Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex PRAVILNIK O MERNIM TRANSFORMATORIMA KOJI SE KORISTE ZA OBRAČUN ELEKTRIČNE ENERGIJE

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex PRAVILNIK O MERNIM TRANSFORMATORIMA KOJI SE KORISTE ZA OBRAČUN ELEKTRIČNE ENERGIJE"

Transcript

1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex PRAVILNIK O MERNIM TRANSFORMATORIMA KOJI SE KORISTE ZA OBRAČUN ELEKTRIČNE ENERGIJE ("Sl. glasnik RS", br. 66/2015) Predmet Član 1 Ovim pravilnikom propisuju se zahtevi i označavanje mernih transformatora koji se koriste za obračun električne energije (u daljem tekstu: merni transformator), način utvrđivanja ispunjenosti zahteva za merne transformatore, metode merenja, kao i način i uslovi overavanja mernih transformatora. Primena Član 2 Ovaj pravilnik primenjuje se na merne transformatore u kolima naizmenične struje, frekvencije 50 Hz. Pod mernim transformatorom, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se: 1) strujni merni transformator; 2) strujni merni transformator sa proširenim mernim opsegom; 3) grupa strujnih mernih transformatora, izrađena kao celina od dva ili tri strujna merna transformatora; 4) naponski merni transformator; 5) naponski merni transformator, dvopolno izolovan, pojedinačan, ili dva transformatora u V-spoju, u zajedničkom kućištu sa tri izolatora; 6) kapacitivni naponski merni transformator;

2 7) kombinovani merni transformator izrađen kao celina od jednog strujnog mernog transformatora i jednog naponskog mernog transformatora jednopolno izolovanog u zajedničkom kućištu; 8) grupa mernih transformatora izrađena kao celina od dva ili tri strujna merna transformatora, sa dva ili tri naponska merna transformatora u zajedničkom kućištu. Značenje pojedinih izraza Član 3 Pojedini izrazi koji se upotrebljavaju u ovom pravilniku imaju sledeće značenje: 1) nazivni odnos transformacije strujnog mernog transformatora je odnos između nazivne primarne struje i nazivne sekundarne struje i daje se u obliku neskraćenog razlomka; 2) nazivni odnos transformacije naponskog mernog transformatora je odnos između nazivnog primarnog napona i nazivnog sekundarnog napona i daje se u obliku neskraćenog razlomka; 3) nazivna primarna struja i nazivna sekundarna struja strujnog mernog transformatora su efektivne vrednosti primarne struje i sekundarne struje koje se upisuju na natpisnu pločicu i prema kojima se određuju osobine transformatora; 4) nazivna snaga strujnog mernog transformatora je prividna snaga izražena u voltamperima (VA) sa propisanim faktorom snage koju transformator može da daje sekundarnom kolu pri nazivnoj sekundarnoj struji i priključenom nazivnom teretu; 5) teret strujnog mernog transformatora je prividni otpor sekundarnog kola izražen u omima (W), sa naznačenim faktorom snage i može se izraziti kao prividna snaga sekundarnog kola u voltamperima (VA), sa nazanačenim faktorom snage i nazivnom sekundarnom strujom; 6) nazivni primarni napon i nazivni sekundarni napon naponskog mernog transformatora su efektivne vrednosti primarnog napona i sekundarnog napona koje se upisuju na natpisnu pločicu i prema kojima se određuju osobine mernog transformatora; 7) nazivna snaga naponskog mernog transformatora je prividna snaga izražena u voltamperima (VA) sa naznačenim faktorom snage koju merni transformator može da daje sekundarnom kolu pri nazivnom sekundarnom naponu i priključenom nazivnom teretu;

3 8) teret naponskog mernog transformatora je prividna provodnost sekundarnog kola izražen u simensima (Ѕ), sa naznačenim faktorom snage i može se izraziti kao prividna snaga sekundarnog kola u voltamperima (VA), sa nazanačenim faktorom snage i nazivnim sekundarnim naponom; 9) nazivni teret je vrednost tereta na kome se zasnivaju granice dozvoljenih grešaka propisane ovim pravilnikom. Drugi izrazi koji se upotrebljavaju u ovom pravilniku, a nisu definisani u stavu 1. ovog člana imaju značenje koje je definisano zakonima kojima se uređuju metrologija i standardizacija. Zahtevi Član 4 Zahtevi za merne transformatore dati su u Prilogu 1 - Zahtevi za merne transformatore, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo. Rezultat merenja Član 5 Rezultat merenja mernim transformatorom izražava se kao neimenovani broj i prikazuje se odnosom transformacije napona, za naponske merne transformatore, odnosno odnosom transformacije struje za strujne merne transformatore. Označavanje Član 6 Na merni transformator postavljaju se sledeći natpisi i oznake: 1) poslovno ime, odnosno naziv proizvođača mernog transformatora; 2) oznaka vrste mernog transformatora; 3) proizvodna oznaka mernog transformatora (tip, odnosno model mernog transformatora); 4) serijski broj i godina proizvodnje; 5) nazivne vrednosti primarne struje i sekundarne struje ili primarnog napona i sekundarnog napona;

4 6) nazivna frekvencija; 7) nazivna snaga i odgovarajuća oznaka klase tačnosti; 8) nazivne snage i odgovarajuće oznake klase tačnosti za merne transformatore sa više nazivnih snaga i klasa tačnosti; 9) oznake odgovarajućih priključaka i jezgara ili namota, ako merni transformator ima dva ili više jezgara, odnosno namota; 10) najviši pogonski napon, odvojen kosom crtom od vrednosti podnosivog naizmeničnog napona i podnosivog udarnog napona, pri čemu se podnosivi udarni napon daje samo za merne transformatore namenjene za ugradnju u postrojenja na otvorenom prostoru; 11) oznaka proširenog mernog opsega; 12) toplotna klasa izolacije, ako se razlikuje od klase A; 13) faktor sigurnosti; 14) nazivna kratkotrajna termička struja za strujne merne transformatore; 15) nazivni faktor napona i odgovarajuće nazivno trajanje za naponske merne transformatore. Natpisi i oznake iz stava 1. ovog člana postavljaju se tako tako da budu vidljive, čitljive i neizbrisive, odnosno da ih nije moguće ukloniti bez trajnog oštećenja. Način utvrđivanja ispunjenosti zahteva Član 7 Utvrđivanje ispunjenosti zahteva za strujne merne transformatore vrši se overavanjem strujnih mernih transformatora koje obuhvata: 1) proveru označavanja priključaka; 2) razmagnetisavanje strujnih mernih transformatora; 3) ispitivanje tačnosti strujnih mernih transformatora.

5 Utvrđivanje ispunjenosti zahteva za naponske merne transformatore vrši se overavanjem naponskih mernih transformatora koje obuhvata: 1) proveru označavanja priključaka; 2) ispitivanje tačnosti naponskih mernih transformatora. Merni transformatori se pregledaju pojedinačno. Načini i uslovi overavanja mernih transformatora, odnosno metode merenja iz st. 1. i 2. ovog člana date su u Prilogu 2 - Overavanje mernih transformatora, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo. Član 8 Merni transformator podleže prvom ili vanrednom overavanju, u skladu sa zakonom kojim se uređuje metrologija i propisima donetim na osnovu tog zakona. Prelazna i završna odredba Član 9 Danom početka primene ovog pravilnika prestaju da važe Pravilnik o metrološkim uslovima za merne transformatore za brojila električne energije ("Službeni list SFRJ", broj 66/84) i Metrološko uputstvo za pregled mernih transformatora za brojila električne energije ("Glasnik ZMDM", broj 3/83). Član 10 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se od 1. oktobra godine. Prilog 1 ZAHTEVI ZA MERNE TRANSFORMATORE 1. Opšti zahtevi 1.1. Standardne vrednosti nazivnih struja, napona i snage

6 Merni transformatori imaju sledeće nazivne vrednosti: - sekundarne nazivne struje 1 A i 5 A, - sekundarna nazivna struja 5 A za strujne merne transformatore 0,2Ѕ i 0,5Ѕ, - sekundarne nazivne napone 100 V, 100/ 3 V, 2 x 100/ 3 V, 200/ 3 V, 2 x 200/ 3 V, - primarne nazivne struje 10 A, 12,5 A, 15 A, 20 A, 30 A, 40 A, 50 A, 60 A i 75 A, kao i njihove decimalne delove ili umnoške, - primarne nazivne struje 25 A, 50 A i 100 A, kao i njihove decimalne umnoške, za strujne merne transformatore klase tačnosti 0,2Ѕ i 0,5Ѕ, - nazivne snage 2,5 VA, 5 VA, 10 VA, 15 VA i 30 VA za strujne merne transformatore, - nazivne snage 2,5 VA, 5 VA, 10 VA i 15 VA za strujne merne transformatore klase tačnosti 0,2Ѕ i 0,5Ѕ, - nazivne snage 10 VA, 15 VA, 25 VA, 30 VA, 50 VA, 75 VA, 100 VA, 150 VA, 200 VA i 300 VA za naponske merne transformatore. Merni transformatori imaju nazivnu vrednost frekvencije 50 Hz. 1.2 Razmagnetisavanje strujnih mernih transformatora Strujni merni transformatori razmagnetišu se tako što se pri otvorenom primarnom namotaju sekundarni namotaj, ili pri otvorenom sekundarnom namotaju primarni namotaj, napaja strujom čija je najmanja vrednost 5 % od nazivne struje. Pri tom, ni na jednom namotaju ne pojavljuje se napon čija bi temena vrednost bila veća od 3,5 kv, a kod namotaja sa sekundarnom nazivnom strujom od 1 A i nazivnom snagom većom ili jednakom 30 VA - napon veći od 5,6 kv. Ako se očekuje pojava većeg indukovanog napona, indukovani napon na namotaju sa najmanjom nazivnom strujom kontroliše se instrumentom za merenje temene vrednosti napona. Ulazna impedansa instrumenta treba da bude veća od 1 MW. Ako se strujni merni transformator razmagnetiše sa sekundarne strane, onda se svako jezgro posebno razmagnetše. Za razmagnetisavanje se mogu koristiti regulacioni transformatori, koji omogućuju dovoljno finu regulaciju.

7 Pri razmagnetisavanju strujnih mernih transformatora struja se postepeno povećava do željene vrednosti, a zatim smanjuje do nule. 2. Greška transformatora 2.1. Definicije Strujna greška (P i) je greška koju merni transformator unosi u merenja struje i koja nastaje zato što odnos transformacije nije jednak nazivnom odnosu transformacije. Strujna greška izražena u procentima (%) data je izrazom: gde je: k n - nazivni odnos transformacije, I p - efektivna vrednost primarne struje, I s - efektivna vrednost sekundarne struje koja odgovara struji I p u datim uslovima merenja. Za struje sinusidnog oblika, fazna greška (δ i) je fazna razlika između vektora primarne i sekundarne struje. Smer vektora odabira se tako da je ugao nula za savršeni merni transformator. Smatra se da je fazna greška pozitivna ako vektor sekundarne struje prednjači vektoru primarne struje i izražava se u minutima (min) ili centiradijanima (crad). Naponska greška (P u) je greška koju merni transformator unosi u merenja napona i koja nastaje zato što odnos transformacije nije jednak nazivnom odnosu transformacije. Naponska greška izražena u procentima (%) data je izrazom: gde je: k n - nazivni odnos transformacije, U p - efektivna vrednost primarnog napona,

8 U s - efektivna vrednost sekundarnog napona koja odgovara naponu U p u datim uslovima merenja. Za napone sinusidnog oblika, fazna greška (δ u) je fazna razlika između vektora primarnog i sekundarnog napona. Smer vektora odabira se tako da je ugao nula za savršeni merni transformator. Smatra se da je fazna greška pozitivna ako je vektor sekundarnog napona vremenski ispred vektora primarnog napona i izražava se u minutima (min) ili centiradijanima (crad) NDG NDG za strujne merne transformatore Za strujne merne transformatore klase tačnosti 0,2Ѕ i 0,5Ѕ strujna greška (P i) i fazna greška (δ i) pri nazivnoj frekvenciji ne prelaze vrednosti date u Tabeli 1 ovog priloga, kada sekundarni teret ima bilo koju vrednost od 25 % nazivnog tereta do 100 % nazivnog tereta. Tabela 1 NDG za strujne merne transformatore klase tačnosti 0,2Ѕ i 0,5Ѕ ±P i (%) ±δ i (min) ±δ i (crad) Klasa tačnosti % nazivne primarne struje ,2S 0,75 0,35 0,2 0,2 0, ,9 0,45 0,3 0,3 0,3 0,5S 1,5 0,75 0,5 0,5 0, ,7 1,35 0,9 0,9 0,9 Za strujne merne transformatore klase tačnosti 0,1; 0,2 i 0,5 strujna greška (P i) i fazna greška (δ i) pri nazivnoj frekvenciji ne prelaze vrednosti date u Tabeli 2 ovog priloga, za sve vrednosti tereta od 25 % nazivnog tereta do 100 % nazivnog tereta. Teret upotrebljen pri ispitivanju je induktivan, faktora snage 0,8, izuzev ako je njegova snaga ispod 5 VA u kom slučaju je faktor snage tereta jednak jedinici. Teret nije manji od 1 VA. Tabela 2 NDG za strujne merne transformatore klase tačnosti 0,1; 0,2 i 0,5 ±P i (%) ±δ i (min) ±δ i (crad) Klasa tačnosti % nazivne primarne struje ,1 0,4 0,2 0,1 0, ,45 0,24 0,15 0,15

9 0,2 0,75 0,35 0,2 0, ,9 0,45 0,3 0,3 0,5 1,5 0,75 0,5 0, ,7 1,35 0,9 0, NDG za naponske merne transformatore Za naponske merne transformatore klase tačnosti 0,1; 0,2 i 0,5 naponska greška (P u) i fazna greška (δ u) pri nazivnoj frekvenciji ne prelaze vrednosti date u Tabeli 3 ovog priloga, za vrednosti nazivnog napona između 80 % nazivnog napona i 120 % nazivnog napona i za vrednosti sekundarnog tereta od 25 % nazivnog tereta do 100 % nazivnog tereta uz induktivni faktor snage 0,8. Greške se određuju na priključcima mernog transformatora, uključujući i uticaj eventualnih osigurača ili otpornika koji čine sastavni deo naponskog mernog transformatora. Tabela 3 NDG za naponske merne transformatore klase tačnosti 0,1; 0,2 i 0,5 Klasa tačnosti ± P u (%) ±δ u (min) ±δ u (crad) 0,1 0,1 5 0,15 0,2 0,2 10 0,3 0,5 0,5 20 0,6 3. Metode 3.1. Metode za ispitivanje tačnosti strujnih mernih transformatora Za ispitivanje tačnosti strujnih mernih transformatora primenjuje se diferencijalna merna metoda i metoda strujnog komparatora. Diferencijalna merna metoda se zasniva na poređenju dve sekundarne struje (ili napona) dva merna transformatora približno jednakih odnosa transformacije, od kojih je jedan ispitivani merni transformator, a drugi etalon merni transformator, sa zanemarljivo malom greškom. Opterećenje vezano u sekundarno kolo ispitivanog mernog transformatora jednako je propisanom ispitnom opterećenju. Metoda strujnog komparatora zasniva se na poređenju magnetnopobudnih sila, u kojoj strujni komparator ima ulogu etalon mernog transformatora i izvora primarnih struja.

10 Opterećenje vezano u sekundarno kolo ispitivanog mernog transformatora jednako je propisanom ispitnom opterećenju Metode za ispitivanje tačnosti naponskih mernih transformatora Za ispitivanje tačnosti naponskih mernih transformatora, osim diferencijalne merne metode, primenjuju se kompenzaciona metoda i metoda ispitivanja kapacitivnim etalon deliteljima napona. Pri ispitivanju naponskih mernih transformatora diferencijalnom metodom, etalon merni transformator i ispitivani merni transformator su istog odnosa transformacije. Opterećenje je vezano za sekundarne krajeve ispitivanog mernog transformatora. Ispitivanje naponskih mernih transformatora može se vršiti kompenzacionom metodom, korišćenjem pomoćnih transformatora, pri čemu etalon merni transformator i ispitivani merni transformator ne moraju biti istog odnosa transformacije. U metodi ispitivanja kapacitivnim etalon deliteljima napona, pri ispitivanju tačnosti naponskih mernih transformatora, koriste se visokonaponski kondenzator (C v) i niskonaponski kondenzator promenljive kapacitivnosti (C n). Vrednosti kondenzatora odabrane su tako da je odnos njihovih kapacitivnosti C v/ C n jednak nazivnom odnosu transformacije ispitivanog transformatora. 4. Tehnički zahtevi 4.1. Oznake priključaka Oznake priključaka strujnih mernih tansformatora prikazane su na Slici 1. Svi priključci označeni slovima P, S i C u istom trenutku imaju isti polaritet. Slika 1 Oznake priključaka strujnih mernih transformatora Primarni priključci Sekundarni priključci Strujni merni transformator sa samo jednim odnosom transformacije Strujni merni transformator sa jednim izvodom na sekundarnoj strani Primarni priključci

11 Sekundarni priključci Strujni merni transformator sa primarnim namotajem dve sekcije za spajanje na red i paralelno Strujni merni transformator sa dva jezgra Oznake priključaka naponskih mernih transformatora prikazane su na Slici 2. Velika slova označavaju priključke primarnog namotaja, a mala slova označavaju priključke sekundarnog namotaja. Priključci označeni istim velikim i malim slovima imaju u istom trenutku isti polaritet. Slika 2 Oznake priključaka naponskih mernih transformatora Dvopolno izolovani jednofazni naponski merni transformator sa jednim sekundarnim namotajem Jednopolno izolovani jednofazni naponski merni transformator sa jednim sekundarnim namotajem Jednofazni naponski merni transformator sa dva sekundarna namotaja Trofazni naponski merni Jednofazni naponski merni Trofazni naponski merni

12 transformator sa dva sekundarna namotaja transformator sa jednim sekundarnim namotajem sa više izvoda transformator sa jednim sekundarnim namotajem sa više izvoda Jednofazni naponski merni transformator sa dva sekundarna namotaja sa više izvoda Jednopolno izolovani jednofazni naponski merni transformator sa namotajem za otvoreni trougao Trofazni naponski merni transformator sa namotajem u otvorenom trouglu 4.2. Zaštita metroloških karakteristika Merni transformator koji je prepravljen ili popravljan, podleže vanrednom overavanju u skladu sa zakonom kojim se uređuje metrologija. Prilog 2 OVERAVANJE MERNIH TRANSFORMATORA 1. Oprema za pregled Oprema za pregled strujnih mernih transformatora sastoji se od: 1) strujnog izvora; 2) uređaja za merenje grešaka; 3) etalon strujnog mernog transformatora ili strujnog komparatora; 4) strujnog opterećenja; 5) ampermetra.

13 Oprema za pregled naponskih mernih transformatora sastoji se od: 1) naponskog izvora; 2) uređaja za merenje grešaka; 3) etalon naponskog mernog transformatora, ili etalon delitelja; 4) naponskog opterećenja; 5) voltmetra. Kao izvor struje, odnosno napona, može se koristiti mreža ili poseban izvor napajanja. Pri tome generisani napon napajanja treba da ispunjava uslove u pogledu stabilnosti napona i frekvencije kao i faktora izobličenja (klir faktor). Stabilnost napona je u granicama od ± 5 %. Stabilnost frekvencije treba da bude u granicama ± 1% od naznačene vrednosti. Uređaji za podešavanje struje, odnosno napona su takvi da omogućavaju kontinuirano i sigurno podešavanje koje je tako postupno da se propisane struje, odnosno naponi, mogu podešavati najmanje 0,2 % od propisane krajnje ispitne vrednosti. Uređaji za merenje grešaka mernih transformatora su takvi da omogućavaju određivanje strujne i fazne greške strujnih mernih transformatora, odnosno naponske i fazne greške naponskih mernih transformatora. Etaloni i merna oprema koji se koriste za pregled mernih transformatora imaju odgovarajuću klasu tačnosti koja omogućava da proširena merna nesigurnost etalona i merne opreme za pregled mernih transformatora bude najmanje tri puta manja od NDG mernog transformatora. 2. Sledivost Etaloni i merna oprema za pregled mernih transformatora su etalonirani, radi obezbeđivanja sledivosti do nacionalnih ili međunarodnih etalona. 3. Referentni uslovi U prostoriji u kojoj se vrši pregled mernih transformatora, pri overavanju mernih transformatora, postoje sledeća odeljenja: 1) odeljenje visokog napona;

14 2) merno odeljenje. Merno odeljenje može da se nalazi u odeljenju visokog napona ali je u tom slučaju prostor u kojem se vrši merenje odvojen zaštitnom ogradom. Ulazna vrata u odeljenje visokog napona su osigurana tako da pri svakom ulaženju dolazi do automatskog isključenja napajanja merne instalacije visokim naponom. U prostoriji za overavanje mernih transformatora održava se referentna temperatura vazduha 20 C ± 5 C. 4. Provera označavanja priključaka Provera označavanja priključaka strujnog mernog transformatora vrši se, u skladu sa članom 6. ovog pravilnika i pododeljkom 4.1. Priloga 1 ovog pravilnika, vizuelnim pregledom i identifikacijom: 1) primarnog i sekundarnog namotaja; 2) sekcije svakog namotaja, ukoliko ih ima; 3) relativnog polariteta namotaja i sekcijom namotaja; 4) međuizvoda, ako ih ima. 5. Razmagnetisavanje strujnih mernih transformatora Razmagnetisavanje strujnih mernih transformatora sprovodi se na način opisan u pododeljku 1.2 Priloga 1 ovog pravilnika. 6. Ispitivanje tačnosti mernih transformatora 6.1. Ispitivanje tačnosti strujnih mernih transformatora Ispitivanje tačnosti strujnih mernih transformatora vrši se metodama ispitivanja datim u pododeljku 3.1. Priloga 1, na ispitnim tačkama, za svaki namotaj, datim u st. 1. i 2. i Tabelama 1 i 2 tačke Priloga 1. ovog pravilnika, za vrednosti sekundarnog tereta 25% nazivnog tereta i 100% nazivnog tereta. Pri ispitivanju klase tačnosti strujnih mernih transformatora sa više sekundarnih namotaja, sekundari koji se ne ispituju kratko se spajaju. Pri ispitivanju tačnosti prespojivih strujnih mernih transformatora sa različitim nazivnim odnosima transformacije, a koji se postižu rednim ili paralelnim vezivanjem primarnih delova namotaja, prespojivi

15 strujni merni transformatori se ispituju pri najvećem nazivnom odnosu transformacije i za ispitne tačake date u stavu 1. ovog pododeljka. Kod ostalih nazivnih odnosa transformacije dovoljno je obaviti samo ispitivanje pri nazivnom opterećenju sa 100% ispitne struje. Izmerene greške ne odstupaju više od 0,03% i 1 od grešaka izmerenih pri najvećem nazivnom odnosu transformacije. Ako se kod jednog nazivnog odnosa transformacije dobije veće odstupanje od vrednosti navedenih u stavu 4. ovog pododeljka, onda je potrebno strujni merni transformator ispitati kod svih ostalih odnosa transformacije i pri svim ispitnim tačkama datim u stavu 1. ovog pododeljka. Kod strujnih mernih transformatora kod kojih se promena nazivnog odnosa transformacije postiže prespajanjem delova namotaja, ispitivanje tačnosti vrši se na svim ispitnim tačkama svakog naznačenog odnosa transformacije. Ako strujni merni transformator ima više nazivnih snaga i klasa tačnosti, onda se ispitivanje vrši na svim ispitnim tačkama za najbolju klasu tačnosti. Za ispitivanje pri 1/4 opterećenja, ispitivanje se vrši samo pri najvećoj i najnižoj ispitnoj struji Ispitivanje tačnosti naponskih mernih transformatora Ispitivanje tačnosti naponskih mernih transformatora vrši se metodama ispitivanja datim u pododeljku 3.2. Priloga 1 ovog pravilnika, na ispitnim tačkama datim u stavu 1. ovog pododeljka i Tabeli 3 tačke Priloga 1 ovog pravilnika, za vrednosti nazivnog napona 80% nazivnog napona, 100% nazivnog napona i 120% nazivnog napona i za vrednosti sekundarnog tereta 25% nazivnog tereta i 100% nazivnog tereta uz induktivni faktor snage 0,8. Ispitivanje tačnosti naponskih mernih transformatora sa više sekundarnih namotaja vrši se u dva slučaja: 1) namotaji koji se ne ispituju su otvoreni; 2) namotaji koji se ne ispituju opterećuju se nazivnim opterećenjima. Namotaj za vezivanje u otvoreni trougao ne opterećuje se. Pri ispitivanju tačnosti prespojivih naponskih mernih transformatora sa različitim nazivnim odnosima transformacije koji se postižu prespajanjem primarnog ili sekundarnog namotaja ispitivanje tačnosti vrši se za sve navedene odnose transformacije i pri svim ispitnim tačkama.

16 Kod naponskih mernih transformatora deklarisane klase tačnosti za dva naznačena opterećenja, greške se određuju za svako naznačeno opterećenje Ispitivanje tačnosti kombinovanih mernih transformatora Ispitivanje tačnosti kombinovanih mernih transformatora obavlja se u skladu sa pododeljkom 6.1. ovog priloga za strujni deo i u skladu sa pododeljkom 6.2. ovog priloga za naponski deo Ispitivanje tačnosti kapacitivnih naponskih mernih transformatora Ispitivanje tačnosti kapacitivnih naponskih mernih transformatora obavlja u skladu sa pododeljkom 6.2. ovog priloga. Stvarne vrednosti frekvencije i temperature pri kojima je ispitivana tačnost kapacitivnih naponskih mernih transformatora naznačene su u zapisniku o pregledu. 7. Žigosanje Merni transformatori za koje se pregledom utvrdi da ispunjavaju propisane zahteve, žigošu se žigom u skladu sa zakonom kojim se uređuje metrologija i propisom donetim na osnovu tog zakona. Osnovni žig se stavlja na natpisnu pločicu na mesto predviđeno za nanošenje žiga.

Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex

Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex BUDITE NA PRAVNOJ STRANI online@paragraf.rs www.paragraf.rs Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Snage u kolima naizmjenične struje

Snage u kolima naizmjenične struje Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna

Διαβάστε περισσότερα

Induktivno spregnuta kola

Induktivno spregnuta kola Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O AUTOMATSKIM MERILIMA NIVOA TEČNOSTI U NEPOKRETNIM REZERVOARIMA. ("Sl. glasnik RS", br. 114/2013) Predmet. Član 1

PRAVILNIK O AUTOMATSKIM MERILIMA NIVOA TEČNOSTI U NEPOKRETNIM REZERVOARIMA. (Sl. glasnik RS, br. 114/2013) Predmet. Član 1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs PRAVILNIK O AUTOMATSKIM MERILIMA NIVOA TEČNOSTI U NEPOKRETNIM REZERVOARIMA ("Sl. glasnik RS", br. 114/2013) Predmet Član 1 Ovim pravilnikom

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O MANOMETRIMA ZA MERENJE KRVNOG PRITISKA. ("Sl. glasnik RS", br. 86/2014) Predmet. Član 1

PRAVILNIK O MANOMETRIMA ZA MERENJE KRVNOG PRITISKA. (Sl. glasnik RS, br. 86/2014) Predmet. Član 1 PRAVILNIK O MANOMETRIMA ZA MERENJE KRVNOG PRITISKA ("Sl. glasnik RS", br. 86/2014) Predmet Član 1 Ovim pravilnikom bliže se propisuju zahtevi za manometre za merenje krvnog pritiska (u daljem tekstu: manometar),

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O BROJILIMA AKTIVNE ELEKTRIČNE ENERGIJE KLASE TAČNOSTI 0,2 S. ("Sl. glasnik RS", br. 104/2016) Predmet. Član 1

PRAVILNIK O BROJILIMA AKTIVNE ELEKTRIČNE ENERGIJE KLASE TAČNOSTI 0,2 S. (Sl. glasnik RS, br. 104/2016) Predmet. Član 1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs Informacije o izmenama, dopunama, važenju, prethodnim verzijama ili napomenama propisa, kao i o drugim dokumentima koji su relacijski

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11. OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O MANOMETRIMA ZA MERENJE KRVNOG PRITISKA. ("Sl. glasnik RS", br. 86/2014 i 26/2015) Predmet. Član 1

PRAVILNIK O MANOMETRIMA ZA MERENJE KRVNOG PRITISKA. (Sl. glasnik RS, br. 86/2014 i 26/2015) Predmet. Član 1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs PRAVILNIK O MANOMETRIMA ZA MERENJE KRVNOG PRITISKA ("Sl. glasnik RS", br. 86/2014 i 26/2015) Predmet Član 1 Ovim pravilnikom bliže

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O PRETHODNO UPAKOVANIM PROIZVODIMA. ("Sl. glasnik RS", br. 43/2013 i 16/2016) Član 1

PRAVILNIK O PRETHODNO UPAKOVANIM PROIZVODIMA. (Sl. glasnik RS, br. 43/2013 i 16/2016) Član 1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs Informacije o izmenama, dopunama, važenju, prethodnim verzijama ili napomenama propisa, kao i o drugim dokumentima koji su relacijski

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O BROJILIMA REAKTIVNE ELEKTRIČNE ENERGIJE KLASE TAČNOSTI 2 I 3. ("Sl. glasnik RS", br. 118/2013) Predmet. Član 1

PRAVILNIK O BROJILIMA REAKTIVNE ELEKTRIČNE ENERGIJE KLASE TAČNOSTI 2 I 3. (Sl. glasnik RS, br. 118/2013) Predmet. Član 1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs PRAVILNIK O BROJILIMA REAKTIVNE ELEKTRIČNE ENERGIJE KLASE TAČNOSTI 2 I 3 ("Sl. glasnik RS", br. 118/2013) Predmet Član 1 Ovim pravilnikom

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O BROJILIMA REAKTIVNE ELEKTRIČNE ENERGIJE KLASE TAČNOSTI 2 I 3. ("Sl. glasnik RS", br. 118/2013 i 86/2014) Predmet.

PRAVILNIK O BROJILIMA REAKTIVNE ELEKTRIČNE ENERGIJE KLASE TAČNOSTI 2 I 3. (Sl. glasnik RS, br. 118/2013 i 86/2014) Predmet. PRAVILNIK O BROJILIMA REAKTIVNE ELEKTRIČNE ENERGIJE KLASE TAČNOSTI 2 I 3 ("Sl. glasnik RS", br. 118/2013 i 86/2014) Predmet Član 1 Ovim pravilnikom bliže se propisuju zahtevi za brojila reaktivne električne

Διαβάστε περισσότερα

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović FAKULTET ZA POMORSTVO OSNOVNE STUDIJE BRODOMAŠINSTVA BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI Prof. dr Vladan Radulović ELEKTRIČNA ENERGIJA Električni sistem na brodu obuhvata: Proizvodnja Distribucija Potrošnja Sistemi

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Srednjenaponski izolatori

Srednjenaponski izolatori Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O METROLOŠKIM USLOVIMA ZA MERILA NIVOA ZVUKA. ("Sl. list SRJ", br. 27/2001) Član 1

PRAVILNIK O METROLOŠKIM USLOVIMA ZA MERILA NIVOA ZVUKA. (Sl. list SRJ, br. 27/2001) Član 1 PRAVILNIK O METROLOŠKIM USLOVIMA ZA MERILA NIVOA ZVUKA ("Sl. list SRJ", br. 27/2001) Član 1 Ovim pravilnikom propisuju se metrološki uslovi koje moraju ispunjavati merila nivoa zvuka (fonometri, zvukomeri

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ) NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmeničnog napona: u(t) = U max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmenične struje:

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O DETEKTORIMA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA. ("Sl. glasnik RS", br. 4/2017) Član 1

PRAVILNIK O DETEKTORIMA JONIZUJUĆEG ZRAČENJA. (Sl. glasnik RS, br. 4/2017) Član 1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs Informacije o izmenama, dopunama, važenju, prethodnim verzijama ili napomenama propisa, kao i o drugim dokumentima koji su relacijski

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex

Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex www.paragraf.rs Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju važeća verzija propisa, poslednju verziju

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Snaga naizmenicne i struje

Snaga naizmenicne i struje Snaga naizmenicne i struje Zadatak električne mreže u okviru elektroenergetskog sistema (EES) je prenos i distribucija električne energije od izvora do potrošača, uz zadovoljenje kriterijuma koji se tiču

Διαβάστε περισσότερα

Izolacioni monofazni transformator IMTU6080CV1

Izolacioni monofazni transformator IMTU6080CV1 Izolacioni monofazni transformator IMTU6080CV1 Monofazni izolacioni transformatori za napajanje uređaja u medicinskim ustanovama u skladu sa standardima DIN VDE0100-710 (VDE 0100 deo 710): 2002-11, IEC6364-7-710:

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK. O PRESTANKU VAŽENJA ODREĐENIH PRAVILNIKA Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja. ("Sl. glasnik RS", br.

PRAVILNIK. O PRESTANKU VAŽENJA ODREĐENIH PRAVILNIKA Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja. (Sl. glasnik RS, br. Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs PRAVILNIK O PRESTANKU VAŽENJA ODREĐENIH PRAVILNIKA Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja ("Sl. glasnik RS", br. 4/2010) Član

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK o metrološkim uslovima za merila toplotne energije

PRAVILNIK o metrološkim uslovima za merila toplotne energije SLUŽBENI LIST SRJ br.9/01 Na osnovu člana 33. stav 1. Zakona o mernim jedinicama i merilima ("Službeni list SRJ", br. 80/94, 28/96 i 12/98), direktor Saveznog zavoda za mere i dragocene metale propisuje

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK О TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA EKO DIZAJNA ELEKTRIČNIH MOTORA * Predmet

PRAVILNIK О TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA EKO DIZAJNA ELEKTRIČNIH MOTORA * Predmet Na osnovu člana 48 stav 2 Zakona o efikasnom korišćenju energije ("Službeni list CG", broj 57/14) i člana 6 Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usaglašenosti ("Službeni list CG",

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u neparametarske testove

Uvod u neparametarske testove Str. 148 Uvod u neparametarske testove Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@ef.uns.ac.rs www.ef.uns.ac.rs Hi-kvadrat testovi c Str. 149 Koristi se za upoređivanje dve serije frekvencija. Vrste c testa:

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila) Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O VAGAMA SA NEAUTOMATSKIM FUNKCIONISANJEM. ("Sl. glasnik RS", br. 17/2013) Predmet. Član 1

PRAVILNIK O VAGAMA SA NEAUTOMATSKIM FUNKCIONISANJEM. (Sl. glasnik RS, br. 17/2013) Predmet. Član 1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs PRAVILNIK O VAGAMA SA NEAUTOMATSKIM FUNKCIONISANJEM ("Sl. glasnik RS", br. 17/2013) Predmet Član 1 Ovim pravilnikom propisuju se

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O MERILIMA BRZINE VOZILA U SAOBRAĆAJU. ("Sl. glasnik RS", br. 119/2014, 111/2015 i 117/2017) Član 1

PRAVILNIK O MERILIMA BRZINE VOZILA U SAOBRAĆAJU. (Sl. glasnik RS, br. 119/2014, 111/2015 i 117/2017) Član 1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs Informacije o izmenama, dopunama, važenju, prethodnim verzijama ili napomenama propisa, kao i o drugim dokumentima koji su relacijski

Διαβάστε περισσότερα

Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex

Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex BUDITE NA PRAVNOJ STRANI online@paragraf.rs www.paragraf.rs Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju

Διαβάστε περισσότερα

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U 1. Za EES dat na slici: a) odrediti bazne struje i impedanse elemenata ako je S B = 100 MVA, a naponi jednaki nominalnim vrijednostima napona pojedinih naponskih nivoa, b) Nacrtati ekvivalentne šeme direktnog,

Διαβάστε περισσότερα

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656 TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. Osnove elektrotehnike II parijalni ispit 1.01.01. VRIJNT Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni oijeniti. Zadatak 1 (Jasno i preizno odgovoriti na

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Obrada rezultata merenja

Obrada rezultata merenja Obrada rezultata merenja Rezultati merenja Greške merenja Zaokruživanje Obrada rezultata merenja Direktno i indirektno merene veličine Računanje grešaka Linearizacija funkcija Crtanje grafika Fitovanje

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα