ANALGETICI. Kako se vrši klasifikacija bola? Mehanizmu nastanka: NOCICEPTIVNI (somatski i visceralni) i NEUROPATSKI Dužini trajanja: akutni i hronični

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ANALGETICI. Kako se vrši klasifikacija bola? Mehanizmu nastanka: NOCICEPTIVNI (somatski i visceralni) i NEUROPATSKI Dužini trajanja: akutni i hronični"

Transcript

1 AALGETICI Šta su analgetici? Molekuli koji otklanjaju bol pri potpunom očuvanju svesti, dovode do AALGEZIJE A šta je bol? Bol je subjektivan neprijatan osećaj il opažanje, koje se može javiti usled oštećenja tkiva, njegovog predstojećeg oštećenja ili usled psihičkog uzroka Kako se vrši klasifikacija bola? Mehanizmu nastanka: CICEPTIVI (somatski i visceralni) i EURPATSKI Dužini trajanja: akutni i hronični Podela analgetika PIIDE analgetike esteroidne antiinflamatorne lekove (AID)(neopioidni analgetici) Adjuvantni analgetici (antidepresivi, antiepileptici)

2 PIIDI AALGETICI Ciljno mesto dejstva? PIIDI receptore µ, κ, δ, σ u CS-u i periferno Šta su opioidni receptori? pioidni receptori su grupa G protein-spregnutih receptora. cerebralni korteks talamus Mi opioidni receptori locirani na membrani nervne ćelije Morfin iz mozga ka mozgu Delovanje na mozak inhibiraju aktivnost adenilat ciklaze pioidni receptori ~40% identični sa receptorima za somatostatin!

3 Enkefalini i derivati Endogene peptide Dinorfin Salvinorin Endogeni peptidi Morfin i derivati Derivati morfinana Benzomorfani Anilidopiperidini Difenilheptanoni rfan σ receptori EMA AALGEZIJE! disforija, halucinacije, respiratorna i vazomotorna stimulacija, midrijaza EŽELJEI EFEKTI PIIDI AALGETIKA tolerancija, psihička i fizička zavisnost sedacija, euforija, halucinacije inhibicija disanja i kašlja (ATITUSICI)

4 Kako se dele opioidni analgetici? Prirodne, polusintetske, sintetske i endogene morfin i polusintetski derivati morfinani dimetilbenzomorfani fenilpiperidini fenilpropilamini (metadoni) oripavini opioidi različitih struktura EDGEI PIIDI zajednički deo strukture: Tyr Gly Gly Phe Glu Tyr Met β -Lipotropin TyrLeu Glu C Met-Enkefalin α-endorfin γ -Endorfin β -Endorfin

5 MRFI prirodni opioidni analgetik 4 (-) morfinan A 0 B D C E (5α,6α)-,-didehidro-4,5-epoksi--metil-morfinan-,6-diol 5(R), 6(S), (R), (S), 4(R) Koliko ima prstenova u strukturi morfina? Imenovati ih? Da li je morfin optički aktivan? Koliko hiralnih centara ima u strukturi morfina? Koliko izomera ima morfin?koji od njih pokazuje aktivnost? Imenovati funkcionalne grupe u strukturi morfina, kako reaguje morfin? Da li morfin reaguje sa FeCl?Zašto? U kom obliku se morfin nalazi u biljci? So sa MEKSKM kiselinom i sumpornom kiselinom C C (-hidroksi-γ-piron-,6-dikarbonska kiselina) u terapiji se koriste i hloridi i fosfati

6 loridi, sulfati, fosfati. Morfin baza-nerastvorna u vodi. Uklanjanje Removal of reduces activity smanjuje aktivnost Uklanjanje povećava aktivnost Removal increases activity C C=C antagonosti -C C Ph increases -C C=C creates antagonist ksidacija xidation, coupled zajedno with reduction sa of, redukcijom C=C, increases activity, Acetylation increases activity C=C, Acetilovanje Redukcija Reduction increases activity Uvodjenje Introduction of increases activity

7 SAR MRFIA FELA GRUPA nije uslov za dejstvo pojačava vezivanje za receptor metilovanje analgetičko dejstvo opada esterifikacija analgetičko dejstvo raste ALKLA GRUPA A 0 B D C E eliminacija potenciranje dejstva ili suprotan efekat promena farmakokinetike (promena polarnosti) DVSTRUKA VEZA nije uslov za dejstvo redukcija promena farmakokinetike dejstva AZTV ATM uslov za dejstvo? supstituent sa -5 C atoma (nezasićen ili cikličan) antagonističko dejstvo (ALKS, ALTREKS) supstituent sa >5 C atoma agonističko dejstvo amin agonističko dejstvo ali slabije (kinetika!) kvaternerizacija azota gubitak dejstva (-oksidi, kvaternerne soli) A 0 B D C E eliminacija gubitak dejstva ARMATIČA PRSTE uslov za dejstvo ETARSKI MST nije uslov za dejstvo uklanjanje povećava aktivnost Zašto jedinjenja sa kvaternernim azotom ili sekundarni amini imaju slabije dejstvo ili ga uopšte nemaju?

8 FARMAKFRA DGVRA ZA AALGEZIJU aromatični prsten sa fenolnom grupom spacer odgovarajuća udaljenost 4 C od baznog C atoma R R R bazni atom C kvaternerni C atom Interakcija sa receptorom zavisi od konformacije molekula

9 METABLIZAM MRFIA 0% PLUSITETSKI PIIDI AALGETICI Kako se dobijaju polusintetski derivati morfina i koje FG se modifikuju? ETERIFIKACIJM, ESTERIFIKACIJM, REDUKCIJM, KSIDACIJM

10 ETERIFIKACIJA FELE I SEKUDARE ALKLE GRUPE C 5 DII KDEI -metilmorfinan-6-ol Koje od prikazanih jedinjenja je prirodnog porekla? Uporedite kodein i morfin po polarnosti, kiselosti i stabilnosti. Kodein se primarno koristi kao. bjasniti činjenicu da kodein ima i analgetičko dejstvo C -C - FLKDI (5α,6α)-,-didehidro-4,5-epoksi--metoksi- (5α,6α)-,-didehidro-4,5-epoksi-- metil--[-(4-morfolinil)etoksi]morfinan- 6-ol TEBAI (5α)-6,,,4-tetradehidro-4,5-epoksi-,6-dimetoksi --metilmorfinan Tebain je prirodni / polusintetski / sintetski proizvod? I tebain i folkodin su primarno po dejstvu?

11 ESTERIFIKACIJA 0 6 ERI 4 5 (5α,6α)-,-didehidro-4,5-epoksi--metilmorfinan-,6-diol diacetat (estar) C C Kako se objašnjava činjenica da je heroin jači po dejstvu od morfina, a sporije deluje od 6-acetil derivata? napisati struktirnu formulu 6-acetil derivata C KSIDACIJA I REDUKCIJA MRFI DIIDRMRFI Koje strukturne promene su izvedene u molekulu morfina? Čime se objašnjava veća potentnost prikazanih jedinjenja U poredjenju sa morfinom?

12 PRMEE A 0 6 RMRFI (5α,6α)-,-didehidro-4,5-epoksimorfin an-,6-diol 4 5 Uporedite aktivnost morfina i normorfina GEMRFI Kako uvoñenje -oksida utiče na toksičnost i aktivnost? Koja strukturna transformacija na bi dala isti efekat? ATAGISTI PIIDI RECEPTRA Kako dužina alkil radikala na utiče na aktivnost jedinjenja? ALKS 4 6 C C=C C C=C ALRFI (5α)-4,5-epoksi-,4-dihidroksi--(-propenil) morfinan-6-on (5α,6α)-,-didehidro-4,5-epoksi--(-propenil) morfinan-,6-diol ALTREKS C (5α)--(ciklopropilmetil)-4,5-epoksi-,4- dihidroksimorfinan-6-on

13 MRFI 0 B 4 D 6 5 A C E %Cl, 40 C, p katalizator Kako se dobija apomorfin iz morfina? Koja je njegova farmakološka uloga? Zaokruži deo strukture odgovoran za dopaminergičku aktivnost? APMRFI SITETSKI PIIDI AALGETICI A B C Vezivanje enkefalina, morfina i meperidina za µ-opioidne receptore -Sintetska jedinjenja sa fenolnom grupom-kao tirozin enkefalina (T) -Sintetska jedinjenja bez fenolne grupe-kao fenilalanin enkefalina (P) -Zajedničko za obe serije opioida-slobodna amino grupa tirozina reaguje sa anjonskim delom receptora.

14 SITETSKI PIIDI AALGETICI MRFIAI (6,) BEZMRFAI 4-FEIL PIPERIDII AALZI FETAILA METAD I AALZI. MRFIAI R * 4 (-)LEVRFAL 5x jači prednost C zašto su prikazana jedinjenja parcijalni antagonisti? LEVALRFA parcijalni antagonista BUTRFAL parcijalni antagonista

15 C dextrorphan Dekstrorfan Antitussive Antitusikonly ogledalo Levorphanol Levorfanol analgesic Analgetik+Antitusik + antitussive C Dekstrometorfan Antitusik (bez analgetskog delovanja)

16 jednostavnija sinteza (6,) BEZMRFAI manja sklonost ka navikavanju i toleranciji prsten C je fragmentarno naglašen prstenovi C i D nisu uslov za dejstvo 6 5 MRFA 4 -azabiciklo-[,,]-nonan A 6 B D 6,-benzomorfan R uloga centralnog kvaternernog C atoma! METAZCI,,,4,5,6-heksahidro-,6,-trimetil-,6- metano--benzazocin--ol C C FEAZCI,,,4,5,6-heksahidro-6,-dimetil--(- feniletil)-,6-metano--benzazocin--ol C Radikal na azotu ukazuje da ovo jedinjenje ima dejstvo agoniste / antagoniste? PETAZCI C,,,4,5,6-heksahidro-6,-dimetil--(-metil- -butenil)-,6-metano--benzazocin--ol agonist antagonist (agonistκreceptora, slab antagonist µ receptora parcijalni agonist)

17 4-FEIL PIPERIDII AALGETICI ATIDIJARICI Koji prstenovi su eliminisani iz strukture? podela: derivati 4-fenilpiperidin karboksilne kiseline derivati 4-fenilpiperidinola 4 C bezbedniji, manje izazivaju zavisnost 4. DERIVATI 4-FEIL PIPERIDI KARBKSILE KISELIE Da li kiselina ima analgetsko dejstvo? 4 C Kiselina nije analgetik Aktivni oblici su ESTRI MEPERIDI (PETIDI) metabolit - normeperidin BEMID jače dejstvo zbog el.gustine na KETBEMID -[4-(-hidroksifenil)- -metil-4-piperidil]-- propanon

18 . DERIVATI 4-FEIL PIPERIDILA 4 obrnuti (reverzni) estri nema kvaternernog C atoma četvrta valenca ne mora biti C CC 5 * 4 * α-prodin CC 5 4 β-prodin C 4 CC 5 Promedol dimetilmeperidin pioidni antidijaroici Difenoksilat Derivat petidina, u malim dozama ne prolazi EB, ne dovodi do opioidnog efekta Loperamid derivat 4-fenilpiperidinola

19 DERIVATI 4-AILIDPIPERIDIA (AALZI FETAILA) R 4 R 4 C FETAIL -fenil--[-(-feniletil)-4-piperidinil]propanamid agonista µ-receptora neuroleptanalgezija Kako reaguje fentanil? značiti u strukturi anilid. Fentanil Sulfentanil Alfentanil Ramifentanil,»soft drug«

20 C C- + S : C 4 C C C C Sulfentanil Manje izražena respiratorna depresija. C Cl - iža pka, manje jonizovan, lakše prolazi kroz EB. Alfentanil 5 puta slabiji od morfina METAD I AALZI C X (C )n R X - -CR, -CR, -CR, -C n najčešće R = R = C R Cl METAD Cl 6-dimetilamino-4,4-difenil--heptanon hidrohlorid u rastvoru postoji delimično u cikličnom obliku zašto? i.v. euforija

21 Cl naziv reakcije naziv reakcije prikazano jedinjenje naziva se prikazano jedinjenje naziva se IZMETAD RMETAD 6-(dimetilamino)-5-metil-4,4-difenil--heksanon DEKSTRMRAMID (S)--[-metil-4-(4-morfolinil)--oxo-,-difenilbutil] pirolidin

22 METABLIZAM METADA aktivan METADLI slabo analgetičko dejstvo reakcija? Cl C METADL esterifikacija metadola sirćetnom kiselinom veća aktivnost Kako se naziva prikazano jedinjenje? METADL ACETAT L-α-acetilmetadol (LAAM)

23 C C PRPKSIFE [S-(R*,S*)]-α-[-(dimetilamino)--metiletil]-α-fenilbenzen etanol propanoat (estar) soli hidrohloridi i APSILATI (-naftalensulfonati) C C C C dekstropropoksifen analgetik levopropoksifen antitusik METABLIZAM METADA I LAAM aktivan Zašto LAAM ima duže dejstvo od metadona?

24 ripavini -demetiltebain ripavin C C dienofil R Diels-Alderova reakcija Polusintetski (lipofilni) pšta formula 6,4-endo-morfinana (etorfini) 4 6 R C( ) Diprenorfin (00 x od nalorfina) Buprenorfin /00 ajpotentniji antagonist, male doze. Met. prolaza, sublingvalno, inj

25 PIIDI AALGETICI RAZLIČITI STRUKTURA TILIDI C trans-(±)--(dimetilamino)--fenil--cikloheksen--karboksilne kiseline etil estar per os i parenteralno dobar analgetik, ne izaziva euforiju i naviku aktivan metabolit nortilidin kombinacija sa naloksonom C TRAMADL (TRD ) trans-(±)--[(dimetilamino)metil]--(-metoksifenil)cikloheksanol C Umereno jak (0-0% aktivnosti morfina) per os i parenteralno dobar analgetik, nema depresije disanja (+) izomer opioid, (-) izomer inhibitor preuzimanja R i Ser EFPAM 5-metil--fenil-,,4,6-tetrahidro-5- benz[f]-,5-oksazocin nastaje ciklizacijom difenhidramina per os primena ne smeje se kombinovati sa paracetamolom! (hepatotoksičnost) ne vezuje se za opioidne receptore C C Difenhidramin (antihistaminik) rfenadrin (miorelaksans, antihistaminik) efopam (analgetik)

26 Mehanizam delovanja: Centralno, povišenjem praga nadražaja neurona koji se nalaze u centru za kašalj u CS. Periferno, smanjenjem nadražaja ili čak i blokadom receptora za kašalj koji se nalaze u plućima. Centralni antitusici pioidni antitusici (morfin, kodein, etilmorfin, dihidrokodein, hidrokodon, dekstrometorfan, folkodin, noskapin) eopioidni antitusici (butamirat, pentoksiverin, pipazetat)

27 Centralni antitusici sa opioidnim delovanjem 0% C 5 Kodein (fosfat); 5-0 mg Etilmorfin Plivadon, Caffetin -C C - 4 Folkodin (morfolinoetil derivat) ije analgetik, ne povećava spazam u GIT, ne deprimira disanje, ne stvara se tolerancija; dnos antitusičkog i sedativno-opioidnog Racemetorfan (dekstrometorfan) delovanja zavisi od doze. (+)--metoksi--metil-α,α,4α-morfinan Iako su opioidne strukture nisu analgetici, ne izazivaju euforiju, ni zavisnost.

28 C C oskapin Prirodni proizvod, izolovan iz opijuma (%). [S-(R*,S*)]-6,-dimetoksi--(5,6,,-tetrahidro-4-metoksi-6-metil-,-dioksolo[4,5-g]izohinolin-5-il)-()-izobenzofuranon Za razliku od kodeina ne stvara naviku, ne deluje depresivno na CS, disanje i peristaltiku creva. C C arcein Polusintetski antitusik 6-[[6-[-(dimetilamino)-etil]-4-metoksi-,-benzodioksol-5-il]acetil]-,-dimetoksibenzoeva kiselina

29 Sintetski antitusici (bazni estri i etri) Butamirat (Sinecod) Sintetski neopioidni antitusik, blokira centar za kašalj u produženoj moždini, najprepisivaniji lek. -[(-dietil amino)etoksi] etilestar-α-etilfenil-sirćetne kiseline (fenilbuterne kiseline) Bezbedniji od kodeina, ne izaziva zavisnost. S Pipazetat (azafenotiazin) Centralno i periferno Prednost neopioidnih centralnih antitusika: ne deluju depresivno na CS i centar za disanje, selektivno deluju na centar za kašalj, ne deluju na opijatne receptore i ne dovode do stvaranja zavisnosti, imaju veliku terapijsku širinu, ne deluju na tonus glatkih mišića GIT i ne dovode do opstipacije, dobro se resorbuju iz GIT-a, ne stupaju u interakciju sa drugim lekovima.

30 Karbetapentan (pentoksiverin) Periferni antitusik. Kao antitusici koriste se i neke druge grupe lekova: Antihistaminici Simpatomimetici Parasimpatolitici Ekspektoransi

31 Sekretolitici (pojačavaju bronhijalnu sekreciju vode, stimulišu aferentna parasimpatikusna vlakna ili direktno deluju na ćelije koje stvaraju mukus). Sekretomotorici (povećavaju pokretljivost sekreta i njihovo izbacivanje putem kašlja). Mukolitici (smanjuju viskozitet mukusa) kidaju disulfidne veze (karbocistein, acetilcistein), enzimski (proteolitički enzimi-tripsin i himotripsin)

32 C S C Karbocistein: S-(karboksimetil)-L-cystein S C L-Cystein S C C Acetilcistein: -acetil-l-cystein Može se primeniti i parenteralno, za razliku od karbocisteina. C C C Red. C S C C C C S C C C C C S C C ks. Deamin. ksid. C C S C C C C C S C C C Acet. ks. S 4 - C C S C C C Konj. Dek. C C S C C-Glu C ks. C C S C C C C S C C ks. C C C C S C C C S C C C C S Šema metabolizma karbocisteina

33 Br Br Bromheksin Br aktivacija hidrolaza, sa antibioticima Adhatoda vasica Br Ambroksol smanjuje površinski napon bronhijalne sluzi i prijanjanje na ćelije disajnih puteva

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI KOMPETITIVNI INHIBITORI KATEHOLAMINA NA BETA ADRENERGIČKIM RECEPTORIMA LEKOVI KOJI SPECIFIČNO BLOKIRAJU BIOLOŠKI ODGOVOR NA IZOPRENALIN, A DELIMIČNO NA ADRENALIN PARCIJALNI

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

ANALGETICI. neuropatski bol posledica: strukturne i funkcionalne promene somatosenzornog nervnog sistema

ANALGETICI. neuropatski bol posledica: strukturne i funkcionalne promene somatosenzornog nervnog sistema ANALGETICI nociceptivni bol posledica poznatog uzroka: mehaničkih hemijskih termičkih stimulusa traume praćen anksioznosšću i povišenim tonusom simpatikusa 1 ANALGETICI neuropatski bol posledica: strukturne

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

FARMAKOLOGIJA DIŠNOG SUSTAVA. Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

FARMAKOLOGIJA DIŠNOG SUSTAVA. Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu FARMAKOLOGIJA DIŠNOG SUSTAVA Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu LIJEKOVI koji djeluju na dišni sustav EKSPEKTORANSI MUKOLITICI

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1 FARMACEUTSKA HEMIJA 1 RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Doc. dr Slavica Erić Kako se prenose informacije u organizmu? receptori imaju ulogu prenosioca poruka većina receptora se nalazi

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

STEROIDI. Koja jedinjenja imaju steroidnu strukturu? Od koliko i kojih ciklusa se sastoji steroidno jezgro?

STEROIDI. Koja jedinjenja imaju steroidnu strukturu? Od koliko i kojih ciklusa se sastoji steroidno jezgro? Koja jedinjenja imaju steroidnu strukturu? d koliko i kojih ciklusa se sastoji steroidno jezgro? TERII 0 Kako su vezani prstenovi u steroidnoj strukturi?, I ili TR, TR, TR Konformacije cikloheksana? Koja

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα

BIOTRANSFORMACIJA (METABOLIZAM) LEKOVA

BIOTRANSFORMACIJA (METABOLIZAM) LEKOVA BITRASFRMACIJA (METABLIZAM) LEKVA PRVA FAZA DRUGA FAZA IZLUČIVAJE REAKCIJE METABLIZMA I FAZA funkcionalizacija uvoñenje novih funkcionalnih grupa zamena postojećih funkcionalnih grupa demaskiranje postojećih

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

REAKCIJE ELIMINACIJE

REAKCIJE ELIMINACIJE REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

ALFA ADRENERGIČKI BLOKATORI

ALFA ADRENERGIČKI BLOKATORI ALFA ADREERGIČKI BLOKATORI - ALFA SIMPATOLITICI BLOKIRAJEM ALFA RECEPTORA SPREČAVAJU PRESORO (HIPERTEZIVO) DEJSTVO KATEHOLAMIA AATAGOIZUJU DEJSTVA ORADREALIA I ADREALIA A α 1 I α 2 RECEPTORIMA PODELA:

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

RAD, SNAGA I ENERGIJA

RAD, SNAGA I ENERGIJA RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Kvantitativni odnosi strukture i dejstva

Kvantitativni odnosi strukture i dejstva FARMAEUTSKA HEMIJA 1 KVANTITATIVNI DNSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X N H N 4-X-pirazoli X Log1/Ki heksil 6.9 pentil 6.82 propil

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

ОРГАНСКA ХЕМИЈA ХАЛОГЕНАЛКАНИ

ОРГАНСКA ХЕМИЈA ХАЛОГЕНАЛКАНИ ОРГАНСКA ХЕМИЈA Предавања ХАЛОГЕНАЛКАНИ Др Весна Антић, ванредни професор Др Малиша Антић, ванредни професор Halogenalkani - alkilhalogenidi- Halogenalkani su jedinjenja opšte formule R-X, gde je X atom

Διαβάστε περισσότερα

Rojstvo bolečine Različni TRPC Vaniloidni receptorji (VR1 6)

Rojstvo bolečine Različni TRPC Vaniloidni receptorji (VR1 6) Farm acevts ska kem mija 3 Opioidni receptorji Endogeni opioidi Morfin, analogi Izr. prof. dr. Marko Anderluh 7. marec 2013 Nocicepcija Rojstvo bolečine Različni TRPC Vaniloidni receptorji (VR1 6) Nocicepcija

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

RASTVORLJIVOST LEKOVA

RASTVORLJIVOST LEKOVA FIZIČK-HEMIJSKA KARAKTERIZACIJA LEKVA RASTVRLJIVST LEKVA Rastvorljivost leka u GIT-u Portalna vena Krvna plazma Enterociti Aktivni transport Tableta Raspadanje tablete Pasivna difuzija Rastvaranje Lek

Διαβάστε περισσότερα

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Sedativi Analgetici Antikolinergici Miorelaksansi Što je bol?... percepcija neugodnog osjećaja

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

8-OKSO-5-TIA-1-AZABICIKLO[4.2.0]OKTEN-2

8-OKSO-5-TIA-1-AZABICIKLO[4.2.0]OKTEN-2 EFALPII -homoanalozi penicilina -stabilniji u + i na β-laktamaze -manje reaktivni -isti mehanizam dejstva kao penicilini A B EFAM beta laktam + tetrahidrotiazin EFEM- EFEM- (IUPA) (Primenjena nomenklatura)

Διαβάστε περισσότερα

C kao nukleofil (Organometalni spojevi)

C kao nukleofil (Organometalni spojevi) C kao nukleofil (Organometalni spojevi) 1 Nastajanje nukleofilnih C atoma i njihova adicija na karbonilnu grupu Ukupan proces je jedan od najkorisnijih sintetskih postupaka za stvaranje C-C veze 2 Priroda

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU SPISKA PSIHOAKTIVNIH KONTROLISANIH SUPSTANCI

PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU SPISKA PSIHOAKTIVNIH KONTROLISANIH SUPSTANCI Cekos In Ekspert Na osnovu člana 8. stav 1. Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama ("Službeni glasnik RS", broj 99/10), Ministar zdravlja donosi PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU SPISKA PSIHOAKTIVNIH KONTROLISANIH

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

DERIVATI KARBOKSILNIH KISELINA. Jedinjenja izvedena iz karboksilnih kiselina

DERIVATI KARBOKSILNIH KISELINA. Jedinjenja izvedena iz karboksilnih kiselina DERIVATI KARBKSILNIH KISELINA Jedinjenja izvedena iz karboksilnih kiselina Podela derivata karboksilnih kiselina Derivati kiselina (zamena H grupe u CH grupi) hloridi kiselina amidi kiselina anhidridi

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

ADICIJA AMINA NA KARBONILNU GRUPU. AldehIdi i ketoni

ADICIJA AMINA NA KARBONILNU GRUPU. AldehIdi i ketoni ADIIJA AMIA A KABILU GUPU AldehIdi i ketoni eakcije sa = : Primarni amini grade imine Sekundarni amini grade enamine Tercijarni amini ne reaguju AMII: primarni sekundarni tercijarni PIMAI AMII IMII Adicija-Eliminacija

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

ODLUKA O ODREĐIVANJU ROBE ZA ČIJI JE UVOZ, IZVOZ, ODNOSNO TRANZIT PROPISANO PRIBAVLJANJE ODREĐENIH ISPRAVA

ODLUKA O ODREĐIVANJU ROBE ZA ČIJI JE UVOZ, IZVOZ, ODNOSNO TRANZIT PROPISANO PRIBAVLJANJE ODREĐENIH ISPRAVA ODLUKA O ODREĐIVANJU ROBE ZA ČIJI JE UVOZ, IZVOZ, ODNOSNO TRANZIT PROPISANO PRIBAVLJANJE ODREĐENIH ISPRAVA 1. Ovom odlukom odreďuje se roba za čiji se uvoz, izvoz ili tranzit pribavljaju odreďene isprave.

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo-bazne ravnoteže

Kiselo-bazne ravnoteže Uvod u biohemiju (školska 2016/17.) Kiselo-bazne ravnoteže NB: Prerađena/adaptirana prezentacija američkih profesora! Primeri kiselina i baza iz svakodnevnog života Arrhenius-ova definicija kiselina i

Διαβάστε περισσότερα

Dobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj:

Dobrodošli na predavanje. Molekulski mehanizam delovanja lekova. Cilj: Dobrodošli na predavanje Molekulski mehanizam delovanja lekova Predavač: prof.dr Zorica Vujić Institut za farmaceutsku hemiju Farmaceutski fakultet, Beograd e-mail: zvujic@pharmacy.bg.ac.rs Podsećanje

Διαβάστε περισσότερα

KVANTITATIVNI ODNOSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKOVA

KVANTITATIVNI ODNOSI STRUKTURE I DEJSTVA LEKOVA FAMACEUTSKA HEMIJA 1 KVATITATIVI DSI STUKTUE I DEJSTVA LEKVA Predavač: Doc. dr. Slavica Erić Kvantitativni odnosi strukture i dejstva X H 4-X-pirazoli X heksil pentil propil metil J -propil -izopropil

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Listado de Sustancias Controladas Estupefacientes

Listado de Sustancias Controladas Estupefacientes Ingrediente Farmacéutico Activo: Estupefaciente Denominación Química Código ATC DCA CAS Situación regulatoria Ordenamiento según LEY 17818/68 ACETILMETADOL 3 - Acetoxi - 6 - dimetiamino - 4 -difenilheptanol

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

ODLUKA O ODREĐIVANJU ROBE ZA ČIJI JE UVOZ, IZVOZ, ODNOSNO TRANZIT PROPISANO PRIBAVLJANJE ODREĐENIH ISPRAVA. ("Sl. glasnik RS", br.

ODLUKA O ODREĐIVANJU ROBE ZA ČIJI JE UVOZ, IZVOZ, ODNOSNO TRANZIT PROPISANO PRIBAVLJANJE ODREĐENIH ISPRAVA. (Sl. glasnik RS, br. ODLUKA O ODREĐIVANJU ROBE ZA ČIJI JE UVOZ, IZVOZ, ODNOSNO TRANZIT PROPISANO PRIBAVLJANJE ODREĐENIH ISPRAVA ("Sl. glasnik RS", br. 49/2013) Propis na snazi od 13.06.2013. godine 1. Ovom odlukom određuje

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE Hemjska termodnamka proučava promene energje (toplotn efekat) pr odgravanju hemjskh reakcja. MATERIJA ENERGIJA? Energja je dskontnualna

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova FARMACEUTSKA HEMIJA 1 ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova -enzimi učestvuju u hemijskoj reakciji ali pri tome ostaju nepromenjeni

Διαβάστε περισσότερα

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Nivoi strukture proteina (strukturna hijerarhija) proteina Nivoi strukture proteina Primarna struktura Sekundarna struktura Super-sekundarna struktura Tercijarnastruktura

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je :

1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je : 1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 2. Lekovi u terapiji bronhijalne astme su: 3. Nabrojte najvažnije članove blokatora Ca 2+ kanala 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIZMI DEJSTVA LEKOVA NA MOLEKULARNOM NIVOU

MEHANIZMI DEJSTVA LEKOVA NA MOLEKULARNOM NIVOU FARMACEUTSKA EMIJA 1 MEAIZMI DEJSTVA LEKVA A MLEKULARM IVU Predavač: Prof. dr Slavica Erić Mehanizam dejstva lekova MEAIZAM DEJSTVA LEKA: MEST DELVAJA LEKA + TIP ITERAKCIJA LEK - CILJ MEST CILJA MESTA

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα