čuvati u sortiranom nizu i svaki naredni element umetati na svoje mesto) Optimizovati program, ukoliko se zna da neće biti više od 500 različitih unetih brojeva. 2. Sa dve susedne stranice pravougaone livade dve grupe krtica istovremeno kreću da kopaju tunele (jedna grupa na gore, a druga na desno). Krtica prestaje da kopa ukoliko naide na već iskopan tunel (npr. krticu A zaustavlja krtica C, krticu C i D zaustavlja krtica B, a krticu B zaustavlja krtica E). Za svaku krticu se zna udaljenost od ćoška livade i brzina kojom kopa. 3. EEEEEEEEEE B DDDDDDB B CCCCCCB A B A B Napisati program koji odreduje koliko dugo svaka krtica kopa. Unose se broj krtica u obe grupe, a zatim udaljenost i brzina za svaku krticu. Izlaz je vreme za svaku krticu prikazano na dve decimale (-1 ukoliko se ne zaustavlja) u istom redosledu u kojem su krtice unete. Npr. Ulaz: Izlaz: Šef u restoranu je neuredan i palačinke koje ispeče ne slaže redom po veličini. Konobar pre serviranja mora da sortira palačinke po veličini, a jedina operacija koju sme da izvodi je da obrne deo palačinki. Na primer: Napisati program koji u najviše 2n 3 okretanja sortira učitani niz. (Uputstvo: imitirati selection sort i u svakom koraku dovesti jednu palačinku na svoje mesto korišćenjem najviše dva okretanja.) 4. U prvom kvadrantu dato je 1 N duži svojim koordinatama (duži mogu da se seku, preklapaju, itd.). Napisati program koji pronalazi najmanji ugao 0 α 90, na dve decimale, takav da je suma dužina duži sa obe strane polupoluprave iz koordinatnog početka pod uglom α jednak (neke duži bivaju presečene, a neke ne). Npr. 10

11 Ulaz: Izlaz: (Uputstvo: vršiti binarnu pretragu intervala [0, 90 ]). 6 Rekurzija 6.1 Lakši zadaci 1. (a) Napisati rekurzivnu funkciju koja štampa brojeve izmedu 0 i n. (b) Napisati rekurzivnu funkciju koja štampa brojeve izmedu n i Napisati rekurzivnu funkciju koja izračunava sumu prvih n prirodnih brojeva. 3. Napisati rekurzivnu funkciju koja izračunava x k, za dati realni broj x i prirodan broj k. (Diskutovati rešenja linearne i logaritamske složenosti) 4. Napisati rekurzivnu funkciju koja sabira niz celih brojeva. 5. Napisati rekurzivnu funkciju koja odreduje maksimum niza celih brojeva. 6. Napisati rekurzivnu funkciju koja izračunava skalarni proizvod dva data vektora. 7. Napisati rekurzivnu funkciju koja sabira dekadne cifre datog celog broja x. 8. Napisati repno-rekurzivnu funkciju koja izračunava n!. 6.2 Srednje teški zadaci 1. Napisati rekurzivnu funkciju za odredivanje NZD dva broja Euklidovim algoritmom. 2. Napisati rekurzivnu funkciju koja izračunava vrednost binomnog koeficienta ( n k). 3. (a) Napisati rekurzivnu funkciju koja prikazuje dekadne cifre datog celog broja. (b) Napisati rekurzivnu funkciju koja prikazuje dekadne cifre datog celog broja u obrnutom poretku. 4. Napisati rekurzivnu funkciju koja unosi reč (karakter po karakter do prvog razmaka) i štampa je obrnuto (ne koristiti nizove). 5. Napisati rekurzivnu funkciju koja ispituje da li je data niska palindrom. 6. Napisati rekurzivnu funkciju koja može da izračuna ti član Fibonačijevog niza (f 0 = 1, f 1 = 1, f n = f n 1 + f n 2, n 2). (Napomena: koristiti biblioteku za rad sa velikim brojevima. Prikazati dinamičko rešenje, tj. memoizaciju. Prikazati funkciju koja kroz repne rekurzivne pozive prosleduje dva prethodna broja niza.) 7. Paskal-ov trougao se dobija tako što mu je svako polje (izuzev 0-te vrste i 0-kolone zbir jednog polja levo i jednog polja iznad (a) Napisati rekurzivnu funkciju koja izračunava d n kao sumu elemenata n-te hipotenuze pravouglog trougla. (b) Napisati rekurzivnu funkciju koja izračunava vrednost polja (i, j). 8. Paskal-ov trougao se dobija tako što mu je svako polje (izuzev 0-te vrste i 0-kolone zbir jednog polja levo i jednog polja iznad. 11

12 (a) Napisati rekurzivnu funkciju koja izračunava d n kao sumu elemenata n-te hipotenuze pravouglog trougla. (b) Napisati rekurzivnu funkciju koja izračunava vrednost polja (i, j). 9. Napisati rekurzivnu funkciju za uzračunavanje determinante reda n: a b c a b c a b D n = 0 0 c a a b c a 6.3 Teži zadaci 1. Korišćenjem identiteta 4 x = 2 x napisati rekurzivnu funkciju koja izračunava ceo deo korena datog broja. 2. Napisati rekurzivnu funkciju koja prikazuje sve permutacije skupa {1, 2,..., n}. 3. Napisati rekurzivnu funkciju koja prikazuje sve varijacije sa ponavljanjem dužine n skupa {0, 1}. 4. Problem Hanojskih kula : Data su tri vertikalna štapa, na jednom se nalazi n diskova poluprečnika 1,2,3,... do n, tako da se najveći nalazi na dnu, a najmanji na vrhu. Ostala dva štapa su prazna. Potrebno je premestiti diskove na drugi štap tako da budu u istom redosledu, premestajući jedan po jedan disk, pri čemu se ni u jednom trenutku ne sme staviti veći disk preko manjeg. 7 Rekurzivne implementacije algoritama pretrage i sortiranja 7.1 Lakši zadaci 1. Napisati rekurzivne implementacije funkcija za linearnu i binarnu pretragu. 2. Napisati funkciju koja dati niz brojeva sortira tako da prvo idu negativni brojevi (u proizvoljnom redosledu), zatim nule i na kraju negativni brojevi. 7.2 Srednje teški zadaci 1. Napisati rekurzivne implementacije funkcija za sortiranje (selection, insertion) niza celih brojeva 2. Napisati rekurzivnu funkciju koja,,meša (eng. shuffle) dati niz brojeva. 3. Napisati rekurzivnu implementaciju QuickSort algoritma. 4. Napisati rekurzivnu implementaciju MergeSort algoritma. 8 Pokazivači na funkcije 8.1 Lakši zadaci 1. Napisati funkciju koja,,tabelira datu realnu funkciju realnog argumenta f(x), tj. izračunava vrednosti date funkcije na diskretnoj ekvidistantnoj mreži od n tačaka intervala [a, b]. 2. Napisati funkciju koja izračunava parcijalnu sumu n i=0 a i, pri čemu se zadaju n i a i (u obliku funkcije). 3. Napisati funkciju koja metodom polovljenja intervala približno prolanazi nulu date funkcije f(x) na intervalu [a, b]. Pretpostavlja se da je f neprekidna i da je f(a) f(b) < 0. (Naglasiti vezu sa binarnom pretragom) 12

13 8.2 Srednje teški zadaci 1. Napisati funkciju koja približno izračunava integral funkcije f(x) na intervalu [a, b]. Funkcija f se prosleduje kao parametar, a integral se procenjuje po Simpsonovoj formuli: ( ) I = h n n f(a) + 4 f(a + (2i 1)h) + 2 f(a + 2ih) + f(b) 3 i=1 2. Napisati funkciju koja metodom sečice približno pronalazi nulu date funkcije f(x) na intervalu [a, b]. Pretpostavlja se da je f neprekidna i da je f(a) f(b) < 0. (Naglasiti vezu sa interpolacionom pretragom) 3. Napisati generičku funkciju koja sortira niz elemenata proizvoljnog tipa. Funkcija prima adresu početka niza, broj članova, veličinu jednog člana niza i funkciju koja poredi dva elementa niza. 9 Dinamička alokacija memorije 9.1 Lakši zadaci 1. Napisati program koji učitava brojeve sa standardnog ulaza u niz, a zatim ispisuje niz unazad. Pre učitavanja brojeva, učitava se njihov broj, pri čemu taj broj nije unapred poznati ni ograničen. 2. Napisati funkciju char* concatenate(char* s, char* t) koja nadovezuje dve date niske. 9.2 Srednje teški zadaci 1. Napisati program koji učitava brojeve sa standardnog ulaza u niz, a zatim ispisuje niz unazad. Brojevi se unose sve dok se ne unese 0, pri čemu njihov broj nije unapred poznat ni ograničen. (Napomena: vršiti realokaciju niza dok se elementi unose. Pokazati varijantu sa ručnom realokacijom kopiranjem i brisanjem, i sa korišćenjem funkcije realloc i diskutovati prednosti.) 10 Višedimenzioni nizovi i matrice 10.1 Lakši zadaci 1. Napisati program koji učitava realnu matricu, a zatim izračunava njen trag (sumu elemenata na dijagonali), gornju vandijagonalnu normu (sumu apsolutnih vrednosti elemenata iznad dijagonale) i Euklidsku normu (koren iz sume kvadrata svih njenih elemenata). (a) Matrica je dimenzije (b) Matrica je dimenzije n n, pri čemu se n unosi pre samog unosa matrice i nije unapred ograničeno. 2. Relacije su predstavljene kvadratnim matricama nula ili jedinica. (a) Napisati funkciju koja proverava da li je data relacija refleksivna. (b) Napisati funkciju koja proverava da li je data relacija simetrična. (c) Napisati funkciju koja proverava da li je data relacija tranzitivna. (d) Napisati funkciju koja odreduje refleksivno zatvorenje relacije (najmanju refleksivnu relaciju koja sadrži datu). (e) Napisati funkciju koja odreduje simetrično zatvorenje relacije (najmanju simetričnu relaciju koja sadrži datu). (f) Napisati funkciju koja odreduje refleksivno-tranzitivno zatvorenje relacije (najmanju refleksivnu i tranzitivnu relaciju koja sadrži datu). (Napomena: efikasnost nije presudna - ukazati na Varšalov algoritam). Diskutovati statičku i dinamičku alokaciju. i=1 13

14 10.2 Srednje teški zadaci 1. Napisati funkciju koja izračunava k-ti stepen kvadratne matrice dimenzije n n. Voditi računa da se prilikom stepenovanja izvrši što manji broj množenja. 2. Napisati program koji spiralno ispisuje elemente matrice. Npr. matrica se ispisuje kao: Napisati program koji sortira vrste matrice, rastuće na osnovu sume elemenata u vrsti. 4. Napisati program koji izračunava determinantu matrice dimenzije n, korišćenjem Laplasovog razvoja (rekurzivno). Matrice potrebnih dimenzija alocirati dinamički. (Naglasiti da ovo nije najefikasnija procedura) 5. Napisati program koji (bilo kojim algoritmom sortiranja) sortira linije ulazne datoteke. (a) Zna se da ima najviše 1000 linija, a da svaka linija ima najviše 80 karaktera. Za smeštanje sadržaja datoteke koristiti statički alociranu matricu karaktera. (b) Zna se da ima najviše 1000 linija, a da svaka linija ima najviše 80 karaktera. Statički alocirati niz pokazivača na linije, a linije dinamički alocirati (npr. korišćenjem strdup) tokom čitanja sadržaja datoteke. (c) Ne zna se ni maksimalna dužina jedne linije, ni broj linija. 11 Funkcije lfind, lsearch, bsearch i qsort 11.1 Lakši zadaci 1. Napisati program koji učitava niz linija iz datoteke (najviše 1000 linija sa najviše 80 karaktera), eliminišući duplikate. Koristiti funkciju lsearch. 2. Korišćenjem funkcije qsort napisati program koji sortira: (a) Niz brojeva opadajući. (b) Niz prirodnih brojeva po broju delilaca. (c) Niz niski leksikografski. (d) Niz niski opadajuće leksikografski. (e) Niz niski po dužini. (f) Niz niski opadajuće po broju samoglasnika. (g) Niz niski koje sadrže datume u obliku dd/mm/gg na osnovu datuma. (h) Niz tačaka na osnovu njihovog rastojanja od kordinatnog početka. (i) Niz tačaka na osnovu ugla koji zaklapaju sa x osom Srednje teški zadaci 1. Datoteka studenti.txt sadrži spisak studenata. Za svakog studenta poznat je nalog na Alas-u (oblika npr. mr97125, mm09001), ime i prezime i broj poena. Napisati program koji sortira (korišćenjem funkcije qsort) studente po broju poena (ukoliko je prisutna opcija -p) ili po nalogu (ukoliko je prisutna opcija -n). Studenti se po nalogu sortiraju tako što se sortiraju na osnovu godine, zatim na osnovu smera, i na kraju na osnovu broja indeksa. Ukoliko je u komandnoj liniji uz opciju -n naveden i neki broj indeksa, funkcijom bsearch potražiti i prijaviti broj poena studenta sa tim nalogom. 14

15 12 Liste Lakši zadaci 1. Napisati program koji učitava brojeve sve dok se ne unese 0, smešta elemente u jednostruko povezanu listu i ispisuje ih unazad. (Napomena: ceo zadatak prvo uraditi u okviru main, a zatim izdvojiti funkciju za umetanje na početak liste.) 2. Napisati rekurzivnu i nerekurzivnu funkciju koja ispisuje listu celih brojeva. 3. Napisati rekurzivnu i nerekurzivnu funkciju koja briše listu celih brojeva. 4. Napisati rekurzivnu i nerekurzivnu funkciju koja ubacuje element na kraj liste celih brojeva. 5. Napisati rekurzivnu i nerekurzivnu funkciju koja ubacuje element na svoje mesto u sortiranoj listi celih brojeva. 6. Napisati funkciju koja obrće datu jednostruko povezanu listu. Funkcija ne treba da kreira nove čvorove, već da samo postojeće čvorove obrnuto rasporedi. 7. Napisati program koji objedinjuje dve sortirane liste. Funkcija ne treba da kreira nove čvorove, već da samo postojeće čvorove preraspodeli. 8. Neka su date dve jednostruko povezane liste L 1 i L 2. Napisati funkciju koja od tih lista formira novu listu L koja sadrži alternirajući rasporedene elemente lista L 1 i L 2 (prvi element iz L 1, prvi element iz L 2, drugi element L 1, drugi element L 2, itd.). Ne formirati nove čvorove, već samo postojeće čvorove rasporediti u jednu listu. 13 Binarna stabla Lakši zadaci 1. Napisati sledeće funkcije za rad sa binarnim stablima koja sadrže cele brojeve (ne obavezno pretraživačkim): (a) Funkcija koja izračunava broj čvorova stabla. (b) Funkcija koja izračunava broj listova stabla. (c) Funkcija koja izračunava sumu čvorova stabla. (d) Funkcija koja izračunava dubinu stabla. (e) Funkcija koja izračunava najveći element u stablu. (f) Funkcija koja ispisuje sve elemente na i-tom nivou Srednje teški zadaci 1. Napisati program koji broji pojavljivanja različitih etiketa u HTML datoteci (koristiti binarno pretraživačko stablo). Dopuniti program tako da ispisuje n etiketa koje se najčešće pojavljuju, opadajući po broju pojavljivanja. 2. Napisati biblioteku koja implementira rad sa skupovima celih brojeva korišćenjem binarnih stabala. Obezbediti funkciju konstrukcije skupa na osnovu datog niza, provere da li element pripada skupu, proveru da li je jedan skup podskup drugog, funkciju za dodavanje elementa skupu, funkcije za pronalaženje unije, preseka i razlike dva skupa, funkciju za ispis skupa, itd. 14 Stekovi, redovi. 15

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Programiranje 2 Programski jezik C Zadaci sa praktikuma. Milena Vujošević - Janičić 2008/2009

Programiranje 2 Programski jezik C Zadaci sa praktikuma. Milena Vujošević - Janičić 2008/2009 Programiranje 2 Programski jezik C Zadaci sa praktikuma Milena Vujošević - Janičić 2008/2009 Predgovor Ovo su prateći zadaci za praktikume koje držim iz predmenta Programiranje 2. Oni ne mogu zameniti

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: Staša Vujičić Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati: pseudo jezikom prirodnim jezikom dijagramom toka. 2

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

EXIT. Programski jezik C - 6. deo. Funkcija exit. (materijal sa predavanja D. Vitasa)

EXIT. Programski jezik C - 6. deo. Funkcija exit. (materijal sa predavanja D. Vitasa) Programski jezik C - 6. deo (materijal sa predavanja D. Vitasa) EXIT Funkcija exit Funkcija exit se nalazi u sa prototipom void exit( status ); Izaziva normalan završetak programa (zatvaranje

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Aksioma zamene. Aksioma dobre zasnovanosti. Aksioma dobre zasnovanosti Svaki neprazan skup A sadrži skup a takav da je A a = 0.

Aksioma zamene. Aksioma dobre zasnovanosti. Aksioma dobre zasnovanosti Svaki neprazan skup A sadrži skup a takav da je A a = 0. Aksioma zamene Aksioma zamene opisuje sledeće: ako je P (x, y) neko svojstvo parova skupova (x, y) takvo da za svaki skup x postoji tačno jedan skup y takav da par (x, y) ima svojstvo P, tada za svaki

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa: Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi i strukture podataka - 1.cas

Algoritmi i strukture podataka - 1.cas Algoritmi i strukture podataka - 1.cas Aleksandar Veljković October 2016 Materijali su zasnovani na materijalima Mirka Stojadinovića 1 Složenost algoritama Približna procena vremena ili prostora potrebnog

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: 2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija 18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Milena Vujošević Janičić, Jovana Kovačević, Danijela Simić, Anđelka Zečević PROGRAMIRANJE 1 Zbirka zadataka Beograd 2016.

Milena Vujošević Janičić, Jovana Kovačević, Danijela Simić, Anđelka Zečević PROGRAMIRANJE 1 Zbirka zadataka Beograd 2016. PROGRAMIRANJE 1 Milena Vujošević Janičić, Jovana Kovačević, Danijela Simić, Anđelka Zečević PROGRAMIRANJE 1 Zbirka zadataka Beograd 2016. Autori: dr Milena Vujošević Janičić, docent na Matematičkom fakultetu

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Skupovi, relacije, funkcije

Skupovi, relacije, funkcije Chapter 1 Skupovi, relacije, funkcije 1.1 Skup, torka, multiskup 1.1.1 Skup Pojam skupa ne definišemo eksplicitno. Intuitivno skup prihvatamo kao konačnu ili beskonačnu kolekciju objekata (ili elemenata)u

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu

Διαβάστε περισσότερα

4 Numeričko diferenciranje

4 Numeričko diferenciranje 4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

POGLAVLJE 1 BEZUSLOVNA OPTIMIZACIJA. U ovom poglavlju proučavaćemo problem bezuslovne optimizacije:

POGLAVLJE 1 BEZUSLOVNA OPTIMIZACIJA. U ovom poglavlju proučavaćemo problem bezuslovne optimizacije: POGLAVLJE 1 BEZUSLOVNA OPTIMIZACIJA U ovom poglavlju proučavaćemo problem bezuslovne optimizacije: min f(x) (1.1) pri čemu nema dodatnih ograničenja na X = (x 1,..., x n ) R n. Probleme bezuslovne optimizacije

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα