Energetski transformatori

Transcript

1 Eergetski trasformatori Osovi podaci: prijeosi omjer aziva saga spoj trasformatora relativi apo kratkog spoja mogućost promjee prijeosog omjera (regulacija) ači hlađeja

2 Prijeosi omjer: Trasformatori sage omjer broja zavoja primare i sekudare strae trasformatora približo je jedak omjeru primaog i sekudarog apoa za trasformator u prazom hodu često se prijeosi omjer avodi kao omjer azivih apoa primare i sekudare strae trasformatora (za trofazi trasformator to su liijske vrijedosti) realo, da bi se kompezirao pad apoa u trasformatoru (a djelomičo i u mreži), trasformatori se grade tako da a sekudaroj strai imaju određei broj zavoja više (pr. 5%) pri tome se pod sekudarom straom podrazumijeva o straa a koju se trasformira eergija silazi trasformatori: sekudara straa je iskoaposka (pr. /.5 kv) uzlazi trasformatori: sekudara straa je višeaposka (pr. 5.5/ kv) ako se trasformator u mreži koristi i kao uzlazi i kao silazi, oda prijeosi omjer ovisi o prilikama u mrežama koje povezuje

3 Naziva saga: Trasformatori sage za dvoamoti trasformator to je privida saga za koju je dimezioira trasformator, a dobiva se iz izraza: S = 3 U prethoda defiicija, iako se koristi u većii propisa, ije u skladu s defiicijom koja se uobičajeo koristi kao defiicija azive sage strojeva aziva saga stroja je izlaza saga, pa bi izlazu sagu dvoamotog trasformatora trebalo određivati preko sekudarog apoa pri azivoj sekudaroj struji (a e preko U sekudarog apoa u prazom hodu) o u tom bi slučaju sekudari apo opterećeog trasformatora ovisio o faktoru sage opterećeja, zbog čega bi azivu sagu bilo potrebo defiirati s obzirom a faktor sage opterećeja trasformatora

4 Naziva saga: Trasformatori sage trasformatori se stadardiziraju prema azivim sagama: za /x kv:, 4, 63 MVA za 3(35)/ kv:.6, 4, 8, 6 MVA za /.4 kv: 5,, 4, 5, 4, 63,, kva za troamote trasformatore potrebo je pozavati azivu sagu svakog amota posebo pr. 6/4/ MVA pri tome je aziva saga trasformacije među pojediim amotima ograičea azivom sagom oog amota koji ima maju azivu sagu (pr. S =4 MVA, S 3 = MVA, S 3 = MVA)

5 Trasformatori sage Spoj trasformatora: grupa spoja trasformatora ovisi o zahtjevima mreže (pr. da li se u mreži uzemljuje ultočka) za povezivaje VN mreža ajčešće korištee grupe spoja su: Yy Yd5 Dy5 Yy upotrebljava se za trasformatore majih saga, pogotovo kada su obje ultočke uzemljee bilo eposredo, bilo preko prigušice Dy5 ili Yd5 se koriste kada je potrebo u uzemljiti ultočku samo a jedoj strai Yd5 je povoljo koristiti za spoj elektrae s mrežom (tada se geerator spaja a amot spoje u trokut čime se postiže da treći harmoik koji se pojavljuje pri magetiziraju trasformatora e prelazi u mrežu)

6 Trasformatori sage Spoj trasformatora: daas se sve više koriste troamoti trasformatori, pogotovo ako se radi o vrlo visokim apoima Yyd5 amoti ajvišeg i sredjeg apoa su spojei a zvijezdu koju je moguće uzemljiti (ormalo se uzemljuju mreže višeg apoa) Yyd5 koristi se i kada je uzmeljea samo jeda ultočka, odoso ako se predviđa priključak sikroog kompezatora (spaja se a amot spoje u trokut) Yd5y koristi se u elektraama za priključak vlastitog potroška (geerator je priključe a amot spoje u trokut) Yd5d5 trasformacija eergije dvaju geeratora preko jedog trasformatora (geeratori su priključei a amot spoje u trokut)

