FARMAKOTERAPIJA KOŽNIH OBOLJENJA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "FARMAKOTERAPIJA KOŽNIH OBOLJENJA"

Transcript

1 FARMAKOTERAPIJA KOŽNIH OBOLJENJA Miroslav Savić Katedra za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu Lojne žlezde Folikul dlake Stratum corneum (0.8mm 0.006mm) Epidermis Dermis (3 5mm) Potkožno tkivo Matriks dlake Ekkrine znojne žlezde

2 D Dermat(olog)ici D01 Antifungalni lekovi za dermatološku primenu D01A Antifungalni lekovi za topikalnu primenu D01B Antifungalni lekovi za sistemsku primenu D02 Emolijensi i protektivi D02A Emolijensi i protektivi D02B Protektivi protiv UV-zračenja D03 Preparati za lečenje rana i ulcera D03A Cikatrizanti D03B Enzimi D04 Antipruritici, uključujući antihistaminike, anestetike i dr. D05 Antipsorijatici D05A Antipsorijatici za topikalnu primenu D05AA Katrani D05AC Derivati antracena D05AD Psoraleni za topikalnu primenu D05AX Ostali antipsorijatici za topikalnu primenu D05B Antipsorijatici za sistemsku primenu D05BA Psoraleni za sistemsku primenu D05BB Retinoidi za lečenje psorijaze D05BX Drugi antipsorijatici za sistemsku primenu D Dermatologici D06 Antibiotici i hemoterapeutici za dermatološku primenu D06A Antibiotici za topikalnu primenu D06B Hemoterapeutici za topikalnu primenu D06C Antibiotici i hemoterapeutici, kombinacije D07 Kortikosteroidi, dermatološki preparati D07A Kortikosteroidi, monokomponentni D07B Kortikosteroidi, kombinacije sa antisepticima D07A Kortikosteroidi, kombinacije sa antibioticima D07B Kortikosteroidi, ostale kombinacije D08 Antiseptici i dezinficijensi D09 Lekoviti zavoji D10 Preparati protiv akni D10A Preparati protiv akni za topikalnu primenu D10B Preparati protiv akni za sistemsku primenu D11 Ostali dermatološki preparati

3 DEMATOLOŠKA NEŽELJENA DEJSTVA LEKOVA -primeri Penicilinom izazvana urtikarija (levo) i angioedem (dve slike desno) Pigmentacija izazvana amjodaronom

4 Erythema multiforme sa konjunktivitisom Stevens- Johnsonov sindrom izveštavan (vrlo retko) pri primeni brojnih lekova Bakterijske infekcije kože Impetigo Angulus infectiosus SSSS (Staphylococcal scalded skin syndrome, Pemphigus neonatorum) Cellulitis Folliculitis Furunculus Erythrasma Lupus vulgaris Lyme borreliosis

5 Impetigo vulgaris (contagiosa) s. Streptococcica (Tilbury Fox) Streptococcus β-haemolyticus grupe A, Staphylococcus aureus Impetigo bullosastaphylococcica Staphylococcus aureus phage II

6 Impetigo: Terapija PRANJE (voda, sapun, antiseptička sredstva) Otvaranje bula, pustula, mehaničko uklanjanje krusta Lokalni antibiotici i antiseptičke boje (2% sol. Eosini aq.) OPŠTA (SISTEMSKA) ANTIBIOTSKA TERAPIJA (prevencija glomerulonefritisa) CELLULITIS Streptococcus pyogenes Staphylococcus aureus Lice, donji ekstremiteti Mikrotrauma kože Dermatoze: ulcus cruris, limfedem, tinea, ekcemi... Difuzni edem i eritem, neoštre granice Lezije tople, bolne na palpaciju

7 Cellulitis: terapija Prokain penicilin 1,6 2,4 mil IU im + Metronidazol 10 dana, eventualno na kraju terapije benzatin penicilin Klindamicin 2x600 mg im 10 dana Blaži obilici mogu se lečiti peroralim antibioticima (cefalosporini, eritromicin...) Analgetici, antipiretici, hladne obloge... Folliculitis Staphylococcus aureus

8 Sycosis barbae staphylococcica FURUNCULUS Staphylococcus aureus

9 CARBUNCULUS = aglomerat furunkula Potencijalne prednosti i nedostaci sistemske i lokalne (topikalne) antibakterijske terapije Sistemska primena Lokalna primena Prednosti Penetracija u kompletnu kožu Mali rizik od sistemskih neželjenih efekata Nema topikalne senzitizacije Visoke koncentracije na površini kože Nema uticaja na intestinalnu floru Mogućnost primene sistemski neaktivnih antibiotika Nedostaci Sistemski neželjeni efekti Potencijal senzitizacije (iritantni ili alergijski kontaktni dermatitis) Razvoj rezistencije Moguć brz razvoj rezistencije Mala penetracija u inficirano Neki antibiotici slabo penetriraju u nezapaljeno tkivo tkivo Primena na pojedine segmente kože (zahtevnije za primenu)

10 DERMATITISI: sva lokalna zapaljenja kože koja obuhvataju epidermis i dermis i imaju polimorfni obrazac javljanja Grupa dermatitisa/ekcema ekcema Dermatitis e contactu allergica Dermatitis e contactu irritativa Dermatitis atopica Eczema dyshidroticum Dermatitis coccica Eczema nummulare

11 EKCEMI Pruriginozne dermatoze: Ograničeni na kožu Uzrokovani su specifičnim egzogenim agensima (kontaktni dermatitis) ili imaju multiplu etiologiju (atopijski dermatitis) Mogu biti nasledni (atopijski dermatitis) ili stečeni (kontaktni dermatitis) Imaju tendenciju ka hronicitetu Dermatitis e contactu allergica Egzogeni dermatitis IV tip preosetljivosti Slabiji alergeni alergijska reakcija posle duže ekspozicije i obrnuto Razvoj CAD lakši je na atopskom terenu i hroničnom dermatitisu šaka (domaćice) Čest kod odraslih, ređi kod dece

12 Akutni CAD h posle kontakta sa alergenom; eritem, vezikule, skvame, kruste Pruritus; uklanjanje alergena ozdravljenje Subakutni CAD Nema vezikula, prisutna lihenifikacija (znak dugotrajnije inflamacije i pruritusa) Često, ekpozicija alergenu je epizodična ili je alergen slab

13 Hronični CAD Eritem, lihenifikacija, zadebljanje kože, ragade Lokalizacija Najintenzivnije promene su na mestu kontakta Širenje: rukama alergen se prenosi na druge delove tela; hematogeno (cirkulišući T ly) bivaju zahvaćeni drugi delovi tela (periokularne regije i fleksorne strane podlaktica)

14 Histopatološki nalaz Epiderm spongioza, vezikula, akantoza, parakeratoza; Derm vazodilatacija, edem u papilama, perivaskularni mononuklearni infiltrat sa eozinofilima Dijagnoza Anamneza Epikutano, patch testiranje Najčešći alergeni: K-bihromat, kobalt-hlorid, Ni-sulfat, guma, neomicin, peru balsam, formaldehid Patch testiranje Alergen se u određenoj koncentraciji aplikuje na zdravu kožu Alergen se odstranjuje posle 48h; reakcija se čita posle 48, 72, 96 h i posle 7 dana

15 Rezultati testiranja: Negativan ( ) Slabo pozitivan (+) slab eritem Pozitivan (++) eritem, edem, vezikule Jako pozitivan (+++) bule, vezikule, erozije Komplikacije bakterijske superinfekcije, generalizacija promena (eritrodermija)

16 Patogeneza Ag male molekule koje prolaze epiderm Langerhansove ćelije obrađuju Ag i prezentuju Th 1 limfocitima u limfnim nodusima Th 1 Ly prepoznaju Ag pri sledećem kontaktu Sistemski korikosteroidi Sistemska AB terapija Lokalno obloge Kortikosteroidni kremovi ili ung Terapija

17 Dermatitis e contactu irritativa Akutni i hronični (kumulativni) CDI je najčešće uzrokovan prethodnom upotrebom sredstava za pranje oštećuju zaštini keratinski sloj Jači alergen 1 2 ekspozicije; slabiji kumulativno delovanje Klinički suvoća, pucanje kože; promene jasno ograničene, ne šire se na okolnu kožu; prisutan osećaj pečenja (nije prisutan pruritus) Patch test: alergijska i iritantna reakcija Simptomi Alergijska reakcija Iritantna reakcija Razvoj lokalne reakcije 96 časova 24 časa Širenje van mesta testa + Perzistiranje reakcije duže vremena 3 4 dana Pogoršanje test mesta pri izlaganju alergenu + Reakcija kontrolnih osoba +

18 Dermatitis atopica Odlike atopije: Sklonost ka stvaranju visokog titra IgE Porodična pojava Udruživanje respiratornih i kožnih manifestacija Etiopatogeneza atopskog dermatitisa Teren Genetika Imunološki poremećaji humoralni imunitet celularni imunitet Beta-adrenergični receptori Provocirajući faktori Iritacija (sapun, vuna, znoj) Emotivni stres Infekcija Klima (vlaga, hladnoća) Alergija (polen, dermatophagoides, kontaktna alergija)

19 Klinički znaci atopskog dermatitisa (modifikovano, Hanifin IM, Rajka G. 1980) Major znaci 1) Pruritus 2) Tipična morfologija i lokalizacija 3) Hronični recidivirajući tok 4) Pozitivna porodična ili lična atopska anamneza (astma, rinitis, AD) Minor znaci 1) Kseroza, ihtioza; pozitivni scrach testovi na multiple alergene 2) Visok serumski IgE 3) Početak pre 5. godine života 4) Sklonost kožnim infekcijama 5) Nabor donjih očnih kapaka (Dennie-Morgan-ova brazda) 6) Rekurentni konjunktivitis 7) Keratoconus, katarakta 8) Cheilitis 9) Hronične ekcemske promene na mamilama 10) Pityriasis alba 11) Bledo lice 12) Nespecifični dermatitis šaka i stopala 13) Intolerancija prema vuni, znojenju Klinička slika Do 2. godine Eczema infantum lice, ekstenzorni aspekti ekstremiteta, trup eritem, vezikule, kruste

20 Klinička slika Posle 2. godine Prurigo Besnier vrat, prekubitalno, poplitealno, okolina zglobova plakovi sa lihenifikacijom i deskvamacijom Lečenje Upoznati prirodu bolesti; oblozi emolijentni kremovi sa 2 3% uree; Kortikosteroidni kremovi klase IV i III Antihistaminici; retko kortikosteroidi PUVA posle puberteta

21 Lečenje atopijskog dermatitisa Težina bolesti Suva koža Svrab i/ili rani znaci zapaljenja Razvijeni oblik TRETMAN Raimer SS. Clin Pediatr 2000; 39: 1 14 Emolijensi Topikalni steroidi Topikalni imunomodulatori: takrolimus i pimekrolimus predstavljaju dodatnu terapijsku mogućnost Kod teških, refraktornih slučajeva: UV zračenje, oralni kortikosteroidi, ciklosporin, azatioprin, metotreksat, interferon-gama Dermatitis seborrhoica Hronično no zapaljenje kože e na područjima gde su lojne žlezde najbrojnije i najgušće: seboroične regije Pogađa najmanje 10% populacije, a gljivica Malassezia (Pityrosporum) ovale se smatra kauzalnim organizmom; ipak, postoje i drugi organizmi uključeni u etiologiju, kao što je grinja Demodex folliculorum

22 Corona seborrhoica

23 Psoriasis Hronično zapaljenjsko, u osnovi autoimunsko, oboljenje kože koje karakterišu povratne egzacerbacije i remisije jasno odvojenih, eritematoznih papula i plakova, koji su često pokriveni srebrnasto-belim ljuspama Patološka aktivacija T ćelija koje stvaraju citokine odgovorne za hipeproliferaciju keratinocita, što rezultuje (približno) sedmostrukim ubrzanjem proliferacije epidermalnih ćelija, u poređenju sa normalnim epidermom Udubljenja na noktima prominentan znak u 25% slučajeva

24 Psorijaza tipa plaka: najčešći oblik

25 inveterata Corona psoriatica

26 Psoriasis inversa

27 Psoriasis unguium

28 Psoriasis pustulosa

29 Terapijske mogućnosti Naldi L and Rzany B. Clinical Evidence 2006;15:1-4 Lokalno Sistemski/bolnički Emolijensi Topikalni katran kamenog uglja Topikalni ditranol Topikalni vitamin D i analozi Topikalni kortikosteroidi Topikalni retinoidi plus kombinacije Fototerapija Metotreksat Oralni retinoidi Ciklosporin Hidroksiureja Azatioprin Sistemski steroidi TNF-alfa lekovi T-limfocitni lekovi efalizumab, alefacept Lečenje psorijaze Topikalna terapija: keratolitici, kortikosteroidi,analozi vitamina D (kalcipotrien i kalcitriol), tazaroten, katran kamenog uglja, antralin, inhibitori kalcineurina Sistemska terapija: acitretin; ciklosporin, takrolimus, metotreksat, mikofenolat mofetil, sulfasalazin, 6-tioguanin, hidroksiurea... Biološka terapija: rekombinantni humani citokini, humanizovana monoklonska antitela (infliksimab...): utiču na aktivnost T limfocita; izuzetno visoki zahtevi za efikasnost u proceduri registracije PUVA (oralni metoksalen + UVA): podaci o povećanoj učestalosti melanoma, određeni izveštaji i o riziku od nemelanomskih kožnih kancera

30 Retinoidi kod psorijaze Acitretin je jedini retinoid za peroralnu primenu kod psorijaze Osnovna indikacija: palmo-plantarna pustularna psorijaza, teška, ekstenzivna i rezistenta na druge oblike terapije. Rizik od teratogenosti traje dve godine od završetka terapije! Uobičajeni terapijski odgovor na acitretin sastoji se od deskvamacije (sa eritemom ili bez njega) koju sledi reepitelizacija. Od retinoida, kod psorijaze se topikalno može primeniti tazaroten, za lečenje blagih do umerenih psorijatičnih plaka Kontraindikovan kod trudnoće i dojenja Vrlo često se javljaju pruritus, eritem, peckanje, iritacija OBOLJENJA SEBACEALNIH ŽLEZDA SEBORRHOEA SEBOSTASIS ACNE VULGARIS ACNE MEDICAMENTOSA ACNE OLEOSA ROSACEA DERMATITIS PERIORALIS (Dermatitis steroides)

31 ACNE VULGARIS Androgen zavisno oboljenje koje se javlja u pubertetu i adolescenciji u seboroičnim regijama, a karakteriše se komedonom kao početnom promenom ETIOPATOGENEZA Retenciona folikularna hiperkeratoza Hiperfunkcija sebacealnih žlezda Propionibacterium acnes Androgeni ACNE VULGARIS Etiologija i patogeneza vulgarnih akni

32 ACNE VULGARIS Mehanizam nastajanja ACNE VULGARIS

33 ACNE VULGARIS ACNE VULGARIS

34 Lečenje akni vulgaris Blage akne se leče sa topikalnim retinoidima, topikalnim amtimikrobnim lekovima, salicilnom kiselinom ili azelainskom kiselinom Umerene akne se leče sa topikalnim retionoidima u kombinaciji sa oralnim antibioticima i/ili benzoil peroksidom Teške akne se često leče sa oralnim izotretinoinom Većina intervencija primarno sprečava stvaranje novih akni, a ima minimalni uticaj na postojeće lezije Otuda, za postizanje vidljivih rezultata može da bude potrebno i 8 nedelja tretmana ACNE VULGARIS TERAPIJA LOKALNA Neinflamovane akne Topikalni retinoidi (tretinoin 0,01%, adapalen 0,1%, tazaroten 0,1%) Azelainska kiselina (20% krem) Inflamovane akne Benzoil peroksid (2,5%, 5%, 10%) Lokalni antibiotici: tetraciklin, eritromicin, klindamicin (1-4% losion) Azelainska kiselina Istovremene inflamovane i neinflamovane akne Lokalni retinoid (ujutru) Benzoil peroksid ili lokalni antibiotik (uveče)

35 TERAPIJA ACNE VULGARIS OPŠTA Antibiotici Tetraciklini (tetraciklin, oksitetraciklin, doksiciklin, minocilklin) tetraciklin 1g/dan (3 meseca) 500 mg/dan (3 meseca) doksiciklin, minocilklin 100mg/dn eritromicin 1g/dan (3 meseca) 500 mg/dan (3 meseca) Izotretinoin 0,5-1mg/kg (ukupna doza mg/kg) (kontraindikovan u trudnoći) Hormoni (daju se samo ženama) Estrogen Antiandrogen Spironolakton Sistemski kortikosteroidi Prednizolon (kratkotrajno) ROZACEA Inflamatorna dermatoza hroničnog toka lokalizovana na licu kod osoba oba pola (češće žena) srednje životnog doba ETIPATOGENEZA Konstitucija crveno lice Sklonost ka naletima facijalnog eritema (emocije, začini, alkohol) Seboreja (kod rinofime) Demodex folliculorum (akneinfomne promene)

36 ROZACEA TERAPIJA OPŠTE MERE HIGIJENSKO DIJETETSKI REŽIM Izbegavati: Alkohol, kafu, duvan, topla pića, začine, sunce, vazodilatatore LOKALNA Metronidazol u gelu (0,75%) ili kremu (1%) Eritromicin ili klindamicin (1-3%) u losionu Ihtiol 3% u miksturi Preparati za zaštitu od sunca SPF > 15 DERMATITIS PERIORALIS (Dermatitis steroides) Inflamatorna dermatoza nastala kao posledica dugotrajne lokalne upotrebe najčešće fluorisanih kortikosteroida, koji su primenjeni zbog prethodne najčešće banalne dermatoze Prekid lokalne kortikosteroidne terapije dovodi do egzarcerbacije promena Rebound - fenomen

37 DERMATITIS PERIORALIS (Dermatitis steroides) OPŠTE MERE Lokalnu kortikosteroidnu terapiju treba odmah obustaviti i pacijentu objasniti prirodu pogoršanja (rebound fenomen) Do izlečenja dolazi za nekoliko meseci (3-6) posle prekida korikosteroidne terapije LOKALNA Eritromicin ili klindamicin (1-3%) u losionu Ihtiol 3% u miksturi Indiferentni kremovi OPŠTA (SISTEMSKA) Tetraciklin (eritromicin) 1g/dan (3-6 meseci) Doksiciklin 100mg/dan Metronidazol mg/dan Prekancerozne lezije i karcinomi kože Karcinom skvamoznih ćelija Invazivni oblik na usnama In situ

38 Karcinom bazalnih ćelija Karcinom bazalnih ćelija Najčešći oblik kancera kod kavkaske rase Prevalencija jednaka svim drugim slučajevima kancera zajedno

39 Displastični mladeži Melanom sa površinskim širenjem koji nastaje u okviru displastičnog mladeža

40 mladež melanomi

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

Endokrini pankreas-insulin i glukagon. Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici

Endokrini pankreas-insulin i glukagon. Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici Endokrini pankreas-insulin i glukagon Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici Hormoni pankreasa Langerhansova ostrvca A (α): glukagon B (β): insulin D (δ): somatostatin F

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Opšte KROVNI POKRIVAČI I 1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

I SPECIJALNA DERMATOVENEROLOGIJA I ERITEMATOZNE DERMATOZE

I SPECIJALNA DERMATOVENEROLOGIJA I ERITEMATOZNE DERMATOZE I SPECIJALNA DERMATOVENEROLOGIJA I ERITEMATOZNE DERMATOZE 1. Eritem je po definiciji osnovna eflorescencija: a. Eritematoznih dermatoza b. i Eritematoznih i buloznih dermatoza c. Eritematoznih, buloznih

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Sunce, vitamin D i koža. Lidija Kandolf Sekulović Klinika za kožne i polne bolesti VMA

Sunce, vitamin D i koža. Lidija Kandolf Sekulović Klinika za kožne i polne bolesti VMA Sunce, vitamin D i koža Lidija Kandolf Sekulović Klinika za kožne i polne bolesti VMA Vitamin D u fokusu Metabolizam vitamina D Nove uloge vitamina D Vitamin D i kancer Vitamin D i autoimunske bolesti

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

MERNA NESIGURNOST BEO-LAB

MERNA NESIGURNOST BEO-LAB MERNA NESIGURNOST BEO-LAB Ispitivani parametar Jedinica mere 1. Urea 2. Kreatinin µmol/l Merna nesigurnost L1: ± 0.20 7,05 L2: ±0,69 21,78 L1: ± 4,0 L2: ± 26,5 Za Koncentraciju analita do- 108 387 L1:

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Bakteriološka dijagnostika infekcija i oboljenja izazvanih. Streptococcus i Enterococcus

Bakteriološka dijagnostika infekcija i oboljenja izazvanih. Streptococcus i Enterococcus Bakteriološka dijagnostika infekcija i oboljenja izazvanih bakterijama rodova Streptococcus i Enterococcus Rod Streptococcus Gram pozitivne koke raspoređene u lancima nepokretne asporogene nutritivni izbirači

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Primarna proizvodnja biološki hazardi

Primarna proizvodnja biološki hazardi Primarna proizvodnja biološki hazardi Dr Vera Katić Primarna proizvodnja- biološki hazardi Hrana za životinje Salmonella (S. Enteridis) BSE Voda za napajanje Salmonella, Campylobacter, Kriptosporidije

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79 TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

SAŽETAK KARAKTERISTIKA LEKA

SAŽETAK KARAKTERISTIKA LEKA SAŽETAK KARAKTERISTIKA LEKA Ovaj lek je pod dodatnim praćenjem. Time se omogućava brzo otkrivanje novih bezbednosnih informacija. Zdravstveni radnici treba da prijave svaku sumnju na neželjene reakcije

Διαβάστε περισσότερα

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na . Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija

Διαβάστε περισσότερα

ULOGA PREHRANE U TERAPIJI DERMATOLOŠKIH PATOLOGIJA. Željko Brkid, DMV, DDL ZAGREB d.o.o. Zagreb,

ULOGA PREHRANE U TERAPIJI DERMATOLOŠKIH PATOLOGIJA. Željko Brkid, DMV, DDL ZAGREB d.o.o. Zagreb, ULOGA PREHRANE U TERAPIJI DERMATOLOŠKIH PATOLOGIJA Željko Brkid, DMV, DDL ZAGREB d.o.o. Zagreb, 15.10.2011. DERMATOLOŠKA PATOLOGIJA. i hrana kao dio slagalice koji mora sjesti na svoje mjesto Prehrana

Διαβάστε περισσότερα

Prediktor-korektor metodi

Prediktor-korektor metodi Prediktor-korektor metodi Prilikom numeričkog rešavanja primenom KP: x = fx,, x 0 = 0, x 0 x b LVM α j = h β j f n = 0, 1, 2,..., N, javlja se kompromis izmed u eksplicitnih metoda, koji su lakši za primenu

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

IMUNOFARMAKOLOGIJA. Imunomodulatori

IMUNOFARMAKOLOGIJA. Imunomodulatori IMUNOFARMAKOLOGIJA Miroslav Savić Katedra za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu Imunomodulatori Imunosupresivi četiri klase: glukokortikoidi, ligandi imunofilina (ciklosporin i

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

MERE PREVENCIJE ZA NASTANAK DEČJE ASTME. Doc. dr Gordana Kostić Dr Aleksandra Ćalasan

MERE PREVENCIJE ZA NASTANAK DEČJE ASTME. Doc. dr Gordana Kostić Dr Aleksandra Ćalasan MERE PREVENCIJE ZA NASTANAK DEČJE ASTME Doc. dr Gordana Kostić Dr Aleksandra Ćalasan ASTMA-MENADŽMENT 1. RAZVOJ PARTNERSKOG ODNOSA IZMEĐU BOLESNIKA, PORODICE I LEKARA 2. PREPOZNAVANJE FAKTORA RIZIKA I

Διαβάστε περισσότερα

Advantan se primjenjuje topikalno jedanput dnevno u tankom sloju na oboljele dijelove kože te lagano utrlja.

Advantan se primjenjuje topikalno jedanput dnevno u tankom sloju na oboljele dijelove kože te lagano utrlja. Sažetak opisa svojstava lijeka 1. NAZIV LIJEKA Advantan 1 mg/g krema 2. KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV 1 g kreme sadrži 1 mg metilprednizolonaceponata. Pomoćne tvari s poznatim učinkom: 1 g kreme

Διαβάστε περισσότερα

BIOLOŠKA TERAPIJA PSORIJAZE

BIOLOŠKA TERAPIJA PSORIJAZE 1 BIOLOŠKA TERAPIJA PSORIJAZE I Psorijaza je hronična, sistemska imunski posredovana inflamatorna bolest čije su promene na koži njena najvidljivija komponenta. Ona zahvata približno 1 3 % svetske populacije,

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα