S A D R Ž A J. 8.1 Karakteristike sekundarne memorije
|
|
- Λυσιμάχη Κωνσταντίνου
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 VIII Sekundarne i tercijalne memorije S A D R Ž A J 8.1 Karakteristike sekundarne memorije 8.2 Struktura hard diskova 8.3 Priprema diskova za rad 8.4 Nivoi keširanja diskova 8.5 Tehnike za unapreďenje performansi HD 8.6 Karakteristike tercijalnih memorija
2 Brzina Kapacitet 8.1 Položaj sekundarne memorije u sistemu CPU registri Cache Primarna memorija Sekundarna memorija Tercijalna memorija
3 8.1 Upravljanje sekundarnom memorijom Sistem za upravljanje podacima je deo operativnog sistema koji upravlja sekundarnom i tercijalnom memorijom. Njegova uloga je da: 1. upravlja rasporeďivanjem fizičkog prostora na sekundarnoj i tercijalnoj memoriji 2. oslobaďa fizički prostor u sekundarnoj i tercijalnoj memoriji 3. povezivanje datoteke s programom 4. otkazivanje veze datoteke s programom 5. obrada slogova u datoteci ili bazi podataka 6. omogućavanje da se na fizičkom prostoru na sekundarnoj memoriji može istovremeno obaviti više transakcija 7. vodi računa da se fizički prostor adresira neovisno od stvarne fizičke lokacije na sekundarnoj memoriji
4 8.1Karakteristike sekundarne memorije Stalno (trajno) čuvanje podataka, što znači da nakon isključenja napajanja ne gube informaciju - elektronezavisna. Sekundarna memorija je značajno sporija (više stotina hiljada puta). Vreme pristupa podacima je vrlo promenljivo zavisno od stanja i lokacije (npr. pozicija glave HD može biti blizu ili daleko od podataka) Često nije direktno adresabilna (blokovski i/ili sekvencijalni pristup). Sekundarna memorija može da ima daleko veći kapacitet, što se koristi za simulaciju virtuelne (primarne) memorije. IzgraĎena je od jeftinijih medijuma na kojima se može trajno memorisati velika količina podataka (magnetni zapisi) Jevtinija je od primarne jer ima znatno nižu cenu po bitu podatka, Primarna (glavna) memorija je namenjena za smeštanje podataka i programa koji se aktivno koriste (sve lokacije moraju biti direktno adresibilne), a sekundarna (masovna) memorija se koristi za smeštanje programa i podataka koji se aktivno ne koriste u tom trenutku
5 8.1 Vrste sekundarne memorije Hard diskovi SSD diskovi Podaci se uvek menjaju u radnom području u primarnoj memoriji, a zatim se tako promenjeni prenose na sekundarnu ili tercijalnu memoriju
6 8.1 Istorijski pregled hard diskova
7 8.1 Principi pamćenja podataka Magnetni zapis je najčešće korišćena tehnologija za pamćenje podataka kod sekundarnih memorija. Podaci se memorišu kroz prisustvo i odsustvo elektronskih ili magnetnih signala tj. u binarnom brojnom sistemu (0,1) Za elektronska kola provodno stanje predstavlja 1 a neprovodno 0 Magnetni medijumi ova dva stanja predstavljaju različito polarisanim magnetnim poljima (+, -) Upisivanje podataka-prolazak struje kroz provodnik stvara magnetno polje koje vrši magnetisanje feritnog materijala koji je u blizini. Od smera struje vrši se magnetisanje u jednom ili drugom smeru Čitanje podataka - kada se namagnetisani materijal pomera ispod nepobuďenog kalema, indukuje se napon u kalemu. Kao prvobitni feritni medijum korišćena je čelična žica a kasnije je zamenjena trakom na koju je nanet prah Fe 2 O 3. Glava za čitanje/upis je u osnovi elektromagnet sa jako fokusiranim magnetnim poljem.
8 8.1 Principi pamćenja podataka
9 8.1 Principi pamćenja podataka Na slikama su prikazane različite strukture glava za čitanje/upis. Glava se sastoji od feritnog prstena sa malim procepom koji se nalazi blizu površine zapisa. Svaka strana procepa je efektivno jedan pol magneta. U malom procepu javlja se jako koncentrisano polje. Svaka magnetna glava ne dodiruje površinu već se nalazi na rastojanju od nekoliko mikrona (oko 20μ).
10 8.1 Načini pristupa podacima Sekvencijalni pristup - podaci se memorišu u unapred definisanoj sekvenci (numeričkom poretku). Podatku se pristupa tako što se mora pristupiti svakom podatku koji se nalazi u sekvenci ispred njega. Slogovi se obraďuju serijski, u redosledu u kome su upamćeni Nemoguće je obraditi naredni slog ako prethodni nije pročitan Prosečno vreme potrebno za pristup nasumce izabranom slogu je približno jednako polovini vremena potrebnog za čitanje čitave datoteke. U istoj obradi ne mogu se istovremeno jedni slogovi čitati, a drugi upisivati Tipični predstavnik je magnetna traka
11 8.1 Sekvencijalni pristup Povoljna za batch (paketno) memorisanje Ima nižu cenu od magnetnog diska Javlja se u vidu kalema ili kertridža (kaseta) Grupisanjem nekoliko stotina kaseta kojim upravlja robotička tehnologija postiže se velika brzina i kapacitet Koristi se za arhiviranje i backup (rezervne kopije podataka)
12 8.1 Direktni pristup Direktni pristup (random acces) - svakim element podatka (bajt ili reč) ima jedinstvenu adresu na osnovu koje mu se pristupa direktno Moguće je pristupiti bilo kojem slogu direktno (klaster) Podaci se mogu u istoj obradi pisati i čitati Tipičan prestavnik je hard disk ili paket diskova Hard disk se sastoji od nekoliko kružnih ploča, prekrivenih feromagnetnim slojem, koje se okreću oko zajedničke ose Podaci se zapisuju na koncentričnim stazama (tankim namagnetisanim tragovima) u vidu binarnih cifara (ASCII) Na jednoj traci može biti zapisano nekoliko hiljada bajtova a na licu diska ima više stotina staza Trake na svim diskovima formiraju cilindar
13 8.2 Struktura hard diskova Disk se rotira oko vertikalne osovine brzinom od rpm (kod Raptor diskova rpm) Podaci se čitaju pomoću elektromagnetne R/W glave kojom se upravlja Podacima se pristupa direktno na osnovu jedinstvene adrese. Adresa se formira pomoću adrese glave, cilindra(staze) i sektora (CHS)
14 8.2 Savremeni hard disk uređaji Skraćivanje vremena pozicioniranja glave HD Povećavanje brzine rotacije smanjuje se rotaciono kašnjenje Povećavanje gustine magnetnog medijuma veći kapacitet Zonska tehnika(bit Zone Recording) različite gustine zapisa u stazama Alternativni sektori za upravljanje defektima Upotreba CPU jače snage koji upravlja HD Keširanje HD usklaďivanje brzina Postoje četiri globalna pravca razvoja disk keš algoritama: 1. Podela i organizacija keš memorije (cache organization) 2. Metode čitanja unapred (read-ahead) 3. Metode za razmenu podataka u kešu (cache replacement) 4. Metode za odloženi upis (write-back) Preslikavanje logičkuh adresa blokova u fizičke (LBA CHS) Obrada komandi u redu za čekanje
15 8.2 SSD diskovi (Solid State Drives) Preteča SSD diskova je bio RAM disk RAM disk je kartica veličine grafičke kartice, koja sadrži iste RAM module koji se koristite za RAM memoriju a ponaša se kao hard disk. Postoje dve glavne vrste SSD diskova: 1. SLC(Single Level Cell)-svaki bit se smešta u posebnu memor.ćeliju. 2. MLC(Multy Level Cell)-jedna memorijska ćelija sadrži više bitova. SLC diskovi su brži od MLC diskova i imaju duži životni vek. Životni vek SLC diskova kreće se u rasponu od 50 do 150 godina. Životni vek MLC diskova je znatno kraći i kreće se od 5 do 10 godina. MLC diskovi su svojom cenom mnogo prihvatljiviji jer su otprilike oko četiri puta jevtiniji od SLC diskova. Prednosti: velika brzina upisa i čitanja i velika otpornost na potrese. Mane: mali kapaciteti 64GB-500GB i visoka cena po GB.