7 Trasformatori sage Relativi apo kratkog spoja (u k ): priroda karakteristika svakog trasformatora koja proizlazi iz jegove izvedbe (geometrije) što se tiče ormalog pogoa povoljiji je maji u k, dok u uvjetima kratkog spoja veći ormalo se kreće između 3 i % iže vrijedosti se odose a trasformatore majih saga Promjea prijeosog omjera (regulacija): radi mogućosti regulacije apoa trasformatori se izvode s određeim brojem zavoja koji se mogu isključiti ili uključiti iz prijeosog omjera razlikujemo : trasformatore s otcjepima regulacijske trasformatore

8 Trasformatori sage Promjea prijeosog omjera (regulacija): trasformatori s otcjepima: prijeosi omjer je moguće mijejati samo u bezaposkom staju običo se izvode s: 3 položaja preklopke: pr. 3kV ± 5%/,5 kv => 3.5/.5 kv; 3/.5 kv; 8.5/.5 kv 5 položaja preklopke: pr. 3 kv ± x5%/.5 kv uobičajei otcjepi su ±4% ili ±5% (ali može i ±.5% ili ±7.5%) s obzirom a kostrukciju trasformatora izvedba otcjepa je epovolja (aksijale sile među amotima zbog esimetrije amota, refleksija vala preapoa a otvoreim otcjepima i sl.) pa je otcjepe potrebo izbjegavati ako je moguće

9 Trasformatori sage Promjea prijeosog omjera (regulacija): regulacijski trasformator: moguće je mijejati prijeosi omjer za vrijeme pogoa izvode s većim brojem otcjepa ego tzv. trasformatori s otcjepima uobičajeo se maksimala regulacija kreće u graicama ± % ili ± % pri tome je apo jedog stupja regulacije.5 % pr. za kv ± x.5% /.5 kv moguć je položaj regulacijske sklopke (od 6.5/.5 kv do 93.5/.5 kv) regulacijska sklopka može se smjestiti i a VN i a NN strau, ali običo se smješta a VN strau jer su tamo struje maje pa je regulacijska sklopka jeftiija i lakša

10 Trasformatori sage Promjea prijeosog omjera (regulacija): regulacijski trasformator: izvedbe: kao jeda jediica u koju je smješte trasformator i regulacijska sklopka dvije jediice u jedoj se alazi trasformator fiksog prijeosog omjera, a u drugoj autotrasformator s regulacijskom sklopkom druga kombiacija je povoljija glede sigurosti pogoa jer u slučaju kvara a ekoj od kompoeti druge jediice, prva jediica (trasformator) ostaje u pogou primjea: HE ije potrebo predvidjeti regulacijske trasformatore jer se promjea apoa može postići regulacijom apoa a geeratoru TE ekoomičije je ostvariti veliki opseg regulacije apoa regulacijskim trasformatorom ego izgradjom geeratora s mogućošću takve regulacije

11 Trasformatori sage Nači hlađeja: hlađeje prirodim strujajem zraka pored stjeki kotla trasformatora ili prigrađeih hladioika hlađeje prisilom cirkulacijom ulja kroz hladioik koji se hladi prirodim strujajem zraka, prisilom vetilacijom, ili vodom

12 Trasformatori sage Paralela rad trasformatora: da bi bio moguć paralela rad trasformatora i omogućilo se puo iskorišteje jihove azive sage, potrebo je ispuiti sljedeće uvjete: jedaki prijeosi omjeri približo jedaki azivi apoi ista grupa spoja približo jedaki relativi apoi kratkog spoja omjer azivih prividih saga e veći od 3:

13 Trasformatori sage Paralela rad trasformatora: jedaki prijeosi omjeri: ako su ejedaki prijeosi omjeri: pr. 3/ i 3/.5 kv prazi hod: trasformator s većim sekudarim apoom (3/.5 kv) protjerati će struju izjedačeja kroz oba trasformatora ΔV ΔV ΔV S a = = Z X u k U a ΔV = (%) V uk ΔV = V u k prazi hod opterećei trasformatori pr. uk = 5%, a = 5% ΔV V = 5%

14 Trasformatori sage Paralela rad trasformatora: jedaki prijeosi omjeri: ako su ejedaki prijeosi omjeri: pr. 3/ i 3/.5 kv opterećei trasformatori: opterećivajem a sekudaroj strai povećati će se opterećeja jedog, a smajivati opterećeje drugog trasformatora prije ego što sekudaro priključeo opterećeje dosege vrijedost zbroja jihovih azivih saga doći do azivog opterećeja prvog trasformatora zači, mogućost opterećivaja paralelo spojeih trasformatora ejedakih prijeosih omjera zato je maja od zbroja jihovih azivih saga (tim više što je ΔV razlika prijeosih omjera veća, a u k maji) prazi hod opterećei trasformatori

15 Trasformatori sage Paralela rad trasformatora: približo jedaki azivi apoi: azivi apoi paralelo spojeih trasformatora e moraju biti u potpuosti jedaki pr. mogu se paralelo spojiti dva trasformatora jedakih prijeosih omjera, ali različitih azivih apoa: 3/ kv i 3.5/.5 kv ako je pogoski apo višeaposke strae jedak višem azivom apou (3.5 kv), teći će ešto povećaa struje magetiziraja kroz prvi trasformator treba voditi račua da je trasformator građe tako da može izdržati pogo s apoom koji je do 5% viši od azivog

16 Trasformatori sage Paralela rad trasformatora: ista grupa spoja: paralelim spajajem trasformatora različitih grupa spoja potekla bi velika struja izjedačeja pr. za ajmaji fazi pomak sekudarih apoa (3 ), razlika sekudarih apoa (ΔV/V)%=5%, pa bi struja izjedačeja (pr. za u k =%) bila bi veća od.5 =>ije moguć paralela rad trasformatora različitih grupa spoja zamjeom stezaljki kod priključka a sabirice moguće je postići da se trasformator poaša prema mreži kao da je druge grupa spoja (pr. a slici su prikazai razi priključci Yd trasformatora tako da se o poaša prema mreži kao da je u spoju Yd5)

17 Trasformatori sage Paralela rad trasformatora: približo jedaki relativi apoi kratkog spoja: opterećeje među trasformatorima s jedakim relativim apoom kratkog spoja (u k = =u k ) dijeli se proporcioalo azivim sagama trasformatora, zbog čega je trasformatore moguće opteretiti sagom koja odgovara zbroj azivih saga pojediih trasformatora ako relativi apoi kratkog spoja isu jedaki: Z = Z =... = Z u U Z ki i = i =,.. Si S i i = i =,.. 3U uk u S = k S S S =... = uk S S

18 Trasformatori sage Paralela rad trasformatora: približo jedaki relativi apoi kratkog spoja: ako relativi apoi kratkog spoja isu jedaki: maksimalo dopušteo opterećeja grupe: Smax = uk mi S i i= uki Si Si = Smax uki Sj j= ukj tada je trasformator s ajmajim relativim apoom kratkog spoja azivo optereće gorji izraz vrijedi i sasvim općeito za eko opterećeje S S max a sekudaroj strai

19 Trasformatori sage Paralela rad trasformatora: približo jedaki relativi apoi kratkog spoja: paralelo spajaje trasformatora za koje je ajveća pojediača razlika relativih apoa kratkog spoja veća od % aritmetičke sredie svih relativih apoa kratkog spoja, kao trajo rješeje ije opravdao iz ekoomskih razloga zbog emogućosti iskorišteja jihove pue sage (zbroj azivih saga pojediih trasformatora u paralelom radu) omjer azivih prividih saga e veći od 3:: jedakost padova apoa u svim paralelo spojeim trasformatorima i po izosu i po fazi biti će postiguta samo ako je omjer R/X svih trasformatora jedak taj je uvjet ormalo ispuje u trasformatorima približo jedakih azivih saga

20 Trasformatori sage Paralela rad trasformatora: omjer azivih prividih saga e veći od 3:: ako je omjer azivih saga veći od :3, postojati će velika razlika između omjera R/X u trasformatorima i pored toga što su im relativi apoi kratkog spoja jedaki, pa će se pojaviti struja izjedačeja već u prazom hodu slika prikazuje padove apoa u dva trasformatora: iste azive sage istih relativih apoa kratkog spoja različitih omjer R/X uz pretpostavku da kroz oba trasformatora teku jedake struje, što bi bilo poželjo s obzirom a mogućost iskorišteja trasformatora a sekudaru se javljaju različiti apoi V i V, pa će u paralelom spoju razlika apoa δv protjerati struju izjedačeja kroz trasformatore

21 Prigušice amjea: smajeje struja kratkog spoja, a poekad da omoguće paralela rad trasformatora sa zato različitim relativim apoima kratkog spoja izvedba: svitak bez željeza (tri faze su međusobo električki odvojee) spajaje: u seriju s potrošačima i izvorima podaci: azivi apo (U ) azivi apo dijela mreže gdje se prigušica ugrađuje i prema kojem je dimezioiraa jezia izolacija prolaza saga (S ) saga koja se trajo može preositi prigušicom a da se pri tome jezii amoti e zagriju preko dopuštee vrijedosti pri tome je aziva struja prigušice: = S 3 U

22 Prigušice podaci: relativi apo kratkog spoja (U k ) defiira se a aaloga ači kao i kod trasformatora pokus: a stezaljke amota jede faze prigušice arie se takav apo V k da prigušicom proteke struja uk = Xd = 3Vk U Vk = % 3Vk U S u = k U S (Ω) prigušice se grade za azive apoe do 35 kv i u k =5,6, i %

23 izbor prigušice: azivi apo prolaza saga Prigušice uz kotrolu s obzirom a (prema VDE): diamičku graiču struju prigušice pri kratkom spoju mora vrijediti da je udara struja pri ajepovoljijem kratkom spoju u dijelu mreže gdje se prigušica ugrađuje maja od 5 termička graiča struja pri kratkom spoju mora vrijediti da je termička struja pri ajepovoljijem kratkom spoju u dijelu mreže gdje se prigušica ugrađuje maja od

24 Kabeli elemet koji služi za međusobo povezivaje dijelova postrojeja ili postrojeja i trošila kabeli se razlikuju prema: ačiu izolacije: ulji, pliski, impregirai papir, termoplastiči polietile, poliviilklorid, umrežei polietile, etilepropile zaštiti od mehaičkih oštećeja: olovo, čeliča traka, čeliča žica i sl. vrsta vodiča: bakar,alumiij izbor kabela: azivi apo maksimala struja u ormalom pogou (aziva struja) pr. za bakree trožile kabele s papirom izolacijom

25 izbor kabela: Kabeli maksimala struja u ormalom pogou (aziva struja) prema maksimaloj struji u ormalom pogou u ekom dijelu mreže ( max ) odabire se iz kataloga proizvođača odgovarajući kabel takvog presjeka q da vrijedi: tabl k k k 3 k 4 max gdje su k, k, k3, k4 korekcioi faktori defiirai uvjetima polagaja: k < za kabel polože s pokrovom (.8-.9), k = za kabel polože bez pokrova k ako se u istom rovu alazi više kabela (ili jedožilih kabelskih sistema) H. Požar, Visokoaposka rasklopa postrojeja, str. 37 k 3 ako je kabel polože u zemlju ili zrak, ali se temperatura tla ili zraka razlikuje od C - H. Požar, Visokoaposka rasklopa postrojeja, str. 373 k 4 ako je kabel polože u zrak - H. Požar, Visokoaposka rasklopa postrojeja, str. 37

26 izbor kabela: Kabeli struja kratkog spoja mjerodava za ugrijavaje presjek odabra prema maksimaloj struji u ormalom pogou potrebo je kotrolirati s obzirom a dozvoljeo zagrijavaje za vrijeme trajaja kratkog spoja može se izvesti (za karakterističe vrijedosti ovise o materijalu kabela), da je potreba presjek kabela s obzirom a zagrijavaje za vrijeme trajaja kratkog spoja: q ks α t gdje je: α veličia koja ovisi o materijalu vodiča i dozvoljeom adzagrijavaju u vrijeme trajaja kratkog spoja pr. kabeli s bakreim vodičima α [7,9] kabeli s alumiijskim vodičima α [,4] t struja kratkog spoja mjerodava za ugrijavaje pri ajepovoljijoj vrsti kratkog spoja kroz kabel (ka) t trajaje kratkog spoja (s) t (mm )

27 izbor kabela: ukoliko ije ispujeo Kabeli qks q mora se iz kataloga proizvođača uzeti kabel prvog većeg presjeka koji zadovoljava taj uvjet

28 Mjeri trasformatori uređaji za mjereje i zaštitu, bez obzira a aposku raziu, se e priključuju direkto a vodove jer bi to zato poskupilo jihovu izvedbu visoki apoi: izolacija, dimezije istrumeata i releja velike struje: presjeci vodiča, sile među vodičima stoga se upotrebljavaju mjeri trasformatori koji pogoske apoe (aposki mjeri trasformatori) i struje (struji mjeri trasformatori) trasformiraju a stadarde vrijedosti: struje do 5A (A) apoi do V a taj ači se istrumeti i releji mogu stadardizirati što zato pojedostavljuje jihovo projektiraje i proizvodju

29 Struji mjeri trasformatori Nači rada: kao i trasformatori sage imaju primari i sekudari amot s željezom jezgrom od limova (slika a) primari se amot spaja u seriju s potrošačima pa je a taj ači struja kroz taj amot gotovo eovisa o teretu a sekudaroj strai a slici b prikazaa je ekvivaleta shema strujog mjerog trasformatora, a a slici c prikazaa je shema istog trasformatora uz pretpostavku prijeosog omjera : E E ( = = ( Z + Z) Z ) = = ( )

30 Struji mjeri trasformatori Nači rada: struja magetiziraja uz kostatu primaru struju ovisi o impedaciji priključeoj a sekudaroj strai: ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) f (Z) U f (Z) Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z Z E E = = + + = = + = + = + = + = = raste raste Z

31 Nači rada: Struji mjeri trasformatori usporedba SMT s trasformatorom sage za trasformator sage U i su eovisi o impedaciji tereta priključeog a sekudaru strau iz tih razlika slijedi i različito poašaje ovih trasformatora u prazom hodu i kratkom spoju a stezaljkama sekudare strae PRAZN HOD SMT-a: kroz primari amot teče struja koju trebaju potrošači, pa kako u sekudarom amotu ema struje, iti protjecaja koje bi se suprostavilo protjecaju primare struje, ukupa struja = služi za magetiziraje jezgre tolika struja magetiziraja, kad primara struja ostae u graicama azive vrijedosti, dovesti će do zatog povećaja idukcije u željezoj jezgri posljedičo dolazi do:. povećaje gubitaka u željezu dolazi do zagrijavaja jezgre, pa može doći i do izgaraja izolacije, te da željezi limovi promijee magetska svojstva

32 Nači rada: Struji mjeri trasformatori PRAZN HOD SMT-a: φ. povišeje apoa a stezaljkama SMT-a povišeje apoa a sekudarim stezaljkama SMT-a može ugroziti izolaciju SMT-a i dovesti u opasost osoblje e kod trasformatora sage su tok φ i i elektromotora sila e siuse veličie, φ dok struja magetiziraja sadrži osim φ osovog vala i valove trostruke i viših frekvecija i e kod SMT-a u prazom hodu je struja = siusa zato tok tok φ i elektromotora t sila e e mogu biti siusi radi oblika krivulje magetiziraja (petlje histereze) radi agle promjee toka u području u kojem je tok blizu vrijedosti ula, dolazi do zatih apoa (e=-dφ/dt) stoga se e smije ostavljati otvore sekudari amot SMT-a

33 Struji mjeri trasformatori Nači rada: KRATK SPOJ SMT-a: ema ikakve opasosti po SMT ako se jegove sekudare stezaljke kratko spoje sekudara struja ovisi samo o primaroj struji (što je S privida aziva saga SMT-a veća ovaj je izraz točiji) zaključak: SMT je moguće ostaviti trajo u pogou s kratko spojeim sekudarim stezaljkama jer će pri tome struja a sekudaroj strai biti tek ezato veća od struje u ormalom pogou uz priključeu impedaciju Z Z uz Z Z Z Z E ) ( Z = = = = =

34 Struji mjeri trasformatori Osove karakteristike: prijeosi omjer struja pogreška kuta pogreška klasa točosti struji višekratik azivi teret ili aziva saga trasformatora

35 Struji mjeri trasformatori Prijeosi omjer: omjer primare i sekudare azive struje (e odgovara omjeru broja zavoja zbog struje magetiziraja ) prema primaroj azivoj struji SMT-a se odabire tako da oa bude eposredo veća od maksimale pogoske struje u dijelu mreže gdje se SMT priključuje (treba izbjegavati velike razlike između i max_pog ) jer su time veće struje pogreške SMT-a stadarde vrijedosti primarih struja: m*, m*5, m*, m*3, m*5, m*75 (A) m=,, stadarde vrijedosti sekudarih struja: 5 () A A se koristi samo kada je duljia vodova između SMT-a i uređaja (mjerih ili zaštitih) velika a taj je ači za iste R gubitke potreba maji presjek vodova u sekudarom krugu

36 Struji mjeri trasformatori Prijeosi omjer: A ije preporučljivo koristiti kada je saga i struji višekratik SMT-a velik (što zači da sekudara struja vrlo vjero prati porast primare struje za vrijedosti struja puo veće od azivih vrijedosti) jer će u slučaju kratkog spoja u primarom strujom krugu doći do začajog povećaja sekudarog apoa, pa time i mogućosti proboja izolacije u sekudarom krugu pr. eka je SMT azive sage 4 kva, struji višekratik =, U =4 V, pri kratkom spoju u primarom krugu sekudara struje može postići i = A, zbog čega je i U =x4=4 V zači, A je preporuka koristiti u postrojejima gdje struje kratkog spoja isu velike i gdje je moguće koristiti SMT maje sage, što je gotovo redovit slučaj u rasklopim postrojejima s U 6 kv ako su u postrojejima primare azive struje velike, može se koristiti i A kako bi se smajio sekudari apo ( => => => E ~ )

37 Struji mjeri trasformatori Struja pogreška: defiicija: Δi = K % K je prijeosi omjer (omjer primare i sekudare azive struje) i su apsolute vrijedosti primare i sekudare struje Kuta pogreška: defiiraa je kutom između primare i sekudare struje (pozitiva je ako sekudara struja prethodi primaroj)

38 Struji mjeri trasformatori Klasa točosti (kl): kada bi SMT bio izvede s prijeosim omjerom K jedakim omjeru broj zavoja sekudare i primare strae ( / ), struja pogreška bi stalo bila egativa ( ) ( ) i K K i < = = Δ = = = Δ ako SMT ima maji broj zavoja a sekudaroj strai (K> / ), oda vrijedost od Δi može biti i pozitiva, ali i ula za eku vrijedost od K K i > < = = = Δ >

39 Struji mjeri trasformatori Klasa točosti: odgovara maksimalo dopušteoj strujoj pogrešci SMTa pri azivoj struji i azivom teretu pr. SMT klase točosti kl=. ima dozvoljeu struju pogrešku Δi±.% pri i Z razlikujemo slijedeće klase točosti: osim pri azivoj struji defiirau su i maksimalo dozvoljee struje pogreške i pri primarim strujama <

40 Struji mjeri trasformatori Struji višekratik (): jime je opisao poašaje SMT-a pri primarim strujama puo većim od azive vrijedosti, adstruja karakteristika SMT-a povećajem primare struje, uz kostatu impedaciju a sekudaroj strai, raste pogreška SMT-a ako primara struja toliko araste da idukcija zato prijeđe koljeo a krivulji magetiziraja, porast sekudare biti će proporcioala s porastom primare struje, jer će se tad trasformator poašati kao da željeza ema a slici je prikazaa ovisost relative sekudare struje ( / ) o relativoj primaroj struji ( / ) crtkai pravac prikazivao bi ovisost relativih struja kada e bi bilo struje pogreške (Δi=)

41 Struji mjeri trasformatori Struji višekratik (): struji višekratik () je višekratik primare azive struje pri kojem je struja pogreška, uz sekudaro priključeu azivu impedaciju, % struji višekratik je defiira apscisom točke u kojoj se adstruja karakteristika siječe s pravcem Δi=% (pr. a slici su prikazae adstruje karakteristike dva SMT sa =4 i =)

42 Struji mjeri trasformatori Struji višekratik (): struji višekratik ovisi o impedaciji priključeoj a sekudaru strau ukoliko a sekudaru strau ije priključea aziva impedacija Z, već Z, ovi struji višekratik, izosi: Z Z a slici je prikaza utjecaj sekudaro priključeog tereta a struji višekratik SMT-a izborom SMT-a s malim strujim višekratikom štite se priključei uređaji od prevelikih struja što je iteresato ukoliko je riječ o mjerim istrumetima (<5) ta je zaštita samo privida ukoliko je impedacija priključeih istrumeata maja od azive impedacije SMT-a

43 Struji mjeri trasformatori Struji višekratik (): radi toga je potrebo ukoliko priključei istrumeti emaju dovoljo veliku impedaciju, u seriju s jima priključiti dodatu impedaciju ukoliko se a sekudaru strau SMT-a priključuju zaštiti uređaji, radi jihova ispravog djelovaja potreba je vjera prijeos i velikih primarih struja a sekudaru strau (pr. struje kvara u primarom krugu) stoga se za zaštite uređaje koriste SMT-ovi s strujim višekratikom: 5<< adstruji i termički releji > diferecijali releji <<< distati releji

44 Struji mjeri trasformatori Nazivi teret, Z ili aziva saga, S : s obzirom da o sekudaro priključeoj impedaciji (teretu) ovisi struja magetiziraja (pa time i pogreška SMT-a), potrebo je prilikom odabira SMT-a pozavati kakvi će istrumeti ili releji biti priključei a sekudaru strau SMT-a, jer o tome ovisi jegova kostrukcija P = ( Z + Z) = 4.44 B f q što je veći teret a sekudaroj strai (uređaji se uvijek spajaju u seriju kako bi jima tekla ista struja ), potreba je veća saga P SMT-a => ako želimo zbog struje magetiziraja (struje pogreške) magetsku idukciju održati malom to oda zači da je potrebo povećati presjek jezgre SMT-a

45 Struji mjeri trasformatori Nazivi teret, Z ili aziva saga, S : azivu sekudaru sagu, odoso maksimalu sagu kojom je moguće opteretiti SMT ako se žali ostati u graicama struje pogreške, moguće je defiirati a dva ačia: stariji: pomoću azive impedacije, Z oviji: pomoću azive sage, P pri čemu vrijedi: Termička graiča struja: P = Z (VA) maksimala efektiva vrijedost primare struje koju SMT uz kratko spojee sekudare stezaljke može izdržati s, a da se pri tome prekomjero e zagrije ( ter =(6-) )

46 Struji mjeri trasformatori Termička graiča struja: ako kratki spoj traje t sekudi oda je termička graiča struja, ter: ' ter = ter Diamička graiča struja: tjemea vrijedost struje kratkog spoja koju SMT može izdržati uz kratko spojee sekudare stezaljke, a da ga e oštete sile koje se pri tome javljaju ( di =(- 5) ) za mjesto priključka SMT-a mora vrijediti: u di t

47 Struji mjeri trasformatori zvedbe: suhi: porculaski izolator sekudari amot sa željezom jezgrom u poprečoj rupi malih dimezija može se motirati u bilo kojem položaju izrađuje se za azive apoe do 35 kv samo za uutrašju motažu Kočar, suhi SMT, kv

48 Struji mjeri trasformatori zvedbe: maloulji: oba izvoda prolaze paralelo kroz zajedički izolator za apoe do 35 kv izvedba sa metalim kotlom Kočar, maloulji SMT, kv za apoe 6 kv i više, amoti i jezgra alaze se u izolatoru ovije izvedbe - amoti i jezgra alaze se u kotlu a du izolatora Kočar, maloulji SMT, kv

49 Struji mjeri trasformatori zvedbe: zamkasti: primari amot se amata kroz dva provoda izolatora zbog velikih mehaičkih aprezaja uutar zamke pri kratkom spoju, provodi se izolatori pojačavaju metalom kostrukcijom a glavama i sredii ugrađuju se tamo gdje je epovolja štapa izvedba radi malih primarih struja ili gdje je potreba mogućost prespajaja a primaroj strai (moguće je izvesti, ali je složeo zbog ulaza a jedoj a izlaza amota a drugoj strai) može se motirati u bilo kojem položaju izvodi se za azive apoe do 35 kv Kočar, zamkasti SMT, kv

50 zvedbe: štapi: Struji mjeri trasformatori primari amot ima jeda vodič koriste se gdje god je to moguće s obzirom a veličiu primare struje jer imaju gotovo beskoačo veliku diamičku graiču struju za male primare struje štapi SMT ima i malo amperzavoja ( =), pa su epovolji ako je potreba veća aziva saga P = 4.44 B f q Kočar, štapi SMT, 35 (3) kv ormalo se izvode za primare azive struje od A i više mogu se prespajati samo sekudaro mogu se ugraditi u bilo kojem položaju ormalo se izvode za apoe do 35 kv

51 Struji mjeri trasformatori Shema spoja: spojevi SMT-a za mjereje: a) u jedoj fazi b) u dvije faze c) u tri faze u svim slučajevima, jeda od sekudarih stezaljki, kao i metalo kućište, spojea je a stezaljku za uzemljeje da bi se poslužo osoblje zaštitilo u slučaju spoja između primarog i sekudarog amota

52 Naposki mjeri trasformatori Nači rada: izvedba kao i ormala trasformator sage priključe paralelo potrošačima a gotovo kostata apo (eovisa o impedaciji priključeoj a sekudari amot NMT-a) osova razlika spram trasformatora sage relativo je slabo optereće kako bi pogreška mjereja bila što maja struja magetiziraja je ovisa samo o primarom apou Osove karakteristike: prijeosi omjer aposka pogreška klasa točosti kuta pogreška azivi teret ili saga NMT-a

53 Naposki mjeri trasformatori Prijeosi omjer: omjer azivog primarog i azivog sekudarog apoa azivi primari apo je jedak liijskom azivom apou mreže (pr. kv) ako se radi o dvopolo izoliraom NMT-u azivi primari apo je jedak fazom azivom apou mreže (pr. / 3 kv) ako se radi o jedopolo izoliraom NMT-u u prvom slučaju je sekudari azivi apo V, a u drugom slučaju / 3 V Naposka pogreška: defiicija: Δu = k U U U % k = prijeosi omjer NMT-a=U /U

54 Naposki mjeri trasformatori Kuta pogreška: defiira se aalogo kutoj pogrešci SMT-a razlika kuta sekudarog i primarog apoa Klasa točosti: jedaka je maksimalo dozvoljeoj aposkoj pogrešci kada je primari apo u graicama.8-. U prema VDE razlikujemo slijedeće klase točosti NMT-a: dopuštee kute pogreške za te klase točosti su: pogreška) 5 4 (za klasu točosti 3 ije defiiraa dozvoljea kuta

55 Naposki mjeri trasformatori Naziva saga: maksimala saga istrumeata a sekudaroj strai kojom je moguće opteretiti NMT a da aposka i kuta pogreška ostau u graicama vrijedosti defiiraih klasom točosti pri veći opterećejima raste aposka pogreška NMT-a (pr. za opterećeje koje je dva puta veće od azivog, aposka pogreška može biti tri puta veća od oe dopuštee klasom točosti) realo je graiča termička saga, kojom je moguće trajo opteretiti NMT a da se pri tome e zagrije izad dopuštee vrijedosti, ekoliko puta veća od jegove azive sage

56 Naposki mjeri trasformatori zvedbe: dva tipa NMT-a: dvopolo izolirai ima dva visokoaposka priključka jedopolo izolirai ima samo jeda visokoaposki priključak (drugi je kraj visokoaposkog amota spoje s metalim kućištem i uzemlje Kočar, maloulji dvopolo izolirai NMT, 35 (3) kv Kočar, maloulji jedopolo izolirai NMT, 35 (3) kv

57 Naposki mjeri trasformatori zvedbe: oba tipa mogu se upotrijebiti za mjereje u trofazom sustavu i to spajajem u slog aposkih trasformatora da bi se ostvario slog aposkih trasformatora, potreba su dva dvopolo izoliraa NMT-a ili tri jedopolo izoliraa NMT-a u prvom slučaju mogu se mjeriti samo liijski apoi u drugom slučaju mogu se mjeriti i liijski i fazi apoi

58 Naposki mjeri trasformatori zvedbe: suhi NMT-ovi se izvode za apoe do 3 kv Kočar, maloulji jedopolo izolirai NMT, kv svi aktivi dijelovi smještei su u izolator apuje uljem, dok metala glava izolatora služi kao ulji kozervator a glavi izolatora alaze se dvije stezaljke između kojih je spoj s primarim amotom za apoe do 35 kv NMT-ovi se izvode kao ulji ili maloulji (predost ima uporaba malouljih radi maje opasosti od zapaljeja ili eksplozije za uutarju motažu i apoe do 35 kv izvode se i NMT-ovi s izolacijom od umjetih smola za apoe do 35 kv upotrebljavaju se i jedopolo i dvopolo izolirai NMT-ovi za apoe izad 35 kv ekoomičija je uporaba sloga od tri jedopolo izoliraa NMT-a jer ajveći dio troškova otpada a izolatore