2. ZEMLJNA ATMOSFERA NASTAVNA PITANJA:

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "2. ZEMLJNA ATMOSFERA NASTAVNA PITANJA:"

Transcript

1 2. ZEMLJNA ATMOSFERA NASTAVNA PITANJA: 1. Podjela atmosfere 2. Sastav atmosfere 3. Toplotni procesi u atmosferi LITERATURA: 1) Brčić I., Pomorska meteorologija i okeanografija, Bar, ) Cadez M., Meteorologija, Bigz, ) Simović A., Pomorska meteorologija, Zagreb, ) Gelo B., Opća i prometna meteorologija, Zagreb, ) Enciklopedija Wikipedija 6) Sajt W.M.O. 7) Internet tekstovi i fotografije. 1. Podjela atmosfere Atmosfera (grč. atmos - para; sphaira - lopta) je gasoviti omotač koji okružuje Zemljinu loptu i okreće se zajedno sa Zemljom u svemiru oko svoje ose. Atmosfera ima oblik Zemlje - spljoštena je na polovima, a ispupčena na ekvatoru. Svjetska meteorološka organizacija (W.M.O.) je godine na osnovu temperature podijelila atmosferu na četiri osnovna sloja: 1) troposferu, 2) stratosferu, 3) mezosferu i 4) termosferu. Slojevi atmosfere: egzopauza termosfera mezopauza mezosfera stratosfera tropopauza 1

2 Raspodela temperature po visini Atmosfera je po vertikali slojevita. Do 200 km je stabilna, a iznad je promenljiva (pulsira i sažima se) pa ima nepravilnu formu. Vertikalna stratefikacija atmosfere Troposfera Troposfera je najniži sloj atmosfere. Meteorološke prilike su u ovom sloju vrlo promjenljive i tu se uglavnom zbiva sve ono što se naziva vremenom. Visina troposfere nije stalna; iznad ekvatora iznosi od 16 do 18 km, na umjerenim širinama od 9 do 11 km i iznad polova oko 8 km. 2

3 Gustina vazduha je najveća pri dnu atmosfere, pa je u troposferi koncentrisano više od 3/4 njene mase. Prosječna temperatura vazduha na gornjoj granici atmosfere iznad srednje geografske širine, iznosi - 56 C. Troposfera se uslovno može podijeliti na tri sloja. 1. Prizemni sloj do 2 m. U ovom sloju se danju vazduh jako zagrijava od podloge, dok se noću jako hladi zbog hlađenja podloge. Što dovodi do najvećih dnevnih promjena temperature i gustine vazduha. 2. Planetarni ograničeni sloj na visini od 2 m do 1.5 km. U ovom sloju sa povećavanjem visine dnevne promjene temperature se postepeno gube i dolazi do vertikalnog miješanja toplog prizemnog vazduha male gustine i hladnijeg vazduh veće gustine. Zagrijani prizemni vazduh podiže se i dolazi u područje niskog vazdušnog pritiska i tu se širi i troši energiju. Povećanjem zapremine on se hladi. Hlađenje vazduha pogoduje i ubrzava pretvaranje vodene pare u kapljice vode i kristale leda, tj. dolazi do formiranja oblaka. 3. Slobodna troposfera od 1.5km do 11km. Na našoj geografskoj širini u troposferi nema inverzije. Takođe, nema ni dnevnih promjena temperature, već sa povećanjem visine temperatura pada. Za svakih 100 m visine, temperatura vazduha se smanjuje od 0,6 0 C do 0,7 0 C. Takođe u troposferi postoje; - vertikalna (konvektivna), - horizontalna (advektivna), - kosa i - vrtložna (turbulentna) vazdušna strujanja. Troposfera se još naziva i konvektivni pojas jer su konvektivne struje najjače. U tropskim predjelima dopiru do najvećih visina jer su u prizemnom sloju najviše temperature vazduha. 3

4 Stratosfera Stratosfera je sloj iznad troposfere, visine oko 50 km. Prelazni sloj između troposfere i stratosfere iznosi od 1 do 3 km i naziva se tropopauza. U tropopauzi količina vodene pare naglo opada sa povećanjem visine. Dok se temperatura ne mijenja ili vrlo malo raste sa porastom visine. Ovakva pojava se naziva izotermija. Izotermija i slabe inverzije nastavljaju se od tropopauze pa do visine oko 20 do 25 km. U ovom sloju na visinama od 25 do 50 km ima najviše ozona zato se ovaj sloj često naziva i ozonosfera. OZON - O 3 Nastaje fotolizom ili prilikom električnih pražnjenja Djelovanjem Sunčevog zračenja u ovom sloju se stvara ozon, na visinama od 25 do 50 km ima više ozona nego u drugim slojevima zato se ovaj sloj često naziva i ozonosfera. Zbog postojanja izotermije i slabe inverzije, u ovom sloju vazduh je stabilan. Nema ni spuštanja ni dizanja vazduha, kao što je slučaj u troposferi, već samo duvaju horizontalni vjetrovi. Udio troposfere i stratosfere iznosi oko 99,9% mase cijele atmosfere. Stratopauza je plitki prelazni sloj iznad stratosfere, u kojem se temperatura ne mijenja sa povećanjem visine. 4

5 Mezosfera Mezosfera je sloj atmosfere koji se prostire od oko 50 do 80 km visine. U ovom sloju temperatura se naglo smanjuje, tako da na gornjoj granici mezosfere iznosi od C do C. Mezosfera završava mezopauzom. To je tanak sloj, čija debljina iznosi desetak kilometara i u njoj se temperatura ne mijenja. U višim slojevima mezosfere i u mezopauzi povremeno se, naročito nakon jakih vulkanskih erupcija, pojavljuju najviši oblaci, tzv. noćni svetleći oblaci. Naziv su dobili po tome što se mogu vidjeti samo noću, kada je Sunce ispod horizonta. Termosfera Termosfera je najviši sloj atmosfere na visini od 90 do 600 km. Danju je temperatura vazduha na ovoj visini oko 2000 C, a noću se kreće oko 1000 C. Kolebanje temperature izaziva Sunčevo zračenjenje. Djelimično u mezosferi i u cijeloj termosferi, Molekuli gasova u mezosferi apsorbuju Sunčevo zračenje, što prouzrokuje fotohemijske reakcije i jonizaciju gasova. Usled navedenih procesa, ovi dijelovi atmosfere se nazivaju jonosfera. 5

6 Termosfera Jonosfera. Jonosferski procesi atmosfere se obilježavaju slovima D, E i F. Sloj D se nalazi između 60 i 85 km visine, sloj E do 180 km visine, a iznad njega je sloj F. Od električno nabijenih čestica u tim slojevima odbijaju se radiotalasi emitovani iz predajnika i vraćaju se prema Zemljinoj površini. Egzosfera je područje u kojem se atmosfera postepeno gubi. Kroz ovaj sloj odlaze u međuplanetarni prostor molekuli vazduha koji su se uspjeli otrgnuti djelovanju sile Zemljine teže. Na visinama preko 1000 km dolazi do disipacije atmosfere 6

7 Magnetosfera 2. SASTAV ATMOSFERE Atmosfera je smješa raznih gasova, od kojih najviše ima azota, kiseonika, argona i vodene pare. U njoj se nalaze velike količine mikroskopski malenih čestica prašine, raznih soli, bakterija i drugih mikroorganizama, kao i bezbroj kapljica i sniježnih kristalića koji čine sastavne dijelove oblaka, iz kojih se neprestano i na raznim mjestima izlučuju padavine najraznovrsnijih oblika i raznih dimenzija. Hemijski sastav suvog vazduha SASTAVNI DIO VAZDUHA MOLEKULSKA TEŽINA ZAPREMINA % Azot N 2 28, Kiseonik O 2 32, Argon Ar 39, Ugljen-dioksid CO 2 44, Neon Ne 20,183 Helijum He 4,003 Kripton Kr 83,700 Vodonik H 2 2,016 Ksenon Xe 131,300 Ozon O 3 48,

8 Azot je u vazduhu zastupljen oko 78%. Značajan je sastojak svih jedinjenja koja sačinjavaju organizam živih bića. Atmosferski azot je najznačajniji izvor biljne ishrane. Kiseonik se u vazduhu nalazi oko 21%. Veoma je aktivan sastojak vazduha. Meteorološki značaj je u tome što donekle slabi Sunčevo zračenje. Gas koji omogućuje metabolizam živih bića i zato ga sva živa bića koriste za disanje. Ugljen-dioksida u vazduhu ima samo oko 0.03%. Slabi apsorbuje Zemljino reflektovano zračenje. Nad morem ga ima manje nego nad kopnom. direktno Sunčevo zračenje i Vodena para je najvažniji dodatak u atmosferi. Njena količina u vazduhu je promjenljiva. U nižim slojevima u toku toplog i vlažnog vremena može dostići 4% od ukupne zapremine vazduha, a u veoma suvom vremenu može se smanjiti do 0%. Vodena para je važna, ne samo zato što učestvuje u vremenskim promjenama nego i što u velikoj mjeri apsorbuje sunčeve zrake i Zemljino dugotalasno zračenje. Lebdeće (suspendovane) čvrste čestice služe kao kondenzacijsko jezgro. Pored obične prašine, u njih se još ubrajaju čestice soli, gar, vulkanski pepeo, polen i sl. Vodena para ulazi u atmosferu sa površine Zemlje isparavanjem (evaporacijom) ili transpiracijom biljaka. Njeno zadržavanje u atmosferi čini vazduh vlažnim. Prelaskom u čvrsto ili tekuće agregatno stanje nastaju oblaci, a pri kondenzaciji se javljaju padavine. Ozonski omotač oko Zemlje je jako važan za život na Zemlji. Njegovo postojanje u atmosferi je važno zbog toga što upija određena ultraljubičasta zračenja Sunca i tako štiti biosferu od njegovog prejakog i štetnog djelovanja. Količina ozona se mijenja Reč OZON - potiče od grčke reči ozein što znači mirisati. Ozonski omotač oko Zemlje je jako važan za život na Zemlji. Njegovo postojanje u atmosferi je važno zbog toga što upija određena ultraljubičasta zračenja Sunca i tako štiti biosferu od njegovog prejakog i štetnog djelovanja. Količina ozona se mijenja. U proljeće, koncentracija ozona od 1, g/m 3 se često opaža na visinama od 12 do 13 km, a opasna je po život iznad 21 km. 8

9 Stvaranje OZONA Za formiranje molekula ozona u atmosferi neophodno je postojanje atomskog kiseonika (O). Pod dejstvom Sunčeve radijacije (direktne i difuzne) pri <0,242 m, u atmosferi dolazi do fotohemijske reakcije: O 2 + hv O + O, Ovakva reakcija obično se vrši na visinama od 30 do 50 km, dok u slojevima ispod 20 km praktično ne postoji, pošto ultraljubičasta radijacija kraćih talasnih dužina (λ<0,242µm) prodire u veoma malim količinama. Ozon se stvara samo pri jednoj reakciji trostrukom sudaru: gdje je: O + O 2 + M O 3 + M, hv - kvant svjetlosne energije pri kojoj se disocijacijom stvara atomski kiseonik M - bilo koja čestica, molekul azota ili kiseonika koji pri sudaru može da primi kinetičku energiju ekvivalentnu 1,09 ev (koju posjeduje atom kiseonika pobuđen do metastabilnog stanja). Pod dejstvom apsorbovane energije dolazi do disocijacije molekula ozona. Pri tome, od molekula ozona u nepobuđenom stanju (O 3 ) nastaju molekul kiseonika (O 2 ) i atom kiseonika (O), koji su, takođe, u osnovnim stanjima: O 3 + hv O 2 + O Takav proces disocijacije ozona javlja se pri apsorpciji energije u dugotalasnom području pri λ<1,14µm. Brzina reakcija je različita na raznim visinama, takođe, zavisi i od fizičkih faktora - pritiska, temperature itd., što predstavlja poseban problem pri ocjeni uloge pojedinih fotohemijskih reakcija u procesu stvaranja i razlaganja molekula ozona. Analizom dnevnih promjena ukupne količine ozona utvrđeno je da postoji korelacija između količine ozona, pritiska, temperature i visine tropopauze, a samim tim i uticaj ozona na vremenske uslove, što predstavlja poseban predmet izučavanja fizike atmosferskog ozona. Ozona se nalazi u dve oblasti Zemljine atmosfere. 9

10 3. TOPLOTNI PROCESI U ATMOSFERI 1. Sunčevo zračenje 2. Zemljino zračenje 3. Atmosfersko zračenje 4. Albedo 5. Bilans toplotnog zračenja 6. Horizontalna raspodjela temperature 7. Vertikalna raspodjela temperature 8. Adijabatski procesi u atmosferi 9. Stabilnost atmosfere 10. Dnevni i godišnji hod temperature 1. Sunčevo zračenje Sunce, kao najbliža stacionarna zvijezda, ima oblik kugle prečnika km. Termonuklearne reakcije u Sunčevoj unutrašnjosti pretvaraju dio Sunčeve mase u toplotu i prenose na njene spoljašnje dijelove, tako da se na površini Sunca stvara temperatura od oko C. Ako se eksplozije prenesu i na površinu, temperatura je veća i takva pojava se naziva Sunčeva pjega. Ovu toplotnu energiju Sunce zrači radijalno brzinom svjetlosti, u obliku elektromagnetnih talasa. Od ukupne toplotne energije Sunca, samo njen dvomilijarditi dio dospije do Zemlje. Spektralna raspodjela Sunčevog zračenja: ultraljubičasti (0,20 0,40µm), oko 8% od ukupnog spektra, vidljivi (0,40 0,75 µm), oko 56% od ukupnog spektra i infracrveni (0,75 24 µm), oko 36% od ukupnog spektra. 10

11 Količina Sunčevog zračenja koje djeluje na gornju granicu atmosfere u jedinici vremena na jediničnu površinu normalnu na Sunčeve zrake pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca naziva se solarna konstanta. Prema preporuci Komisija međunarodnog sistema mjernih jedinica za zračenje (Toronta ) određeno je da standardna vrijednost solarne konstante bude I 0 = 1,38 KNJ/m 2. Količina toplotne energije koju Zemlja prima od Sunca zračenjem mijenja se u zavisnosti od: Stepena aktivnosti Sunca. Ukoliko na Suncu ima više pjega, Sunce je aktivnije pa je i zračenje jače; Udaljenosti Zemlje od Sunca. Intenzitet zračenja Sunca opada s kvadratom udaljenosti od Sunca. Maksimum dostiže u perihelu kada je udaljenost m (1,43 KNJ/m2), a minimum u afelu kada je udaljenost m (1,34 KNJ/m2); Ugla upada Sunčevih zraka na Zemlju. Prema Lambertovom zakonu, intenzitet zračenja koji dospijeva na horizontalnu površinu mijenja se srazmjerno sinusu upadnog ugla (alfa), tj. srazmjeran je visini Sunca iznad horizonta Zavisnost intenziteta Sunčevog zračenja od ugla upada Sunčevih zraka Intenzitet Sunčevog zračenja zavisi od geografske širine (ϕ) mjesta sa kojeg se vrši mjerenje. Intenzitet direktnog Sunčevog zračenja mijenja se srazmjerno kosinusu geografske širine mjesta sa kojeg se vrši osmatranje. α = 90 ϕ sin α = sin (90 - ϕ) = cos α Opadanje intenziteta zračenja sa povećanjem geografske širine jedan je od osnovnih uzroka snižavanja temperature od ekvatora ka polovima. Fizičkih svojstva vazduha. Providnost zavisi od mehaničke zamućenosti koja nastaje od čestica prašine i drugih primjesa u vazduhu. Providnost vazduha djeluje obrnuto proporcionalno na difuznu refleksiju. Veća providnost veća = manji intenzitet difuznog zračenja, i obrnuto. 11

12 Difuzna refleksija vrši se na molekulama vazduha, prema Rejlijevom zakonu; intenzitet difuzne refleksije obrnuto je proporcionalan četvrtom stepenu talasne dužine. Sunčevo zračenje se najviše rasipa u oblasti manjih talasnih dužina. Selektivna apsorpcija vrši se na molekulama vazduha, tako što se apsorbuju samo određene talasne dužine zračenja. Najveći apsorbenti su: vodena para, ozon, ugljen-dioksid i kiseonik. Sunčevo zračenje se najjače apsorbuje u oblasti velikih talasnih dužina (infracrveni zraci). Dužine puta Sunčevog zračenja kroz atmosferu. Što je put Sunčevih zraka kroz atmosferu duži, atmosfera više apsorbuje Sunčevu energiju. Dužinu puta Sunčevih zraka određuju: visina Sunca nad horizontom (manja visina Sunca, duži put kroz atmosferu), i nadmorska visina mjesta (veća nadmorska visina znači kraći put Sunčevih zraka, a time i veći intenzitet Sunčevog zračenja); Trajanja insolacije. Insolacija zavisi od dužine dana (sijanja Sunca). 2. Zemljino zračenje Od ukupnog Sunčevog zračenja, dio apsorbuje Zemlja i tako se zagrijava, a dio tog zračenja reflektuje se od Zemlje i vraća u atmosferu. Reflektovano zračenje sa zagrijane Zemljine površine zove se Zemljino zračenje. Zemljino zračenje traje i danju i noću. Najizraženije je po vedrom i suvom vremenu. 3. Atmosfersko zračenje Do Zemljine površine dolazi samo mali, neznatni dio Sunčevog zračenja. Ostatak zračenja apsorbuje atmosfera i taj ostatak u obliku svjetlosne energije dopire do Zemljine površine. Ovakvo zračenje se naziva atmosfersko zračenje i posebno je značajno na višim geografskim širinama, gdje je visina Sunca manja. Atmosfersko zračenje se dijeli na: difuzno zračenje i toplotno zračenje. Difuzno zračenje je kratkotalasno zračenje i traje od početka svitanja do završetka sumraka. Intenzitet difuznog zračenja raste sa porastom visine Sunca, sa povećanjem oblačnosti, smanjenjem nadmorske visine i smanjenjem providnosti atmosfere. 12

13 Toplotno zračenje nastaje od toplotne energije akumulisane apsorbcijom zračenja Sunca i Zemljine površine. Ovo zračenje je dugotalasno, traje neprekidno i utiče na toplotne uslove na Zemlji. 4. Albedo Albedo je odnos između Ez - ukupne Sunčeve energije koja pada na Zemljinu površinu i Er - zračene energije koja se odbije od Zemljine površine, izražen u [%], A = E E r z 100 [%] naziva se Albedo tj., pokazuje koliko se procenata od ukupno dospjele Sunčeve energije reflektuje od Zemljine površine. Najveći albedo (100%) imaju potpuno bijela, a najmanji (0%) apsolutno crna tijela. Albedo reflektujuća sposobnost Zemlje. Albedo Zemljine površine u cjelini je 45%, a cijele troposfere, najviše od oblaka, iznosi 33 %. Pregled albeda različitih površina POVRŠINA % Zelena trava Suva trava Biljni pokrivač Pijesak (pustinjski) Snijeg (čist i suv) Oblaci 5-80 Vlažna oranica oko 5 Morska površina

14 5. Bilans toplotnog zračenja Sva kretanja vazduha i skoro sve značajnije pojave u atmosferi odvijaju se zahvaljujući toplotnoj energiji koja neposredno ili posredno dospijeva u atmosferu Zemlje. Glavni izvor toplote je Sunce 99%, ostali izvori toplote daju manje od 1% ukupne količine toplote koja dolazi sa Sunca. Da bi se na gornjoj granici atmosfere u atmosferi, kao i na površini Zemlje, održala termička ravnoteža, priliv zračne i toplotne energije mora biti jednak gubitku energije u istom vremenskom periodu. Od ukupne količine toplote (100 % ) koja dospije na gornju granicu atmosfere: 17,5% apsorbuje atmosfera, 47,5% površina Zemlje, i 35% se reflektuje u vasionu. Od ukupne količine Sunčeve energije koja pristigne na Zemlju (43%), 27% čini direktnu, a 16% difuznu svetlost Srednji godišnji bilans toplotnog zračenja 6. Horizontalna raspodjela temperature Prva karakteristika: Razlika u temperaturi vazduha na površini Zemlje je bitan faktor u formiranju meteoroloških pojava. Temperatura prizemnog sloja vazduha prosečno opada za 0,5 0 C za svaki stepen geografske širine. Razlika u temperaturi vazduha na rastojanju 60 milja (111km) naziva se horizontalni termički gradijent. 14

15 Geografska širina sa najvišom temperaturom naziva se termički ekvator i uvijek se nalazi na sjevernoj hemisferi (oko 10 0 N). Termički ekvator se u toku godine pomjera, tako da je najbliži geografskom ekvatoru u toku januara, a u jula se pomjera do 20 0 N. Druga karakteristika Predstavlja nejednako kolebanje temperature u toku godine. Razlika temperature između ekvatora i polova je u toku zime oko dva puta veća nego u toku ljeta. Razlika u temperaturnom između južne i sjeverne hemisfere objašnjava se nejednakom raspodelom kopnenih i vodenih površina. Na sjevernoj hemisferi kopnene površine čine oko 39% ukupne površine hemisfere, a na južnoj hemisferi samo 19%. 7. Vertikalna raspodjela temperature Sa povećanjem nadmorske visine, temperatura vazduha opada jer je površina Zemlje glavni izvor toplote za atmosferu. Prilikom povećavanja visine tj. udaljavanja od izvora temperatura vazduha postaje sve niža. Opadanje temperature vazduha pri povećanju visine za 100 m naziva se vertikalni temperaturni gradijent ili termički gradijent (γ). On je pozitivna vrijednost i različit je za različita godišnja doba. Na 100 m visine termički gradijent prosječno iznosi 0,56 C. Ima slučajeva kada temperatura vazduha ne opada sa povećanjem visine već, naprotiv, raste. Ova pojava se naziva temperaturna inverzija. Ako se temperatura ne mijenja sa visinom, nego ostaje konstantna, onda tu pojavu nazivamo izotermija. 1. opadanje temperature (γ=0,56 /100m) 2. izotermija (γ=0 /100m) 3. inverzija (γ=1,2 /100m) Vertikalni temperaturni gradijent 15

16 8. Adijabatski procesi u atmosferi Do adijabatskih (termodinamičkih) procesa u atmosferii dolazi zbog nejednakog zagrijavanja vazduha, tj. različitog zagrijavanja vazdušnih čestica. Čestice vazduha koje se više zagreju počinju da se šire, poveća im se zapremina i postajuti specifično lakše od okolnih hladnijih čestica, koje su teže i gušće i koje zbog toga vrše pritisak na lakše čestice. Iz tih razloga lakše čestice će se podizati uvis i izazvati uzlazno strujanje. To strujanje je intenzivnije ukoliko su veće temperaturne razlike između vazdušnih čestica. Pri uzdizanju, zagrijane čestice vazduha dolaze u sve rjeđu okolinu, te je i pritisak na njih manji. Zbog toga se one sve više šire i povećavaju svoju zapreminu. Pošto se pri tome izvjestan dio njihove toplote troši na mehanički rad pri širenju, to će im temperatura opadati za 1 C na svakih 100 m uzdizanja, pod uslovom da vazdušne čestice koje se uzdižu nisu zasićene vodenom parom. U ovom slučaju toplotna energija vazdušnih čestica koje se uzdižu pretvara se u mehaničku energiju. Dakle opadanje temperature u ovom procesu nije izazvano spoljašnjim uticajem, već ono predstavlja poretvaranje jedne vrste energije u drugu, toplotne u mehaničku. Zato se ovaj gubitak toplote ne može ni sa koje strane nadoknaditi. Vazdušna masa koja se uzdiže u ovom procesu smatra se potpuno izolovanom a proces je zatvoren sistem bez uticaja okoline, tj. ne postoji razmjena toplote između mase vazduha koji se uzdiže i okolnog mirnog vazduha. Ovakvo širenje i hlađenje vazdušnih masa naziva se adijabatsko hlađenje, dok se temperaturna razlika od 1 C na 100 m visine naziva adijabatski gradijent. Pri spuštanju, vazdušne čestice dolaze u niže slojeve, pod veći vazdušni pritisak, zbog čega se sabijaju i zagrijavaju. Ovaj proces se naziva adijabatsko zagrijavanje. Adijabatsko hlađenje i zagrijavanje predstavljaju adijabatske procese u atmosferi. Oni su uvijek vezani za uzlazna i silazna vazdušna strujanja, bilo da su ova posledica nejednakog zagrijavanja ili prinudnog uzdizanja pri nailasku na prepreku npr. planinu. 9. Stabilnost atmosfere Zavisno od vrijednosti termičkog gradijenta, atmosfera se može nalaziti u jednom od tri ravnotežna stanja: stabilnom, labilnom i indiferentnom. 16

17 Stabilna ravnoteža atmosfere nastaje kada je termički gradijent manji od adijabatskog gradijenta, tj. manji od 1 C na 100 m visinske razlike. Takođe, atmosfera postaje posebno stabilna kada u njoj postoje inverzivni slojevi temperature. U stabilnoj atmosferi mogu nastati slaba horizontalna i vertikalna silazna strujanja, ali se ne mogu pojaviti vertikalna uzlazna strujanja. termički gradijent < adijabatski gradijent Labilna ravnoteža atmosfere nastupa kada je termički gradijent veći od adijabatskog gradijenta, tj. veći od 1 C na 100 m visinske razlike. U labilnoj atmosferi javljaju se vertikalna uzlazna strujanja. termički gradijent > adijabatski gradijent Indiferentna ravnoteža atmosfere nastupa kada je termički gradijent jednak adijabatskom gradijentu, tj. jednak 1 C na 100 m visinske razlike. Ne postoje uslovi za bilo kakva vazdušna strujanja. termički gradijent = adijabatski gradijent 10. Dnevni i godišnji hod temperature Dnevni hod je promjena temperature tokom 24 časa. Najniža temperatura je nešto poslije izlaska Sunca. Najviša nešto iza njegovog najvišeg položaja. Razlika između maksimalne i minimalne temperature vazduha u 24 časa naziva se dnevna amplituda temperature vazduha. Na dnevni hod temperature utiču konvekcija, turbulentna difuzija i advekcija. Dnevna temperatura iznad kopna zavisi od: geografske širine godišnjeg doba vrste podloge reljefa zemljišta nadmorske visine količine oblačnosti prirodnog pokrivača Godišnjim hodom temperature vazduha naziva se niz od 365 srednjih temperatura za svaki dan u godini, ili od 12 srednjih mjesečnih temperatura. Godišnje promjene temperature su jače izražene od dnevnih promjena i rastu sa povećanjem geografske širine. Nad vodenom podlogom u ekvatorijalnom pojasu godišnje amplitude su oko 1 C, u umjerenim širinama od 10 C do 15 C, a u polarnim širinama više od 20 C. Nad kopnenim područjima umjerenih širina amplituda iznosi od 15 C do 20 C, a u polarnim širinama od 40 C do 50 C i više. 17

18 Temperatura vazduha se mjeri meteorološkim instrumentima: 1. običnim termometrom 2. maksimalnim termometrom 3. minimalnim termometrom 4. spojenim minimalnim i maksimalnim termometrom, 5. termograf (registracioni instrument za belježenje promijene temperature u toku dana). 18

H I D R O L O G I J A

H I D R O L O G I J A H I D R O L O G I J A Povijest i definicija. Meteorologija i klimatologija. Definicija i podjela atmosfere. Vlaga u atmosferi. Vjetar. Evapotranspiracija. Oborine. Definicija i način formiranja oborina.

Διαβάστε περισσότερα

Efekat staklene bašte

Efekat staklene bašte Efekat staklene bašte Sedamnaesto predavanje Temperatura tokom zadnjih 100 godina 0,5 C Globalna temperatura vazduha na Zemlji je porasla za oko 0.5oC tokom zadnjih 100 godina Zašto staklena bašta? Staklo

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Dnevno kolebanje temperature

Dnevno kolebanje temperature TEMPERATURA VAZDUHA TEMPERATURA VAZDUHA Temperatura vazduha spada među najvažnije klimatske elemente. Zavisi od sunčeve radijacije, odnosno od toplotnog bilansa. Temperatura vazduha se menja po prostoru

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Atmosfera. Glava Nastanak planetarne atmosfere Nastanak Sunčevog sistema

Atmosfera. Glava Nastanak planetarne atmosfere Nastanak Sunčevog sistema Glava 1 Atmosfera 1.1 Nastanak planetarne atmosfere Atmosfera 1 Zemlje je relativno tanak sferni gasoviti omotač koji gravitacija drži uz Zemlju. U postupku analize Zemljine atmosfere i ljudskog uticaja

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota

TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota TERMODINAMIKA TERMO TOPLO nauka o kretanju toplote DINAMO SILA Termodinamika-nauka odnosno naučna disciplina koja ispituje odnose između promena u sistemima

Διαβάστε περισσότερα

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na . Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija

Διαβάστε περισσότερα

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L

PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,

Διαβάστε περισσότερα

Termofizika. Glava Temperatura

Termofizika. Glava Temperatura Glava 7 Termofizika Toplota je jedan od oblika energije sa čijim transferom sa tela na telo se svakodnevno srećemo. Tako nas na primer, leti Sunce zagreva tokom dana dok su vedre letnje noći često prilično

Διαβάστε περισσότερα

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota: ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

Induktivno spregnuta kola

Induktivno spregnuta kola Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

TERMODINAMIČKI PARAMETRI su veličine kojima opisujemo stanje sistema.

TERMODINAMIČKI PARAMETRI su veličine kojima opisujemo stanje sistema. TERMODINAMIKA U svakodnevnom govoru, često dolazi greškom do koriščenja termina temperatura i toplota u istom značenju. U fizici, ova dva termina imaju potpuno različito značenje. Razmatračemo kako se

Διαβάστε περισσότερα

9. Loksodroma i ortodroma

9. Loksodroma i ortodroma Loksodroma 9. Loksodroma i ortodroma Loksodroma 1 je krivulje na površini Zemlje koja sve meridijane sijece pod istim kutom. Osim u posebnim slucajevima ima oblik spirale cije ishodište i završnica teže

Διαβάστε περισσότερα

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative Commons. Για εκπαιδευτικό

Διαβάστε περισσότερα

O DIMENZIONALNOJ ANALIZI U FIZICI.

O DIMENZIONALNOJ ANALIZI U FIZICI. 1 O DIMENZIONALNOJ ANALIZI U FIZICI Ljubiša Nešić, Odsek za fiziku, PMF, Niš http://www.pmf.ni.ac.yu/people/nesiclj/ Uvod Kao što je poznato, fizičke veličine mogu da imaju dimenzije ili pak da budu bezdimenzionalne.

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

Na grafiku bi to značilo :

Na grafiku bi to značilo : . Ispitati tok i skicirati grafik funkcije + Oblast definisanosti (domen) Kako zadata funkcija nema razlomak, to je (, ) to jest R Nule funkcije + to jest Ovo je jednačina trećeg stepena. U ovakvim situacijama

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Elektromagnetni talasi i optika

Elektromagnetni talasi i optika Glava 3 Elektromagnetni talasi i optika Deo fizike koji proučava svetlosne pojave naziva se optika. Svetlost po svojoj prirodi predstavlja elektromagnetni talas čija se talasna dužina nalazi u opsegu od

Διαβάστε περισσότερα

2.1 UVOD Tomsonov model Radefordov model atoma... 5

2.1 UVOD Tomsonov model Radefordov model atoma... 5 1 S A D R Ž A J. MODELI ATOMA.1 UVOD.... Tomsonov model....3 Radefordov model atoma... 5.3.1 Eksperimenti rasijanja alfa čestica... 5.3. Radefordov planetarni model atoma... 8.4 BOROV MODEL ATOMA.4.1 Linijski

Διαβάστε περισσότερα

Rad, energija, snaga. Glava Rad

Rad, energija, snaga. Glava Rad Glava 4 Rad, energija, snaga Pojam energije je jedan od najvažnijih u nauci i tehnici ali se koristi i u svakodnevnom životu. U našoj svakodnevnici taj pojam se obično odnosi na gorivo za pokretanje automobila

Διαβάστε περισσότερα

Racionalni algebarski izrazi

Racionalni algebarski izrazi . Skratimo razlomak Racionalni algebarski izrazi [MM.4-()6] 5 + 6 +. Ako je a + b + c = dokazati da je a + b + c = abc [MM.4-()] 5 6 5. Reši jednačinu: y y y + + = 7 4 y = [MM.4-(4)] 4. Reši jednačinu:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino

Διαβάστε περισσότερα

PRSKALICA - LELA 12 L / LELA16 L

PRSKALICA - LELA 12 L / LELA16 L PRSKALICA - LELA 12 L / LELA16 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU 1 Prskalica je pogodna za raspršivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Uredjaj je namenjen za kućnu,

Διαβάστε περισσότερα

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b) TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje između dve tačke Ako su nam date tačke Ax (, y) i Bx (, y ), onda rastojanje između njih računamo po formuli

Διαβάστε περισσότερα

7 SISTEMI VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE

7 SISTEMI VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE 7 SISTEMI VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE Kao nosilac toplote (radni fluid) u vazdušnim sistemima javlja se vazduh. Vazduh se zagreva u grejaču ili hladi, vlaži ili suši, filtrira i, pripremljen na odgovarajući

Διαβάστε περισσότερα

PRIKAZ STANDARDA SCS ISO 13370:2006 Toplotne karakteristike zgradaprenošenje toplote preko tla- Metode proračuna -u pogledu određivanja U-vrednosti-

PRIKAZ STANDARDA SCS ISO 13370:2006 Toplotne karakteristike zgradaprenošenje toplote preko tla- Metode proračuna -u pogledu određivanja U-vrednosti- PRIKAZ STANDARDA SCS ISO 13370:2006 Toplotne karakteristike zgradaprenošenje toplote preko tla- Metode proračuna -u pogledu određivanja U-vrednosti- Prenos toplote preko poda (temelja) koji je u kontaktu

Διαβάστε περισσότερα

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković Devizno tržište Devizni urs i devizno tržište Devizni urs - cena jedne valute izražena u drugoj valuti Promene deviznog ursa utiču na vrednost ative i pasive oje su izražene u stranoj valuti Devizni urs

Διαβάστε περισσότερα

KORISNOST VJETROENERGIJE

KORISNOST VJETROENERGIJE Karla Srnec Željka Toplek Mentor: Karmena Vadlja-Rešetar, prof. karmena.vadlja-resetar@ck.t-com.hr KORISNOST VJETROENERGIJE Čakovec 11.02.2013. Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec Vladimira Nazora 34 40

Διαβάστε περισσότερα

Personalni računar II deo. MEMORIJE Operativna memorija Spoljašnje memorije Keš memorija

Personalni računar II deo. MEMORIJE Operativna memorija Spoljašnje memorije Keš memorija Personalni računar II deo MEMORIJE Operativna memorija Spoljašnje memorije Keš memorija Memorije Memorija služi za čuvanje programa i podataka. U personalnom računaru postoje tri vrste memorijskih jedinica:

Διαβάστε περισσότερα

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje: 8. VJEŽBA - RIJEŠENI ZADACI IZ MEANIKE FLUIDA. Oreite minimalni protok Q u nestlačiom strujanju fluia ko koje će ejektor početi usisaati flui kroz ertikalnu cječicu. Zaano je A = cm, A =,5 cm, h=,9 m.

Διαβάστε περισσότερα

5.1 Njutnov zakon univerzalne gravitacije

5.1 Njutnov zakon univerzalne gravitacije Glava 5 Gravitacija Orbitiranje prirodnih i veštačkih satelita oko Zemlje, planeta oko Sunca, fenomen plime i oseke, prenos toplote strujanjem fluida, visoka temperatura unutrašnjosti planeta, padanje

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga i energija zadatci

Rad, snaga i energija zadatci Rad, snaga i energija zadatci 1. Tijelo mase 400 g klizi niz glatku kosinu visine 50 cm i duljine 1 m. a) Koliki rad na tijelu obavi komponenta težine paralelna kosini kada tijelo s vrha kosine stigne

Διαβάστε περισσότερα

Karakterizacija kontinualnih sistema u prelaznom režimu

Karakterizacija kontinualnih sistema u prelaznom režimu Karakterizacija kontinualnih sistema u prelaznom režimu Postoji veći broj parametara koji karakterišu ponašanje sistema u prelaznom režimu. Ovi parametri pripadaju različitim prostorima u kojima se sistemi

Διαβάστε περισσότερα

2.1 Kinematika jednodimenzionog kretanja

2.1 Kinematika jednodimenzionog kretanja Glava 2 Kinematika Gde god da pogledamo oko nas, možemo da uočimo tela u kretanju (u fizici je uobičajeno a se kaže u stanju kretanja ). Čak i kada smo u stanju mirovanja, naše srce kuca i na taj način

Διαβάστε περισσότερα

MIKRO-NANO FLUIDIKA 8. UVOD U ELEKTROHEMIJU

MIKRO-NANO FLUIDIKA 8. UVOD U ELEKTROHEMIJU MIKRO-NANO FLUIDIKA Handout 4 2012/2013 8. UVOD U ELEKTROHEMIJU Elektrohemija je grana hemije koja proučava hemijske reakcije koje se dešavaju na granici izmeďu električnog provodnika (metalne, poluprovodničke

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 2006/2007 Fizika 1 Auditorne vježbe 5 Dinamika: Newtonovi zakoni 12. prosinca 2008. Dunja Polić (dunja.polic@fesb.hr)

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

ORTODROMSKA, LOKSODROMSKA I KOMBINIRANA PLOVIDBA

ORTODROMSKA, LOKSODROMSKA I KOMBINIRANA PLOVIDBA David Brčić ORTODROMSKA, LOKSODROMSKA I KOMBINIRANA PLOVIDBA Riješeni zadaci DAVID BRČIĆ LOKSODROMSKA PLOVIDBA I. Loksodromski zadatak (kurs i udaljenost): tgk= II. Loksodromski zadatak (relativne koordinate):

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

Proračun toplotne zaštite

Proračun toplotne zaštite Proračun toplotne zaštite za objekat Stambeni objekat urađen prema JUS U.J5.600 iz 1998 i JUS U.J5.510 iz 1987 godine. Sadržaj - analiza konstrukcija - analiza linijskih gubitaka - proračun toplotnih transmisionih

Διαβάστε περισσότερα

σ - univerzalna konstanta

σ - univerzalna konstanta 9. ELEKTROTERMIJA Elektrotermija je oblast elektrotehnike u kojoj se proučava konverzija električne energije u toplotu. Pri tome se proučavaju, kako fizički fenomeni ove konverzije, tako i tehnički uređaji

Διαβάστε περισσότερα

ALEISTER CROWLEY LIBER DXXXVI ASTROLOGY (SA STUDIJAMA O NEPTUNU I URANU)! * " ) # - ( $ ' % & HRUMACHIS XI OAZA ORDO TEMPLI ORIENTIS BEOGRAD 2009

ALEISTER CROWLEY LIBER DXXXVI ASTROLOGY (SA STUDIJAMA O NEPTUNU I URANU)! *  ) # - ( $ ' % & HRUMACHIS XI OAZA ORDO TEMPLI ORIENTIS BEOGRAD 2009 ) KONX OM PAX ( ALEISTER CROWLEY LIBER DXXXVI ASTROLOGY (SA STUDIJAMA O NEPTUNU I URANU) *! " ) ( - # $ ' & % HRUMACHIS XI OAZA ORDO TEMPLI ORIENTIS BEOGRAD 2009 ASTROLOGY SADRŽAJ UVOD... 4 PRVI DEO -

Διαβάστε περισσότερα

Marino Fonović SVEMIR SUNČEV SUSTAV ZVIJEZDE GALAKSIJE ŽIVOT U SVEMIRU. Fonović - vlastita naklada

Marino Fonović SVEMIR SUNČEV SUSTAV ZVIJEZDE GALAKSIJE ŽIVOT U SVEMIRU. Fonović - vlastita naklada Marino Fonović SVEMIR SUNČEV SUSTAV ZVIJEZDE GALAKSIJE ŽIVOT U SVEMIRU Fonović - vlastita naklada SADRŽAJ Uvod Astronomija: od mita do moderne znanosti 7 1. Sunčev sustav 9 _1. Kako je nastao Sunčev sustav?

Διαβάστε περισσότερα

4 Numeričko diferenciranje

4 Numeričko diferenciranje 4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)

Διαβάστε περισσότερα

x M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku.

x M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku. 1. FUNKCIJE, LIMES, NEPREKINUTOST 1.1 Brojevi - slijed, interval, limes Slijed realnih brojeva je postava brojeva na primjer u obliku 1,,3..., nn, + 1... koji na realnoj osi imaju oznaceno mjesto odgovarajucom

Διαβάστε περισσότερα

Metode prognoziranja na vremenskim nizovima

Metode prognoziranja na vremenskim nizovima Metode prognoziranja na vremenskim nizovima Pomoću ovih metoda buduće vrijednosti prognoziraju se na temelju povijesnih podataka. Pravila po kojima se ponašaju podaci iz prošlosti primjenjuje se na buduće

Διαβάστε περισσότερα

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Prva tačka u ispitivanju toka unkcije je odredjivanje oblasti deinisanosti, u oznaci Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog ajla, obavezno pogledajte ajl ELEMENTARNE

Διαβάστε περισσότερα

Elektronske komponente

Elektronske komponente Elektronske komponente Z. Prijić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2014. Sadržaj 1 Kalem Sadržaj Kalem 1 Kalem - definicije Kalem Kalem je pasivna elektronska komponenta koja

Διαβάστε περισσότερα

2.2. Analiza vremena Pert metodom

2.2. Analiza vremena Pert metodom 2.2. Analiza vremena Pert metodom Dok je kod CPM metode poznato samo jedno vreme trajanja aktivnosti t, kod Pert metode dane su tri procjene: a - optimistično vreme (najkraće moguće vreme u kojemu se može

Διαβάστε περισσότερα

1. Radio valovi. 1. 1. Propagacija elektromagnetskih valova. Opcenito o radiovalovima. Terminologija radio valova

1. Radio valovi. 1. 1. Propagacija elektromagnetskih valova. Opcenito o radiovalovima. Terminologija radio valova 1. Radio valovi 1. 1. Propagacija elektromagnetskih valova Opcenito o radiovalovima Uopceno, elektricni protok je struja elektrona u vodicu izmedu tocaka razlicitog elektricnog potencijala. Istosmjerna

Διαβάστε περισσότερα

AKTIVNI I REAKTIVNI OTPORI U KOLU NAIZMJENIČNE STRUJE

AKTIVNI I REAKTIVNI OTPORI U KOLU NAIZMJENIČNE STRUJE MJEŠOVITA SREDNJA TEHNIČKA ŠKOLA TRAVNIK AKTIVNI I REAKTIVNI OTPORI U KOLU NAIZMJENIČNE STRUJE Električna kola Profesor: mr. Selmir Gajip, dipl. ing. el. Travnik, februar 2014. Osnovni pojmovi- naizmjenična

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu

Διαβάστε περισσότερα

RAVNOTEŽE U RASTVORIMA KISELINA I BAZA

RAVNOTEŽE U RASTVORIMA KISELINA I BAZA III RAČUNSE VEŽBE RAVNOTEŽE U RASTVORIMA ISELINA I BAZA U izračunavanju karakterističnih veličina u kiselinsko-baznim sistemima mogu se slediti Arenijusova (Arrhenius, 1888) teorija elektrolitičke disocijacije

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 14 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, točke infleksije i ekstremi funkcija Poglavlje 1 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, to ke ineksije

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa: Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne

Διαβάστε περισσότερα

ORIJENTACIJA NEBESKE SFERE (SVODA)

ORIJENTACIJA NEBESKE SFERE (SVODA) OSNOVE ORIJENTACIJE ORIJENTACIJA NEBESKE SFERE (SVODA) ODREĐIVANJE OSNOVNIH TOČAKA, PRAVACA, KRUŽNICA I RAVNINA NEBESKE SFERE ORIJENTACIJA NA NEBESKOM SVODU ASTROGNOZIJA POZNAVANJE OBJEKATA NA NEBESKOM

Διαβάστε περισσότερα

SAZNANJA O MATERIJI OD STAROG DO XIX VEKA

SAZNANJA O MATERIJI OD STAROG DO XIX VEKA SAZNANJA O MATERIJI OD STAROG DO XIX VEKA U najstarija vremena, čovek je svoja poimanja sveta iskazivao mitovima. MIT (mitos) reč, priča, kazivanje (grč.); MITOLOGIJA od, priča i (logos), reč, učenje.

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE DRUGI ZKON ERMODINMIKE Povratni i nepovratni procesi Ranije smo razmotrili više različitih procesa pomoću kojih se termodinamički sistem (u našem razmatranju, idealan gas) prevodi iz jednog stanja ravnoteže

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA. () 6. studenog 2011. 1 / 18

OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA. () 6. studenog 2011. 1 / 18 OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA () 6. studenog 2011. 1 / 18 TRI OSNOVNA PRINCIPA PREBROJAVANJA -vrlo često susrećemo se sa problemima prebrojavanja elemenata nekog konačnog skupa S () 6. studenog 2011.

Διαβάστε περισσότερα

KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 5.2

KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 5.2 KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 5.2 Instalacije: HLADJENJE I VENTILACIJA Pripremio: Dr Igor Vušanović ŠTA SADRŽE INSTALACIJE ZA HLAĐENJE? Instalacije za hlađenje sadrže: Izvor toplotne/rashladne energije (toplotna

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

strana 2. mart-april 2010.

strana 2. mart-april 2010. I Z K N J I G E TESLA - ^OVEK VAN VREMENA Naslov originala: TESLA - MAN OUT OF TIME Autor: Margaret Cheney Prevod: Bojan Jovi}, Pripremio: Mi}a, ex YZ1YZ ^OVEK VAN VREMENA Tesline prve dve naprave s radio

Διαβάστε περισσότερα

Pregled tema. Uvod Lansiranje i održavanje Globalni i uski snopovi Kut satelit Zemlja. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2016/17

Pregled tema. Uvod Lansiranje i održavanje Globalni i uski snopovi Kut satelit Zemlja. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2016/17 3. Satelit Pregled tema Uvod Lansiranje i održavanje Globalni i uski snopovi Kut satelit Zemlja 1 Uvod Treba razlikovati dvije osnovne funkcije satelitskog sustava. Komunikacijski moduli: antena i transponder

Διαβάστε περισσότερα

Računske vežbe iz Fizike

Računske vežbe iz Fizike Računske vežbe iz Fizike Praktikum Decembar 2009 Mašinski Fakultet Kraljevo Zlatan Šoškić Predgovor Ovaj praktikum je zamišljen kao pomoćni materijal koji se koristi u nastavi predmeta Fizika na Mašinskom

Διαβάστε περισσότερα

( pol funkcije), horizontalna ili kosa.

( pol funkcije), horizontalna ili kosa. 4. ANALIZA TOKA FUNKCIJE, EKSTREMI 4. Opci pojmovi Nultocke funkcije - su tocke u kojima je funkcija jednak nula. Za razlomljenu racionalnu funkciju, je kada je brojnik nula. Polovi funkcije - su tocke

Διαβάστε περισσότερα

entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: S čvrsto < S tečno << S gas

entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: S čvrsto < S tečno << S gas ,4,4, Odreñivanje promene entropije,4,4,, romena entropije pri promeni faza Molekular ularna interpretacija entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: čvrsto

Διαβάστε περισσότερα

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ FIZIKE Srednje škole 1. skupina

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ FIZIKE Srednje škole 1. skupina ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ FIZIKE 6..9. Srednje škole. skupina. zadatak ( bodova) Tramvaj vozi između dvije stanice udaljene 6 m tako da polazi sa prve stanice iz mirovanja i ubrzava ubrzanjem m/s dok ne

Διαβάστε περισσότερα

Tehnologija bušenja II

Tehnologija bušenja II INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 1. Vežba V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 1 of 44 Algebra i trigonometrija V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 2 of 44 Jednačine Pitanje: Ako je a = 3b

Διαβάστε περισσότερα

Svetlosna zračenja nisu sva iste talasne dužine, nego se radi o nizu zračenja različitih talasnih dužina koja zajedno čine kompleksnu belu svet-

Svetlosna zračenja nisu sva iste talasne dužine, nego se radi o nizu zračenja različitih talasnih dužina koja zajedno čine kompleksnu belu svet- Umetnost fotografije Fotografija je slikanje svetlošću. S jedne strane, slika koja podleže svim kriterijumima koji se postavljaju u likovnim umetnostima, a s druge strane, kao sredstvo komunikacija i obaveštavanja,

Διαβάστε περισσότερα

Tvrd enje 3: Ako su formule A i A B tautologije, onda je tautologija. Dokaz: Neka su A i A B tautologije.

Tvrd enje 3: Ako su formule A i A B tautologije, onda je tautologija. Dokaz: Neka su A i A B tautologije. Svojstva tautologija Tvrd enje 3: Ako su formule A i A B tautologije, onda je tautologija i formula B. Dokaz: Neka su A i A B tautologije. Pretpostavimo da B nije tautologija. Tada postoji valuacija v

Διαβάστε περισσότερα

ZAKONI OČUVANJA U IZOLIRANOM SUSTAVU

ZAKONI OČUVANJA U IZOLIRANOM SUSTAVU Poglavlje 6 ZAKONI OČUVANJA U IZOLIRANOM SUSTAVU U praksi se često dogada da nekoliko tijela uzajamno djeluju jedno na drugo mnogo snažnije nego što na njih djeluju druga okolna tijela. Teorijsko razmatranje

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE

SISTEMI VENTILACIJE I KLIMATIZACIJE SISTEMI VENTILAIJE I KLIMATIZAIJE Kao nosilac toplote (radni fluid) u vazdušnim sistemima javlja se vazduh. Vazduh se zagreva u grejaču ili hladi, vlaži ili suši, filtrira i, pripremljen na odgovarajući

Διαβάστε περισσότερα

VISOKA ŠKOLA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA STRUKOVNIH STUDIJA

VISOKA ŠKOLA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA STRUKOVNIH STUDIJA VISOKA ŠKOLA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA STRUKOVNIH STUDIJA Predmet: Senzori i aktuatori na vozilima Seminarski rad: Davači temperature Student: Veselinović Petar - Školska godina 2008/2009.- Davači temperature

Διαβάστε περισσότερα

Atomska fizika Sadržaj

Atomska fizika Sadržaj Atomska fizika Sadržaj Kvantna svojstva elektromagnetnog zračenja. 86 Ultravioletna katastrofa 87 Plankov zakon zračenja. Bolcmanov i Vinov zakon. 88 Fotoelektrični efekat 90 Komptonovo rasejanje 93 Atomski

Διαβάστε περισσότερα

Mala škola. Koprivnica, 2002., izdanje br. 20

Mala škola. Koprivnica, 2002., izdanje br. 20 Mala škola astronomije Koprivnica, 2002., izdanje br. 20 SADRŽAJ 1. Zemlja i nebo...3 1.1. Uvod... 3 1.1.1. Osnovno snalaženje na zvjezdanom nebu...5 1.1.2. Utjecaj optičkih i drugih pojava na promatranja

Διαβάστε περισσότερα

MERENJE, GREŠKE MERENJA I OBRADA REZULTATA MERENJA

MERENJE, GREŠKE MERENJA I OBRADA REZULTATA MERENJA MERENJE, GREŠKE MERENJA I OBRADA REZULTATA MERENJA 1 Merenje Svaki eksperimentalni rad u fizici praćen je merenjem neke fizičke veličine. Izmeriti neku fizičku veličinu znači uporediti je sa standardnom

Διαβάστε περισσότερα

56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA. Sarajevo, godine

56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA. Sarajevo, godine 56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA Sarajevo, 3.04.016. godine 56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM - FIZIKA. za generaciju 2015/16.

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM - FIZIKA. za generaciju 2015/16. LABORATORIJSKI PRAKTIKUM - FIZIKA za generaciju 015/16. SPISAK LABORATORIJSKIH VEŽBI IZ FIZIKE 1. VEŽBA - a) Određivanje ubrzanja Zemljine teže pomoću matematičkog klatna b) Određivanje Jungovog modula

Διαβάστε περισσότερα

Konopi. ARTIKl BOJA PlAVO/ŽUTA. ARTIKl BOJA CRVENO/PlAVA. PREKIDNA ČVRSTOĆA (dan) DUŽINA (m) Φ (mm) ARTIKl BOJA PlAVA. ARTIKl BOJA CRVENA

Konopi. ARTIKl BOJA PlAVO/ŽUTA. ARTIKl BOJA CRVENO/PlAVA. PREKIDNA ČVRSTOĆA (dan) DUŽINA (m) Φ (mm) ARTIKl BOJA PlAVA. ARTIKl BOJA CRVENA KONOP ZA ŠKOTE RACE - materijal jezgra dyneema na 16 struka, izvana poliester na 32 struka - za dizanje i spuštanje jedara, otporan na habanje, mala rastezljivost CRVENO/ PlAVO/ TF30 05000 TF33 05000 5

Διαβάστε περισσότερα

Το άτομο του Υδρογόνου

Το άτομο του Υδρογόνου Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες

Διαβάστε περισσότερα

Neprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija

Neprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija Sadržaj: Nizovi brojeva Pojam niza Limes niza. Konvergentni nizovi Neki važni nizovi. Broj e. Limes funkcije Definicija esa Računanje esa Jednostrani esi Neprekinute funkcije i esi Definicija neprekinute

Διαβάστε περισσότερα

15. MIKROFONI Uvod Osnovne karakteristike mikrofona

15. MIKROFONI Uvod Osnovne karakteristike mikrofona AKUSTIKA 15 - Mikrofoni 197 15. MIKROFONI 15.1 Uvod Mikrofon je ulazni elektroakustički pretvarač koji je prilagođen radu u vazduhu kao mediju. Mikrofon pretvara zvučni pritisak, koji mu je ulazna veličina,

Διαβάστε περισσότερα

GRAFOVI. Ljubo Nedović. 21. februar Osnovni pojmovi 2. 2 Bipartitni grafovi 8. 3 Stabla 9. 4 Binarna stabla Planarni grafovi 12

GRAFOVI. Ljubo Nedović. 21. februar Osnovni pojmovi 2. 2 Bipartitni grafovi 8. 3 Stabla 9. 4 Binarna stabla Planarni grafovi 12 GRAFOVI Ljubo Nedović 21. februar 2013 Sadržaj 1 Osnovni pojmovi 2 2 Bipartitni grafovi 8 3 Stabla 9 4 Binarna stabla 11 5 Planarni grafovi 12 6 Zadaci 13 1 2 1 Osnovni pojmovi Iz Vikipedije, slobodne

Διαβάστε περισσότερα

Stalne jednosmerne struje

Stalne jednosmerne struje Stalne jednosmerne struje Električna struja Električnom strujom se može nazvati svako ureñeno kretanje električnih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu električnih naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKE VEŽBE IZ FIZIKE

LABORATORIJSKE VEŽBE IZ FIZIKE LABORATORIJSKE VEŽBE IZ FIZIKE Ime i prezime: Broj indeksa: UPUTSTVO ZA IZRADU LABORATORIJSKIH VEŽBI IZ FIZIKE. Pre početka sa radom pažljivo se upoznati sa napomenama iz ovog uputstva!. Na početku opisa

Διαβάστε περισσότερα

PRINCIPI ENERGETSKE TERMOVIZIJA. dr Aleksandra Boričić, dipl. inž. Mladen Tomić, dipl. inž. Nenad Stojković, dipl. inž.

PRINCIPI ENERGETSKE TERMOVIZIJA. dr Aleksandra Boričić, dipl. inž. Mladen Tomić, dipl. inž. Nenad Stojković, dipl. inž. PRINCIPI ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU TERMOVIZIJA dr Aleksandra Boričić, dipl. inž. Mladen Tomić, dipl. inž. Nenad Stojković, dipl. inž. 1) Zračenje toplote 2) Primena termovizije 3) Greške termovizije

Διαβάστε περισσότερα

Hidraulični sistem je tehnički sistem za pretvaranje i prenos energije i upravljanje

Hidraulični sistem je tehnički sistem za pretvaranje i prenos energije i upravljanje 1 Hidraulični sistemi Hidraulični sistem je tehnički sistem za pretvaranje i prenos energije i upravljanje njome. U ovom poglavlju se analiziraju: osnovne funkcije hidrauličnog sistema, hidraulični prenosnik,

Διαβάστε περισσότερα

USB Charger. Battery charger/power supply via 12 or 24V cigarette lighter

USB Charger. Battery charger/power supply via 12 or 24V cigarette lighter USB Charger Battery charger/power supply via 12 or 24V cigarette lighter Compact charger for devices chargeable via USB For example ipod, iphone, MP3 player, etc. Output voltage: 5V; up to 1.2A; short-circuit

Διαβάστε περισσότερα