16 8.2 Vrste kontrolera diskova 1. Kompaktni kontroleri (one chip design) - jednostavnost, pouzdanost mala cena. Nemaju poseban CPU za upravljanje, velika baferska kola ni memoriju 2. Baferski kontroleri - smatra se optimalnim rešenjem, ima veliku bafersku memoriju (FIFO struktura), FIFO kontroler, kb memorije. 3. Keš kontroleri - najsloženije i najkvalitetnije kontrolere. Poseduju veliku keš memoriju i mali FIFO bafer. Jako složen algoritam za keširanje ima presudnu ulogu u kvalitetu pojedinih kontrolera
17 8.2 Interfejsi za povezivanje diskova Dva standardna interfejsa HDD-a su: 1) IDE (Integrated Drive Electronics) - poznat i pod nazivom ATA (AT Attachment) standard; osnovna primena mu je kod kućnih i poslovnih računara za povezivanje HDD, magnetnih traka, CD,DVD,... Postoje dva osnovna tipa: 1) ATA/PATA (Parallel ATA) stariji tip interfejsa paralelni prenos povezivanje dva diska po kanalu PATA koristi 40/80 žilni kabl za konekciju HDD sa matičnom pločom i prenosi 16 bita podataka u jedinici vremena 2) SATA (Serial ATA) serijski prenos tačka- tačka interfejs, svaki ureďaj komunicira direktno sa hostom preko namenskog kabla i koristi ceo opseg interfejsa 2) SCSI (Small Computer System Interface) - najčešće su se koristili kod servera za povezivanje hard diskova i ima mogućnost povezivanja više ureďaja 8 ili 16 na jednom kablu.
18 8.3 Priprema diskova za rad 1. Formatiranje niskog nivoa (low level format) - upisuju se pozicije traka i sektora, kao i kontrolne strukture koje odreďuju gde se one nalaze. Često se naziva i istinskim procesom formatiranja. Prvi put se primjenjuje u fabrici na novim i čistim pločama diska, a ako se primeni na disku sa zapisanim podacima oni se nepovratno gube. Na današnjim diskovima nije moguće samostalno uraditi ovaj proces. Starijim diskovima je to povremeno bilo potrebno radi usklaďivanja pomeraja uzrokovanih tada korišćenim step motorima pokretača glave. Nakon formatiranja niskog nivoa, hard disk još nije spreman za rad 2. Particioniranje - ovim procesom se disk deli u više logičkih delova particije, koje su predstavljene kao zasebne celine u operativnom sistemu Razlog za ovo je efikasnija raspodela prostora, a cilj je jednostavnije održavanje celog sistema Svaki disk mora da ima bar jednu particiju u kojima se mogu koristiti isti ili različiti sistemi datoteka Svaki sistem datoteka onda može da koristi vlastiti metod po kome datotekama dodeljuje prostor u log.jedinicama koje se zovu klasteri
19 8.3 Priprema diskova za rad 3. Formatiranje visokog nivoa - ovim procesom upisujemo strukturu file systema koji će upravljati korišćenjem datoteka smeštenim na disku. Formatiranjem visokog nivoa pravi se fajl sistem (FAT, NTFS, Ext3, Reiser...) koji omogućava smeštanje podataka na način koji je razumljiv korisnicima (raspored po direktorijumima i davanje imena fajlovima). Na jednoj particiji se može nalaziti samo jedan fajl sistem. Svodi se na upisivanje master boot recorda(mbr) i alokacijske tablice U MBR nalaze se informacije potrebne za podizanje OS sa hard diska On je uvek zapisan na prvom sektoru, a formatiranje se obavlja isključivo nakon particionisanja, makar se koristila samo jedna particija. Ovaj proces je karakterističan za svaki operativni sistem U MBR-u može se naći i program koji podiže operativni sistem (bootstrap loader), ali obavezni deo MBR-a je particiona tabela.
20 8.3 BOOTStrap rutina Rutina POST prvi program koji se izvršava kada se pačunar uključi je BIOS koji pokreće POST rutinu (Power on Self Test) Pronalaženje aktivnog operativnog sistema - kod zapisan u prvom sektoru diska (Master Boot Sector) identifikuje aktivnu particiju sa koje izvršava kod koji se nalazi u startnom sektoru te particije Učitavanje jezgra u memoriju program koji je pokrenut sa startnog sektora aktivne particije učitava jezgro OS i predaje mu dalje upravljanje
21 8.4 Nivoi keširanja diskova 1. Keširanje na nivou OS (File caching) sadržano je u samom OS (jezgru) 2. Keširanje na nivou kontrolera diska baferski kontroleri 3. Keširanje na nivou disk ureďaja keš memorija se nalazi na samom HD 4. RAID keširanje keširanje RAID strukture se radi u samom RAID kontroleru 5. Keširanje na nivou aplikacije sama aplikacija vodi računa o keširanju
22 8.5 Savremene tehnike koje koriste keširanje 1. Pristup disku zasnovan na stazama zahteva modifikaciju sistema datoteka tako da pristup disku bude na nivou staze. Izbegavamo rotaciono kašnjenje i vreme potrebno za promenu cilindra(staze) 2. Rešavanje problema malih datoteka udruživanje metapodataka sa direktorijumskim strukturama tj. blokovima samih datoteka 3. Grupisanje podataka najčšće korišćeni podaci se smeštaju oko centra HD skraćuje se vreme pozicioniranja 4. Prediktivno čitanje pri rotaciji unapred se čitaju podaci koji se nalaze na putu rotacije glave HD
23 8.6 Tercijalne memorije Predstavljaju medijume koji su izmenljivi 1. Flopi disk stari medijumi malog kapaciteta (360 kb 1,44 MB) 2. Optički diskovi CD i DVD kod kojih se podaci snimaju laserski tako što se prave mikroskopska udubljenja na spiralnim trakama na površini diska. Memorišu podatke gustinom mnogo većom nego magnetni diskovi, ali imaju mnogo manju brzinu upisivanja podataka i skuplji su. Koriste se najviše za image i multimedijalne podatke. 3. USB Flash memorije 4. Eksterni hard diskovi
24 8.6 Optički sistemi CD-ROM (Compact Disk-Read Only Memory) prečnika 12 cm, kapacitet više od 600 MB (kao 400 flopy diskova ili stranica teksta), kupuju se nasnimljeni i ne mogu se presnimavati CD-R (Compact Disk- Recordable) omogućavaju snimanje podataka (narezivanje) ali samo jednom, dok se čitati mogu više puta - WORM (write once, read many) tehnologija CD-RW (CD - Rewritable) omogućavaju snimanje i brisanje podataka, sadržaj se briše laserskim topljenjem udubljenja na površini diska a magnetno optičkim tehnikama je moguće izmijeniti reflektivne osobine udubljenja iz jednog pravca u drugi mijenjajući tako 1 u 0 i obrnuto tj. menjajući podatke DVD (Digital Video Disk) kapacitet od 4.7 do 8.5 GB na obe strane, veoma visok kvalitet memorisanja image, audio i video podataka, DVD - ROM (filmovi) DVD-RAM (arhiviranje i backup masivnih i multimedijalnih podataka) DVD-R i DVD-RW
25 8.6 Blu Ray tehnologija Naslednik DVD, pored HD DVD. Koristi se plavi laserski zrak pri zapisu i čitanju (naziv). Postoji u 3 formata: BD samo za učitavanje BD-R učitavanje i jednostruki zapis BD-RE-za učitavanje i višestruki zapis podataka. Jednoslojni BD ima kapacitet 25 GB. Dvoslojni BD ima kapacitet 50 GB. Koristi 405 nm tehnologiju.
26 8.6 Napredne tehnologije RAID (Redundant Arrays of Independent Disks) - niz više meďusobno povezanih hard diskova (6 do 100) zajedno sa mikroprocesorom koji njima upravlja obezbeďuju ogromne memorijske kapacitete (mnogo GB) i veliku brzinu pristupa podacima (paralelni pristup diskovima) takoďe obezbeďuju sigurnosnu zaštitu jer se podaci kopiraju na više diskova (redundansa) SAN (Storage Area Network) povezivanje više RAID jedinica fiber optičkim kablom u tkz. memorijske farme
27 Hvala na pažnji!!! Pitanja???
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραSklopovlje (hardware)
Sklopovlje (hardware) Memorije računala 31.10.2012. predavač: Memorije računala Služe za pohranu podataka u binarnom obliku (0 i 1) Svako slovo, broj i znak ima svoj jedinstveni kôd dužine 8 bitova (0
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραInformatika Predavanja 2016/ Procesor. Procesor. Procesor. Procesor. Procesor. 4. Hardver računara
Informatika 0028.11 4. Hardver računara CPU Central Processing Unit Osnovni element svakog računara mozak Elektronski sklop sastavljen od velikog broja tranzistora Osnovne funkcije procesora: Obrada podataka
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPersonalni računar II deo. MEMORIJE Operativna memorija Spoljašnje memorije Keš memorija
Personalni računar II deo MEMORIJE Operativna memorija Spoljašnje memorije Keš memorija Memorije Memorija služi za čuvanje programa i podataka. U personalnom računaru postoje tri vrste memorijskih jedinica:
Διαβάστε περισσότερα4. SEKUNDARNA MEMORIJA
4. SEKUNDARNA MEMORIJA Kod najvećeg broja savremenih računarskih sistema, fizički kapacitet instalirane glavne memorije nije tako veliki kao adresni prostor koji se može ostvariti dekodiranjem svih adresa
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραΚεφάλαιο 1.6: Συσκευές αποθήκευσης
Κεφάλαιο 1.6: Συσκευές αποθήκευσης 1.6.1 Συσκευές αποθήκευσης Μνήμη τυχαίας προσπέλασης - RAM Η μνήμη RAM (Random Access Memory Μνήμη Τυχαίας Προσπέλασης), κρατεί όλη την πληροφορία (δεδομένα και εντολές)
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραΠΛΗΡΟΦΟΡΙΚΗ I. 3 η ΔΙΑΛΕΞΗ Περιφερειακές Μνήμες
ΣΧΟΛΗ ΔΙΟΙΚΗΣΗΣ ΚΑΙ ΟΙΚΟΝΟΜΙΑΣ - ΤΜΗΜΑ ΔΙΟΙΚΗΣΗΣ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΩΝ ΕΙΣΑΓΩΓΙΚΗ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗ ΤΟΥΡΙΣΤΙΚΩΝ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΩΝ ΚΑΙ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΩΝ ΦΙΛΟΞΕΝΙΑΣ ΠΛΗΡΟΦΟΡΙΚΗ I 3 η ΔΙΑΛΕΞΗ Περιφερειακές Μνήμες ΧΑΣΑΝΗΣ ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραMEMORIJA. Karakteristike memorijskih sistema
MEMORIJA Memorija je svojim konceptom najjednostavnija. Međutim u odnosu na druge elemente, pokazuje najširi spektar: tipova, tehnologija, organizacije, performansi i cijena. Nijedna tehnologija nije optimalna
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραElektronske memorije
Elektronske memorije A. VRSTE ELEKTRONSKIH MEMORIJA Registri; RAM (Random Access Memory); ROM (Read Only Memory); PROM (Programmable ROM); EPROM (Erasable PROM); EEPROM (Electrically EPROM). B. RAM RAM
Διαβάστε περισσότεραΗλεκτρονικοί Υπολογιστές Δ Εξάμηνο
AEN ΗΠΕΙΡΟΥ ΣΧΟΛΗ ΠΛΟΙΑΡΧΩΝ Ηλεκτρονικοί Υπολογιστές Δ Εξάμηνο ΘΕΩΡΙΑ 4 η Διάλεξη ΧΑΣΑΝΗΣ ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΜΗΤΡΙΚΗ ΚΑΡΤΑ (MOTHERBOARD) Γνωστή και σαν μητρική πλακέτα ή μητρική: είναι το κεντρικό και βασικό τυπωμένο
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραΚεφάλαιο 2.4: Εργασία με εικονίδια
Κεφάλαιο 2.4: Εργασία με εικονίδια 2.4.1 Συχνότερα εμφανιζόμενα εικονίδια των Windows Τα πιο συνηθισμένα εικονίδια, που μπορεί να συναντήσουμε, είναι: Εικονίδια συστήματος: Τα Windows εμφανίζουν τα στοιχεία
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραΜόνιμη Αποθήκευση Δεδομένων στον Η/Υ
ΕΠΑ.Λ. Άμφισσας Σχολικό Έτος: 2012-2013 Τάξη : B Τομέας : Πληροφορικής Μάθημα : ΛΕΙΤΟΥΡΓΙΚΑ ΣΥΣΤΗΜΑΤΑ Θεωρία Διδάσκων : Χρήστος Ρέτσας Η-τάξη : tiny.cc/retsas-ls1 Μόνιμη Αποθήκευση Δεδομένων στον Η/Υ Η
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραΣΥΣΤΗΜΑΤΑ ΔΕΥΤΕΡΕΥΟΥΣΑΣ ΜΝΗΜΗΣ
ΣΥΣΤΗΜΑΤΑ ΔΕΥΤΕΡΕΥΟΥΣΑΣ ΜΝΗΜΗΣ Δευτερεύουσα μνήμη Η/Υ Η δευτερεύουσα μνήμη (secondary memory) είναι μνήμη μεγαλύτερης χωρητικότητας, αλλά με αρκετά μικρότερη ταχύτητα μεταφοράς δεδομένων από την κυρία
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραAlarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότερα3. Performanse operativne memorije. Sistema
3. Performanse operativne memorije Dva osnovna aspekta koja razmatramo: brzina i iskorišćenje Nije bitan samo fizički kapacitet memorije, nego nam je od značaja i efektivni adresni prostor -to je prostor
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραΜΑΘΗΜΑ 2 MULTIPLE CHOICE
ΜΑΘΗΜΑ 2 MULTIPLE CHOICE 1. Ποια από τις πιο κάτω δηλώσεις για την μορφοποίηση της δισκέτας την πρώτη φορά είναι αληθινή; a) Η μορφοποίηση προετοιμάζει τη δισκέτα να αποθηκεύσει δεδομένα b) Η μορφοποίηση
Διαβάστε περισσότεραElementarna memorijska kola
Elementarna memorijska kola gmemorijska kola mogu da zapamte prethodno stanje gflip-flop je logička mreža a koja može e da zapamti samo jedan bit podatka (jednu binarnu cifru) flip - flop je kolo sa dva
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραΠΛΗΡΟΦΟΡΙΚΗ I. 3 η ΔΙΑΛΕΞΗ Περιφερειακές Μνήμες
ΣΧΟΛΗ ΔΙΟΙΚΗΣΗΣ ΚΑΙ ΟΙΚΟΝΟΜΙΑΣ - ΤΜΗΜΑ ΔΙΟΙΚΗΣΗΣ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΩΝ ΕΙΣΑΓΩΓΙΚΗ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗ ΤΟΥΡΙΣΤΙΚΩΝ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΩΝ ΚΑΙ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΩΝ ΦΙΛΟΞΕΝΙΑΣ ΠΛΗΡΟΦΟΡΙΚΗ I 3 η ΔΙΑΛΕΞΗ Περιφερειακές Μνήμες ΧΑΣΑΝΗΣ ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραPravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότεραMehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo
Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Operacijsko Pojačalo Kod operacijsko pojačala izlazni napon je proporcionalan diferencijalu
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότερα