Filozofija gnojidbe. Osnovni princip gnojidbe. Zašto se koriste gnojiva? Koja je svrha gnojidbe?

Transcript

1 Filozofija gnojidbe Vladimir Vukadinović,, 27. Što sve utječe e na visinu prinosa? Management Kultivar Plodnost Herbicidi Tip tla Prinos Bolesti Klima Znanje Insekti Korovi Osnovni princip gnojidbe 1) Primjena potrebnog hraniva 2) i njegove adekvatne doze 3) u pravo 4) na pravo mjesto i 5) uz pravu cijenu. Zašto se koriste gnojiva? Uporaba gnojiva je neophodna radi postizanja visokih prinosa te isplativosti rada i ulaganja u biljnu proizvodnju, Moderna gnojidba temelji se na kemijskom konceptu ishrane bilja i značajno ajno utječe e na povećanje poljoprivredne produkcije uz bolji kvalitet hrane i Povoljni nuzgredni efekt gnojidbe je povećanje plodnosti tla što rezultira visokim i stabilnim prinosima, većom otpornošću u na bolesti i klimatske stresove. Koja je svrha gnojidbe? Dodatak i nadoknada prirodnom izvoru hraniva kako bi se zadovoljile potrebe biljaka za ostvarenje visokih prinosa, Kompenzacija gubitka i odnošenja hraniva iz tla te Poboljšanje nepovoljnih svojstava tla. 1

2 Zakon opadajućeg porasta prinosa Prinos (y) dy =c ( A-y ) dx Δy 1 Δy 2 Y = A(1 - e -c x ) Y = A(1 - e -(ln2/h) x ) y = prinos A = najveći i prinos x = intenzitet faktora prinosa c = koeficijent proizvodnog faktora h = inenzitet faktora potreban za najveći i prinos (Baule jedinica = količina ina hraniva koja podiže e prinos za 1/2) A-y za x1 i Δy 1 Ekonomičnost nost proizvodnje cijena jedinice gnojiva CF = cijena jedinice proizvoda vrijednost prinosa profit troškovi x 1 x 2 Intenzitet faktora rasta (hranivo, x) x1 x2 Energetski aspekt primjene gnojiva Temelj održive poljoprivrede Prinos zrna pšenice p (t/ha) Energetski dobitak (GJ/ha) Opterećenje enje okoliša Ekonomska izvedivost Gnojidbena N- N (kg/ha) Gnojidbena N- N (kg/ha) Biomasa (graf. 1.) prikazana kao energija (GJ/ha). Bez primjene N-gnojiva dobitak energije u biomasi (ozima pšenica) p je svega 7.5 i snažno no raste (približno 7 puta) primjenom dušika. Dobitak u energiji najviši i je kod ekonomskog Socijalna pravednost Kvantitet i intenzitet Puferni kapacitet Utjecaj ph tla na efikasnost gnojidbe GNOJIVO Kvantitet Intenzitet nzitet Iznošenje ph N Efikasnost (%) u prvoj god. primjene P K

3 Utjecaj ph tla na prinos pšenicep Idealizirani odnos raspoloživosti hraniva i potrebe za gnojidbom Relativni prinos pšenice (% od maksimuma) ph tla postotak od najvećeg prinosa 2 A B reakcija usjeva C D gnojidbena raspoloživost hraniva Porast prinosa ovisno o raspoloživosti hraniva i potreba za gnojidbom Kako gnojiti? ekonomski maksimum prinosa održavanje plodnossti bez gnojidbe Prinos (%) Potreba gnojidbe: korekcija manjka održavanje plodnosti kritična razina Preporuka gnojidbe Ispod OPTIMUM Razina hraniva u tlu gnojidba Iznad Preporuka gnojidbe Ispod OPTIMUM gnojidba Razina hraniva u tlu Iznad A B C D E raspoloživost hraniva (analiza tla) Visoka opskrba hranivima Usvajanje i aplikacija N Toksičnost Indukcija deficita drugih hraniva Utjecaj na tvorbu hormona Suvišak N uzrokuje kompetik ompeticiju između vegetativnih i skladišnih organa Favorizira se vegetativni rast Smanjuje se sadražaj aj saharoze u korijenu šećerne erne repe N-usvajanje usvajanje N vegetacija vegetacija N primjena N-primjena 3

4 1. N min N max % % Rata N-mineralizacijeN u korelaciji s oborinama i KIK-om 1 Redukcija prinosa pšenice % 2 N kg/ha/god predusjev SOJA predusjev PŠENICA 85. KIK meqv/g Nrasp- Nmin = =,75 Nmax - Nmin oborine mm/god Trend raspoloživosti hraniva Bilanciranje hraniva gnojidbom plodnost plodnost plodnost idealna preniska previsoka Potreba kukuruza Sadržaj aj hraniva u goveđem stajnjaku N P2O 5 K 2O N P2O5 K 2O Potreba kukuruza i sadržaj aj hraniva u stajnjaku N P2O 5 K 2 O Konvecionalna nasuprot folijarne gnojidbe U poslijednje sve je više e folijarnih gnojiva uz agresivnu reklamu za njihovu uporabu. Mnoga od njih mogu biti korisna u korekciji deficita hraniva tjekom vegetacije u lišću u i plodovima, ali njihova uporaba nije često povoljna (mala količina ina-niska niska koncentracija, slab učinak, u cijena itd.). Zapamtite, biljka ne može e ograničiti iti usvajanje elemenata listom ili plodovima. Samo neka hraniva lako i brzo se usvajaju listom. Za večinu je usvajanje ograničeno zbog prekrivenosti lišća a i plodova kutikulom, odnosno visokom površinskom napetosti zbog koje kapljice otopine skliznu s lista/ploda. Zbog toga se npr. Ca sprej za plodove jabuka ili krušaka mora primjenjivati nekoliko puta tijekom sezone jer samo mali dio uđe u plodove. Kada je folijarna primjena bolja? Kada je transport Ca iz korijena limitiran (nizak ph, suša) folijarna primjena Ca rješava problem kvalitete i i čuvanja plodova. Kada je problem usvajanja hraniva iz tla ograničen zbog niskog ili visokog ph, folijarna primjena je alternativa za nadoknadu deficita (dijela hraniva). Kad je korijen ošteo tećen en (zbijeno tlo, ležanje vode, bolest, štetnici i dr.) folijarna primjena je način spašavanja avanja žetve. Usvajanja Zn zaslužuje uje poseban osvrt. U tlu je Zn često imobilan i stoga slabo raspoloživ (premda analiza tla može e pokazivati dovoljnu količinu). inu). Konvecionalna gnojidba Ako nema problema vezanih uz raspoloživost i transport hraniva iz tla u biljku, primjena hraniva preko tla je efikasnija i znatno jeftinija ija od folijarne primjene. Organska poljoprivreda kao perspektiva 197. Richard Merrill objavljuje knjigu Radical Agriculture Poljoprivreda se u novom modelu temelji na ekorazvoju koji propagira ekološki ki prihvatljivo gospodarenje resursima u modernoj poljoprivredi u cilju njihovog očuvanja, o tj. optimalne upotrebe, kao i očuvanja zdrave sredine i zdravlja budućih generacija (ZEMLJU NISMO NASLEDILI OD PREDAKA, VEĆ SMO JE POZAJMILI OD BUDUĆIH GENERACIJA) Ciljevi radikalne poljoprivrede: Prelazak s visoko-intenzivne intenzivne na visoko-efikasnu poljoprivrednu proizvodnju Trajno očuvanje o ekološke ke ravnoteže 4

5 Integralna ishrana bilja (IPNS) Temelj koncepta integralne ishrane bilja je održavanje i podešavanje plodnosti tla i zaliha hraniva na onoj razini kojom se postiže željena proizvodnja, uz optimalno iskorištenje svih izvora biljnih hraniva. To podrazumjeva ekološki ki kontroliranu proizvodnju, od uvjeta u tlu, do kvalitetne namirnice. Integralna ishrana bilja može e se provoditi samo uz primjenu kontrole plodnosti tla koja omogućava racionalnu primjenu hraniva na bazi egzaktnih analitičkih podataka. Dakle, osnovna predpostavka za primjenu IPNS-a a je dobro poznavanje zaliha biogenih elemenata u tlu, te svih fizikalno-kemijskih kemijskih karakteristika tla i ostalih eko-faktora koji djeluju na produktivnost staništa. ta. Preporuča a se također korištenje svih zaliha hraniva u jednom sustavu proizvodnje (zatvoreni ciklusi) uz minimalno korištenje vanjskih inputa. Nadalje, primjena kombinacije mineralnih i organskih gnojiva, biljnih ostataka, komposta i fiksatora dušika treba biti u skladu sa sistemom korištenja tla, te ekološkim, kim, socijalnim i ekonomskim uvjetima proizvodnje. Cilj IPNS-a a je racionalno gospodarnje svim prirodnim resursima i maksimalno korištenje sekundarnih sirovina iz zatvorenog ciklusa proizvodnje, čime se smanjuje cijena inputa. Za održavanje razine hraniva u tlu i planirane visine uroda, važna je kontrola unosa i gubitaka hraniva, odnosno njihovo bilansiranje. Pitanja? 5