Sl Prirodno hlađenje. , hlađeno tijelo temperature T nepovrativo teži toplinskoj ravnoteži s okolišem temperature T

Μέγεθος: px

Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Sl Prirodno hlađenje. , hlađeno tijelo temperature T nepovrativo teži toplinskoj ravnoteži s okolišem temperature T"

Εκάτη Ανδρεάδης
6 χρόνια πριν
Προβολές:

1 EHNIKA HLAĐENJA KOMPRESIJSKI RASHLADNI PROCESI PRIRODNO I PROCESNO HLAĐENJE Hađnj mož biti rirodno, ri čmu hađno tijo rdaj toinu ooišu čija j tmratura niža od tmratur tija, ii rocsno, ri čmu s hađnom tiju oduzima toina i rdaj ooišu čija j tmratura viša od tmratur hađnog tija Prirodno hađnj S Prirodno hađnj Prirodno s hađnj odvija samo od sb, jr ri > o, hađno tijo tmratur novrativo tži toinsoj ravnotži s ooišm tmratur o Uz rtostavu da su za vrijm izmjn toin (ovršina ba ca) tmratur i o onstantn, ntroija hađnog tija romijniti ć s za Δ S a ntroija ooin ć s ovćati za Δ S o Svuuna romjna ntroij j ΔS ΔSo + ΔS > jr j o o > o Ovaj j rocs novrativ i događa s sam od sb ao rirodan rocs Procsno hađnj Potrbno j ad s hađno tijo mora haditi na tmraturu < o oinu odvodimo hađnom tiju od onstantn tmratur, a rdajmo j ooini od tmratur o

2 EHNIKA HLAĐENJA Entroija hađnog tija s smanji za Δ S a ntroija ooin s ovća za Δ So Svuuna romjna ntroij bia bi ΔS ΔS + Δ < o S a o o o to s rotivi drugom gavnom zaonu trmodinami i n mož s dogoditi samo od sb Mđutim, uravo hađnjm na tmraturu o nižu od tmratur ooiša o bavi s rashadna thnia S Procsno hađnj Da bi s omogućio rijnos toin s niž o na višu tmraturu o mora s dodatnim rocsom, ooini ord dovsti i na toina drugog obia nrgij i tao s dobij dodatni ozitivni rirast ntroij Δ (cb) nastaa rtvaranjm nog ΔS riazan na sici dužinom b-c Uuni j rirast ntroij trba biti barm ΔS, a s dobiva Δ + Δ ΔS ΔS + ΔS + ΔS + o, iz čga sijdi o o o Minimani iznos nrgij za omnzaciju ngativnog rirasta sumarn ntroij iznosi o odat Δ o Da bi s rocs mogao ratiči rovsti, trbati ć dovoditi viš nrgij ngo što j to Δ, a ć svuuna romjna ntroij biti ΔS > Kod omrsijsih j rashadnih rocsa mhaniči rad otrbna omnzacijsa nrgija, o a vrijdi L o Odat sijdi fator hađnja (rashadni množiac), omoću ojg s mož ocijniti dobrota rashadnog rocsa fator hađnja rdstavja toinu oja s mož odići od tmratur na tmraturu ooin o utrošom jdinic mhaničog rada L 5

3 EHNIKA HLAĐENJA ε C L o Δ s s S Priaz Carnotovog rocsa hađnja u,s- dijagramu Fator hađnja (rashadni množiac) j to ovojniji (viši) što j manja razia tmratura Za onstantnu tmraturu fator j hađnja viši što j niža tmratura Za onstantnu tmraturu, fator j hađnja viši što j viša tmratura ε C K K K K S Utjcaj tmratura i na fator hađnja Iz narijd riazanog razmatranja sijdi i gavno načo rashadn thni: n haditi niž ngo j to nohodno Carnotov rocs j najovojniji ao s radi o hađnju izmđu stanih tmratura Čsto trba haditi tija onačnog toinsog aacitta, čija s tmratura mijnja tijom hađnja ada j najovojniji onaj ružni rocs oji s najboj riagođava romjnama tmratura hađnog tija i ooiša (u širm smisu) Da, ostoj i drugi tortsi ravnoravni ružni rocsi Carnotovu ružnom rocsu (S 5) S nima od ovih rocsa ozabavit ćmo s asnij 6

EHNIKA HLAĐENJA Procs Carnot Lornz Acrt Kr Ericson Promjna izntro izntro izobar stanja izotrm oitro

Sia 5 Rashadni rocsi i njihovi fatori hađnja RASHLADNI, OGRJEVNI I OGRJEVNO-RASHLADNI PROCESI Uravo zbog

nazivaju s i dizaicama toin Iao s svaim jvortnim ružnim rocsom rnosi toina s niž tmratur na nu višu

ooišnu tmraturu, rocs s naziva rashadnim rocsom Ao s tavim ružnim rocsom rnosi toina s ooišn tmratur na

dizaicom toin (toinsom crom) rći su ogrjvno-rashadni rocsi od ojih s toina rnosi s tmratur niž od ooišn

4 EHNIKA HLAĐENJA Procs Carnot Lornz Acrt Kr Ericson Promjna izntro izntro izobar stanja izotrm oitro izotrm ij rocsa u,s- dijagramu Stiring izohor izotrm Jou izntro izobar Fator hađnja, ( ) ( ),, ( ) ( ) Sia 5 Rashadni rocsi i njihovi fatori hađnja RASHLADNI, OGRJEVNI I OGRJEVNO-RASHLADNI PROCESI Uravo zbog sosobnosti jvortnih rashadnih rocsa da utrošom nrgij odižu toinu s niž na višu tmraturnu razinu, nazivaju s i dizaicama toin Iao s svaim jvortnim ružnim rocsom rnosi toina s niž tmratur na nu višu tmraturu, raziuju s tri vrst tavih rocsa Kad s tavim ružnim rocsom rnosi toina od nis tmratur na višu ooišnu tmraturu, rocs s naziva rashadnim rocsom Ao s tavim ružnim rocsom rnosi toina s ooišn tmratur na nu višu tmraturu, nr radi grijanja, taav s rocs naziva ogrjvnim rocsom, a urđaj s uobičajno naziva dizaicom toin (toinsom crom) rći su ogrjvno-rashadni rocsi od ojih s toina rnosi s tmratur niž od ooišn na tmraturu višu od ooišn G o G o H A B C H s S 6 Rashadni rocs (A), ogrjvni rocs (B) i ogrjvno-rashadni rocs (C) u,sdijagramu 7

5 EHNIKA HLAĐENJA PLINSKI RASHLADNI PROCESI Radna tvar j tijom cijog rocsa u inovitom agrgatnom stanju Pinsi rashadni rocsi mogu s odijiti u dvij gru, ovisno o romjni tmratur tijom dovođnja ii odvođnja toin U rvoj su grui rocsi s ribižno onstantnom tmraturom radn tvari ri dovođnju toin, ao što j Acrt Kr (Ericson) rocs ii Stiring rocs U drugu gruu sadaju rocsi s romjnjivom tmraturom radn tvari ri dovođnju ii odvođnju toin ao što j Jouov rocs Zračni rashadni rocs (Jouov rashadni rocs) orijsi Jouov cius sastoji s iz dvij izntros i dvij izobarn romjn stanja o Hadnja zraa Esandr Komrsor L H L Rashadni rostor S 7 Zatvorni zračni rashadni rocs a is is b v S 8,v- dijagram za zatvorni zračni rashadni rocs Rad omrsij j jdna ovršini b---a-b u,v-dijagramu Rad sanzij j jdna ovršini b---a-b u,v-dijagramu Uuni j rad 8

6 EHNIKA HLAĐENJA o H s S 9,s- dijagram za zatvorni zračni rashadni rocs U rashadnom s rostoru o jdnom iogramu zraa dovodi toina ( ) [J/g], h h c c j scifični toinsi aacitt ri onstantnom tau [J/g K] Da bi zra ao radna tvar mogao ruzti toinu iz rostora, mora biti < H za izmjnjivač bsonačno vi ovršin mogo bi u rajnjm sučaju biti i < H H Zra stanja omrimira s izntrosi od taa na ta mratura na raju omrsij j > o Naon omrsij zra stanja vodi s u hadnja gdj s odvodi toina, ri čmu s zra ri onstantnom tau hadi na tmraturu Za izmjnjivač onačn ovršin trba biti > o i > o, a t za izmjnjivač bsonačno vi ovršin bio bi o oina odvdna u hadnjau zraa o jdnom iogramu zraa ( ) h [J/g] h c Scifični rad otrban za g zraa ( h h ) c ( ) c ( ) h [J/g] h (ovdj rtostavjamo da j scifična toina onstantna) 9

7 EHNIKA HLAĐENJA Budući da s radi o izntrosoj omrsiji, vrijdi: a s dobiva izraz ( ) c c c [J/g] Fator hađnja (rashadni množiac) za ovaj rocs j ( ) ( ) ε i smanjuj s s ovćanjm omjra / S Ovisnost ε o omjru / za zra (,) Požjno j da da omjr taova bud čim manji, ai tu j ograničnj, jr mora biti >, a od rashadni učina iščzava ε /

8 EHNIKA HLAĐENJA Ao s uzm u obzir da omrsija i sazija nisu izntros, vć oitros, rashadni j učina manji S,s- dijagram za zatvorni jdnostuanjsi zračni rashadni rocs s gubicima Sa s vidi s da j rashadni učina manji a rad vći Stunjvi orisnog djovanja omrsora rću s oo 85,7,, a sandra 8,7, ada s ri omrsiji troši viš rada, tj vrijdi >, a ri sanziji dobiva manj rada, tj vrijdi < Uzvši u obzir izraz od ranij za ε, i dobiva s: ( ) ( ) S ε Budući j ( ) >, mora biti i fator hađnja manji, tj ε ε < S Proto mas M & radn tvari oja mora ciruirati urđajm za ostizanj rashadnog učina & j: ( ) c M & & & Potrbna j snaga M P & & Priazani j rocs zatvorn, tj radna tvar ruži u zatvornom sustavu U tavom j rocsu moguć i orištnj drugih radnih tvari (nr H, CO ) umjsto zraa Kod zatvornih rocsa ta mož biti viši od atmosfrsog, čim gabariti urđaja mogu biti manji, ai njgovi dijovi moraju imati vću čvrstoću s H o

9 EHNIKA HLAĐENJA Zračni rashadni rocsi mogu biti otvorni na hadnoj strani im s izbjgava ugradnja izmjnjivača toin na strani hadionic, čim s obojšava fator hađnja a j tada jdna atmosfrsom tau U ovom sučaju vaga iz hadionic uazi u rashadni urđaj i suja s u sandru u obiu da Zračni rashadni rocsi mogu taođr biti otvorni i na tooj strani, čim izbjgavamo ugradnju izmjnjivača za rijnos toin na ooinu Primjnom višratn omrsij moguć j ostvariti uštdu na radu i smanjiti tmratur na raju omrsij Moguć j rdvidjti izmjnu toin unutar rocsa, a moguć j mđuhađnj izmđu ojdinih stunjva omrsij, ri čmu s ta toina rnosi na ooiš Razičiti zračni ciusi otvorni na hadnoj strani riazani su na sici A B C S Zračni ciusi otvorni na hadnoj strani: Rd jdnostuanjsa omrsija; Rd : dvostuanjsa omrsija, Rd : Dvostuanjsa omrsija s mđuhađnjm; Koona A: Bz unutarnj izmjn toin; Koona B: S unutarnjom izmjnom toin; Koona C: otvorni na obj stran Svi rocsi sa si mogu biti taođr i zatvorni na hadnoj strani Moguć j rimijniti i višratnu sanziju, ao j to riazano u nastavu

10 EHNIKA HLAĐENJA Zračni rashadni urđaj s dvostuanjsom omrsijom i dvostuanjsom sanzijom o 5 m 7 6 m m H 8 S Shma zatvornog zračnog rashadnog urđaja s dvostuanjsom omrsijom i dvostuanjsom sanzijom oina odvdna u mđuhadnjau ( ) h h c oina odvdna u hadnjau zraa ( ) h h5 c 5 Rashadni učina j + h h c ( ) h h c ( )

11 EHNIKA HLAĐENJA Za siu 5: crtamo i, o i h i tmratur o +Δ i h -Δ h Izotrmu odijimo na dva dija tao da Δs bud jdna o 5 c Δ m m H 7 6 Δ 8 d a b s S Zatvorni zračni rashadni rocs s dvostuanjsom omrsijom i dvostuanjsom sanzijom,s-dijagram II j rdočn ovršinom a-b a U odnosu na jdnostuanjsu sanziju dobii smo vći rashadni učina za Δ II I + Δ Onoio oio s ovćao, tj za Δ, smanjio s i otrbni rad s jdn stran, ai on s smanjuj i za Δ Kod jdnostuanjsog rocsa uuni rad I bi bio jdna ovršini -c-5-d a za dvosuanjsi j rocs rad II jdna ovršini , da manji j za Δ i za Δ II I Δ Δ Fator hađnja (rashadni množiac) j ε + Δ II I I II > II I Δ Δ I Fator hađnja ovćao s u odnosu na jdnostuanjsu omrsiju i sanziju

12 EHNIKA HLAĐENJA Pribižnj Carnotovu rocsu Korištnjm višstuanjs omrsij i sanzij mogi bismo s ribižiti Carnotovu rocsu U rasi bi to osuio izradu urđaja uštda na radu ovćanj rashadnog učina S 5 Pribižavanj Jouovog rocsa Carnotovom roz višratnu omrsiju i sanziju s Ndostaci insih rashadnih urđaja Udajavanj od tmratura i od zatvornih i otvornih rocsa U otvornom rocsu to j udajavanj nšto manj, ai tada radna tvar mož biti samo zra oinsi j aacitt zraa mai, a su otrbn vi oičin zraa u otou Rashadni urđaji su zbog toga vii i sui Za zatvorn rocs mož s ao radna tvar odabrati ni in oji ima vći toinsi aacitt od zraa Nr za H j c 5, J/gK i, 67 a za H j c, J/gK i, Potrban rad j razia rada omrsij i sanzij Povćanj rada omrsij i smanjnj rada sanzij usijd gubitaa, fator hađnja ostaj dao manji od tortsog Danas s zračnim rocsima osvćuj viš ažnj Kad j tmratura hađnja iznad o C, radi s s otvornim rocsima (imatizacija, odzmni hodnici u rudnicima, radn rostorij za roizvodnju soziva i osjtjivih roizvoda, hađnj abina zraoova) 5

Σχετικά έγγραφα

10.1. Bit Error Rate Test

10.1. Bit Error Rate Test .. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa