Osnova termodinamike A

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Osnova termodinamike A"

Transcript

1 FAKULTET STRJARSTVA I BRDRADNJE KATEDRA ZA TEHNIČKU TERMDINAMIKU NEKLIK RIJEŠENIH ZADATAKA za ježbe z soa termodamke A Prredl: B Hala S Mdrć ZAREB akad g /

2 9 U pregrjač pare parog kotla pregrjaa se kg/ sozasćee odee pare tlaka bar a temperatr 8 C Potreba toplsk tok daj dm plo sojm lađejem od C a C Izmjejač tople je građe z čelč cje promjera /8 mm Pozat je koefcjet prjelaza tople tar cje (a stra pare) α W/(m K) s ajske strae cje (a stra dm ploa) α W/(m K) Treba zračat potreb porš zmjejača tople skorost tople stpaj djeloaja zmjejača za: a) stosmjer b) protsmjer zedb Kolka je temperatra ajske porše cje a oom kraj zmjejača a kojem laze dm plo? *** Rješeje: (Sra: Pokazat postpak prorača zmjejača račaja toplskog kapacteta strja razlk čk daj tpoa zmjejača te određaja poršsk temperatra cje) Izmjeje toplsk tok može se odma zračat z zada podataka: Φ ( ) ( ) 97 kw m p pp p Za daljj rač treba pro staot koja je strja a koja strja : bdć da s odje pozate se temperatre to je lako jer slabja strja še mjeja soj temperatr To s očto dm plo koj se lade za C dok se odea para zagrjaa od temperatre zasćeja (9 C za bar Toplske tablce str) a 8 C dakle samo za C Tako s dm plo strja a odea para strja Isto tako kad s pozate se temperatre lako se zračaj bezdmezjske elče: C π C 8 " ' ' " 8 ' " π 7 ' ' što zač da će se treća bezdmezjska elča π (k A )/C očtat z djagrama za dotč tp zmjejača joj će bt sadržaa tražea elča A Da b se ta tražea elča mogla zdojt z bezdmezjskog sklopa treba pozaat rjedost k C Koefcjet prolaza tople određje se z pozatog zraza (odabermo prozoljo da bde sede a ajsk porš cje): k W/(m K) r r r l + + l + r α λ r α 8 č Želmo l račat s k sedem a tarj porš o b zoso: r 8 k 7 W/(m k K) r (Sam je zbor eaža jer ćemo kao rezltat dobt o porš a koj je sede k d raje je pozato da je možak (k A) po defcj kostata pa ćemo tako s majom rjedošć k dobt eć porš A a s ećm k rezltat je maja porša A No kako je A d π L a A d π L a dlj cje to očto eće mat tjecaja! ( je broj cje sop - oom prmjer je zada pa je ( L) kpa dlja s cje sop)

3 Drga potreba elča C e može se odje zračat z defcjskog zraza C m c p jer za strj "" (dme ploe) je pozat t zaseb zos protoče mase dm ploa m t jo specfč toplsk kapactet c p No kako rjed Pr gla ' " ' " staak Φ m c p ( ) C( ) toplsk se kapactet dm ploa dobje z zraza: Φ 97 C 77 W/K ' " ( ) ( ) a) stosmjer zmjejač Iz djagrama za stosmjer zmjejač za π C /C 8 π 7 očtaa je rjedost π (k A )/C 7 S tm se brojem dobje potreba porša stosmjerog zmjejača A : k A 77 C A 7 88 m (l A m ) C k "Iskorost tople" ε za se je tpoe zmjejača jedaka π : ε π 7 al je "stpaj djeloaja zmjejača" η za stosmjer tp drgačj ego za ostale: η C + ( + 8) % π C a) protsmjer zmjejač Iz djagrama za protsmjer zmjejač za π C /C 8 π 7 očtaa je rjedost π (k A )/C S tm se brojem dobje potreba porša protsmjerog zmjejača A : k A 77 C A 9 m (l A 7 m ) C k "Iskorost tople" ε opet je jedaka π : ε π 7 al je za protsmjer tp "stpaj djeloaja zmjejača" jedak π : η π 7 7% Fzkal je smsao t daj pokazatelja ε η sljedeć: "Iskorost tople" ε pokazje kolko se toplskog toka skorst od kpo teoretsk raspoložog (oog koj je određe protočm masama dj strja jom lazm temperatrama drgm glam stakom!) Kako je za oba tpa zada st toplsk tok ( kw) a s s ostal podac st oba tpa zmjejača skorštaaj 7% teoretsk raspoložog toplskog toka "Stpaj djeloaja zmjejača" pokazje kolko dotč zmjejač tople zmje odos a oo što b st tp zmjejača mogao zmjet kad b mao beskoačo elk porš To što stosmjer tp ma stpaj djeloaja eć (87 %) od protsmjeroga (7 %) e zač da je o bolj (sproto tome lošj je!) od protsmjeroga To se d eć po tome što za st čak traž eć porš (88 m prema 9 m ) Već η odje zač samo to da je stosmjer tp za postalje zadatak (97 kw) zato blže postzoj grac koj taj tp zmjejača e može premašt! Name s beskoačom poršom stosmjer b zmjejač mogao par pregrjat dme ploe oladt samo do zajedčke zlaze temperatre " :

4 C C ' ' + ' ' " C + C C C C + C C C Kod protsmjerog s zmjejača te grace zato še: dm b se plo kao "slabja" strja (teoretsk) mogl oladt se do C pregrjaajć prtom par a C Temperatra ajske porše cje određea je kao raje poglaljma odosom pojed toplsk otpora ećem otpor odgoara eć pad temperatre Prema dej prkazaoj zadatk 7 dferecjala jedadžba zmjejača kod kojega je kao odje slabja strja ( ) s ajske strae cje može se psat oblk: dφ k ( ) da α ( s ) da gdje s temperatre lokale temperatre strja a promatraom mjest porše Iz gorjeg zraza sljed temperatra stjeke s : k s ( ) α Kako se obada slčaja traž temperatra stjeke a oom kraj zmjejača a ' kojem laze dm plo temperatra jek će bt dok će se temperatra strje ( ) razlkoat oso o smjer strjaja ' a) stosmjer zmjejač strja laz tamo gdje laz strja pa je : ' k ' ' s a ( ) ( ) 8 C α " b) protsmjer zmjejač strja zlaz tamo gdje laz strja pa je : ' k ' " s b ( ) ( 8) 9 C α z čega se jaso d da je kod protsmjerog zmjejača stjeka barem a ekm mjestma zložea zato šm temperatrama jer se tamo gdje je grjaje stjeke ajjače a lazom kraj dm ploa oa slabje lad eć pregrjaom parom ' o C ' o C C (A) 9 o C (A) 9 o C ' o C C s (A) (A) " o C " 8 o C " 8 o C C s (A) (A) " o C ' o C A A A A p

5 9 Izmjejač tople je apralje kao sop od čelč cje promjera /8 mm S ajske stae potpo kodezra kg/ pregrjae odee pare staja bar C kojom se zagrjaa oda od C a 9 C a) dredte potreb porš zmjejača tople dlj cjeog sopa ako je koefcjet prjelaza tople a stra pare α p W/(m K))! b) Kolka b bla zlaza temperatra ste kolče ode z tako dmezoraog zmjejača ako b se tlak pare smajo prgšejem a bar a se ostale elče osta epromjejee! Kolk b bo potrošak pare? Raspored temperatra jedom drgom slčaj skcrat stom A-djagram! *** Rješeje: (Sra zadatka: Pokazat prorač kodezatora pozort a to da kod kodezacje pregrjae pare a rad zmjejača tjecaj ma samo temperatra zasćeja pare a e jea ara laza temperatra! Pokazat da jeda ređaj može radt razlčtm jetma dajć razlčt čak Pokazat da s oom slčaj obada režma rada (koj se aro razlkj) promatrao bezdmezjsk zaprao detč!) a) Izmjeje toplsk tok određe je protočom masom promjeom etalpje pare: Φ ( ) ( 78 8) 97 kj/ 8 kw a m p pp k a s jme je oda određea protoča masa ode koja se zagrjaa: m Φ a 8 77 kg/s 99 c 88 7 Prsla koekcja strjaje kroz cje m ρ A ρ d m d 7 Re ν 7 77 π 98 8 >> 7 α d 98 Pr Re N 98 λ + 7 Re ( Pr ) N λ 98 α 9 W/(m K) d kg/ 7 m/s π - oda Topl tablce str + sr ρ 98 kg/m c 88 kj/(kg K) λ W/(m K) η N s/m ν 7 m /s Pr 98 Koefcjet prolaza tople može se račat sede a blo koj porš: oa a koj je sede ta se dobje kao rezltat Iako se ajska tarja porša cje razlkj dlja cje je sta! daberemo l k sede a tarj porš dobje se: k W/(m r α r r + l λ r č + r α 8 + l a a ajsk porš: k 9 W/(m K) Dalje ćemo račat s k U sakom je zmjejač kojem para kodezra sakako C /C pa je oda slabja strja ( ) s toplskm kapactetom C K) C& m c W/K

6 S pozatm rjedostma: C 9 π π 7 C z blo kojeg djagrama može se očtat treća elča: π (k A )/C a se može za oaj slčaj jedostao zračat z zraza: k A π l ( -π ) l ( - 7) (samo za C /C!) C Iz začajke π može se zračat porša A ako zamo k C : A k A C& 7 o o m C& k a z je dlja cjeog sopa A L d o 7 π π b) I oom slčaj para kodezra (C /C ) a ste s rjedost k A C dakle začajka π ostaje sta To zač da je temperatra fkcja π sta: π 7! Kako s joj sadržae tr temperatre: jo zos e moraj bt st kao pod a al moraj bt tak da ršte jedadžb za π daj 7! ' " b Iz jedadžbe π 7 ' ' b sljed b π ( b ) 7 ( ) 899 C ' Izmjeje se je toplsk tok smajo jer s se sa sžejem temperatre smajle se lokale razlke temperatra: Φ C & ( ) 7 ( 899 ) 7 W 7 kw b b Potrošak pare je također maj: m Φ 7 pb kg/s 9 b ( ) ( 78 7) pp kb Etalpja pare ostaje ako prgšaja sta (osoo oblježje prgšaja!) al se etalpja rele kapljee smajla jer joj se je temperatra szla sa C a C Iako je prgšejem para (koja je eć bla pregrjaa) još še šla pregrjao podrčje dalje je temperatra zasćeja oa koja određje teztet zmjee tople što se d z začajke π To što je para pregrjaa ma odraza samo a potrošak pare! Kako je pokazao a početk djela b ta s da režma rada ako aro razlčt bezdmezjsk st jer s opsa trma jedakm bezdmezjskm parametrma! C C & a C & b a (A) b (A) C & a C & b m kg/ C a C b A A o a 9 C 899 C b

7 Plsko goro olmeskog sastaa: 8 % metaa % etaa % propaa potpo zgara s % pretčka zraka a) Kolka b se temperatra postgla toplsk zolraom ložšt ako goro laz ložšte s C a zrak za zgaraje s C? (Pretpostat C!) b) Ako stjeke ložšta s zolrae ego se za rjeme zgaraja toplsk tok odod z ložšta kolko tople treba odest da b temperatra dm ploa a zlaz z ložšta bla C? c) Dm plo zlaze s temperatrom C okolš ormalog staja Kolk s gbc osjete tople kolk je protoč olme dm ploa dmjak ako je protoča kolča gora kmol/? Račat sa sredjm specfčm (molarm) toplskm kapactetma! *** Rješeje: (Sra zadatka: Pokazat osoe steometrjske jedadžbe zgaraja kako se s pomoć j mog zračat se potrebe elče Pokazat račaje temperatre ložšt kako zolraom tako ezolraom) oro je plska smjesa metaa (CH ) etaa (C H ) propaa (C H 8 ) Za sak od ta tr pla steometrjska jedadžba zgaraja glas (broj atoma a ljeoj desoj stra jedadžbe mora bt jedak): - za meta: CH + C + H - za eta: H + C H C + - za propa: H + C H C 8 + Kako je po defcj kmol elemetar čestca (oak kakom se oblk tar pojaljje) gorje se jedadžbe mog pomožt s Loscmdtom (Aogadrom) brojem ( ) tako da se mjesto a pojede čestce odose a klomoloe dotč sdoka: - za meta: kmol CH + kmol kmol C kmol H + - za eta: kmol C H + kmol kmol C kmol H + - za propa: kmol C H + kmol kmol C kmol H 8 + a tom oblk oe jedadžbe opsj se steometrjske odose pr zgaraj Prmjerce pra jedadžba za meta kaže da za zgaraje jedog klomola metaa trebaj da klomola kska da astaje jeda klomol gljkoog doksda da klomola odee pare U jedom klomol gora sadržao je 8 kmol metaa kmol etaa kmol propaa pa je mmala (steometrjska teoretska) kolča kska za zgaraje jedoga klomola gora zbroj pojedač potreb kolča: / kmol m kmol Ako se ksk za zgaraje dood zrak (koj ga sadrž % - mol) kolčsk treba oko pet pta še zraka (točje: /): Z m m 7 kmolz /kmol Za sako zgaraje želmo l da bde potpo treba doest še zraka od mmale kolče to λ - pta (λ je "faktor pretčka zraka"):

8 Z 7 m λ Z m λ kmolz/kmol Kolče dm ploa koje astaj zgarajem odabrae jedce gora ( kmol) također sljede z steometrjsk jedadžb: - kolča gljkoog doksda određea je kolčom gljka gor: C [ C ] kmolc / kmol oja a [ ] gdje je C odabraoj jedc gora C starja ozaka za kolč astalog gljkoog doksda po - kolča odee pare određea je kolčom odka gor ( lage kad b je gor blo): H [ ] kmolh / kmol H - kolča slobodoga kska je zaprao šak doedeoga kska tj razlka zmeđ doedeog kska ( λ m ) ooga ( m ) koj se opće može potrošt dakle koj se ma s čme spojt: [ ] ( λ ) m ( ) 7 kmol / kmol - pojaljje se još dšk jer se dood sa zrakom (koj ga sadrž 79% - mol): N [ ] kmoln / kmol N Z S o zajedo če "laže dme ploe" tj to s ar dm plo koj astaj zgarajem: kmol / kmol l C + H + + N a bez odee pare to b bl tz "s dm plo" koj s ar No za potrebe mjereja sastaa dm ploa zorak b se olado a okolš temperatr pr čem b laga kodezrala (l se klola apsorpcjom) tako da se mjerejem občo dobje "sasta s dm ploa" prmjerce rsat-aparatom sm kad se rač laz s mjerem sastaom s dm ploa l se rača jo sasta ostalm se stacjama redoto rača sa arm dakle lažm dmm ploma! Temperatra zgaraja (l temperatra dm ploa a zlaz z ložšta) bez obzra a to je l zgaraje potpo l je te je l ložšte zolrao l je određea je eergjskom blacom (Prm glam stakom) može se račat s pomoć jedadžbe: d + + Z z od zg zg C [ ] mp kojoj je d (J/jed ) doja ogrjea rjedost gora po odabraoj jedc gora (ooj s kojom se rača cjel zadatak) odos se a potpo zgaraje dje se rača s dojom ogrjeom rjedošć jer je temperatra ložšt rlo soka pa se do eergje troš za preođeje lage (blo astale zgarajem odka blo sparajem - slapljajem eć postojeće lage gor) a e dobje se atrag jer lađeja dm ploa ema Čla (J/jed ) je etalpja gora koj oo os ložšte ako laz s temperatrom ećom od C Zrak ako laz s temperatrom ećom od C os ložšte soj etalpj Z z (J/jed ) Zadj čla brojk od je topla (J/jed ) odedea z ložšta a može bt jedaka l ako je ložšte zolrao ("adjabatsko") a ako je ložšte ezolrao jek je odedea zbog soke temperatre ložšt dp

9 Sma azk je toplsk kapactet dm ploa a pomožea s temperatrom zg postaje etalpja koj zose dm plo z ložšta Sma se sastoj od možaka kolča pojed dm ploa ( ) (kmol /jed ) astal zgarajem s jom sredjm molm toplskm kapactetom zmeđ temperatra C temperatre zgaraja zg : [ C ] zg p orja je jedadžba općeta pa se pojed člao gorjoj jedadžb prlagođaaj promatraoj stacj grjea je rjedost gora jegoo sojo odos se a potpo zgaraje dređje se mjerejem a zork a edostatk pozda mjere podataka kao oakm "školskm" prmjerma može se korstt prblža formla koja za smjes gor ploa glas: d y d što preedeo ozake oog zadatka daje: d ych dch + y CH dch + y CH 8 dch MJ/kmol 98 kj/kmol (za pretorb mjer jedca z ormoga kbog metra klomol zet je faktor st za se ploe može se račat s "točjom" zasebom rjedošć za sak pl aedeom Toplskm tablcama str 8 tamo gdje se alaze joe ogrjee rjedost) a) Temperatra koja se postže pr potpom zgaraj zolraom ložšt aza se "teorjska temperatra zgaraja" Poteškoća pr jeom račaj je ta da se mora račat teracjom jer traže rezltat tječe a azk kao laza elča pr određaj sredjeg molog toplskog kapacteta U oom zadatk da b se zbjegla teracja sgerraa je rjedost C za račaje (tako se občo a spt zadaje) koja je eć dooljo blz toče rjedost pa se od prog pokšaja dobje toča rezltat Iače kod asmčog pogađaja koergecja je prlčo brza rjed prblžo pralo da se pogreška sakom korak smaj za oko pta (8 - pta) to a sprot stra Prmjerce ako pr prom pokšaj pogrješmo za + C rezltat će spast za oko C maj od točoga Ako s tm om rezltatom (pogreška C) poomo rač sljedeća pogreška će bt oko + C td Potreb podac za sljedeće formle račaj se s pomoć tablce: PLIN [ C ] [ ] [ C ] [ ] [ C ] [ ] p C p p C p p C p C N H Σ Za zadae rjedost dobje se teorjska temperatra zgaraja: z [ Cm pz ] zg [ C ] d + Z z teor 78 C 8 mp to se može smatrat dooljo točm rezltatom jer b prema gorjem prblžom pral rezltat sljedećega koraka teracje bo oko C!

10 b) dedea topla z lađeog ložšta može se račat kao topla koj oslobađaj dm plo pr lađej od teoretske do are temperatre: od C dp teor [ ] ( ) pdp teor al je jedostaje korstt se eć zračatm podacma z tablce: od teor [ Cm p ] teor [ Cm p ] od kj/kmol što sa zadaom protočom kolčom gora ( kmol/) daje odede toplsk tok: Φ od N od 8 8 kj/ kw (Paz! dedea je topla egata al odje se rača jea apsolta rjedost!) Isto tako mogla b se korstt gorja formla za ar temperatr zgaraja: d + Z z od C z koje b sljedlo: [ C ] mp [ Cm pz ] [ Cm p ] od d + Z od kj/kmol Velka predost oe potoje formle je ta da se joj e pojaljje temperatra adjabatskog zgaraja U oom zadatk ta predost je zražea jer je ta temperatra eć pozata al b je ače trebalo račat teracjom! c) "bc osjete tople" je az za o topl koja b se još dobla kad b se dm plo ladl od zada C se do okolše temperatre osj zl [ C ] ( ) [ C ] ( ) mp zl ok ok kj/kmol mp Φ kj/ kw osj osj Protoča kolča (pra tj laž) dm ploa je kmol / dp dp dp a jo je protoč olme ( dmjak) određe tlakom ( dmjak - prblžo jedak okolšom tlak) zlazom temperatrom jedadžbom staja deal ploa: R m dp m zl V dp p T /

11 Ložšte kotla za cetralo grjaje predđeo je za (potpo) zgaraje kg/ gljea maseog sastaa: c 7 a 7 s pretčkom zraka λ to tako da zrak glje laze ložšte s C a dm plo zlaze z ložšta dmjak s C a) Kolk je toplsk tok odede z ložšta (č kotla) kolko m / zraka ( C bar) treba doodt ložšte? b) Ako b se ložšte mjesto rešetke za glje grado plamek za lje za ložeje ( C c 8 λ ) kolko b gora (kg/) zraka (m /) trebalo doodt ložšte pa da č kotla ostae st a da zlaza temperatra t dm ploa bde također C? Račat sa sredjm specfčm (molarm) toplskm kapactetma! *** Rješeje: (Sra zadatka: Pokazat kako se račaj potrebe elče za goro zadao masem sastaom) Za gora zadaa masem sastaom kao jedca gora odabre se kg gora pa se s rezltat skazj po toj jedc Za se steometrjske rače treba zadae masee podatke preračat kolčske (mole) podatke Prmjerce mase do gljka gor c (kg C /kg ) skazje mas gljka jedc gora Njegom djeljejem s molom masom gljka (M C kg C /kmol C ) dobje se kolča gljka jedc (klogram) gora: c/ kmol C /kg S tom kolčom gljka oda je određea potreba kolča kska za zgaraje astala kolča gljkoog doksda dmm ploma Slčo se postpa s ostalm sdocma gora a) Izgaraje gljea maseog sastaa: c 7 a 7: Mmala kolča kska aro doedea kolča zraka za zgaraje: m c s o { { kmol Broj "" z čla c/ potječe z steometrjske jedadžbe kmol C + kmol kmol C goor kolko treba kska za zgaraje jedoga klomola gljka dakle ma mjer jedc "klomola kska po klomol gljka" kmol / kmolc Dakle kmol / kmolc pomože sa: c/ kmol C /kg daje kolč kska potrebog za zgaraje gljka sadržaog jedc gora Slčo "/" z čla / sljed z steometrjske jedadžbe za zgaraje odka: kmol H + kmol kmol H pa je drg čla ( / ) kmol sadržaog jedom klogram gora oa kolča kska koja je potreba za zgaraje odka Ima l gor smpora za jegoo zgaraje treba doest ksk: s/ kmol Mmala se kolča kska kojeg treba zaa doest majje za oolko kolko ga eć ma samome gor: o/ kmol

12 Stara se potreba kolča zraka opet rača po stoj forml: kmol m Z λ z Izgarajem astaj: c C 7 kmolc Broj "" ooj jedadžb također potječe z steometrjske jedadžbe o kaže da z jedoga klomola gljka potpm zgarajem astaje jeda klomol gljkoog doksda Kao sloboda ksk ostaje oo što je sšk doedeo što se opće ema s čme spojt: ( ) m ( ) 7 7 kmol λ Dška ma mol 79 % doedeom zrak ( gor ga odje ema) o bez promjea zlaz kao dšk ( arost pr sokm temperatrama došlo b do djelomče dsocjacje spajaja s kskom dšče oksde al to m jek zaemarjemo): Z N kmoln Vodea para astaje zgarajem odka al se dm ađe sa oa laga koja je kao laga gor šla ložšte: 7 H + + kmolh 8 8 grjea rjedost se za gora zadaa masem sastaom (dakle epozate kemjske strktre) pozdao može odredt samo mjerejem U edostatk mjere rjedost l za oake školske prmjere možemo se poslžt prblžom formlom: o 9 c s 8 d d Toplsk tok odede z ložšta može se zračat a še ača (s se zasaj a prom glaom stak) Prmjerce mogl bsmo zračat teorjsk temperatr zgaraja (kao da je ložšte zolrao) oda toplsk tok preda pr lađej od te temperatre do zlaze temperatre C aj ač ma ma da se teorjska temperatra zgaraja mora tražt teracjom Drg b ( bolj) ač bo da se poslžmo jedadžbom: d od C [ C p ] m koja je pojedostaljea s z C a da za temperatr zgaraja ezolraom ložšt rstmo zada C Iz je oda sljed topla odedea z ložšta: [ ] C od d mp

13 PLIN [ C ] [ ] C mp mp C N H 7 9 Σ Drg čla a desoj stra je etalpja zlaz dm ploa al se ako je tempera-tra okolša koj se o zbacj C može protmačt kao "gbtak osjete tople" osj zl [ C ] ( ) [ C ] ( ) mp zl ok ok 7 mp pa se tražea topla odedea z ložšta može psat oako: od d osj protmačt a sljedeć ač: ložšte kao eergja laz samo ogrjea rjedost gora (kemjska eergja sadržaa gor) dok s (osjete) etalpje gora zraka jedake l (zbog z C) Iz ložšta kao eergja zlaz samo odedea topla od etalpja dm ploa (gbtak osjete tople) Da je zgaraje blo epotpo z ložšta b zlazo još do kemjske eergje zos al toga odje ema Urštaajem brojea dobje se odedea topla po klogram gora: od d osj ezg a oda odede toplsk tok (to je ar kors čak kotla): Φ 98 kj/ kw od m od Za zgaraje treba ložšte doest zrak kolč: z m Z kmolz / 9 kmolz a ta protoča kolča ma pr staj C bar protoč olme: R T m / 9 m z m z V z pz / s / s b) Izgaraje lja za ložeje maseog sastaa c 8 : Prorač je oso st kao pod "a": m c s o kmol { { 8 m Z λ 7 kmolz

14 Kolča astal dm ploa: 8 C c 78 kmolc ( ) m ( ) 8 8 kmol λ N Z kmoln H + 7 kmolh 8 {! Doja ogrjea rjedost gora d 9 c btak osjete tople je osj [ Cm p ] ( ) 9 7 PLIN [ C ] [ ] C mp mp C N H Σ 9 9 a odedea se topla (po klogram gora) opet rača kao prje: 7 9 od d osj Kako je odede toplsk tok zada potreba se protoča masa gora dobje z zraza: m Φ od 7 kg/ 7 9 od kg/s a s jom je oda određea protoča kolča zraka za zgaraje: z m Z 7 7 kmolz / kmolz a ta protoča kolča ma pr staj C bar protoč olme: R T 8 7 m / 98 m z m z V z pz Iz rezltata se d da za st čak kotla treba maje lja za ložeje ego gljea To je logčo jer oo ma eć ogrje rjedost od gljea (zbog maje balasta - lage pepela) Treba očt da se e skorst cjela ogrjea rjedost gora ego sakako maje U oom slčaj to je smajeje samo zbog zlaze etalpje dm ploa a kod epotpog zgaraja dodato b smajeje blo zbog gbtaka epotpog zgaraja / s / s

15 U plsko-trbsko postrojeje laz kg/ zraka koj se kompresor tlač a š tlak a temperatr C Taj zrak laz komor za zgaraje gdje se mješa s gorom koje potom potpo zgara Mase je sasta gora: c 87 a jegoa je doja ogrjea rjedost d 8 Kolko se (kg/) gora temperatre C smje doest komore za zgaraje ako dm plo a zlaz z komora (laz trb) e smj mat temperatr š od C? (Pretpostat da s komore za zgaraje toplsk zolrae!) Račat sa sredjm specfčm (molarm) toplskm kapactetma! *** Rješeje: (Sra zadatka: Pokazat da je temperatra ložšt osa o faktor pretčka zraka λ - što je o š to je temperatra ložšt ža jer se sta kolča tople raspoređje a eć kolč dm ploa Temperatra ložšt može se reglrat promjeom elče λ) U oom slčaj je kolča zraka zadaa a oda će se s porastom kolče gora λ smajat temperatra zgaraja rast To arao rjed samo tako dgo dok je zgaraje potpo Traž se kod koje će rjedost λ ta temperatra bt baš C Vsa temperatre a zlaz z komore za zgaraje aža je jer s tom temperatrom dm plo laze trb zbog zdržljost materjala lopatca trbe oa e smje bt presoka Mmala kolča kska zraka je: c 87 m + + kmol m Z m kmolz Kolča gljkoog doksda odee pare određea je samo sadržajem gljka odka gor: 87 C c 7 kmolc H kmol H dok s kolče dška slobodog kska ose o elč λ: ( λ ) m ( ) kmol λ N 79λ Z m 79 λ 9 λ kmol N Temperatra zgaraja zolraom ložšt određea je jedadžbom: [ c p ] + Z [ Cm z ] p zg [ Cm p ] m [ Cpz ] zg [ C ] z d + z d + + λ Z teor C kojoj se zbroj azk može rješt tablčo ako eke stake s obč broje ego fkcje od λ: mp

16 PLIN [ C ] [ C ] mp C mp λ - λ - N 9 λ 88 7 λ H Σ 7 λ + 78 tako da se dobje zraz: [ Cm pz ] [ C ] d + λ Z m 8 + λ 9 teor C zg λ + 78 mp z kojega se potreba (grač) faktor pretčka zraka dobje eksplcto: 8 78 λ 99 S tm se podatkom lako zrača tražea (maksmala) protoča masa gora Iz jedadžbe dobje se: kmol / Nz z 78 mz λ Z m m 89 kg z Z / mz m 8 kg / 7 λ Z m kg / s Iz tablce se dobro d da s kolče C H dmm ploma određee samo sastaom gora dok s kolče kska dška ose o elč λ sm baalog očgledog fzkalog razloga zašto temperatra zgaraja pada s porastom λ (stom toplom d treba zagrjat se eć kolč dm ploa) to se d z gorje jedadžbe teor d + λ Z m [ Cm pz ] 8 + λ 99 zg [ C ] λ + 78 mp kojoj je drg čla brojk male sporedb s prm s porastom λ brojk malo raste S drge strae azk je čla z λ elk azk aglo raste s porastom λ pa rjedost cjelog razlomka pada!

17 Strja zraka staja bar C x 8 g/kg protoče mase kg/s laz prostorj kojoj se lad a C prma kg/ lage S tm se postgtm stajem zrak odssaa z prostorje Poloca se protoče mase zraka baca a drga se poloca mješa sa zrakom (zetm z okolša) staja C ϕ 8 koj je prje laska mješalšte zagrja a +8 C Nastala se mješaa olažje odom temperatre C do koačoga sadržaja lage (8 g/kg) zatm zagrjaa prje laska prostorj Kako je staje ( x ϕ) zraka prostorj? Kolko se zraka baca okolš zma z okolša? Kolko toplskog toka treba doodt za zagrjaaje sježe strje zraka za zagrjaaje astale mješae te kolko se ode troš za olažaje mješae? Zadatak treba rješt račsk bez porabe x-djagrama! Skca procesa x-djagram! *** Rješeje: (Sra zadatka: Pokazat osoe postpke račaja kako elča staja lažoga zraka tako procesa s lažm zrakom) Zada podac: p bar C x 8 g /kg m kg/s C m kg/ z z C ϕ 8 +8 C C x x 8 g/kg o C o C o C z? ( prostorj) z o C o C o C ϕ d dx x c 8 x o C (oda) x kg /kg praa os x o C (led) o je jeda od tpč mogć procesa prpreme zraka za zmsk klmatzacj eke prostorje Da b se održalo stalo staje zraka prostorj (z koje očgledo toplsk tok zlaz kroz zdoe okolš ske temperatre) zrak koj laz prostorj mora mat š temperatr ego masa zraka koja se alaz prostorj tako da o mješajć se s tom masom zraka joj predaje toplsk tok a oa opet dodr s ladjm zdoma taj prmlje toplsk tok predaje dalje U sm ašm zadacma pretpostalja se da je zadao staje stacoaro a ače za ozblje prorače klmatzacje postoje eć račal program koj zmaj obzr realje (promjelje) jete Zbog gorj razloga zrak koj laz prostorj mora zm mat š temperatr od oe koja se zma kao stala prostorj Kako zrak laz prostorj pajem kroz ekake strje otore (rešetke) domet mlaza je razmjero male lazeć zrak se dosta brzo pomješa s masom zraka prostorj pa smatramo da ajeć do zraka prostorj ma jedačeo staje ( staje prostorj )

18 Veća klmatzra prostorja s oe kojma borae ljd Bdć da čojek odaje određe kolč lage dsajem kroz kož tamo gdje je prsta eć broj ljd zrak će prostorj mat prmjeto eć sadržaj lage ego što ga je mao a laz prostorj Ako zrak laz prostorj po zako održaja mase mora sta kolča zraka zać (blo da se odssaa l sama zlaz kroz otore prozore) Mjesta gdje zrak zlaz daljea s od laz otora pa zlaz zrak sa stajem prostorj dakle s poećam sadržajem lage Zato kažemo da zrak odod lag z prostorje Jedadžbe koje prkazj blacraje eergje tar prostorj prkazae s kasjm zadacma Sâm proces prpreme zraka teče a sljedeć ač: zbog štede eergje e korst se samo (lada) sjež zrak ego se do (toploga) zraka z prostorje raća mješa sa sježm zrakom Često se taj sjež zrak prje mješaja malo zagrje preeo da b se zbjeglo araje zamagljee mješae pr mješaj toplog lažog zraka s jako ladm zrakom Ako je omjer mješaja tako odabra (pr zbog gjesk razloga) da sadržaj lage astaloj mješa je oaka kaka b trebao bt za laz prostorj može se laga dodat samom proces tako da se strj zraka raspršje l kapljeta oda l odea para U oom je prmjer odabrao da to bde kapljeta oda Tako prpremlje zrak još jek ma ž temperatr od oog prostorj (a treba mat š) pa ga treba još zagrjat zmjejač tople Tek sada je zrak sprema za bacaje prostorj U zadacma se rab jek sta šabloa : za zračaaje elča staja lažoga zraka postoj ekolko razmjero jedosta aaltčk formla kao pr: x p d kg p pd ( r cpd ) c + p + x a ako se dozoljaa očtaaje podataka z Molleroog x-djagrama te se elče mog očtat Čak ako se traž račsk postpak preporča se zračate rjedost projert s pomoć djagrama (stadard x-djagram je crta za kp tlak bar!) za prprem zraka korstmo se sa sega ekolko oso procesa (zagrjaaje l olađaje zraka mješaje dodaaje kapljete ode l odee pare) za sak od j postoje također jedostae aaltčke eze zmeđ počet koač elča staja zraka (l jedostae kostrkcje x-djagram) sak se zadatak sastoj od slagaja kockca (procesa) prema ops tekst *** TREBA PAZITI! Iako stalo mamo posla s lažm zrakom se gorje jedadžbe ( za elče staja za procese) zražee s po klogram soga zraka! Točka - zadao je: C x 8 kg /kg pa se etalpja može zrao račat: ( r + cpd ) + 8 ( + 9 ) cp + x Točka staje prostorj - zadao je: C (p g bara) Zadao je to da se prostorj kroz koj prolaz kg/s zraka oslobađa kg/ lage što zač da se sadržaj lage zrak poeća a: x m x kg /kg m

19 Napomea: zadaa protoča masa od kg/s je protoča masa soga zraka oa je sta a laz prostorj a zlaz z je! Praa je protoča masa eća za zos sadržae lage dakle je sta a laz prostorj a zlaz z je! Praa je protoča masa (lažog zraka) a laz prostorj (+x ) (+8) kg/s 77 kg z / a a zlaz z je (+x ) (+78) kg/s 777 kg z / očgledo se razlkj baš za mas lage koja se oslobađa prostorj ( kg/)! Baš zato što se praa protoča masa zraka mjeja a protoča masa soga zraka e mjeja sm se račma slžmo protočom masom soga zraka! Sadržaj lage x odgoara parcjal tlak pare zrak x p 78 p d 7 bar + x + 78 pa je relata lažost zraka staja : d 7 ϕ p % p g jegoa etalpja: ( r + cpd ) + 78 ( + 9 ) 9 cp + x Točka - okolšo staje zadao je: C ϕ 8 p g 8 bar d p d ϕ p g bar pd 88 x kg p p 88 ( r + cpd ) + ( + 9 ) 7 cp + x Točka zadao je: +8 C za zagrjaaje rjed: x x kg /kg pa je: ( r + cpd ) 8 + ( + 9 8) 7 cp + x Točka dobje se mješajem staja omjer: z z : x z x + z x kg z + z kj x r 7 9 C cp + x cpd Kako je sadržaj lage x 9 kg /kg maj od tražeog x 8 kg /kg astal mješa treba olažt do tog sadržaja lage Točka zatje je: x x 8 kg /kg zadao je olažaje odom Etalpja ode za olažaje određea je jeom zadaom temperatrom: c 87 8

20 Za olažaje kapljetom odom rjed zako: x x z čega se dobje etalpja točke : ( x ) ( 8 9) 8 + x Temperatra zraka staja : x r 8 8 C c + x c p pd ža je od temperatre zraka staja jer topl za slapljaje ode daje zrak! U okolš se baca ( z jega zma): ms msježe mbačeo kg/s (soga!) zraka Izmjeje toplsk toko s: - za zagrjaaje okolšoga zraka od staja do : Φ ( ) ( 7 7) 89 kw 9 kj/ ms - za zagrjaaje mješae od staja do : Φ ( ) ( 8) 99 kw 8 kj/ mk Za olažaje zraka od staja do potreba je protoča masa ode: ( x ) ( 8 9) 7 kg / s 78 kg / m - mk x Sema prostorje postrojeja za prprem zraka: Φ od mk PRSTRIJA mk mbačeo ms mk m laga m mo (optočo) mk Φ - mk M mk oda M ms Φ - ms (sježe) m -

21 Za ljet klmatzacj prostorje korst se sljedeć postpak: z prostorje se odssaa zrak staja C ϕ % mješa se s jedakom protočom masom ajskog zraka staja C ϕ % Nastala se mješaa lad da b se zdojla sša laga tako da ako lađeja odajaja zlčee lage preostae potpo zasće zrak temperatre C Nako toga se zrak zagrjaa a C s postgtm stajem bacje (pje) prostorj Treba odredt etalpj sadržaj lage staktm točkama procesa! Kolka je odedea doedea topla proces prpreme zraka zražea po m zraka koačoga staja s kojm o laz prostorj? Zadatak rješt račsk bez porabe x-djagrama! Skca procesa prpreme zraka x-djagram! *** Rješeje: (Sra zadatka: Pokazat jeda mogć proces prpreme zraka za ljet klmatzacj Pokazat kako se zmjejea topla zražea po klogram soga zraka može preračat a m olmea lažoga zraka odabraog staja - pogodo pr ako se žel daljj rač proodt s protočm olmema) Zada podac: C ϕ % z z C ϕ % + C C o C o C o C o C o C ( prostorj) o C o C R ' o C o C ϕ o C (oda) x kg /kg praa os x o C (led) Točka : C ϕ % p g 98 bar p d ϕ p g 9 bar pd 9 x 9 kg p p 9 d ( r + cpd ) + 9 ( + 9 ) 89 cp + x Točka : C ϕ % p g 9 bar p d ϕ p g bar p x d 77 kg p pd ( r + cpd ) + 77 ( + 9 ) 9 cp + x

22 Točka "": dobje se mješajem strja "" "" maseom omjer: z : z : dakle je: z z x z x + z x kg z + z kj x r C (e traž se!) c + x c p pd Točka "": zadao C Točka " ' ": x xs 777 kg ( r + cpd ) ( + 9 ) 9 cp + x x ' x 9 kg ' C Ta je točka zamaglje podrčj a pozate s temperatra ' sadržaja lage x ' pa se etalpja zamagljeoga zraka ' može račat s pomoć formle: ' c + x ( r + c ) + ( x x ) p ' s pd '! ( + 9 ) + ( 9 777) ' s c gdje je x s 777 kg /kg sadržaj lage zasćeoga zraka temperatre C No kako točke "" " ' " leže a stoj lažoj zoterm C čj je agb: ' c x x' x etalpja ' može se račat s pomoć formle: ' ( x' ) ( 9 777) 97 ' + x No ako bolje zagledamo t jedadžb sporedmo je s gorjom formlom za etalpj zamagljeoga lažog zraka djet ćemo da je to zaprao sta formla! Točka "": zadao C x x 777 kg ( r + cpd ) ( + 9 ) 97 cp + x T 9 ( + x ) ( + 777) 8 m p Topla odedea pr lađej od "" do "" (sedea a kg (soga zraka) mješae): može se preračat a m zraka staja "" djeljejem s : * 78 kj/m 8 Topla doedea za zagrjaaje od "" do "": preračato a m staja "": * kj/m 8

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak 7.vježba iz ermodiamike rješeja zadataka. zadatak Komresor usisava 30 m 3 /mi zraka staja 35 o C i 4 bar te ga o ravotežoj romjei staja v kost. komrimira a tlak 8 bar. Komresor se hladi vodom koja tijekom

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v

Διαβάστε περισσότερα

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa .vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

2. PRORAČUN RASHLADNOG UČINKA ZA HLADIONICU

2. PRORAČUN RASHLADNOG UČINKA ZA HLADIONICU 2. PRORAČUN RASHLADNOG UČINKA ZA HLADIONICU Toplnsko opterećenje hladnjače račna se kao sma 8 Q & = & [kw] o Q = 1 1. Toplnsko opterećenje sljed doođenja toplne kroz stjenke 2. Toplnsko opterećenje sljed

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Građevinski fakultet, Beograd

Građevinski fakultet, Beograd Građesk fakule Beogra Eksploaaa zaša pozeh oa Obašea ežbe VEŽBA Pree ežbe e raspor aere u porozo sre. raspora eača presala zako oržaa ase pree a supsau koa se rasporue. Oržae ase rasporoae supsae ože a

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET ZAVOD ZA TERMODINAMIKU

SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET ZAVOD ZA TERMODINAMIKU SVEUČILIŠE U SPLIU KEMIJSKO-EHNOLOŠKI FAKULE ZAVOD ZA ERMODINAMIKU ERMODINAMIKA I ERMOEHNIKA (Prručk formule tablce) dr. sc. Vaja Martac, red. rof. Slt, ak. god. 008./009. Predgoor Prručk ERMODINAMIKA

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Frekvencijska karakteristika Prijenosna funkcija Granična frekvencija Rezonantna frekvencija RLC krugova Električni filtri

Frekvencijska karakteristika Prijenosna funkcija Granična frekvencija Rezonantna frekvencija RLC krugova Električni filtri 5 MREŽNE KARAKTERISTIKE Frekecjska karakterstka Prjeosa fukcja Grača frekecja Rezoata frekecja RLC krugoa Elektrč fltr Mreže karakterstke 5.. Frekecjske karakterstke AC strujh krugoa Mreže karakterstke

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2 I N Ž N S A M A T M A T I A 96 Pojam tegrala šestrkog emaoog tegrala Posmatrat ćemo podskpoe prostor reale fkcje defrae a om podskpoma Napomemo da shema kostrkcje šestrkog emaoog tegrala je slča jedodmeoalom

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Linearna korelacija. Vrijedi: (1) 1 r 1

Linearna korelacija. Vrijedi: (1) 1 r 1 Leara korelacja Korelacja je mjera leare zavsost dvju serja podataka 1,,..., 1,,...,. Drugm rječma, ako su točke 1, 1,,,..., gruprae oko regresjskog pravca, oda govormo da su podatc korelra learo korelra.

Διαβάστε περισσότερα

10.1. Bit Error Rate Test

10.1. Bit Error Rate Test .. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA - - 4. PREDAVANJE - Dr Darko Mhajlov, doc. 1. ČAS Sredšte (cetar) sstema paralelh sla; Težšte krutog tela;

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1, 1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

1.1. Pregled najvažnijih izraza i pojmova

1.1. Pregled najvažnijih izraza i pojmova Teorja formacje, kapactet dskretog komukacjskog kaala, Markovljev lac Pregled ajvažjh zraza pojmova Dskreto bezmemorjsko zvoršte Izvoršte X X = {x,,x,,x } [p(x ) = [p(x) = [p(x ) p(x ) p(x ) X dskreta

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke Prakkm Maemaka III Prredo DJočć smen br : Raz Forero red nkc eroda dan ormom za < za < : Izračna ds gde e k araboe od shodša o očke M : Izračna koordnae ežsa homogenog ka ckode a sn a ; : Izračna I e [

Διαβάστε περισσότερα

rs r r â t át r st tíst Ó P ã t r r r â

rs r r â t át r st tíst Ó P ã t r r r â rs r r â t át r st tíst P Ó P ã t r r r â ã t r r P Ó P r sã rs r s t à r çã rs r st tíst r q s t r r t çã r r st tíst r t r ú r s r ú r â rs r r â t át r çã rs r st tíst 1 r r 1 ss rt q çã st tr sã

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12. Pojmo:. Vekor sle F (ranslacja). omen sle (roacja) Dnamka kruog jela. do. omen romos masa. Rad kruog jela A 5. Kneka energja k 6. omen kolna gbanja L 7. u momena kolne gbanja momena sle L f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

ΣΥΣΕΥΕΣ ΘΕΡΜΙΚΩΝ ΔΙΕΡΓΑΣΙΩΝ 1η Ενότητα

ΣΥΣΕΥΕΣ ΘΕΡΜΙΚΩΝ ΔΙΕΡΓΑΣΙΩΝ 1η Ενότητα ΣΥΣΕΥΕΣ ΘΕΡΜΙΚΩΝ ΔΙΕΡΓΑΣΙΩΝ 1η Ενότητα Οκτώβριος 2013 1. Εναλλάκτης σχεδιάζεται ώστε να θερμαίνει 2 kg/s νερού από τους 20 ο C στους 60 ο C. Το θερμό ρευστό είναι επίσης νερό, με θερμοκρασία εισόδου 95

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekoometja 5 Ekoometja, Osove studje Pedavač: Aleksada Nojkovć Stuktua pedavaja Klasč dvostuk (všestuk) lea egeso model - metod ONK. Petpostavke všestukog KLM. Koelacja u všestukom KLM. Oča kogova. Dvostuk

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.

Διαβάστε περισσότερα

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Dinamika krutog tijela. 14. dio Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (

Διαβάστε περισσότερα

Elementi energetske elektronike

Elementi energetske elektronike ELEKTRIČNE MAŠINE Elemen energeske elekronke Uvod Čme se bav energeska elekronka? Energeska elekronka se bav konverzjom (prevaranjem) razlčh oblka elekrčne energje. Uvod Gde se kors? Elemen energeske elekronke

Διαβάστε περισσότερα

Parcijalne molarne veličine

Parcijalne molarne veličine arcale molare velče 2.5.5. Hemsk potecal 2.5.6. 2.5.6.2. arcale molare velče. Ukolko e kolča supstace u sstemu promelva zbog razmee matere zmeđu sstema okole zbog reverzble hemske reakce l reverzble razmee

Διαβάστε περισσότερα

Dimenzioniranje SN/NN kabela i transformatora

Dimenzioniranje SN/NN kabela i transformatora Dmezoraje SN/NN kabela trasformatora Za NN mrežu prkazau slkom potrebo je odredt presjek glavh adzemh trofazh zvoda te moofazh podzvoda obzrom a dozvolje pad apoa kod krajjeg potrošača od 6% dozvoljeu

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer FTN No Sad Katedra za motore ozla Teorja kretanja drumskh ozla Izbor prenosnh odnosa Izbor prenosnh odnosa teretnog ozla - prmer ata je karakterstka dzel motora MG OM 906 LA (Izor: http://www.dmg-dusburg.de/html/d_c_om906la.html)

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom: Nizovi Defiicija Niz je fukcija Ozake: (a ) ili a } a: R Zadatak Napišite prvih ekoliko člaova izova zadaih općim člaom: a = a = ( ) (c) a = Zadatak Odredite opće člaove izova: 3 5 7 9 ; 3 7 5 3 ; (c)

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

!!# $ %% %$ & % !'!  #$! " "" %%"" %" &" %" " " " % ((((( ((( ((((( " %%%% & ) * ((( "* ( + ) (((( (, (() (((((* ( - )((((( )((((((& + )(((((((((( +. ) ) /(((( +( ),(, ((((((( +, 0 )/ (((((+ ++, ((((() & "( %%%%%%%%%%%%%%%%%%%(

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Geodetski akultet dr s J Beba-Brkić Predavaja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Teoremi koje ćemo avesti u ovom poglavlju su osovi teoremi koji osiguravaju ispravost primjea diereijalog

Διαβάστε περισσότερα

Το άτομο του Υδρογόνου

Το άτομο του Υδρογόνου Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU METALURŠKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU METALURŠKI FAKULTET SEUČILIŠE U ZAGREBU MEALURŠI FAULE J. MALINA A. BEGIĆ HADŽIPAŠIĆ FIZIALNA EMIJA Zbrka rješeh zadataka PRI DIO Ssak,. ZAHALA Oslajajuć se a vše od ola stoljeća goda zvođeja vsokoškolske astave z Fzkale

Διαβάστε περισσότερα

1.1. Napisati relaciju kojom je moguće odrediti ukupan broj elektrona na nekoj orbiti: n

1.1. Napisati relaciju kojom je moguće odrediti ukupan broj elektrona na nekoj orbiti: n I ES EES - VAIJANA Zadatak bro... Nasat relacu koom e moguće odredt ukua bro elektroa a eko orbt: l 0 ( Z 0 l + ) [ + 3 + 5 + ( ) ].. Nasat relacu koa ovezue kocetrace elektroa šula kod čstog (trsc) oluvodča:.3.

Διαβάστε περισσότερα

Granične vrednosti realnih nizova

Granične vrednosti realnih nizova Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Zakon inercije prvi Newtonov zakon

4.1 Zakon inercije prvi Newtonov zakon FIZIK podloge za studj strojarsta 4. Daka 1 4.1 Zako ercje pr Newtoo zako Daka šr keatčke aalze uzajuć u obzr ase tjela (aterjale točke). Prje sega zučaa osost gbaja o slaa koje ga zazaju (pokreut auto

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na . Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s P P P P ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s r t r 3 2 r r r 3 t r ér t r s s r t s r s r s ér t r r t t q s t s sã s s s ér t

Διαβάστε περισσότερα

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα