Sistem za manevrisanje Uređaji za podizanje i spuštanje bušaćeg pribora
|
|
- Θέτις Γούσιος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Sistem za manevrisanje Uređaji za podizanje i spuštanje bušaćeg pribora
2 Osnovna namena ovih uređaja je da obrtno kretanje, vratila pogonskog motora, transformišu u pravolinijsko kretanje uređaja za nošenje tereta. Sistem se sastoji od: Uređaji za podizanje i spuštanje bušaćeg pribora - Pogonski motor - Reduktor - Dizaličnog mehanizma/dizalice, - Nepokretnih i pokretnih koturača - Užeta - Kuke
3 Dizalični mehanizam (Drawworks) Osnovni mehanizam u sistemu za podizanje/spuštanje bušaćeg pribora; Predviđen za izvođenje sledećih operacija: Regulacija brzine podizanja i spuštanja kuke Zaustavljanje kretanja kuke u tornju Spuštanje i podizanje kolone bušaćeg pribora i spuštanje kolone zaštitnih cevi Pridržavanje kolone bušaćih šipki u procesu bušenja ili ispiranja bušotine Prenos rotacije rotacionog stola Odvrtanje i navrtanje bušaćih šipki i zaštitnih cevi (korišćenjem mosura) Podizanje i pomeranje različitih tereta u procesu montaže i demontaže uređaja Pogon jedne ili više isplačnih pumpi Podizanje montiranog tornja u vertikalni položaj I dr. Energija se dobija od pogonskog sistema tj. jednog ili više dizel ili elektro motora.
4 Dizalični mehanizam (Drawworks) Čeloični ram na koji su montirani svi mehanizmi dizalice Glavni bubanj za namotavanje užeta Glavna kočnica za usporavanje kretanja i zaustavljanje kuke u bilo kom mestu visine tornja Pomoćna kočnica za regulisanje brzine spuštnja bušaćeg pribora Spojnica za puštanje bubnja dizalice u rad Transmisija za prenos snage i rotacije bubnja dizalice pri podizanjeu bušaćeg pribora Pomocna oprema 1. Bubanj, 2. Ram, 3. Eloktromagnetna kočnica, 4. Reduktor
5 Klasifikacija: - Pogonskoj snazi ( kw ); - Broju radnih brzina ( 2, 3, 4 ili 6 brzina ); - Načinu promene brzina ( diskontinualno, kontinualno); - Broju vratila ( 1, 2 ili 3 vratila ); - Načinu upravljanja ( ručno, poluautomatsko i automatsko ).
6 Radne i konstruktivne karakteristike dizaličnog mehanizma Osnovni radni parametri: potrebna snaga, vučna sila u užetu, brzina podizanja. Konstruktivni parametri: dužina i prečnik bubnja. Optimalna snaga dizaličnog mehanizma se definiše pri podizanju najteže kompozicije bušaćih šipke ( maksimalna dubina bušenja ) brzinom 0,4 0,5 m/s Optimalna snaga: P o - optimalna snaga; F u -sila kojom kompozicija bušaćih šipki deluje; C k -brzina kuke; η k - stepen korisnog dejstva sistema sa koturačama Potrebna snaga motora za pogon dizaličnog mehanizma P M = P o h η- stepen korisnog dejstva motora i transmisije
7 Brzina navijanja užeta: c u = c k. i k C u -brzina navijanja užeta; C k -brzina kuke; i k -prenosni odnos koturače (broj radnih krakova užadi) Maksimalna brzina kuke, 2 m/s, za i k <10; 20/i k, za i k >10 Normalno navijanje užeta na bubanj do 20 m/s Minimalna brzina kuke, 0,1 0,2 m/s Opseg regulacije: R = c k,max c k,min Broj brzina prenosa zavisi od opsega regulacije i vrste pogonskog motora. Najčešće se kreće u granicama od k = 4 6. Međubrzina se definiše izrazom:
8 Prečnik bubnja dizaličnog mehanizma: Uže se na bubanj može navijati u jednom ili više slojeva. Broj slojeva navijanja zavisi od: - visine dizanja kuke, - karakteristike mehanizma sa koturačama i - dužine i prečnika bubnja. Slika I.17 Kanali na omotaču bubnja 1. Spiralni, 2. Paralelni, sa jednom pomeranjem,3. Paralelni, sa dva pomeranja.
9 Prečnik završnog sloja užeta na bubnju je: D bz = D b + α. (2k-1)d u k broj namotaja; α = 0,93 koeficijenat naleganja užeta u medjuprostor prethodnog sloja Srednji prečnik navijanja je: - polazni prečnik navijanja Geometrijske mere bubnja: Debljina omotača: Dužina bubnja: σ f dozvoljeni napon savijanja za materijal bubnja W otporni moment omotača bubnja ψ - odnos unutrašnjeg I najvećeg prečnika bubnja
10 Površinski pritisak u kanalu užeta: Radna površina bubnja izložena velikom opterećenju zbog: dejstva sile u užetu, habnja, trenja između užeta i kanala na omotaču bubnja, korozije, mehaničkih oštećenja. Da bih se radni vek bubnja produžio, radne površine se oblažu materijalima koji su otporne na habanje i koraziju.
11 Kinematika i dinamika dizaličnog mehanizma Kinematika definiše brzine i ubrzanja tereta tokom rada dizaličnog mehanizma. Teorijska i stvarna promena brzine h= 1,02 l š U prvom periodu ( vreme t 1 ) dolazi do ubrzanja ( a 1 ) bubnja dizalice, čemu odgovara i ubrzanje uređaja za kretanje kuke od brzine c k = 0 do brzine c 1. Najčešće se ovaj proces odvija po linearnom zakonu:
12 Vreme t 2 : c 2 = pdn M 60 m i i prenosni odnos svih prenosnika od motora do vratila doboša dizaličnog postrojenja m - broj radnih užadi Mali porasti brzine c 2 i c 3 su posledica porasta prečnika bubnja, sa porastom slojeva namotavanja c sr = c 2 + c 3 2 = pd sr n M 60 m i Vreme t 3 odgovara kočenju bubnja sa usporenjem a 3
13 Dinamičko opterećenje u mehanizmu, nastaju usled ubrzanja usporenja tokom podizanja spuštanja. Definiše se kao koeficijent dinamičnosti F st statičko opterećenje usled težine bušaćeg pribora i pokretnih koturača F d dinamičko opterećenje Vučna karakteristika dizaličnog mehanizma:
14 Uređaji za kočenje Osnovna namena uređaja za kočenje je da obezbedi: smanjenje brzine kretanja kuke, zaustavljanje bubnja, zadržavanje u nepokretnom položaju alata, itd. Proračun elemenata kočnice se ostvaruje na osnovu prethodno definisane sile kočenja F k = F km + F kd Najveća sila kočenja na kočionom dobošu D e minimalni prečnik namotanog doboša D k prečnik kočionog venca Dinamička sila Suma svih aktivnih obrtnih masa F km = F st D e h sr D k Kinetička energija tereta, doboša sa namotanim užetom i svih rotacionih masa u toku kočenja η sr - stepen efikasnosti pri spuštanju
15 Uređaji za kočenje Najveći kočioni moment F k -sila kočenja; D k -prečnik kočionog venca Sila kočenja F k opada sa vremenom kočenja 1 neopterećena kuka 2 - opterećena kuka M k = F k D k 2.
16 Prema načinu delovanja uređaji za kočenje se dele na: mehaničke, hidromehaničke i elektromehaničke. Mehaničke kočnice se prema konstrukciji dele na: kočnice sa papučama, kočnice sa trakom i kočnice sa diskom. Kočnica sa papučom c - koeficijent trenja
17 Kočnica sa trakom μ - koeficijent trenja između trake i doboša kočnice α - Obuhvatni ugao b širina trake - maksimalni površinski pritisak - Obloge kočnica sa trakom se proveravaju i na zagrevanje.
18 Kočnice sa diskom, razlikuju se od prethodna dva slučaja samo po pravcu dejstva radne sile. Redje se primenjuju na dizaličnim mehanizmima bušaćih postrojenja. 1. konusne, 2. ravne - Kod konusnih kočnica - Kod ravnih kočnica z broj paralelnih diskova
19 Hidrodinamička kočnica dizaličnog mehanizma ( istovremeno je u sistemu prenosa snage kao spojnica ) se koristi za ograničavanje brzine spuštanja bušaćih šipki i obložnih cevi 1. Nosač 2. Čaura 3,9. Ležajevi 4,7. Čaure 5. Pumpno kolo 6. Stator 8. Vratilo 10. Kanal 11. Cev 12. Zavrtanj 13. Zaptivač Koeficijent proklizavanja n p, n t -brojevi obrtaja pumpnog i turbinskog kola. Ne može da obezbedi potpuno zaustavljanje tereta i držanje u nepokretnom stanju.
20 Elektromagnetne kočnice se dele na: indukcione i kočnice sa feromagnetnim prahom Kinetička energija tereta koji se spušta se transformiše u toplotnu, ove kočnice su snabdevene uređajima za hlađenje. Indukciona elektromagnetna kočnica M k M st M k - Kočioni moment M st - Statički moment koji opterećuje dizalični mehanizam 1. Kućište 2. Pobudni namotaj 3. Prorez 4. Rotor 5. Vratilo 6. Ležaj 7. Spojnica
21 Kod kočnica sa feromagnetnim prahom, prostor između rotora i kućišta je ispunjen prahom. Prah povećava magnetnu provodljivost, nastaje kočioni moment M k M st + M in M in momenat usled inercionih sila Prah obrazuje mehaničku vezu izmedju kužišta i rotora i zahvaljujući tome brzina rotacije ne utiče na veličinu kočionog momenta.
22 Dizalična spojnica Pneumatske spojnice Fawick Cardwell 1 pogonsko vratilo 2 bubanj dizalice 3 gonjeno vratilo 4 zvono 5 pneumatski jastuk 6 frikcione papuče
23 Nepokretne i pokretne koturače Sistem sa koturačama je namenjen da obrtno kretanje motora transformiše u pravolinijsko kretanje kuke. Koturače istovremeno umanjuju vučnu silu u užetu, odnosno moment na bubnju dizaličnog mehanizma na račun povećanja brzine slobodnog kraja užeta Nepokretna koturača 1. Prosta koturača 2. Ležajevi 3. Ram
24 Koturača princip rada Koturača služi za podizanje tereta i sastoji se od nekoliko pomičnih ili nepomičnih koturova (diskova) preko kojih je prebačeno uže. Jedan kotur
25 Koturača princip rada Dva kotura
26 Koturača princip rada
27 Pokretna koturača (traveling blocks ) uvek imaju jedan kotur manje od nepokretnih koturača i najčešće se izrađuju kao jednosekcione ili dvosekcione. Uže koje prolazi kroz sistem koturač jednim krakom je pričvšćeno za bubanj dizalice (radni krak), dok je drugi, nepokretan krak ( mrtvi kraj ) ankerisan - vezan za temelj tornja ili pokretnu koturaču (parni broj užadi), odnosno pričvršćen za nepokretnu koturaču (neparan broj užadi).
28 Težina tereta i sila podizanja Neophodan broj radnih užadi u sistemu koturače se može izračunati m = G T k F u h G T težina pribora na kuki k koeficijenat otpora (1,5 1,65) F u sila podizanja (sila u užetu) Sistem sa koturačama
29 4000 kn, uže nosi 200 / 300 kn Dubina bušenja m 2x3 i 3x4 sistem koturača Dubina bušenja m 4x5, 5x6 I 6x7 sistem koturača
30 Ako se teret diže na visinu h to je put sile m. h. Brzina kretanja tereta c se prema brzini kretanja kraka užeta cu D sr srednji prečnik kotura n M broj obrtaja pogonskog motora DM m broj radnih užadi i R prenosni odnos reduktora dizaličnog mehanizma - Stepen korisnosti jednog kotura - Koeficijent krutosti za čeličnu užad d u prečnik užeta
31 Stepen korisnosti sistema sa koturačama - Koeficijent otpora točka - Prečnik točka K koeficijent sigurnosti Koturi pokretnih pokretnih i nepokretnih koturača su potpuno istovetni čelični liv. Poluprečnik kanala u kojem leži uže. Kotur Kanali se termički obradjuju radi poboljšanja tvrdoće (HRC 45) ili se dodaju umetci od visokootporne plastike.
32 Kuka Kuke ( hook ) i drugi specijalni nosači su povezani sa pokretnim koturačama i namenjeni su za: - Kačenje isplačne glave i bušaćeg pribora - Kačenje pomoću elevatora, kolone bušaćih ili obložnih cevi - Podizanje spuštanje, manipulaciju teškim teretima pri montažno - demontažnim radovima. Kod bušaćih postrojenja najčešće se primenjuju trokrake kuke, kod kojih se proračun izvodi samo za najopterećeniji krak - krak o koji se veša isplačna glava sa bušaćim priborom. Opterećenje, merodavno za proračun kuke se definiše izrazom: F k = F p + G e F p - Sila kojom bušaći pribor opterećuje kuku G e - Težina elevatora
33 Trokraka kuka-sklop 1. Krak kuke, 2. Opružni zatvarač, 3. Uređaj za fiksiranje, 4. Klin, 5. Navrtka, 6. Opruga, 7. Aksijalni ležaj, 8. Osovinica, 9. Kućište, 10. Čaura, 11. Stablo sa uškama, 12. Kuka, 13. Bočni kraci, 14. Pločica.
34 Napon vrata, vretena sa uškama (11) koje je izloženo istezanju, se definiše izrazom: Visina navrtka (5) se određuje prema dozvoljenom površinskom pritisku, p d : P - korak zavojnice; d 2 - srednji prečnik zavojnice; b 1 - korisna širina zavojnice; - faktor kvaliteta izrade; p d - dozvoljeni površinski pritisak za materijal navrtke.
35 Proračunska šema kuke Najveći napon na krivolinijskom delu kuke u preseku I I, moment savijanja na tom mestu je Ovaj moment izaziva napon savijanja W 1 - otporni moment preseka I-I. Naprezanja u preseku II II nastaju usled kosog savijanja pod dejstvom sile u užetu
36 Aksijalni ležaj (ugradjen zbog okretanja kuke u horizontalnoj ravni se bira tako da njegova statička moćnošenja odgovara maksimalnoj sili koja opterećuje kuku). Kuka se za pokretnu koturaču vezuje osovinicom ili su napravljeni kao celina (blok koturača kuka)
37 Užad Gipku vezu između, dizaličnog mehanizma i pokretne koturače sa kukom ostvaruje uže (rope). Od užeta izloženog istezanju, savijanju, habanju, korozionom dejstvu, se zahteva da obezbedi: - Mogućnost realizacije projektovane vučne sile; - Dobru savitljivost - Otpornost na habanje i koroziono dejstvo. Prema prečniku žica, od kojih se pletu strukovi užeta, razlikuju se sledeće konstrukcije užadi Warington Seal Filler
38 Užad Strukovi se oko srednjeg (osnovnog) struka pletu u uže: a) sa plastičnim strukom, b) sa kudeljnim strukom, c) sa metalnim strukom Užad sa strukom od kudelje savitljiva, dobro podmazivanje, prihvataju manju silu u odnosu na užad sa čeličnim jezgrom Užad sa strukom od metala mečši čelik, manje savitljiva, otporna na radijalna naprezanja (namotavanje u više slojeva), loše podmazivanje Užad sa strukom od plastike savitljiva, otporna prema kiselini, loše podmazivanje
39 Užad Prema vrsti upredanja: - Istosmerno, - Unakrsno, - Kombinovano. Najčešće se primenjuje užad tipa 6 (strukova) x 19 (broj žica u svakom struku) desnog unakrsnog pletenja. Žica: - Normalna ravna - Prethodno uvijena Standardizacija: minimalna zatezna čvrstoća 1570 N/mm 2, stepen sigurnosti > 5
40 - dužina užeta koja obmotava koturaču Radni vek užeta zavisi od uslova eksploatacije, radnog opterećenja, karakteristika koturače i bubnja, prečnika i konstrukcije užeta. Maksimalno statičko opterećenje užeta je F - nazivna prekidna sila užeta Fu - vučna sila užeta pri maksimalnoj masi bušaćeg pribora uz uračunavanje delova uređaja za vešanje tereta K 4 - koeficijent sigurnosti Kada je pokretna koturača sa kukom u stanju mirovanja, uže je pod dejstvom okačenog tereta, opterećeno silom: Dužina užeta koja je potrebna za formiranje sistema sa koturačama se definiše izrazom: H visina tornja; c o m, dužina navoja užadi koji ostaju na bubnju nakon dostizanja maksimalne dubine bušenja h visina podizanja pokretnih koturača m - broj radnih užadi
41 Održavanje. Habanje Masti za podmazivanje užadi moraju dobro da prodiru u unutrašnjost, ne smeju se slivati niz uže, upijati vlagu i razarati metal Točkovi koturača se oblažu plastičnim masama otpornim na habanje Zamor I starenje usled savijanja Kidanje žica Zamena kada broj pokidanih žica na dužini jednog koraka zavojnice struka pređe određenu granicu: 5% pokidanih žica za uže do 20 mm, više od 10% za uže preko 20 mm Pokidanost središnjeg struka užeta Uvijeno ili spljošteno uže na 70% od nazivnog prečnika Korozija oštetila više od 40% užeta
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραLANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραDubinski pogonski sistem
Dubinski motori - - Hidraulični motori - - Motori sa obrtnim klipovima zavojni (vijčani) motori Turbinski motori - Turbomotori Dubinski elektromotori - elektroburi Dubinski pogonski sistem Nedostaci primene
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραOpšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραTEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I
RGF TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA BUŠAĆA POSTROJENJA 3 2 Tehnološki proces bušenja Kod rotary sistema bušenja kanal bušotine izrađuje dleto združenim dejstvom aksijalnih (vertikalnih
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραSrednja mašinska škola Mašinski elementi Nastavnik: Sima Pastor 3525$&8138=12*3$5$ n1 = 1450min 1. zadato. zadato. usvojeno, od 1 do 5
525$&882*$5$ Polazni podaci ulazne vrednosti_ne menjati velicine usvojene_mogu se menjati A Nominalna snaga P 5kW zadato savet _ ne menjati A2 Broj obrtaja pogon. masine n 450min zadato azurirati obavezno
Διαβάστε περισσότεραLOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM
LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm
ČELIČNA UŽAD STANDARD - OPIS Broj žica dimenzije DIN 3053 19 Ø 1-10 mm DIN 3054 37 Ø 3-10 mm DIN 3055 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49 Ø 1,5-20 mm DIN 3060 6 X 19 + T.J. = 114 6 X 19 + J.J. = 133 Ø
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραStepen korisnosti transmisije
Stepen korisnosti transmisije Otpori transmisije unutrašnji otpori kretanja Šeme transmisije POGON NAPRED POGON NAZAD 4X4 M m+gp M m M m GP R Transmisija = sistem mehaničkih prenosnika KP KP GP GP M motor,
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραBUŠENJE I Fo F r o m r ul u e l
BUŠENJE I Formule Površina prstenastog presjeka NIZ BUŠAĆIH ALATKI A = π (D 2 4 d 2 ) A površina prstenastog presjeka (m 2 ) D vanjski promjer prstenastog presjeka (m) d unutarnji promjer prstenastog presjeka
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραCenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
Διαβάστε περισσότεραFormiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja.
Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Mora postojati interakcija sve tri uključene strane: -poznavanje
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραPriveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s
Priveznice Wire Rope Slings PRIVEZNICE OD ČEIČNO UŽEA (RAE) jenosruke SINE WIRE ROPE SINS Sanar EN P P P P P P P P P P P P ozvoljeno operećenje kg elemeni priveznice prekina jenokrako vešanje ) ouvaanje
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραISTRAŽNO BUŠENJE ZA NAFTU I GAS
ISTRAŽNO BUŠENJE ZA NAFTU I GAS Pribor za bušenje 2 Rotaciono bušenje sa jezgrovanjem je postupak mehaničkog razaranja stene pri kome nastaje cilindrična podzemna prostorija u steni čiji je naziv bušotina.
Διαβάστε περισσότεραRIZIK OD MEHANIČKIH DEJSTAVA
Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite na radu u Nišu REŠENI ZADACI SA VEŽBI IZ PREDMETA RIZIK OD MEHANIČKIH DEJSTAVA - Interni nerecenzirani materijal - Predmetni nastavnik: Dr Dragan Stojiljković, red.
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραPRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA
PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA Prostiranje toplote Konvekcija Pri konvekciji toplota se prostire kretanjem samog fluida (tečnosti ili gasa): kroz fluid ili sa fluida na čvrstu površinu ili sa čvrste površine
Διαβάστε περισσότεραPribor na dnu bušo9ne - Teške šipke - Stabilizatori - Amor9zeri udara - Udarači/izbijači - Dleto za bušenje
BUŠAĆI PRIBOR Bušaći pribor, složena kompozicija više različitih bušaćih elemenata, koristi se za izvršavanje sledećih operacija: - prenos obrtnog momenta, dobijenog od pogonskog motora preko transmisije
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραGRAFIČKI SISTEMI -praktikum za vežbe-
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA GRAFIČKO INŽENJERSTVO I DIZAJN Dragoljub Novaković Gojko Vladić Nemanja Kašiković Stefan Đurđević GRAFIČKI SISTEMI -praktikum za vežbe- Novi Sad, 2015.
Διαβάστε περισσότεραTEHNOLOGIJA MATERIJALA U RUDARSTVU
V E Ž B E TEHNOLOGIJA MATERIJALA U RUDARSTVU Rade Tokalić Suzana Lutovac ISPITIVANJE METALA I LEGURA I ispitivanja sa razaranjem uzoraka II ispitivanja bez razaranja uzoraka III - ispitivanja strukture
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραSilu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će
Silu trenja osećaju sva tela koja se nalaze u blizini Zemlje i zbog nje tela koja se puste padaju nadole. Ako pustimo telo da slobodno pada, ono će se bez obzira na masu kretati istim ubrzanjem Zanimljivo
Διαβάστε περισσότεραl r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)
Vežbe 6 IZVIJANJE 1 IZVIJANJE Izvijanje se javlja kod aksijalno napregnutih štapova na pritisak, kada imaju relativno veliku dužinu u odnosu na površinu poprečnog preseka. Zbog postojanja geometrijskih
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραTABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II
TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραGeometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Διαβάστε περισσότεραRepetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότεραGrađevinski fakultet Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015.
Univerzitet u Beogradu Prethodno napregnuti beton Građevinski fakultet grupa A Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015. 0. Pročitati uputstvo na kraju teksta 1. Projektovati prema dopuštenim naponima
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραKonvencija o znacima za opterećenja grede
Konvencija o znacima za opterećenja grede Levo od preseka Desno od preseka Savijanje Čisto savijanje (spregovima) Osnovne jednačine savijanja Savijanje silama Dimenzionisanje nosača izloženih savijanju
Διαβάστε περισσότεραPogonski mehanizam krivajnih presa sastoji se od krutog krivajno-polužnog sistema koji u potpunosti određuje kinematiku, statiku i dinamiku mašine
Pogonski mehanizam krivajnih presa sastoji se od krutog krivajno-polužnog sistema koji u potpunosti određuje kinematiku, statiku i dinamiku mašine Kod prostog krivajnog mehanizma dijagram brzine pritiskivača
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότερα1. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)
Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Katedra za Mehaniku 1. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1) A grupa A1 Padobranac mase m je iskočio iz aviona. U trenutku otvaranja padobrana, u kom je imao brzinu v 0 usmerenu
Διαβάστε περισσότεραЈЕДНОСТЕПЕНИ РЕДУКТОР
Средња машинска школа РАДОЈЕ ДАКИЋ ЈЕДНОСТЕПЕНИ РЕДУКТОР Милош Мајсторовић 9 4 4 40 0 4 0 0 9 0 0 0 4 4 St.iz. Izmene Datum Ime Datum bradio 0.09.04 Milos dobrio Masa: Jednostepeni reduktor znaka: JR.00.00
Διαβάστε περισσότεραTip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραSila i Njutnovi zakoni (podsetnik)
Sila i Njutnovi zakoni (podsetnik) -Sila je mera interakcije (međusobnog delovanja) tela. I Njutnov zakon (zakon inercije) II Njutnov zakon (zakon sile) III Njutnov zakon (zakon akcije i reakcije) [] =
Διαβάστε περισσότεραFORMULACIJA VUČNIH ZAHTEVA I PRORAČUN VUČE
ORMULACIJA VUČNIH ZAHTEVA I PRORAČUN VUČE EL.VUČA -VISERstudijski program NET Predaač: Prof.dr Željko Despotoić UVOD Želimo da imamo konstantnu snagu (usloljeno samim učnim motorom) Želimo da imamo što
Διαβάστε περισσότεραVELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel. Zdenko Novak 1. UVOD
10.2012-13. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel Zdenko Novak TEHNIČKA SREDSTVA U CESTOVNOM PROMETU 1. UVOD 1 Literatura: [1] Novak, Z.: Predavanja Tehnička sredstva u cestovnom prometu, Web stranice Veleučilišta
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA industrijsko inženjerstvo. Dimenzionisanje lakih vratila opterećenih na uvijanje. Sizing light shafts loaded in twist
OTPORNOST MATERIJALA industrijsko inženjerstvo decembar, 2012. Dimenzionisanje lakih vratila opterećenih na uvijanje Sizing light shafts loaded in twist Milan Georgiev, student Visoke tehničke škole strukovnih
Διαβάστε περισσότεραPOGONSKI SISTEMI KOD CNC MAŠINA ALATKI
POGONSKI SISTEMI KOD CNC MAŠINA ALATKI Glavna osovina PLC NC Kom. signal Servo uređaj Povr. sprega Servo motor Tahogenerator Obradak Enkoder po brzini Poziciona povratna sprega Sto ^itač trake Drugi uređaji
Διαβάστε περισσότεραTEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF
TEHNOLOGIJA IZRADE BUŠOTINA I INŽENJERSTVO NAFTE I GASA RGF 1 HIDRAULIKA BUŠOTINSKIH FLUIDA P7 PRITISAK U CIRKULACIONOM SISTEMU 5. Gubitak ili pa pritiska u cirkulacionom sistemu Svaki flui koji protiče
Διαβάστε περισσότεραVesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov
76 Vesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov vesla pala piatta rvena vesla obojana prozirnom poliuretanskom bojom, vrlo čvrsta, sa ravnom lopaticom. Imaju plastično ležište za rašlje Φ43mm. tr13 38180
Διαβάστε περισσότεραProracun zupcastog prenosnika - ZADATAK 2
OSOVE KOSTRUISAJA - MATURSKI RAD Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK Eektromotor snage P 4 kwi broja obrtaja n 1500 min 1 predaje snagu radnoj masini sa jakim udarima posredstvom frikcione spojnice
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότερα