FARMAKOLOGIJA IIIrazred

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "FARMAKOLOGIJA IIIrazred"

Transcript

1 JU MSŠ GRAČANICA FARMAKOLOGIJA IIIrazred -MEDICINSKA SESTRA TEHNIČAR- (Skripta za vanredne polaznike) mr.ph.ajna Grbić

2 UVOD U FARMAKOLOGIJU Farmakologija je nauka koja se bavi proučavanjem lijekova. Farmakologija se dijeli na : - medicinsku i - kliničku. TOKSIKOLOGIJA je nauka koja se bavi proučavanjem neželjenih efekata lijeka. Postoje 2 grane farmakologije: 1. FARMAKODINAMIKA proučava djelovanje lijeka naorganizam, 2. FARMAKOKINETIKA proučava djelovanje organizma nalijek. Lijek je farmakološki aktivna supstanca napravljena u prikladnom obliku i određenoj količini koja se primjenjuje u terapijske i dijagnostičke procedure. Lijekovima se mogu smatrati: 1. gotovi lijekovi koje priprema farmaceutskaindustrija, 2. Ljekovite supstance biljnog i životinjskog porijekla od kojeg se prave lijekovi, 3. krvni derivati krvi(insulin). Razlika između otrova i lijeka je KVANTITATIVNA (količinska). Otrov je svaka supstanca koja djeluje toksično u dozi koja je veća od praga dejstva. PLACEBO EFEKAT Placebo efekat je jedan od faktora koji otežava kliničko ispitivanje lijekova odnosno, njegov uticaj na psihu bolesnika. Uzimanje lijeka samo po sebi ima jako sugestivno dejstvo na bolesnika i to se naziva placebo efekt. Placebo efekat se postiže kada se, prilikom ispitivanja nekog novog farmakološkog preparata u eksperimentalnoj grupi, istovremeno drugoj, kontrolnoj grupi, daje neki medikament sa potpuno neutralnim dejstvom. Efekat poboljšanja zdravstvenog stanja kod kontrolne grupe (placebo efekat), koji je često bolji od efekta primjene pravog medikamenta, rezultat je autosugestije i umnogome zavisi od ličnosti učesnika u proceduri. Placebo efekat utiče na percepciju i očekivanje pacijenta; ukoliko se smatra da de supstanca pomodi, ona de liječiti, ali ako se smatra da de štetiti, ona može prouzrokovati negativne efekte, što je poznato kao nocebo efekat. Da bi se izbjegao uticaj psihičkih faktora na tok liječenja, upoređivanje se vrši tako što se izvodi dvostruko slijepi test, tj. ni ljekar ni bolesnik ne znaju do kraja liječenja da li je u pitanju pravi lijek ili placebo.

3 APLIKACIJA LIJEKOVA -predstavlja način primjene lijeka na organizam. Riječ «aplikacija» nastala je od latinske riječi «applicare» što znači združiti, pridružiti, dodati. -svi lijekovi djeluju na dva osnovna načina: 1. lokalno-lijek se ispoljava samo na mjestu primjene u tom slučaju ne dolazi do njegove resorpcije tj. ne prelazi u krv. 2. sistemski-djeluju lijekovi koji se unesu u organizam odnosno apliciraju na jednom mjestu, a zatim se rastvaraju, resorbuju i krvotokom dospijevaju do organskih sistema odnosno organa na koje de ispoljiti -podrazumijeva unošenje lijeka usnom dupljom (kroz usta) direktno ili sa tečnošdu. Pri tome lijek prolazi kroz probavni trakt, a najčešde se resorbuje u tankom crijevu, nešto manje u želucu. -unošenje podrazumijeva one načine aplikacije koji zaobilaze crijevni trakt. Enteron-crijevo, Parenteralno-van crijeva ili mimo crijeva. U parenteralnu primjenu ubrajaju se: Sublingvalno unošenje-se lijekovi primjenjuju na sluznicu ispod jezika, sa ove sluznice lijek se direktno resorbuje u krv. Ovakav način primjene pogodan je za «nitro-glicerol»-lijek koji otklanja i ublažava napad angine pektoris (grč srca). Pored sublingvalnog ovi se lijekovi mogu primjenjivati i na sluznicu obraza-bukalno. Inhalacije-predstavljaju unošenje lijekova udisanjem. Ovi lijekovi resorbuju se preko sluznice pludnih alveola. Inhalacijama se mogu primjenjivati gasovi, pare lako isparljivih tečnosti, aerosoli (tečnosti raspršene u sitne kapljice koje mogu dospjeti u alveole) ili neki praškovi. Injekcije-se primjenjuju ubrizgavanjem i to najčešde: supkutano, in - predstavlja unošenje lijeka u zadnji dio debeleg crijeva odnosno rektum. Lijekovi uneseni rektalno mogu djelovati lokalno i sistemski. 1. Lokalno djelovanje-ispoljava manji broj lijekova to su npr. laksansi (sredstva koja olakšavaju pražnjenje crijevnog sadržaja), antihemoroidalia (lijekovi za liječenje hemoroida odnosno šuljeva) 2. Sistemski-češde se rektalno primjenjuju lijekovi koji se resorbuju preko sluznice rektuma i djeluju sistemski to su npr. analgetici (sredstva koja ublažavaju i uklanjaju bol), antipiretici (sredstva koja snižavaju povišenu tjelesnu temperaturu), antireumatici (sredstva protiv reumatskih problema), spazmolitici (sredstva protiv grčeva) NACINI PRIMJENE LIJEKOVA Način primjene zavisi od toga da li lijek treba da djeluje na mjestu primjene (lokalna primjena) ili je potrebno da sa mjesta aplikacije pređe u krvotok i putem krvi dospije do organa na koji djeluje (sistemska primjena). Ako je riječ o sistemskoj primjeni, onda se primjenjuje jedan od slijededih načina: -oralno tj. kroz usta, to je najprirodniji i najčešdi način sistemske primjene lijekova -parenteralno i to u vidu injekcija, inhalacija i sublingvalno. Injekcije mogu biti supkutane (potkožne), intramuskularne (u mišid), intravenske (u venu), intravenska infuzija (kada je količina tečnosti koja se ubrizgava u venu veda od pola litra, pa ona ide kap po kap). Inhalacije su gasovite i lako isparljive supstance i aerosoli koji se unose u organizam udisanjem. Sublingvalno se unose lijekove od kojih se očekuje brzo dejstvo, preko oralnih sluznica u obliku lingvaleta. -rektalno, preko sluznice rektuma, u obliku čepida. DOZIRANJE LIJEKOVA Poznavanje terapijskih doza i osnovnih principa doziranja je od velikog značaja za terapiju. Doze lijekova se izražavaju u gramima ili dijelovima grama, miligram, mikrogram. DOZIRANJE LIJEKOVA -doziranjem lijekova bavi se grana farmakologijedozologija. Doza je količina lijeka namijenjena pacijentu. Riječ «doza» nastala je od grčke riječi «dosis» što znači dar ili davanje. Kolika de doza biti primijenjena kod nekog pacijenta zavisi od više faktora: od uzrasta do doba, od tjelesne težine odnosno konstitucije, od jačine lijeka, od stadija bolesti, od kombinacije s drugim lijekovima u terapiji, na doziranje utiče i dojenje ili trudnoda (jer utiče na novorođenče Fiziološka (minimalna) doza-je najmanja količina lijeka koja izaziva promjene na zdravom ili bolesnom organizmu.

4 Terapijska doza- Standardna doza-je količina lijeka koja kod vedine pacijenata izaziva iste efekte. Ona je ujedno za vedinu pacijenata Maksimalna doza-je najveda količina lijeka koja data odjedanput ili u više navrata ne izaziva toksične efekte, razlikuju se dvije maksimalne doze to su: Maksimalna pojedinačna doza-je najveda količina lijeka koja data odjedanput ne izaziva toksično djelovanje. Ona je obično 3-4 puta veda od terapijske doze. Maksimalna dnevna doza-je najveda količina lijeka koja Toksična doza-je količina lijeka koja može izazvati trovanj Terapijska širina-je razmak između fiziološke, odnosno minimalne doze i maksimalne, odnosno toksične doze (maksimalna i toksična su vrlo blizu). Ona nam pokazuje koliko se doza nekog lijeka može povedati, a da ne dođe do toksičnih pojava. doza ili smrtna doza-je količina lijeka koja može izazvati smrt. Razlikuju se tri letalne doze: Dosis letalis minima (minimalna letalna doza)-to je količina lijeka koja izaziva smrt kod 25% jedinki neke populacije označava se sa LD25 Dosis letalis media (srednja letalna doza)-to je količina lijeka koja izaziva smrt kod 50% jedinki neke populacije označava se sa LD50 Dosis letalis absoluta (apsolutna letalna doza)-to je količina lijeka koja izaziva smrt kod svih jedinki neke populacije označava se sa LD100

5 PORIJEKLO LIJEKOVA Lijekovi mogu biti: 1. Prirodnog i 2. sintetskog porijekla. Lijekovi prirodnog porijekla su lijekovi koji se dobijaju iz biljaka, životinja i minerala (npr.droge). Droge su sirovi napola pripravljeni proizvodi biljnog, životinjskog i mineralnog porijekla. Preradom droge dobija se aktivna supstanca koja ima dejstvo lijeka. Biljne droge se dobijaju iz dijelova biljaka. Kao lijek od biljnih droga se koriste cvijet kamilice, korijen bijelog sljeza, list metvice. U biljne drogespadaju i prirodni antibiotici (penicilin) dobijeni iz bakterija i gljivica. Životinjske drogedobijaju se od jetre, pankreasa, polnih žlijezda, štitne žlijezde, riblje ulje, svinjska mast, vosak, med. Mineralne droge kalijum, kalcijum, željezo... Lijekovi sintetskog porijekla su supstance koje se sintetišu u hemijskim laboratorijama farmaceutskih fabrika. PODIJELA LIJEKOVA 1. premadejstvu: - lijekovi veoma jakog dejstva (oznaka ++ ); (adrenalin, noradrenalin, atropin,digloksin), - lijekovi jakog dejstva (oznaka + ); (hloramfenikol,fenobarbiton), - opojne droge (oznaka paragrafa ); (morfijum, kokain, metadon, amfetamin), - radioaktivne supstance(oznaka ),

6 - trigonici lijekovi koji utiču na psihofizičke sposobnosti i utiču na upravljanje mašinama i vožnju auta (oznaka ). - lijekovi koji imaju mogućnost da utiču na psihofizičke sposobnosti (najčešće u kombinaciji saalkoholom), - lijekovi koji imaju snažan uticaj na psihofizičkesposobnosti (benzodiazepimi). 2. prema načinuizdavanja: - magistralni (M), - oficijalni (O) premafarmakopeji, - gotovi (G). 3. prema načinuupotrebe: - lijekovi za spoljašnju (lokalnu)upotrebu, - lijekovi za unutrašnju (sistemsku)upotrebu. *Oblici lijekova 1. kapsule =pulverizovani lijekovi U obliku kapsula mogu se dati lijekovi: - koji imaju neprijatan miris i okus, - koji oštećujuzube, - koji izazivaju muku ipovraćanje. 2. tablete, 3. praškovi, 4. rastvori, 5. inhalacije, 6. čepići, 7. kreme(masti), 8. flasteri.

7 VRSTE LIJEKOVA LIJEKOVI -su proizvodi prirodnog ili sintetskog porijekla koji se primjenjuju radi liječenja, suzbijanja, otkrivanja i sprečavanja bolesti kao i radi drugih medicinski opravdanih ciljeva. Prema tome, pored lijekova u užem smislu riječi, tu se ubrajaju i sredstva za dijagnostiku za prevenciju kao i nadomještanje nekih funkcija i organa. Vrste lijekova: 1. gotovi lijekovi 2. magistralni lijekovi i galenski pripravci 3. krv, krvna plazma i srodni proizvodi 4. zavojni materijal i sredstva za šivanje rana i zaustavljanje krvarenja 5. supstance za izradu lijekova 6. zubotehnički materijal 7. svi proizvodi zakonski odobreni kao lijek RESORPCIJA LIJEKOVA Da bi lijek ispoljio svoje dejstvo mora da prodre u unutrašnjost organizma i da dospije do organa, ćelija i ćelijskih struktura na koje djeluje. U tom kretanju učestvuju procesi: 1. resorpcijalijeka, 2. raspodjela lijeka u tkivima i tjelesnimtečnostima, 3. izlučivanje lijeka izorganizma. Dio farmakologije koja proučava ove procese u funkciji vremena zove se FARMAKOKINETIKA. Farmakokinetički procesi koji podrazumijevaju prolazak lijeka kroz mnogetjelesne membrane (epitel sliznice, endotel kapilara...). Ove membrane ne propuštaju indiferentno svaku supstancu koja dospije na njihovu površinu, već se ponašaju kao selektivne barijere.

8 Prilikom prolaska kroz ove membrane lijek prolazi kroz same ćelije a ne kroz ćelijske međuprostore. Ćelijska membrana čini osnovnu barijeru za prolazak lijeka kroz svaku membranu. Ćelijska membrana se sastoji od: - LIPIDA koja čini srednji dio ćelijskemembrane, - PROTEINA koji čine spoljašnji i unutrašnji dio ćelijskemembrane. Lipidni sloj membrane je isprekidan porama koje su ispunjene vodom, kroz koje u unutrašnjost ćelije mogu da prođu hidrosolubilni molekuli, a izvan pora ćelijska membrana je propustljiva samo za liposolubilne supstance. Najveći broj lijekova prolazi kroz ćelijsku membranu procesom difuzije od mjesta gdje je koncentracija lijeka veća do mjesta gdje je koncentracija lijeka manja.

9 Prolazak lijekova kroz ćelijsku membranu se ponekad odvija pomoću proteinskih prenosioca. Kretanje lijeka pomoću proteinskih prenosioca može biti: - u pravcu manje koncentracije lijeka bez utroška energije olakšana difuzija, - u pravcu veće koncentracije lijeka uz utrošak energije aktivnitransport. *RESORPCIJA LIJEKA RESORPCIJA je prelazak lijeka iz spoljašnje sredine ili iz lokalno ograničenog mjesta u unutrašnjost tijela u krvotok ili limfotok. Brzina i stepen resorpcije lijeka zavisi od: 1. veličine resorptivnepovršine, 2. građe membrane kroz koje molekuli lijeka treba daprođu, 3. bogatstva vaskularnemreže, 4. brzine proticanja krvi na mjesturesorpcije. *RESORPCIJA LIJEKA IZ DIGESTIVNOG SISTEMA Vrši se u: - oralnoj sluznici, - želucu, - tankom crijevui - debelomcrijevu. *ORALNA SLUZNICA Resorpcija lijeka u oralnoj sluznici je neznatna, jer se lijek kratkotrajno zadržava u ustima. Ako se lijek aplikuje u obliku lingvaleta, omogućava se dugotrajni kontakt sa sluznicom i potpunija i brža resorpcija. Na ovaj način se aplikuju lijekovi od kojih se očekuje brzo dejstvo nitroglicerin kod napada angine pectoris ili salbutamol kod napada bronhijalne astme.

10 *ŽELUDAC Resorpcija lijeka iz želuca je ograničena, jer se lijek kratko zadržava u želucu, naročito kada se uzme na prazan želudac. Promjena aciditeta želudačnog soka može znatno uticati na resorpciju lijeka iz želuca. Neki lijekovi su nepostojani u kiseloj sredini želuca i zato gube svoju aktivnost ako se ne unesu u obliku acidorezistentnih kapsula ili dražeja. Većina lijekova iz želuca brzo prelazi u tanko crijevo gdje su uslovi za resorpciju lijeka mnogo povoljniji. *TANKO CRIJEVO Najveći broj lijekova se resorbuje preko sluznice tankog crijeva brzo i upotpunosti zbog: - optimalneph, - velike resorptivne površine tankog crijeva(6-7m), - bogate vaskularizacije sluznice tankogcrijeva, - stalne peristaltičkeaktivnosti. Većina lijekova se resorbuje iz tankog crijeva procesom difuzije, pri čemu je liposolubilnost lijeka od presudnog značaja. Potreban je i minimalan stepen rastvorljivosti lijeka u vodi, odnosno u tankom sloju sluzi koji oblaže sluznicu tankog crijeva, jer se tako obezbjeđuje neposredan kontakt lijeka sa crijevnim epitelom. *DEBELOCRIJEVO Resorpcija lijekova koji su uneseni u obliku čepića ili klizme u završni dio debelog crijeva je slična resorpciji iz tankog crijeva. Nakon resorpcije lijeka iz tankog crijeva, lijek prolazi kroz v.portae i dospijeva u jetru. Mnogi lijekovi se metabolišu već pri prvom prolasku kroz jetru ili se izluže putem žuči, tako da samo jedan dio resorbovane količine lijeka dospije u opštu cirkulaciju i može da ispolji terapijsko dejstvo.

11 BIOLOŠKA ISKORISTLJIVOST je procenat od date doze lijeka koja dospije u sistemsku cirkulaciju (0-100%). *RESORPCIJA LIJEKOVA IZ PLUĆA Resorpcija lijekova iz pluća odvija se kroz tanku alveolarnu membranu (epitel plućnih alveola i endotel kapilara). Dobroj pulmonalnoj resorpciji lijeka doprinosi: - velika resorptivna površina plućnih alveolai - bogata vaskularizacijapluća. Putem pluća u organizam dospijevaju gasovi i pare, kao i rastvori ljekovitih supstanci raspršeni u obliku aerosola. Pomoću aerosola se unose: 1. bronhodilatatori, 2. supstance sa antiinflamatornimdjelovanjem, 3. lokalni anestetici, 4. lijekovi za kontrolu mukusa ubronhijama. Najvažnija fizička karakteristika aerosola, bitna da lijek stigne u pluća je veličina čestice. Čestice koje su veće od mikrometara potpuno se zadržavaju u nosu i ustima. Čestice koje su između 5-10 mikrometara zaustavljaju se u gornjim partijama disajnog stabla. Ćestice koje su između 1-5 mikrometara dostižu do periferije pluća gdje se vrši resorpcija lijeka. *RESORPCIJA LIJEKA IZ TKIVA Poslije injekcije u potkožno tkivo lijek prvo difunduje kroz osnovnu međućelijsku supstancu, a zatim kroz endotel kapilara u krvotok.

12 Bogatstvo kapilarne mreže i intenzivan krvotok na mjestu davanja injekcije omogućava brzu i potpunu resorpciju većine lijekova. U stanju šoka ili hipotermije kada je krvotok u tkivu smanjen resorpcija lijeka je znatno usporena. Resorpcija lijeka iz mišićnog tkiva je brža nego iz potkožnog jer su mišići više prožeti krvlju. Ponekad se lijek namjerno prevodi u teško rastvorljivi oblik i ubrizgava kao suspenzija. Na taj način se na mjestu ubrizgavanja stvara aktivni terapijski depo koji obezbjeđuje postepenu resorpciju aktivne supstance i njen produženi efekat. *RESORPCIJA LIJEKA KROZ KOŽU Od lijekova koje se aplikuju na kožu očekuje se da djeluju na površini ili u gornjem sloju kože, ali ponekad se lijek može resorbovati kroz kožu i uzrokovati sistemske efekte koji su obično neženjeni efekti. *LJEKOVITIFLASTERI Ljekoviti flasteri su flasteri sa aktivnom supstancom koja se oslobađa, a zatim se resorbuje kroz kožu. Najpoznatiji ljekoviti flasteri su: 1. flaster sa nitroglicerinom zalijepe se na kožu prekordijalnog predjela (cilj je da se izbjegne da resorbovani nitroglicerin prođe kroz jetru, jer se u njoj razgrađuje dobrimdijelom), 2. flaster sa skopolaminom zalijepe se na kožu iza uha odakle se skopolamin resorbuje u dovoljnoj količini da uzrokuje zaštitu od povraćanja ukinetozama, 3. flaster sa fentanilom koriste se za suzbijanje jakih bolova kodmalignih bolesti.

13 RASPODJELA LIJEKA U ORGANIZMU Poslije resorpcije ili intravenske injekcije lijekovi se prvo raspodjeljuju u krvi, odatle se brzo prenose po cijelom organizmu i dospijevaju u tkiva i organe na koje djeluju. Lijekovi u krvi se mogu nači u dva oblika: 1. u slobodnom obliku rastvoreni u tečnostiplazme, 2. vezani za proteine plazme (običnoalbumine). Kompleksi albumin+lijek predstavlja jednu vrstu depoa iz kojeg se lijek postepeno oslobađa čim se u plazmi smanji koncentracija njegovih slobodnih molekula uslijed prelaska u tkiva ili zbog razgradnje i izlučivanja. Molekuli lijeka vezani za albumine plazme mogu se odatl potisnuti primjenom drugog lijeka koji ima veći afinitet za ista mjesta vezivanja na albuminu. Usljed toga se naglo povećava koncentracija slobodnih molekula lijeka što je ponekad praćeno pojavom neželjenih efekata lijeka. Lijekovi mogu biti potisnuti od strane endogenih supstanci koji se normalno vežu za proteine plazme. *RASPODJELA LIJEKA U MOZGU Prodiranje lijeka iz krvi u mozak otežava krvno-moždana barijera. Liposolubilne supstance lako difunduju kroz ovu membranu i brzo se raspodjeljuju u mozgu zahvaljujući bogatoj vaskularizaciji mozga. Hidrosolubilne supstance ne prodiru u mozak ukoliko se ne prenose aktivnim transportom. U terapijskom pogledu postojanje ove barijere je poželjno jer ograničava dejstvo lijeka samo na periferne organe, ali ponekad to otežava efikasnu primjenu lijekova u oboljenjima CNS-a. *TKIVO PLODA Resorptivne čupice posteljice otežavaju prodiranje nekih lijekova u krvotok ploda ali placenta nije pouzdana barijera za prolazak lijekova.

14 Skoro svaki lijek unesen u organizam majke u znatnoj količini dospijeva u krvotok i tkiva ploda, zato se mora voditi računa prilikom liječenja gravidnih žena, naročito u fazi embriogeneze, jer mnogi lijekovi nepovoljno utiču na razvoj ploda i njegove funkcije. VOLIMEN DISTRIBUCIJE odnos između količine lijeka u organizmu i koncentracije lijeka u krvi ili plazmi. IZLUČIVANJE LIJEKA IZ ORGANIZMA *IZLUČIVANJE LIJEKA PUTEM BUBREGA U izlučivanju lijeka putem bubrega učestvuju isti fiziološki procesi koji obezbjeđuju stvaranje mokraće: 1. glomerularna filtracija, 2. tubulska reasorpcijai 3. tubulska sekrecija. *GLOMERULARNA FILTRACIJA Filtracija lijekova se odvija kroz veoma porozne zidove kapilara u glomerulima. Kroz ovu membranu prolaze svi lijekovi koji nisu vezani za proteine plazme i dospijevaju u bubrežne tubule. Kada je glomerularna filtracija otežana zbog oboljenj bubrega, izlučivanje lijeka je usporeno i postoji opasnost od nagomilavanja lijek au organizmu. *TUBULSKA REASORPCIJA Odvija se kroz lipidnu membranu koju čine epitel bubrežnih kanalića. Kroz obu membranu difunduju iz lumena kanalića u krv svi liposolubilni lijekovi. Zbog stalne reasorpcije ovih liposolubilnih lijekova, njihovo izlučivanje u mokraći je zanemarljivo. Bubreg je u stanju da izluči samo hidrosolubilne lijekove. Većina lijekova su slabe organske kiseline ili baze i izlučuju se u mokraći samo u jonizovanom tj.hidrosolubilnom obliku.

15 Njihovo izlučivanje zavisi od ph mokraće koji određuje stepen jonizacije molekula. Mokraća je normalno slabo kisele reakcije što olakšava izlučivanje baza. Alkalizovanje mokraće ubrzava izlučivanje slabih kiselina (salicilati, barbiturati), pa se taj postupak koristi prilikom predoziranja lijekovima. *TUBULSKA SEKRECIJA To je aktivan proces koji se odvija preko prenosilačkih sistema i uz utrošak energije koja potiče od metaboličkih procesa u ćeliji. Ovim mehanizmom ćelije proksimalnog tubula izlučuju organske kiseline (penicilin, acetil-salicatnu kiselnu, mokraćnu kiselinu) i neke baze (tiamin). *KLIRENSI - UKUPNI (totalni) KLIRENS označava čišćenje zapremine plazme odlijeka u jedinici vremena, - BUBREŽNI (renalni) KLIRENS predstavlja dio volumena plazme koji seu jedinici vremena očisti od nepromijenjenog lijeka preko bubrega, - HEPATIČKI KLIRENS predstavlja dio zapremine koji seod nepromijenjenog lijeka očisti preko jetre u jedinici vremena. *IZLUČIVANJE LIJEKA PREKO PLUĆA Pluća su glavni organ za islučivanje anestetičkih gasova i para. Putem pluća se jednim dijelom izlučuju i isparljive liposolubilne supstance (alkohol). *IZLUČIVANJE LIJEKA PREKO JETRE Ćelije jetre pored žučnih kiselina i bilirubina u žučne kanaliće izlučuju i pojedine lijekove (morfin, ampicilin) i njihove metabolite.

16 Putem žuči mnogi lijekovi i njihovi metaboliti dospijevaju u tanko crijevo, odakle se djelimično odstranjuju stolicom, a djelimično ponovo resorbuju u portalni venski krvotok i dospijvaju u jetru. Ovaj proces enterohepatičnih kruženja odgovoran je za dugotrajno dejstvo nekih lijekova. *DRUGI PUTEVI IZLUČIVANJA Neki lijekovi se izlučuju pljuvačkom i znojem, ali ovaj put izlučivanja nema vežeg značaja u kvantitativnom pogledu. Od praktičnog je značaja prisustvo tragova nekih supstanci u mlijeku majke koja doji dijete. DEJSTVO LIJEKA NA ORGANIZAM Efekat lijeka je zbig svih promjena koje izaziva određena doza lijeka. Dejstvo lijeka može biti: - LOKALNO promjena koje nastaju poslije primjene lijeka na koži ilisluzokožama, - SISTEMSKO promjene koje nastaju poslije apsorpcijei raspodjele lijeka u organizmu. Opšte karakteristike dejstva lijeka: 1. vrsta dejstva, 2. jačina dejstva, 3. trajanjedejstva. *VRSTE DEJSTVA LIJEKA: 1. SPECIFIČNO DEJSTVO lijek na karakterističannačin reaguje sa sastojcima ćelije, 2. SELEKTIVNO DEJSTVO zahvata samo jednuvrstu ćelija ili tkiva a ispoljava se isključivo na određenom organu ili sistemu,

17 3. GLAVNO DEJSTVO najvažnije zaterapiju, 4. NEŽELJENA DEJSTVA npr. bronhodilatatori uzrokuju bronhodilataciju što je korisno u terapiji bronhijalne astme, ali kao neželjeni efekt uzrokuju tahikardiju koje je za terapiju b.astmenepotrebna. JAČINA DEJSTVA LIJEKAzavisi od doze lijeka. Sa povećanjem doze lijeka pojačava se i dejstvo lijeka do određenog maksimuma. Ne uzrokuju svi lijekovi maksimalan efekat istog stepena razlikuju se po efikasnosti. (morfin je efikasniji analgetik od kodeina jer može da ublaži i jake bolove, na koje kodein nema uticaja, čak i kad se primjeni u maksimalnoj dozi) *TRAJANJE DEJSTVA LIJEKA: 1. LATENTNI PERIOD vrijeme od primjene lijeka do nastupanja efekta. Ovaj period može zavisiti od načina unošenja lijeka i brzine resorpcije, od jačine dejstva i dospijevanja lijeka do mjestadejstva, 2. VRIJEME MAKSIMALNOG EFEKTA LIJEKA maksimalni efekt lijeka nastaje kada koncentracija lijeka na mjestu dejstva dostigne najvišinivo, 3. TRAJANJE DEJSTVA LIJEKA vrijeme od nastupanja efekta lijeka do prestanka dejstva lijeka (zavisi od brzine transformacije i eliminacijelijeka). *MEHANIZAM DEJSTVA LIJEKA Receptori su aktivna mjesta na površini ili u ćeliji za koju se vezuje lijek. Vezivanje lijeka za receptor je specifično reaguje po principu ključ-brava.

18 *AGONISTI I ANTAGONISTI Lijekovi koji reaguju sa receptorom mogu biti: - AGONISTI vežu se za receptor i prouzrokuju određeni efekat, - ANTAGONISTI vežu se za receptor ali nisu u stanju daga aktiviraju i izazovu promjene koje će dovesti do efekta. Antagonisti (blokatori) sprječavaju pristup i vezivanje agonista za receptor jer imaju veći afinitet (privlačnost). *KOMPETETIVNA INHIBICIJA Agonisti i antagonisti konkurišu za isto mjesto na receptoru KOMPETETIVNI ANTAGONIZAM. Antagonisti se reverzibilno vezuju za receptor pa se antagonist može potisnuti sa tog mjesta povećanjem koncentracije agoniste (npr. terapijska primjena čistog kiseonika kod trovanja ugljen monoksidom). *DOZIRANJE LIJEKA Doza lijeka je određana količina lijeka koja se daje čovjeku u cilju liječenja bolesti ili zaštite od bolesti. Izražava se u gramima ili dijelovima grama (mg). SREDNJA TERAPIJSKA DOZA je doza lijeka koja je optimalna za prosječnog pacijenta. TERAPIJSKA ŠIRINA LIJEKA je razmak između srednje terapijske i srednje toksične doze lijeka. Na doziranje lijeka utiču: -individualnaosjetljivost, -trudnoća, - tjelesnamasa, - uticajbolesti, - dječijiuzrast, - farmakološkiučinci. - stare osobe,

19 *PONOVLJENO DAVANJE LIJEKA Dejstvo lijeka se može promjeniti u smislu pojačavanja dejstva (KUMULACIJA) ili slabljenja dejstva (TOLERANCIJA). KUMULACIJA je postepeno povećanje koncentracije lijeka u organizmu prilikom ponovljenog davanja. Kumulacija nastaje kada se lijek daje u kratkim vremenskim razmacima, tj.prije nego što se prethodna doza lijeka potpuno eliminiše. Neželjena strana kumulacije je mogućnost trovanja. TOLERANCIJA je učestalo davanje nekih lijekova, ima za posljedicu postepeno slabljenje dejstva lijeka, zbog čega se moraju unositi sve veće doze lijeka. TAHIFLAKSIJA je akutni oblik tolerancije. Zapaža se poslije nekoliko doza lijeka ponovljenih u kratkom vremenskom periodu (npr. vazokonstriktorno dejstvo efedrina se gubi već poslije 2-3 doze ovog lijeka). REZISTENCIJA je smanjena osjetljivost patogenih mikroorganizama prema antibioticima. NEŽELJENA DEJSTVA LIJEKA Neželjeno dejsto lijeka je štetan nenamjeran odgovor na lijek koji je primjenjen u uobičajenoj dozi za određenog bolesnika. *NAJTEŽI NEŽELJENI EFEKTI Mutagenost neželjeno dejstvo lijeka na gene gdje dolazi do trajne izmjene gena pod dejstvom lijeka (citostatici). Kancerogenost sposobnost lijeka da izazove pojavu malignih tumora. Teratogenost sposobnost lijeka da trajno poremeti razvoj jednog ili više organa ploda.

20 10 najčešćih neželjenih dejstava lijeka: - mučnina, - pospanost, - dijareja, - povraćanje, - ospe pokoži, - srčanearitmije, - svrab pokoži, - bol na mjestu ubrizgavanjalijeka, - hiperkaliemija, - medikamentnagroznica. 10 najopasnijih neželjenih dejstava lijeka: - srčanearitmije, - oštećenja koštanesrži, - depresijacns-a, - edempluća, - krvarenje, - insuficijencijabubrega, - hiperkaliemija, - hipotenzija, - poremećaj vode ielektrolita, - hipokaliemija. ALERGIJSKE REAKCIJE NA LIJEKOVE To su neželjena dejstva lijeka koje ne zavise od doze. Predstavljaju urođenu i stečenu preosjetljivost na lijekove. Alergijska reakcija je reakcija alergena (lijek) i antitijela. Alergijske reakcije mogu da se manifestuju: 1. u cijelomorganizmu(šok), 4. u vezivnom tkivu(lupus), 2. na koži (ospa,svrab,koprivnjača), 5. u jetri (zapaljenje ižutica). 3. u krvi (smanjen broj Er, Le,Tr),

21 Prije svakog davanja lijeka OBAVEZNO pitati pacijenta da li je alergičan na neki lijek. Da bi se alergija ispoljila potreban je prvi kontakt sa lijekom (senzibilizacija) koja može da prođe neprimjetno, a nakon toga u drugom kontaktu sa lijekom nastaje alergijska reakcija. 3 bitne karakteristike zavisnostisu: - psihička zavisnost, - fizička zavisnost, - tolerancija. ZAVISNOST OD LIJEKOVA Psihička zavisnost je stalna žudnja da se takva supstanca neprekidno uzima bez obzira na saznanje o njenoj štetnosti. Fizička zavisnost je stanje u kome nagli prekid uzimanja lijeka dovodi do apstinencijalnog sindroma, koji se ispoljava tegobama koje su suprotne od efekta psiho-aktivne supstance. Tolerancija je gubitak efekta prema istim dozama supstance što stvara stalnu potrebu za povećanjem doze. *Zavisnost od lijeka najčešde se razvija prema psihoaktivnim supstancama, od kojih se samo neke upotrebljavaju kao lijekovi, dok se druge zloupotrebljavaju kao opojne droge. Glavna obilježja zavisnosti od lijeka su psihička, a katkad i fizička i manje ili više izražena tolerancija. Psihička zavsinost se ispoljava neodoljivom željom za uzimanjem droge radi obnavljanja njenih euforičkih efekata. Tolerancija je gotovo redovna pojava koja prati zavisnost: da bi postigao željeni efekat, uživalac droge mora stalno da povedava dozu, čiji euforični efekat postepeno slabi. Međutim, primjena velikih doza često ugrožava život. U najtežem obliku zavisnost ispoljava odlike hronične recidivirajude bolesti koja, nezavisno od vrste droge, vodi ka moralnoj i duševnoj degradaciji ličnosti. INKOMPATIBILNOST LIJEKOVA Inkompatibilnost lijekova je jedna od mogudih poteškoda farmakoterapije a predstavlja neželjenu reakciju koja se javlja između lijeka i rastvora, pakovanja ili drugog lijeka. Ona nastaje ako prilikom mješanja ljekovitih preparata njihovi sastojci stupaju u međusobne fizičke i/ili hemijske interakcije. Pojava inkompatibilnosti nije tako česta. Neposredne pojavne posljedice inkompatibilnosti su najčešde, ali ne i uvijek, vidljive. Inkompatibilnost može da uzrokuje: a) gubitak ili smanjenje biološke aktivnosti lijeka, b) povedanje njegove toksičnosti, c) neki drugi neželjeni efekat. Neželjenim dejstvom lijeka smatraju se sve štetne promjene koje se javljaju u toku liječenja. Mogu biti neželjeni efekti uslijed predoziranja lijekom-toksični efekt, neželjeni efekt koji je rezultat neuobičajenog reagovanja pacijenta na lijek-idiosinkrazija, alergijske reakcije i sl.

22 ANTIPSIHOTIČNI LIJEKOVI Koriste se u terapiji šizofrenije i drugih agitiranih psihoza. Šizofrenija je teško psihijatrijsko oboljenje koje ima hroničan tok i praćena je sumanutim idejama, halucinacijama, emocionalnim osiromašenjem i drugim psihotičnim simptomima. Glavni neurohemijski patološki poremećaj kod šizofrenije je prekomjerenaaktivnost dopaminergičkog sistema u velikom mozgu. Postoje 4 grupe antipsihotičnih lijekova: - derivati butirofenona (hlorpromazin, levopromazin), - derivati tioksantena(hlorprotiksen), - derivati fenotiazina (haloperidol,droperidol), - ostali derivati (klozapin, olazapin,risperidon). *MEHANIZAM DEJSTVA ANTIPSIHOTIČNIH LIJEKOVA Blokiraju dopaminske receptore (D2) u mozgu DOPAMINSKI ANTAGONISTI, ali djeluju i na holinergičke, histaminske, serotininske i druge receptore. *FARMAKOLOŠKA DEJSTVA ANTIPSIHOTIČNIH LIJEKOVA a) ANTIPSIHOTIČNO DEJSTVO uzrokuju neuroleptički sindrom(emocionalno umirenje, usporavanje psihičkih i motornih reakcija, indiferentnost premaokolini), b) DISKINETIČKO DEJSTVO uzrokuju distoničke poremećaje, bolne distoničke spazme mišića i ekstrapiramidalni sindrom(sindrom sličaj Parkinsonovojbolesti), c) ANTIHOLINERGIČKO DEJSTVO uzrokuju suvoću usta, retenciju mokraće, opstipaciju, paralizuakomodacije, d) ANTIADRENERGIČKO DEJSTVO uzrokuju posturalnuhipotenziju, e) ANTIEMETIČKO DEJSTVO sprečavajupovraćanje, f) uzrokuju hipotermiju, g) uzrokuju galaktoreju (mlijeko izbradavica). INDIKACIJE: - šizofrenija i šizofreni poremećaji, - manične faze bipolarnih poremećaja(manija), - Touretov sindrom, - senilna demencija kod Alchalmerovebolesti,

23 NEŽELJENI EFEKTI: - povraćanje, - pruritus(češanje). - TARDITIVNA DISKINEZIJA nenormalni maksilofacijalni pokreti, - EKSTRAPIRAMIDALNI SINDROM, - AGRANULOCITOZA. ANTIDEPRESIVNI LIJEKOVI Koriste se u liječenju DEPRESIVNIH PSIHOZA (poboljšavaju raspoloženje, otklanjaju strah i smanjuju ili gase depresivne misaone sadržaje). Postoje 4 grupe antidepresivnih lijekova: - triciklični antidepresivi(amitriptilin), - heterociklini (maprotilin, trazodon,mianserin), - selektivni inhibitori preuzimanja serotonina(fluoksetin), - inhibitori monoaminooksidaze(fenelzin). *TRICIKLIČNI ANTIDEPRESIVI U depresiji postoji deficit noradrenalina i serotinina na receptorima CNS-a. MEHANIZAM DEJSTVA: pojačavaju dejstvo kateholamina (noradrenalina) u CNS-u što dovodi do popravljanja raspoloženja kod bolesnika sa depresijom. Kod zdrave osobe triciklični antidepresivi uzrokuju sanjivost i antiholinergičke efekte (suvoća usta, retencija mokraće, opstipacija, paraliza akomodacije). Amitriptilin ima najjače izražena antiholinergička dejstva. Kod bolesnika sa depresijom triciklični antidepresivi poboljšavaju raspoloženje. Ovaj efekat nastaje poslije liječenja od 2-3 nedjelje. U KVS triciklični antidepresivi dovode do poremećaja srčanog ritma. INDIKACIJE: - endogena depresija, - enuresis nocturna (noćno mokrenje), - hroničnabol, - napati paničnog straha i obsesivno-kompulzivniporemećaji.

24 Najčešći neželjeni efekat tricikličnih antidepresiva je sedacija. *HETEROCIKLINI MIANSERIN ima antiserotoninska, antihistaminska i antidepresivna dejstva. On blokira presinaptičke alfa 1 adrenergičke receptore i tako povećava promet noradrenalina u mozgu. INDIKACIJE: - endogena, reaktivna i kasna depresija. MIANSERIN NEMA ANTIHOLINERGIČKE EFEKTE!!! MAPROTILIN ima slabije izraženo sedativno i antiholinergičko dejstvo od tricikličnih antidepresiva. Poslije većih doza uzrokuje KONVULZIJE. TRAZODON glavni nedostatak mu je prekomjerena sedacija. *SELEKTIVNI INHIBITORI PREUZIMANJA SEROTONINA(SIPS) Glavni predstavnici su: FLUOKSETIN i FLUVOKSAMIN. MEHANIZAM DEJSTVA: blokiraju preuzimanje serotonina u nervne završetke. INDIKACIJE: - velika depresija. SELEKTIVNI INHIBITORI PREUZIMANJA SEROTONINA NEMAJU SEDATIVNE EFEKTE!!! *INHIBITORI MONOAMINOOKSIDAZE (MAO) MAO-A je enzim koji vrši razgradnju noradrenalina i serotonina, zato se u liječenju depresije koriste lijekovi koji blokiraju dejstvo MAO-A. Glavni predstavnik je MOKLOBEMID. Inhibitori monoaminooksidaze se koriste u liječenju atipičnih depresija.

25 Predstavnici: - BENZODIAZEPINI, - BARBITURATI. SEDATIVI I HIPNOTICI Lijekovi koji uzrokuju stanje slično prirodnom snu nazivaju se hipnotici. Isti ti lijekovi koji se primjenjuju u manjim dozama uzrokuju samo pospanost i umirenje i zovu se sedativi. Ako se primjene u većim dozama uzrokuju opštu anesteziju, a u još većim dozama komu i smrt (BARBITURATI). Zavisno od primjenjene doze barbituratiuzrokuju sve stepene depresije CNS-a od sedacije do kome. BENZODIAZEPINI uzrokuju sedaciju i hiptonički efekat, ali povećanjem doze poslije hipnotičkog efekta ne uzrokuju anesteziju i komu. SEDACIJA HIPTONIČKI EFEKAT OPŠTA ANESTEZIJA KOMA SMRT Zato se danas kao sedativi i hipnotici koriste BENZODIAZEPINI. *BENZODIAZEPINI Predstavnici su: - diazepam, - lorazepam, - oksazepam, - nitrazepam. Dejstva benzodiazepina: 1. sedativno (pri malimdozama), 2. hipnotičko (pri većimdozama), 3. relaksacija skeletnih mišića (blagarelaksacija). INDIKACIJE: - nesanica, - relaksacija skeletnihmišića, - epileptični napad (benzodiazepini se zovui ANTIEPILEPTIČKI LIJEKOVI).

26 BENZODIAZEPIN + ALKOHOL = X *BARBITURATI Predstavnici: - fenobarbiton, - metilfenobarbiton, - vinilbarbiton, - ciklobarbiton. Dejstva: 1. sedativno (male doze), 2. hipnotičko, opšta anestezija, koma (pri većimdozama), 3. antikonvulzivnodejstvo, 4. depresori disanja (visoke dozebarbiturata), 5. hipotenzivno dejstvo. INDIKACIJE: - epilepsija, - nesanica. KONTRAINDIKACIJE: - emfizem pluća, - plućni opstruktivni sindrom. NEŽELJENI EFEKAT: pospanost. RELAKSANTNI LIJEKOVI Uzrokuju relaksaciju skeletne muskulature. Predstavnici: - PANKURONIJUM, - VEKURONIJUM, - ROKURONIJUM, - SUKSAMETONIJUM. MEHANIZAM DEJSTVA: spječavaju dejstvo acetilholina na nikotinske receptore, tj.oni su blokatori nikotinskih receptora.

27 Farmakološka dejstva: - relaksacija skeletnih mišića, - KVS hipotenzija, - CNS ne djeluje na CNS, ne uzrokuje poremećaj svijesti, ne remetimemoriju, ne izaziva analgeziju, ne remetičula, - suksametonijum povećava koncentraciju Ca u krvi što uzrokuje zastojsrca. INDIKACIJE: - pojačavanje relaksacije skeletnih mišića za vrijeme opšte anestezije, - sprječavanje trauma u terapijielektrošokovima, - olakšavanje endotrahealneintubacije, - olakšavanje ortopedskihprocedura. KONTRAINDIKACIJA MIASTENIJA GRAVIS (mlitavost svih mišića). Antagonisti relaksantnih lijekova: - NEOSTIGMIN i - ENDORFONIJUM. LOKALNI ANESTETICI Lijekovi koji uzrokuju neosjetljivost određenog dijela tijela pri potpuno očuvanoj svijesti. Oni su blokatori natrijumskih kanala. Lokalni anestetici se primjenjuju lokalno u predio u kome treba da se izazove lokalna anestezija. Potrebno je da na tom mjestu i ostanu, ali se lokalni anestetici mogu resorbovati u krv i tako uzrokovati neželjene sistemske reakcije. U slučaju resobcije lokalnih anestetika u krv uztokuju dejstvo na CNS i KVS. KVSkokain vazokonstrikcija i hipertenzija prokain vazodilatacija i hipotenzija. Svi lokalni anestetici imaju antiaritmijsko dejstvo najčešće lidokain.

28 CNSSvi lokalni anestetici u početku uzrokuju stimulaciju CNS-a, a kasnije depresiju CNS-a. Manifestuje se hipotenzijom, depresijom disanja, stupor i koma. Neželjeni efekti: 1. CNS konvulzije (primjenjuje se i.v.diazepam), 2. krv veće doze prilokaina oslobađaju O-TOLUIDIN koji hemoglobin pretvara u methemoglobin i izazivacijanozu. Jedina kontraindikacija za ubrizgavanje lokalnog anestetika je inficirani predio. Vrste anestezije: - površinska(aplikovanje lokalnog anestetika na površinu sluznice oka, ždrijela, usta, traheje i urogenitalnog trakta KOKAIN, BENZOKAIN, TETRAKAIN,PROKSIMETAKAIN), - infiltraciona(infiltrovanje lokalnog anestetika u određeni anatomski predio tijela PROKAIN,LIDOKAIN), - blok anestezija(ubrizgavanje lokalnog anestetika u blizini nervnog stabla ili pleksa PROKAIN,LIDOKAIN), - spinalna anestezija(subaragoidalna)(ubrizgavanje lokalnog anestetika u lumbalni suarahoidalni prostor i nastaje anestezija u donjem dijelu tijela PROKAIN,TETRAKAIN), - epiduralna anestezija(ubrizgavanje rastvora lokalnog anestetikau epiduralni prostor LIDOKAIN). OPŠTI ANESTETICI Opšta anestezija je prolazna paraliza koja se manifestuje gubitkom svijesti i isključivanjem svih osjećaja. Supstance koje uzrokuju prolaznu paralizu CNS-a zovu se opšti anestetici. GLAVNI CILJ ANESTEZIJE: da se bolesnik pomoću lijekova dovede uduboko besvjesno stanje u kome postoji ANALGEZIJA (odsustvo bola), AREFLEKSIJA (gašenje refleksa) i ATONIJA (relaksacija) skeletnihmišića.

29 Opšta anestezija se postiže na 2 načina: 1. udisanjem anestetičkih gasova i para INHALACIONAANESTEZIJA, 2. Intravenskim ubrizgavanjem lijeka INTRAVENSKAANESTEZIJA. *INHALACIONA OPŠTA ANESTEZIJA Nastaje udisanjem anestetičkih gasova i para. Glavni predstavnici su: - azotni oksidul, - halotan, - enflurani - izofluran. Dejstvo inhalacionih anestetika na organske sisteme 1. KVS - halotan, enfluran i izofluran HIPOTENZIJA, - halotan BRADIKARDIJA, - enfluran NE MIJENJA FREKVENCIJUSRCA, - izofluran TAHIKARDIJA, - halotan senzibiliše miokard prema dejstvu kateholamina ARITMIJE. 2. RESPIRATORNI SISTEM - svi inhalacioni anestetici (osim azotnog oksidula) POVEĆAVAJU FREKVENCIJUDISANJA, - svi inhalacioni anestetici su DEPRESORIDISANJA, - svi inhalacioni anestetici DEPRIMIRAJU MUKOCILIJARNI APARAT U BRONHIJAMA što dovodi do nagomilavanja sluzi u bronhijama RESPIRATORNE INFEKCIJE. 3. CNS - svi inhalacioni anestetici SMANJUJU METABOLIZAM MOZGAI POVEĆAVAJU PROTOK KRVI KROZMOZAK. 4. BUBREG - svi inhalacioni anestetici SMANJUJU GLOMERULARNU FILTRACIJU I PROTOK KRVI KROZBUBREGE.

30 5. JETRA - svi inhalacioni anestetici SMANJUJU PROTOK KRVI KROZ JETRU. 6. UTERUS - azotni oksidul NEMA dejstvo nauterus!!! - halotan, enfluran i izofluran su SNAŽNI RELAKSANTIUTERUSA. HALOTAN - isparljiva nezapaljivatečnost, - rjetko uzrokuje postoperativnu nauzeju ipovraćanje, - SNAŽAN ANESTETIK (za opštu anesteziju dovoljene su koncentracije 2-3%vol., - relativno bezo uvodi u opštuanesteziju, - relaksacija sleketnih mišića obično nije dovoljna, pa trebadodati miorelaksant, - halotan ima 3 nedostatka (uzrokuje hipotenziju i srčane aritmije, depresor jedisanja), - najveća opasnost od primjene halotana je OŠTEĆENJEJETRE, - komplikacija tokom primjene halotana je MALIGNA HIPERPIREKSIJA. ENFLURAN - bistra nezapaljivatečnost, - uspavljivanje pacijenta se postiže za 10 min., koncentracijom od 4% u disajnojsmješi, - u toku anestezije enfluranom dolazi do depresije disanja, pa je potrebna pomoć u plućnojventilaciji, - relaksacija skeletnih mišića je bolje nego kodhalotana.

31 IZOFLURAN - anestezija se postiže poslije 10 min., poslije udisanja koncentracije od 3% izoflurana u disajnojsmješi, - uzrokuje dobru relaksaciju skeletnihmišića. AZOTNI OKSIDUL - najmanje toksična od svih opštihanestetika, - SNAŽAN ANESTETIK: čak i u najvećoj koncentraciji ne može da dovede bolesnika u stadijum hirurške anestezije zato se najčešće primjenjuje sa halotanom. *TOKSIČNOST INHALACIONIH ANESTETIKA 1. MUTAGENOST opšti anestetici ne uzrokujumutagenost, 2. KANCEROGENOST povećana je učestalost pojave karcinoma kod zaposlenih u operacionimsalama, 3. EFEKTI NA REPRODUKTIVNI SISTEM povećan je broj pobačaja kod žena koje rade u operacionimsalama, 4. HEMATOTOKSIČNOST dugotrajno izlaganje malimkoncentracijama azotnog oksidula MEGALOBLASTNAANEMIJA, 5. HEPATOTOKSIČNOST halotan uzrokuje oštećenjejetre, 6. MALIGNA HIPERPIREKSIJA halotan. *INTRAVENSKA OPŠTA ANESTEZIJA Može se izazvati i.v. ubrizgavanjem lijeka. Predstavnici: - tiopenton Na, - ketamin, - propofol, - etomidat, - midazolam.

32 GLAVNI NEDOSTATAK INTRAVENSE ANESTEZIJE: njom se ne može upravljati, jednom ubrizgan lijek ne može se brzo eliminisati iz organizma. U toku izvođenja ove anestezije najveća opasnost bolesniku prijeti od depresije disanja. Intravenska anestezija se primjenjuje kao: 1. UVODNA ANESTEZIJA koja se nastavlja i produbljujehalotanom, 2. KRATKOTRAJNA OPŠTA ANESTEZIJA u kojoj se izvodemanje hirurškeintervencije. TIOPENTON - poslije i.v. ubrizgavanja uzrokuje kratkotrajnu opštuanesteziju, - NEŽELJENI EFEKAT: depresija i zastojdisanja. KETAMIN - ima psihotropno djelovanje (bolesnik ima osjećaj da je odvojen odokoline), - NEŽELJENI EFEKAT: neprijatnisnovi. ANALGETICI To su lijekovi protiv bolova (otklanjaju bol pri potpunoj svijesti pacijenta). Podjela: - opoidni narkotički (morfin, heroin, metadon), - antipiretički analgetici nenarkotički (salicilati,paracetamol). Svi opoidni analgetici uzrokuju zavisnost, dok antipiretički analgetici ne uzrokuju. Opoidni analgetici su jaki analgetici i mogu suzbiti najjače bolove (opekotina, maligni procesi, frakture). Antipiretički analgetici suzbijaju slabije bolove (bolove u mišićima, zubobolje, glavobolje). *OPOIDNI ANALGETICI Djeluju na opoidne OP3 receptore u CNS-u i tako otklanjaju bol.

33 Opoidni analgetici su agonisti stimulišu na 3(MI) receptore. Najvažnije efekte morfijum ispoljava na CNS i digestivni sistem. CNS najvažniji farmakološki efekat je analgezija. Djeluje sedativno, uzrokuje euforiju (prijatno raspoloženje) kod bolesne osobe. Kod zdrave osobe uzrokuje disforiju. DISANJE izaziva depresiju disanja, tako što smanjuje osjetljivost respiratornog centra prema O 2. SVI OPOIDNI ANALGETICI SU INHIBITORI REFLEKSA KAŠLJA!!! DIGESTIVNI SISTEM svi opoidni analgetici izazivaju opstipaciju. Uzrokuje: miozu, blaga hipotenzija, bronhokonstrikcija. INDIKACIJE: 1. bol (opekotine, infarkt miokarda) - bubrežne i žučnekolike, 2. koddijareje, 3. uporni kašalj, 4. akutni edempluća. KONTRAINDIKACIJE: - bronhijalna astma, - emfizempluća, - akutno trovanje etanolom, - konvulzivnastanja, - oštećenje funkcije jetre ibubrega. NEŽELJENI EFEKTI: - povraćanje, - depresijadisanja, - hipotenzija, - upornaopstipacija, - retencija mokraće. Antagonisti morfina su nalokson,naltrekson.

34 Glavni simptomi akutnog trovanja mofrijumom: - koma, - depresija disanja sacijanozom, - mioza. ANTIPIRETIČKI ANALGETICI Suzbijaju slabe do jako umjerene bolove (glavobolja, zubobolja, artralgije, mialgije) i istovremeno snižavaju temperaturu. Postoje 4 grupe: - salicilati (aspirin), - pirazoloni, - paracetamol, - noviji nesteroidni antiinflamatorni lijekovi(nsail). *ASPIRIN MEHANIZAM DEJSTA: inhibišu sinteze protaglandina, tako što inhibiše ciklooksigenazu. Nivo aspirina u krvi plazme zavisi od ph mokraće. Ako imate kiselu mokraću povećava se koncentracija aspirina u krvi, a ako imate baznu mokraću smanjuje se koncentracija aspirina u krvi. FARMAKOLOŠKA DEJSTVA_ 1. antiinflamatorno ovaj efekat je izražen u akutnoj reumatskojgroznici i reumatoidnom artritisu, 2. antipiretičko snižavajutemperaturu, 3. analgetičko suzbija slabe do umjereno jakebolove, 4. inhibicija agregacije trombocita sprječava formiranjetromba, 5. urikozurično dejstvo pojačava izlučivanje mokraćnekiseline.

35 INDIKACIJE: - zapaljenje (reumatska groznica i reumatoidni artritis), - hiperpireksija (povećanatemperatura), - bolovi, - prevencija tromboembolijskihoboljenja. NEŽELJENA DEJSTVA: - nadražaj sluzniceželuca, - uzrokuje krvarenje iz digestivnog sistema (djelujeulcerogeno), - napad bronhijalne astme, - salicilizam trovanje aspirinom 10g > ( zujanje u ušima, vrtoglavica, povremenagluvoća), - REOV SINDROM može se javiti kao neželjeni efekat poslije primjene aspirina kod djece koja boluju ili su bolovala od neke virusne infekcije (influenca,varičela), - manifestuje se progresivnom letargijom (umor), tahipneom, znacima povišenog intrakranijalnog pritiska, konvulzijama. ASPIRIN NE DAVATI DJECI DO 12 GODINE ŽIVOTA!!!!! KONTRAINDIKACIJE: - peptički ulkus, - gastrointestinalno krvarenje, - bronhijalnaastma, - preosjetljivost na aspirin. *PIRAZOLONI Predstavnici: -aminofenazon, - metilmazol. Dejstvo: - analgetičko, - antipiretičko, - antiinflamatorno. INDIKACIJE: - reumatoidni artritis, - osteoartritis, - spondilitis. NEŽELJENI EFEKAT: - agranulocitoza.

36 *PARACETAMOL Ima anagletičko i antipiretičko dejstvo, ali nema antiinflamatorno i urikozurično dejstvo. Ne uzrokuje nadražaj na želucu. INDIKACIJE: - slabiji bolovi, - hiperpireksija. NEŽELJENI EFEKTI: - oštećenje jetre, - intersticijalninefritis, - renalna papilarnanekroza, - hemolitičkaanemija, - methemoglobinemija. *NOVIJI NSAIL (nesteroidni antiinflamatorni lijekovi) Predstavnici: - diklofenak, - ibuprofen. *DIKLOFENAK Antipiretičko, analgetičko i antiinflamatorno dejstvo. INDIKACIJE: - reumatoidni artritis, - artroze, - spondiloartroze. NEŽELJENI EFEKTI: - krvarenje u želucu (ulkus), - alergijskereakcije, - glavobolja, - vrtoglavica. KONTRAINDIKACIJE: - trudnoća, - peptičkiulkus, - oštećenje jetre ibubrega.

37 *IBUPROFEN Dejstva: - analgetičko, - antipiretičko, - antiinflamatorno. INDIKACIJE: - reumatoidniartritis, - osteoartroze. NEŽELJENIEFEKTI: - nadražaj sluzniceželuca, - alergijska reakcija. KONTRAINDIKACIJE: - trudnoća.

38 ANS PARASIMPATIČKI NERVNI SISTEM preganglijska vlakna postganglijska vlakna CNS EFEKTORNI Ach GANGLION Ach ORGAN HOLINERGIČKA HOLINERGIČKA VLAKNA VLAKNA SIMPATIČKI NERVNI SISTEM preganglijska vlakna postganglijska vlakna CNS EFEKTORNI Ach GANGLION noradrenalini ORGAN HOLINERGIČKA adrenalin VLAKNA ADRENERGIČKA VLAKNA

39 KVS KRVNI SUDOVI RESPIRATORNI SISTEM OKO GIT PARASIMPATIKUS (preko Ach=HOLINERGIČKIEFEK TI) - BRADIKARDIJA - smanjena kontraktilnost miokarda SIMPATIKUS (preko noradrenalina i adrenalina= ADRENERGIČKI EFEKTI) - TAHIKARDIJA - povećanakontraktilnost miokarda - VAZODILATACIJA - VAZOKONSTRIKCIJA - BRONHOKONSTRIKCIJA - povećano lučenje sluziu bronhijama - MIOZA (suženjezjenica) - grč akomodacije(smanjenje intraokularnogpritiska) - BRONHODILATACIJA - smanjeno lučenje sluziu bronhijama - MIDRIJAZA (proširenje zjenica) - paraliza akomodacije (povećanje intraokularnogpritiska) - povećanamotorna - smanjenamotorna aktivnost crijeva aktivnost crijeva - povećanolučenje - smanjeno lučenje žlijezda ugit žlijezda ugit URINARNI SISTEM DEFEKACIJA - kontrahuje musculusdetrusor vesicaeurinariae - olabljava sfinkter vesicae urinariae INKONTINENCIJA OPSTIPACIJA - relaksira musculus vesicaeurinariae - kontrahuje sfinkter vesicaeurinariae RETENCIJA

40 HOLINERGIČKI LIJEKOVI To su lijekovi koji djeluju na muskarinske i nikotinske receptore preko Ach. Sa direktnim dejstvom na muskarinske(m1 M2 M3 M4 M5) i nikotinske receptore. Sa indirektnim dejstvom (blokiraju acetilholiesterazu) na muskarinske i nikotinske receptore (ANTIHOLIESTERAZNE SUPSTANCE). ACETILHOLIESTERAZNE SUPSTANCE mogu biti: - reverzibilne i - ireverzibilne. Sa direktnim dejstvom: - estri holina (Ach, metholin, karbahol, betanehol), - pilokaprin. Sa indirektnim dejstvom: - REVERZIBILNI (POVRATNI) 1. fiziostigmin, 2. neostigmin, 3. endorfonijum. - IREVERZIBILNI (NEPOVRATNI) 1. bojni otrovi (malation,palation). FARMAKOLOŠKA DEJSTVA: - OKO mijoza, grč akomodacije (smanjen IOP)(M3), - RESP. SISTEM bronhokonstrikcija, povećano lučenje sluzi ubronhijama (M3), - KVS bradikardija, smanjena kontraktilnost miokarda(m2), - GIT povećano lučenje HCl (M1), dijareja(m3), - URINARNI SISTEM pražnjenje mokraćne bešike(m3), - KRVNI SUDOVI vazodilatacija(m3). INDIKACIJE: - glaukom (povišen IOP), - postoperativni ileus.

41 ANTIHOLINERGIČKI LIJEKOVI Su lijekovi koji blokiraju muskarinske i nikotinske receptore. Postoje: - antimuskarinski i - antinikotinski lijekovi. *ANTIMUSKARINSKI RECEPTORI (simpatički NS) Glavni predstavnici su: - atropin i - skopolamin. FARMAKOLOŠKA DEJSTVA: - OKO midrijaza, povišen IOP(M3), - RESP. SISTEM bronhodilatacija, smanjeno lučenje sluzi ubronhijama (M3), - KVS tahikardija, povećna kontraktilnost miokarda(m2), - URINARNI SISTEM retencija mokraće, relaksacijamusculus destrusora vesicae urinariae ( M3), - GIT opstipacija (M3,M1), - KRVNI SUDOVI vazokonstrikcija(m3), - EGZOKRINE ŽLIJEZDE smanjeno znojenje, suvoćausta, - CNS efekti zavise od primjenedoze: - u terapijskim dozama nema efekta nacns, - u većim dozama sedacija, - u toksičnim dozama delirijum, depresija CNS-a sakomom.

42 *ATROPIN Može se primjenjivati lokalno u vidu kapi za oči ili parenteralno (i.m, i.v, sc). INDIKACIJE: - u oftalmologiji (cilj izazivanjamidrijaze), - preanestetička primjena (prije davanja opšteg anestetika daje se atropin u cilju smanjene sekrecije sluzi ubronhijama), - spazmi u digestivnomsistemu, - trovanje insekticidima igljivama, - bradikardija. KONTRAINDIKACIJE: - glaukom, - retencijamokraće, - benigno povećanjeprostate. *SKOPOLAMIN INDIKACIJE: - kinetoze (mučnine) sa ciljem sprečavanja vrtoglavice, mučnine i povraćanja tokom putovanja; na kožu iza uha se prije putovanja zalijepi flaster sa skopolaminom koji se resorbuje krozkožu. *ANTINIKOTINSKI LIJEKOVI Blokiraju nikotinske receptore. Predstavnici su: - ganglijski blokator (blokiraju nikotinske receptore u autonomnim ganglijama), - miorelaksanti (blokiraju nikotinske receptore uskeletnim mišićima), - botulinski toksin.

43 ADRENERGIČKI LIJEKOVI To su lijekovi koji stimulišu adrenergičke receptore ( α (α 1, α 2 ) i β (β 1, β 2, β 3 ) receptore). α 1 oko midrijaza, krvni sudovi vazokonstrikcija, α 2 presinaptički nervni završeci smanjen prenos impulsa preko CNS-a, β 1 srce tahikardija, povećana kontraktilnost miokarda, bubrezi povećana sekrecija renina, β 2 krvni sudovi vazodilatacija, pluća bronhokonstrikcija, materica tokoliza, β 3 masno tkivo lipoliza. Predstavnici: 1. ADRENERGIČKI BRONHODILATATORI (salbutamol, salmeteron) - lijekovi koji stimulišu β 2 receptore u bronhijama i izazivaju bronhokonstrikciju. INDIKACIJA: - bronhijalna astma, 2. ADRENERGIČKI VAZOKONSTRIKTORI (efedrin,nafazol) - lijekovi koji stimulišu α 1 receptore u krvnim sudovima i izazivaju vazokonstrikciju i smanjenu sekreciju iz nosa, pa se primjenjuju u vidu kapi za nos kod kijavice, rinitisa i sinuzitisa. 3. KATEHOLAMINI (adrenalin, noradrenalin,dopamin) - noradrenalin kod hipotenzije u vidu infuzije jer izaziva vazokonstrikciju, stimulišući α 1 receptore krvnogsuda, - dopamin samo u terapiji kardiogenogšoka.

44 *ADRENALIN Luči se u srži nadbubrežne žlijezde. Glavni efekti adrenalina: - srce stimuliše β 1 receptore i uzrokuje tahikardiju i povećanu kontraktilnost miokarda, - pluća stimuliše β 2 receptore u bronhijama i uzrokujebronhodilataciju, - krvni sudovi stimuliše α 1 receptore i uzrokuje vazokonstrikciju što dovodi do povećanja pritiska (TA). INDIKACIJE: - anafilaktički šok, - zastojsrca, - kod zaustavljanja krvarenja iz nosa (zbog vazokonstriktornog dejstva), - dodaje se lokalnim anesteticima da bi se smanjilaresorpscija lokalnog anestetika na mjestu primjene. ANTIADRENERGIČKI LIJEKOVI Lijekovi koji blokiraju adrenergičke (α i β) receptore. α blokatori : - α 1 ( krvni sudovi i prostata), - α 2. Mogu biti: - selektivni (ili α1 ili α2) i - neselektivni ( i α1 iα2). β blokatori: - β 1, - β 2, - β 3.

45 SELEKTIVNI α 1 BLOKATORI: - uzrokuju vazodilataciju krvnih sudova i hipotenziju, - uzrokuju relaksaciju mišića u prostati i tako olakšavaju mokrenje kod pacijenata sa benignim uvećanjem prostate. α 1 blokatori: - prazosin, - doksazosin, - merazosin. INDIKACIJE: - arterijska hipertenzija, - benigno uvećanje prostate. Nakon prve doze selektivnih α 1 blokatora može doći do značajnog pada arterijskog pritiska pa terapiju treba započeti sa manjim dozama (uveče, pred spavanje). β blokatori su lijekovi koji blokiraju β receptore. Prema selektivnosti se dijele: - selektivni β blokatori (blokiraju samo β 1 receptore) KARDIO SELEKTIVNI, - neselektivni β blokatori (blokiraju β 1, β 2, β 3 ). Podjela β blokatora prema rastvorljivosti: - liposolubilni, - hidrosolubilni. Liposolubilnost, odnosno, hidrosolubilnost lijeka su važni pri izboru lijeka kod pacijenata sa smanjenom funkcijom bubrega ili jetre (jetra je glavni put eliminacije liposolubilnih lijekova, a bubrezi hidrosolubilnih lijekova). 1. u slučaju oštećenja jetre ne treba davati liposolubilnelijekove, 2. u slučaju oštećenja bubrega ne treba davati hidrosolubilnelijekove.

46 Najznačajnija dejstva β blokatori ispoljavaju na KVS: 1. negativno inotropno dejstvo (smanjuju srčanukontrakciju), 2. negativno hronotropno dejstvo (smanjuju frekvencijusrca), 3. smanjuju minutni volumensrca, 4. smanjuju potrošnjukiseonika. β blokatori smanjuju stvaranje očne vodice. INDIKACIJE: - arterijska hipertenzija, - anginapectoris, - aritmije, - hronična insuficijencijasrca, - infarkt miokarda i post infarktna zaštita, - glaukom, - migrena, - tireotoksikoza (zbog nadraženog parasimpatičkognervnog sistema). NEŽELJENA DEJSTVA: - blokadom β1 receptora (srčana slabost i depresija AV sprovođenja), - blokadom β2 receptora (bronhokonstrikcija, hipoglikemija, pogoršanje perifernih vaskularnih bolesti). VAŽNO!!! Terapija β blokatorima se NE SMIJE naglo prekinuti jer može doći do ozbiljnih poremećaja srčanog ritma i napada angine pectoris, odnosno, do pogoršanja bolesti koja se liječi. Terapiju treba prekinuti postepeno tokom 1-2 nedjelje.

47 ANTIHISTAMINICI Histamin je biološki aktivna supstanca koja se sintetiše u organizmu (mastociti i bazofili). Ima važnu ulogu u alergijskim reakcijama. Glavni simptomi koji dominiraju u kliničkoj slici alergijskih reakcija izazvani su histaminom koji uzrokuje bronhokonstrikciju i povećanu propustljivost kapilara. Neki lijekovi izazivaju oslobađanje histamina. Takvi lijekovi se nazivaju histaminoliberatori (morfijum, sukcilin holin). Antihistaminici su lijekovi koji blokiraju histaminske receptore. H 1 pluća bronhokonstrikcija, GIT kontrakcija glatkih mišića GIT-a OPSTIPACIJA, krvni sudovi vazodilatacija, povećana propustljivost kapilara URTIKARIJA. H 2 želudac povećano lučenje HCl, - srce stimulacije (tahikardija). Predstavnici: - H 1 antihistaminici blokiraju H 1 receptore, - H 2 antihistaminici blokiraju H 2 receptore. U toku alergijske reakcije dolazi do oslobađanja histamina. Glavna indikacija za primjenu H 1 antihistaminika je alergijska reakcija, jer ublažavaju simptome kao što su gušenje svrab i urtikarija. Mogu se davati oralno i parenteralno. H 1 antihistaminici se dijele u lijekove: - I generacije promedazin, - II generacije loratadin. Glavna razlika je što H 1 antihistaminici I generacije prolaze u CNS i uzrokuju sedaciju, a H 1 antihistaminici II generacije ne prolaze u CNS i ne uzrokuju sedaciju.

48 Zbog sedativnog dejstva H 1 antihistaminika I generacije, treba upozoriti vozače kao i radnike na poslovima gdje se traži preciznost. H 1 antihistaminici pored antihistaminskog dejstva imaju i antiemetičko dejstvo kod KINETOZA(sprječava povraćanje tokom putovanja). INDIKACIJE za primjenu H 1 antihistaminika: - alergijskereakcije, - povraćanje ( u trudnoći i post - operativniperiod), - kinetoze. NEŽELJENA DEJSTVA: - sedativno dejstvo, - pospanost. H 2 antihistaminici blokiraju H 2 receptore u želucu i smanjuju lučenje HCl. INDIKACIJA: - ulkus želuca.

49 ANTIHIPERTENZIVNI LIJEKOVI Hipertenzija je povišenje arterijskog krvnog pritiska iznad normalne vrijednosti. Nefarmakološke metode koje se koriste u terapiji hipertenzije su: - smanjenje unošenja soli, - smanjenje tjelesnemase, - fizička aktivnost, - prestanakpušenja, - smanjenje ili prestanak unošenjaalkohola, - smanjenje zasićenih masti uishrani, - psihološke metode. U najvećem broju slučajeva, ovo su samo pomoćne mjere u farmakoterapiji hipertenzije. 4 grupe antihipertenzivnihlijekova: 1. diuretici pojačano izlučuju natrijum i smanjuju zapreminucirkulišuće tečnosti, 2. antiadrenergički lijekovi blokiraju adrenergičku aktvinost, čimepostižu smanjenje perfernog vaskularnog otpora, smanjenje minutnog volumena i povećano zadržavanje krvi u venama, 3. direktni vazodilatatori olabljavaju glatke mišiće krvnih sudova itako smanjuju ukupni periferni vaskularn otpor, 4. ACE inhibitori prouzrokuju vazodilataciju i smanjuju perifernivaskularni otpor.

50 *DIURETICI Kod normotenzivnih osoba tiazidi ne snižavajuarterijski krvni pritisak. Kod osoba sa hipertenzijom oni redovno prouzrokuju hipotenziju za oko 10% i više. Diuretici snižavaju povišeni krvni pritisak za mmhg kod većine bolesnika, što ukazuje na mogućnost da sami ovi lijekovi mogu biti dovoljni za terapiju blage ili umjerene arterijske hipertenzije. U umjereno teškim ili teškim hipertenzijama diuretici se kombinuju sa adrenergičkim blokatorima ili sa vazodilatatorima. *Doziranje diuretika u hipertenziji U terapiji hipertenzije primjenjuju se relativno male doze diuretika da bi se izbjegli njihovi neželjeni efekti. *Kombinovanje tiazida sa drugim antihipertenzivnim lijekovima Tiazidni diuretici su sasvim dovoljni za većinu bolesnika sa blagom do umjerenom hipertenzijom. Diuretici Henleove petlje se moraju primjeniti ako bolesnik istovremeno uzima neke lijekove koji prouzrokuju zadržavanje natrijuma, kod bolesnika sa insuficijencijom jetre ili bubrega, kao i kod bolesnika sa izrazito smanjenom brzinom glomerularne filtracije. Diuretici koji štede kalijum se koriste kada treba sprječiti prekomjerni gubitak kalijuma, a posebno su korisni kod bolesnika koji uzimaju digoksin. Kombinacija tiazida sa drugim antihipertenzivnim lijekovima se koristi u terapiji težih oblika arterijske hipertenzije.

51 Neželjeni efekti tiazida: - gubitakkalijuma, - hiperglkemija i pogoršanje već postojećegdijabetesa, - povećanje koncentracije holesterola i triglicerida uplazmi, - hiperuricemija, pa su zbog toga kontraindikovani kodgihta. *ANTIADRENERGIČKI LIJEKOVI U centralne antiadrenergike spadaju: - alfa-metil-dopai - klondin. *Alfa-metil-DOPA Stimulišu centralne adrenoceptore i tme prouzrokuju hipotenziju. INDIKACIJE: - blage do umjerene hipertenzije(ako davanje samih tiazida nije dovoljno da prouzrokuje hipotenziju; moguće je i kombinovanje satiazidima), - oštećenje funkcije bubrega ( protok krvi kroz bubrege, kao i glomerularna filtracija, ne smanjuje se pod dejstvomalfa-metil-dopa). Neželjeni efekti: - bradikardija, -sedacija, - dijareja, -depresija, - vrtoglavica, - osjećajumora. - sušenje usta i - nemogućnostejakulacije,

52 *Klonidin Klonidin snižava povišeni arterijski krvni pritisak djelovanjem u CNS-u. Klonidin je agonist (stimuliše) alfa 2 adrenergičkih receptora. Poslije intravenske injekcije, klonidin prouzrokuje kratkotrajno povišenje arterijskog krvnog pritiska, a poslije toga nastaje produžena hipotenzija. Hipertenzivni efekat nastaje usljed direktne stimulacije alfa-receptora u arteriolama. Hpotenzivno djelovanje klonidina nastaje preko alfa-adrenoceptora (adrenergičkih receptora) u produženoj moždini. Klonidin smanjuje tonus simpatikusa, a povećava tonus parasimpatikusa, što se manifestuje hipotenzijom i bradikardijom. INDIKACIJE: - hipertenzija (samo u uslučajevima kada bolesnik slabo reaguje naostalu antihipertenzivnu terapiju ili ne podnosi ostaleantihipertenzive). NEŽELJENA DEJSTVA: - opstipacija, - sušenje ustai - bradikardija. Primjena klonidina se mora sprovoditi stalno i prema strogo utvrđenoj šemi. Izostavljanje čak i jedne jedine doze može prouzrokovati sindrom obustave, koji se karakteriše brzim povišenjem arterijskog krvnog pritiska, prenadraženošću, nemirom, nesanicom i glavoboljom. O ovim mogućnostima, bolesnika treba obavjestiti prije početka terapije. KONTRANIDIKACIJE: - depresija.

53 *ADRENERGIČKI BLOKATORI *Adrenergički beta-blokatori Najpoznatiji adrenergički beta-blokatori su: - propranolol i - metoprolol. Njihovo antihipertenzivno djelovanje odigrava se posredstvom beta 1 -receptora. Svi beta-blokatori se dobro resorbuju iz digestivnog trakta, pa se u terapiji hipertenzije primjenjuju oralno. INDIKACIJE: - srednje teški oblicihipertenzije. NEŽELJENI EFEKTI: - najčešći neželjeni efekti beta-blokatora nastaju usljed blokade beta-receptora u srcu, bronhijama i jetri, - bronhokonstrikcija, - astma, - pri naglom prestanku terapije beta-blokatorima, moguć je sindrom obustave, koji se manifestuje nervozom, tahikardijom, anginoznim tegobama, a može iinfarktom. KONTRAINDIKACIJE: - insuficijencija srca, - A-V blok, - bronhijalna astma.

54 *Adrenergički alfa-blokatori Blokira adrenergičke alfa-receptore u krvnim sudovima(arteriolama i venulama). Najvažniji predstavnici: - prazosin, - terazosin i - doksazosin. INDIKACIJE: - svi oblicihipertenzije, - moguća je kombinacija ovih lijekova sa drugim antihipertenzivimai diureticima. NEŽELJENI EFEKTI: - fenomen prve doze (hipotenzija, vrtoglavica, nauzeja ipovraćanje). *ANTIHIPERTENZIVNIVAZODILATATORI Antihipertenzivni vazodilatatori obuhvataju veću grupu lijekova, od kojih se neki primjenjuju oralno (hidralazin i minokidil), neki parenteralno (natrijumnitroprusid i diazoksid), a neki na oba načina (kalcijumski antagonisti). *Hidralazin Hidralazin prouzrokuje vazodilataciju i hipotenziju direktnim dejstvom na glatku muksulaturu krvnih sudova. INDIKACIJE: - srednje teški i teški oblikhipertenzije.

55 NEŽELJENI EFEKTI: - glavobolja, - poslije velikih dozaprouzrokuje stanje kojese - nauzeja, ne razlikuje od reumatoidnog artritisai - osjećajslabosti, sistemskog lupusa, - palpitacijei - neuropatije (mogu se otklonitipiridoksinom). - crvenilolica, *Natrijum-nitroprusid Snažan je vazodilatator. Sličan je nitroglicerinu. INDIKACIJE: - hipertenzivne krize (liječe se sporom iv.infuzijomnatrijum-nitroprusida). NEŽELJENI EFEKTI: - najozbiljniji neželjeni efekti nastaju usljed nagomilavanja cijanida, usljed čega su mogući metabolička acidoza, aritmije, prekomjerna hipotenzija, čak ismrt. *Antagonisti kalcijuma Kalcijumski antagonisti šire periferne arteriole i snižavaju povišeni arterijski krvni pritisak. Olabavljenje krvnih sudova nastaje zbog inhibicije ulaska kalcijuma u glatkomišićnu ćeliju. Predstavnici su: - verapamil i - diltiazem.

56 NEŽELJENI EFEKTI: - crvenilolica, - vrtoglavica, - periferni edem, - gastroezofagusni refluks, - opstipacija (uzrokuje verapamil), - bradikardija i SA zastoj srca ovo se posebno često dešava poslije istovremene primjene beta-blokatora i kalcijumskihantagonista. KONTRAINDIKACIJE: - kod bolesnika sa već postojećim poremećajima SA ili AVčvora, - kod bolesnika sa zastojnom srčanominsuficijencijom. *ANTAGONISTI ANGIOTENZINA 2 grupe lijekova kojima se može antagonizovati dejstvo angiotenzina: - inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori)i - angiotenzin II-receptorni antagonisti. ACE inhibitori zaustavljaju produkciju angiotenzina II, a angiotenzin IIreceptorni antagonisti blokiraju dejstvo angiotenzina II na njegovim receptorima. *ACE inhibitori Najvažniji predstavnici su: - kaptoprili - enalapril. ACE inhibitori sprječavaju pretvaranje neaktivnog angiotenzina I u visoko aktivni angiotenzin II i tim mehanizmom snižavaju povišeni arterijski krvni pritisak.

57 ACE inhibitori sprječavaju nastajanje jednog snažnog vazokonstriktora (angiotenzin II) i istovremeno zaustavljaju razgradnju jednog snažnog vazodilatatora (bradikinin). Oba efekta su bitni faktori za smanjivanje perifernog vaskularnog otpora. *Kaptopril INDIKACIJE: - esencijalna i renovaskularnahipertenzija, - sistolna disfunkcija lijeve srčane komore, - infarkt miokardai - dijabetička nefropatija. NEŽELJENI EFEKTI: - akutna renalna insuficijencijai - suvi kašalj. ACE inhibitori prouzrokuju porođajne defekte ako se uzimaju za vrijeme graviditeta, posebno za vrijeme posljednjih 6 mjeseci. Ovi defekti se najčešće manifestuju kao deformacije kičmenog stuba i kao pojava otvora u međukomornoj pregradi srca. KONTRAINDIKACIJE: - drugi i treći trimestar trudnoće (jer mogu prouzrokovati fetalnu hipotenziju, anuriju, insuficijenciju bubrega, ponekad sa malformacijama i smrću ploda). Kaptopril može prouzrokovati hiperkaliemiju ako se primjeni zajedno sa diureticima koji štede kalijum, ili ako bolesnik nadoknađuje izgubljeni kalijum. Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi smanjuju hipotenzivno djelovanje kaptoprila.

58 *Angiotenzin II receptorni antagonisti Snažno blokiraju vezivanje angiotenzina II i drugih agonista za angiotenzin II receptor. Najvažniji predstavnik je losartan. Losartan brzo i efikasno blokira presorno djelovanje angiotenzina II. Prouzrokuju hipotenziju kako kod osoba sa esencijalnim, tako i sa renovaskularnom hipertenzijom. INDIKACIJE: - hipertenzija. NEŽELJENI EFEKTI: - ekstremna hipotenzija, - hiperkaliemija i gastrointestinalnetegobe. KONTRAINDIKACIJE: - graviditet. DIURETICI Diuretici su skupina lijekova kojima se poboljšava izlučivanje mokraće iz organizma. Povećana reasorpcija natrijuma u tubulima bubrega nastaje u bolestima kao što su: - ciroza jetre, - oboljenjebubrega, - toksemija ugraviditetu.

59 Terapija mora biti usmjerena na uzrok bolesti, ali se često mora pribjeći primjeni lijekova koji inhibišu reasorpciju natrijuma, tj. primjeni DIURETIKA. Diuretici se primjenjuju primarno kod sledećih stanja: - akutni edemi (zbog zadržavanja vode), - hronični edemi, - zatajenje bubrega, - zatajenje srca, - hipertenzija. Diuretici se primjenju u slučajevima: - forsirane diureze zbog eliminacije otrova kod trovanja, - diabetes insipidusa (jer je tu prisutan hronični manjak aldosterona zbog čega ne dolazi do formiranjaurina), - glaukoma ( osmotski diuretik procesom osmoze veže za sebe vodu i izlučuje putembubrega). Najznačajniji lijekovi u grupi diuretika su: 1. TIAZIDI (hidrohlorotiazid ipolitiazid), 2. DIURETICI SA SNAŽNIM I BRZIM DJELOVANJEM (diuretici Henleove petlje furosemid, etakrinska kiselina ibumetanid), 3. DIURETICI KOJI ŠTEDE KALIJUM (spronolakton, triamteren i amilorid), 4. OSMOTSKI DIURETICI (manitol)i 5. INHIBITORI KARBO-ANHIDRAZE (acetazolamid). Po jačini dejstva svi diuretici se dijele u tri grupe: 1. jake ( furosemid, etakrinskakiselina), 2. umjerene ( tiazidi)i 3. slabe (spironolakton,triamteren). Jaki i umjereni diuretici, osim natrijuma, uzrokuju i gubitak kalijuma. Spironolakton i triamteren štede kalijum.

60 *TIAZIDI Tiazidni diuretici su derivati sulfonamida, pa ih nazivamo i sulfonamidskim diureticima. Najvažniji predstavnici su: - hidrohlorotiazidi - politiazid. Ovi lijekovi smanjuju izlučivanje kalcijuma, ali pojačavaju izlučivanje kalijuma, čiji se gubitak ispoljava slabošću skeletnih mišića i poremećajem srčanog rada. Bolesniku se u toku upotrebe tiazida mora nadoknaditi kalijum unošenjem hrane bogate kalijumom (paradajz, banana) ili i.v. primjenom 0,3% otopine kalijumhlorida u 5%-tnoj glukozi. Tiazidi se primjenjuju oralno. Najčešće se koristi hidrohlorotiazid u dozi od 25mg. Mjesto djelovanja tiazidnih diuretika su u distalnoj tubuli.

61 INDIKACIJE: 1. edemi (uzrok je dekompenzacija (zatajenje) srca i cirozajetre), 2. hipertenzija (mehanizam antihipertenzivnog djelovanja tiazida uključuje povećano izlučivanje natrijuma, smanjenje ekstracelularne tečnosti i volumena plazme, te smanjenje perifernog vaskularnogotpora), 3. diabetes insipidusa (tiazidi smanjuju količinu izlučene mokraće, pase uspješno koriste u liječenju ovogoboljenja). KONTRAINDIKACIJE: 1. giht. NEŽELJEN EFEKTI: 1. hipokaliemija, 2. povećanje koncentracije holesterola i triglicerida uplazmi, 3. hiperuricemija (povišenje koncentracije mokraćne kiseline u krvi)i 4. pogoršanje postojećeg šećernog dijabetesa ihiperglikemija. *DIURETICI HENLEOVE PETLJE Ovi diuretici imaju veću efikasnost od tiazida u smanjivanju reasorpcije natrijuma, uzrokujući na taj način brz i snažan diuretički efekat. Primjenjuju se oralno i parenteralno. Predstavnici su: - furosemid, - bumetanid i - etakrinskakiselina.

62 FUROSEMID (Lasix*) Za furosemid je karakteristično da njegovo dejstvo brzo nastupa, ali kratko traje. Poslije oralnog uzimanja 40mg furosemida diuretički efekat dostiže maksimum već poslije 1-2h i traje oko 6h. Poslije i.v. davanja dejstvo nastupa brže. Furosemid u proksimalnim i distalnim tubulama blokira aktivni transport hlora, što za posljedicu ima smanjenju reasorpciju natrijuma sa povećanom diurezom. INDIKACIJE: - edempluća, - otoci usljed dekompenzacijesrca, - ciroza jetre, - teški slučajevi dekompenzacije srca kada ostali diuretici nepomažu. KONTRAINDIKACIJE: - renalna insuficjencija saanurijom, - preosjetljivost na sulfite. NEŽELJENI EFEKTI: - hipotenzija, -dermatitis, - hipeglikemija, - parestezije(trnci), - hiperurikemija, -anoreksija, - hipokaliemija, -dijareja, - hipomagneziemija, - trombocitopenija i prolaznagluvoća. BUMETANID (Yurinex*) Po svojim farmakološkim karakteristikama sličan je furosemidu. Dejstvo nastupa brzo, ali kratko traje.

63 Najčešće se primjenjuje oralno u dozi od 1mg, a ako se zahtjeva veći efekat, primjenjuje se parenteralno. INDIKACIJE: - akutni edempluća, - kardijalni i bubrežniedemi, - ciroza jetre i - retencija tečnosti izazvana nekimlijekovima. KONTRAINDIKACIJE: - alergija nabumetanid, - anurija, - hepatična koma. NEŽELJENA DEJSTVA: - hipohloremija, - hipokaliemija. ETAKRINSKA KISELINA Djeluje brzo i snažno, uzrokujući ponekad značajan gubitak kalijuma. Daje se oralno i i.v., u dozi do 50mg. INDIKACIJE: - kardijalni edem, - hipertenzija. NEŽELJENA DEJSTVA: - vaskularnikolaps, - gubitak kalijumai - prolaznagluvoća.

64 *DIURETICI KOJI ŠTEDE KALIJUM Predstavnici su: - spironolakton, - triamteren i - amilorid. Zajednička karakteristika ovih diuretika je ta što povećavaju diurezu. Spironolakton je antagonist aldosterona (hormona kore nadbubrežne žlijezde). Prekomjerno lučenje aldosterona manifestuje se zadržavanjem natrijuma u organizmu i pojavom edema. SPIRONOLAKTON (Aldacton*) Hemijski je srodan aldosteronu, blokira dejstvo aldosterona u bubrezima. Zato se pojačano izlučuju natrijum, hlor i voda, a time se smanjuje otok. Pri tome ne postoji pojačano izlučivanje kalijuma. INDIKACIJE: - edemi (nastali usljed ciroze jetre i nefroze(karakretiše ju proteinurija, hipoproteinemija,hipoalbuminurija)), - srčana insuficijencija. KONTRAINDIKACIJE: - anurija, - smanjenje ekskretorne bubrežnefunkcije, - bubrežna insuficijencija, - preosjetljivost na lijek, - hiperkaliemija. NEŽELJENI EFEKAT: - hiperkaliemija.

65 TRIAMTEREN I AMILORID Imaju ista dejstva kao spironolakton. Oni svoje djelovanje ispoljavaju direktno na distalnim tubulima. Koriste se u kombinaciji sa hidrohlorotiazidom. INDIKACIJE: - koriste se za sprječavanj hiperkaliemije u kombinacijisa hidrohlorotiazidom u liječenju esencijalnehipertenzije, - edem. *OSMOTSKI DIURETICI Oni djeluju tako što za sebe vodu i izlučije putem bubrega. Najpoznatiji predstavnik je manitol. MANITOL Primjenjuje se i.v., a mehanizam djelovanja mu je osmotsko zadržavanje vode u tubularnoj tekućini. INDIKACIJE: - forsirana diureza u stanjima akotnog trovanja, - prijetnja akutnog zatajivanjabubrega, - glaukom, - povišen intrakranijalni pritisak, - sprječavanje anurije poslije hemolitičke reakcije, velikihtrauma, krvarenja i hirurških zahvata. *INHIBITORI KARBO ANHIDRAZE Enzim karbo-anhidraza važan je za reasorpciju bikarbonata u bubrezima. Lijekovi koji inhibišu ovaj enzim istovremeno pojačavaju izlučivanje bikarbonata i djeluju duretički.

66 Najvažniji predstavnik je acetazolamid. INDIKACIJE: - glaukom, - povećavana sekrecija očnevodice. AKUTNA VISINSKA BOLEST Pri brzom penjanju na visine iznad 3 000m javljaju se slabost, vrtoglavica, nesanica, glavobolja i nauzeja. Ovi simptomi su blagi i iščezavaju 2-3 dana, a rijetko se razvijaju do akutnog edema pluća i akutnog edema mozga. Primjenom acetazolamida smanjuje se formiranje likvora i postiže se ph u njemu. Pararelno sa tim iščezavaju svi simptomi visinske bolesti. Profilaktička zaštita postiže se primjenom acetazolamida na 24h prije početka penjanja na planinu.

67 U terapiji angine pectoris koriste se: - organski nitrati initriti, - beta-blokatorii - blokatori kalcijumovihkanala. KORONARNI DILATATORI Svi ovi lijekovi se koriste da se otkloni jedan simptom bol iza grudne kosti. *Organski nitrati Predstavnici su: - nitroglicerin, - izosorbid dinitrat, - izosorbid mononitrat. Mehanizam dejstva: - nitroglicerin i ostali organski nitrati uzrokuju vazodilataciju svih krvnih sudova uključujući i koronarne arterije tako što uzrokuju oslobađanje azotnog-oksida iz endotela krvnih sudova koji ima vazodilatatornodejstvo, - nitroglicerin nema direktno dejstvo na kontraktilnost i frekvencu srca,ali zbog moguće hipotenzije je moguća refleksnatahikardija. INDIKACIJE nitroglicerina: - jedina indikacija je anginapectoris. Nitroglicerin se primjenjuje sublingvalno u obliku lingvaleta u dozi od 0,5mg. Dejstvo nitroglicerina nastupa brzo ali traje oko min. NEŽELJENI EFEKTI: - hipotenzija, - tahikardija, - glavobolja. Pri produženom kontinuiranom davanju nitroglicerina i drugih organskih nitrata razvija se tolerancija.

68 Slabljenje efekta zahtijeva povećanje doza da bi se poslije izvjesnog vremena razvila apsolutna tolerancija u kojoj čak ni velike doze ne mogu uzrokovati značajne efekte. Zato je neophodno uvesti pauzu u terapiji organskim nitratima. *Organski nitriti (natrijum-nitrit i amil-nitrit) Su vazodilatatori koji su se nekada koristili u terapiji angine pectoris, ali se danas koriste kod akutnog trovanja cijanidima radi namjernog izazivanja methemoglobinemije. Nitriti pretvaraju hemoglobin u methemoglobin koji gubi sposobnost prenosa kiseonika, pa nastaje hipoksija. U toku trovanja cijanidima oni djeluju toksično. Primjenom nitrita nastaje methemoglobin za koji se vezuje cijanid pri čemu nastaje cijanomethemoglobin, pri čemu se ponovo oslobađa cijanid koji se pomoću natrijum-tiosulfata pretvara u tiocijanid koji se izlučuje urinom. Zamjene za nitroglicerin: - dipirimidol (pojačava cirkulaciju kroz koronarne arterije, a da pri tom neutiče na srce, izazivanjem opšte dilatacije uzrokuje fenomen koronarnekrađe), - molsidomin ( prema njemu se ne stvara tolerancija i ne uzrokujeaktivaciju simpatikusa i refleksnutahikardiju). *Beta-blokatori Glavni predstavnik je propranolol. Blokiranjem beta 1 -receptora u srcu smanjuje frekvencu srca i kontraktilnost miokarda i tako omogućava racionalnije iskorišćavanje kiseonika. Beta-blokatori se primjenjuju profilaktički kako bi se smanjila učestalost napada angine pectoris.

69 Zato se beta-blokatori primjenjuju oralno u toku dužeg vremenskog perioda. *AntagonistiCa Blokiraju kalcijumske kanale i ulazak Ca u ćelije miokarda i smanjuje kontraktilnost miokarda, čime smanjuje potrošnju kiseonika u srcu. Predstavnici su: - verapamil, - nifedipin, - diltiazem. NEŽELJENI EFEKTI: - hipotenzija, - glavobolja, - crvenilolica, - depresija kontraktilnostimiokarda. ANTIARITMIJSKI LIJEKOVI Lijekovi koji se koriste u terapiji poremećaja srčanog ritma. Dijele se u 4 grupe: - beta-blokatori (propranolol), - blokatori kalcijumskih kanala(verapamil), - stabilizatori ćelijske membrane (hinidin, prokain-amid, fenitoin,lidokain), - lijekovi koji produžuju akcioni potencijal(bretilium). *Beta-blokatori Otklanjaju poremećaj srčanog ritma koje nastaje zbog povećane aktivnosti kateholamina (adrenalina i noradrenalina) na miokard.

70 *Propranolol Smanjuje frekvencu srca i otklanja poremećaj srčanog ritma, naročito one koje su nastali zbog dejstva adrenalina. Velike doze propranolola uzrokuju izraženu bradikardiju koja se otklanja atropinom. *Sotalol Sotalol je neselektivni beta-blokator. INDIKACIJE: - supraventrikularnei - ventrikularnearitmije. Velike doze sotalola mogu prekomjerno produžiti repolarizaciju srčanog mišića što može dovesti do nove i smrtonosne aritmije. *Blokatori kalcijumskih kanala Predstavnik je verapamil (*Izoptin). Blokira kalcijumske kanale u ćelijskoj membrani i tako sprječava ulazak Ca u ćelije miokarda, što produžava fazu refraktarnosti u AV čvoru, smanjuje frekvencu srca i snagu kontrakcije i širi koronarne krvne sudove. INDIKACIJE: - PSVT (paroksizmalna supraventrikularna tahikardija). KONTRAINDIKACIJE: - insuficijencijamiokarda, - hipotenzija, - kardiogeni šok.

71 NEŽELJENI EFEKTI: - hipotenzija, - depresija radasrca. *Lijekovi koji produžavaju akcioni potencijal Predstavnik je bretilium. On je blokator adrenergičkih neurona. Nagomilava se u simpatičkim ganglionima i tako blokira oslobađanje noradrenalina. INDIKACIJE: - ventrikularna fibrilacija (otporna na lidokain i kardioverzin) daje se u viduiv.infuzije. NEŽELJENI EFEKTI: - snažna hipotenzija. *Stabilizatori ćelijske membrane Predstavnici: hinidin, prokain-amid, fenitoin, lidokain. *Hinidin INDIKACIJE: - pretkomorna ekstrasistola(sves), - fibrilacijaatrija. KONTRAINDIKACIJA: - AVblok.

72 NEŽELJENI EFEKTI: - idiosinkrazija (alergijskareakcija), - trombocitopenija, - hinidinsko pijanstvo (zujanje u ušima, vrtoglavica,ošamućenost). Antiaritmijsko djelovanje hinidina je jače pri hiperkaliemiji, a slabije u hipokaliemiji. *Prokain-amid Je lokalni anestetik i antiaritmik. INDIKACIJE: - ventrikularna tahikardijai - ventrikularna ekstrasistola. NEŽELJENI EFEKTI: - nauzeja, - ospa pokoži, - medikamentna groznica, - agranulocitoza. *Fenitoin Je antiepileptik i antiaritmik. INDIKACIJE: - ventrikularna tahikardija, - ventrikularna ekstrasistola, - digitalneartimije. *Lidokain Je lokalni anestetik i antiaritmik. Sprječava poremećaj srčanog ritma, posebno onih koji su nastali u toku AIM.

73 Daje se u obliku spore iv.infuzije. Zbog njegovog nadražajnog dejstva na CNS, u toku infekcije mogu da se jave konvulzije koje se suzbijaju iv.davanjem barbiturata. KARDIOTONIČKI GLIKOZIDI Insuficijencija srca je stanje u kome oslabljeni srčani mišić nije u stanju da zadovolji potrebe cijelog organizma za kiseonikom. Lijekovi koji se koriste u terapiji hronične srčane insuficijencije su: - diuretici (Henleove petlje, tiazidi, diuretici koji štedekalijum), - ACE inhibitori(beta-blokatori), - kardiotonički glikozidi. *Kardiotonički glikozidi Predstavnik je digoksin (*Lanicor). Digoksin ima pozitivni inotropni efekat tj.pojačava kontrakciju srčanog mišića, tako što inhibiše Na-K pumpu na površini ćelijske membrane i na taj način povećava koncentraciju Ca u ćelijama miokarda. Ima veliku razliku u biološkoj raspoloživosti lijeka, odnosno biološka iskoristljivost je 40-90%. Usljed smanjene biološke raspoloživosti lijeka može da izostane terapijski efekat, a zbog povećane biološke raspoloživosti mogu da nastanu toksični neželjeni efekti. Hiperkalciemije i hipokaliemije potenciraju neželjene toksične efekte digoksina, odnosno uzrokuju aritmije.

74 Farmakološka dejstva: - povećava snagu srčane kontrakcije, - usporava provođenje nadražaja sa pretkomora na komore što se naekg očitava kao produženje PQ intervala ili kao AV blok i na taj način smanjuju frekvencu srca, Velike doze digoksina mogu uzrokovati nastajanje kompletnog AV bloka u kome komore samo povremeno reaguju na impulse iz pretkomora. -produžavaju period zadržavanja impulsa u AV čvoru, - skraćuju akcioni potencijal. Najvažnija farmakološka dejstva digoksina: - povećavaju snagu srčane kontrakcijei - smanjuju frekvencu srca. INDIKACIJE: - srčana insuficijencija sa fibrilacijomatrija, - fibrilacija atrija. KONTRAINDIKACIJE: - aritmije, - ventrikularna tahikardija, - svjež infarkt miokarda, - akutna srčanainsuficijencija, - prethodnadigitalizacija, - WPWsindrom, - hipokaliemija.

75 NEŽELJENI EFEKTI: 1. kardijalni znacitoksičnosti - poremećaj srčanog ritma (sinusna bradikardija, razni stepeni AV bloka, ventrikularne ekstrasistole po tipu bigeminije i trigeminije, ventrikularna fibrilacija i ventrikularnatahikardija), 2. ekstrakardijalni znacitoksičnosti - nauzeja, - povraćanje, - bolovi ustomaku, - dijareja, - poremećaj vida (pojava bijelog ili žutog haloa okopredmeta), - pospanost, - glavobolja, - toksičnepsihoze. LIJEKOVI KOJI SE KORISTE U TERAPIJI PEPTIČKOG ULKUSA To su: - antacidi, - gastrični antisekretornilijekovi, - lijekovi koji štite sluznicu želuca MUKOPROTEKTIVNI. *Antacidi Su slabe baze koje poslije oralnog unošenja neutrališu izlučeni HCl u želucu i na taj način odstranjuju ili smanjuju bol u želucu. Najvažniji predstavnici su: - kalcijum-karbonat(caco 3 ), - magnezijum-oksid(mgo), - magnezijum-karbonat(mg 2 CO 3 ), - aluminijum-hidroksid(al(oh) 3 ).

76 NEŽELJENI EFEKTI: - magnezijumove soli uzrokuju dijareju, - aluminijum hidroksid opstipaciju. *GASL To su: - inhibitori protonske pumpe (omeprazol (controloc), panteprazol), - H 2 antihistaminici (ranital (ranitidin) icinetidin), - antimuskarinski lijekovi(pirenzepin), - oktreotid. *IPP Mehanizam: blokiraju Na-K pumpu na nivou parietalne čelije želuca i tako sprječavaju lučenje HCl. *H 2 antihistaminici Blokiraju H 2 receptore u želucu. *Antimuskarinski lijekovi Blokira M 1 receptore u želucu i tako sprječava lučenje HCl. *MUKOPROTEKTIVI Sukralfat je kompleksna supstanca koja se u kiseloj sredini polimerizuje i stvara vrlo ljepljiv i gusti žuto-bijeli gel. Snažno prijanja uz epitelne ćelije i uz osnovu samog ulkusa. Na taj način površina ulkusa ostaje zaštićena do 6h poslije uzimanja lijeka. INDIKACIJE: - gastrični i - duodenalni ulkus.

77 NEŽELJENI EFEKTI: - opstipacija, - suvoća usta. Sukralfat za svoje dejstvo zahtijeva kiseli ph (ispod 4) tako da ga ne treba uzimati sa antacidima, sa H 2 antihistaminicima i inhibitorima protonske pumpe. *Eradikacija helicobacter pylori Trojna terapija (1 inhibitor protonske pumpe + 2 antibiotika). Npr. omeprazol + amoxicilin + metronidazol, Omeprazol + amoxicilin + klaritromicin. PROKINETICI Su lijekovi koji popravljaju hipomotilitet želuca i pomažu njegovo pražnjenje i to kako tečnih tako i čvrstih sastojaka hrane. Simptomi hipomitiliteta su: - osjećaj punoćeželuca, - nauzeja, - povraćanje, - gorušica. Predstavnici su: - metoklopramid (klometol) (*Reglan). Klometol smanjuje relaksaciju gornjeg dijela želuca ali pojačava kontrakciju u antralnom dijelu želuca. Piloris i duodenum su relaksirani dok je tonus esophagialnog sginktera pojačan. Kombinacija ovih efekata ubrzava pražnjenje želuca i smanjuje refleks u esophagus.

78 INDIKACIJE: - usporeno pražnjenje želuca, - dijabetička gastro-pareza, - gastro-esophagialni refluks, - nauzeja, - povraćanje, - u rendgenologiji koristi se za otklanjanje spazma pilorusaprilikom pregleda želuca. NEŽELJENI EFEKTI: - umor, - pospanost, - glavobolja, - urtikarija, - poslije duže upotrebe terapije nastaje ekstrapiramidalnisindrom. KONTRAINDIKACIJE: - krvarenje u digestivnomsistemu, - feohromocitom (tumor srži nadbubrežnežlijezde), - epilepsija. DIGESTIVI Su lijekovi koji pomažu proces varenja hrane u GIT-u. Predstavnici su: - HCl, - enzimi želuca ipankreasa, - žučne kiseline. Jedina indikacija za davanje HCl-a je gastrična ahlorhidrija.

79 LAKSANTNILIJEKOVI Su lijekovi koji ubrzavaju peristaltiku crijeva i olakšavaju pražnjenje crijeva. Djeluju na jedan od načina: - draženjem sluznice crijeva nadražajnilaksativi, - povećanjem zapremine crjevnogsadržaja laksativi koji djeluju zapreminom, - omekšavanjem stolice laksativi omekšivačistolice. *Nadražajni laksativi Ovi lijekovi nadražuju aerbahov plexus u zidu crijeva i tako ubrzavaju peristaltiku crijeva. Predstavnik : - ricinusovo ulje. INDIKACIJE: - stanja gdje je potrebno potpuno pražnjenje crijeva (trovanje hranom i lijekovima, preoperativna pripremabolesnika). NEŽELJENI EFEKTI: - grčevi u crijevima. *Laksativi koji djeluju zapreminom Predstavnici: - biljna vlakna u ishrani. Najpoznatiji izvori biljnih vlakana su mekinje, žitarice, voće i povrće. Što je više biljnih vlakana u ishrani veće je rastezanje crijeva pa je i peristaltika crijeva veća. Biljna vlakna upijaju vodu i povećavaju zapreminu crjevnog sadržaja.

80 INDIKACIJE: - opstipacija, - divertikulitis, - hemoroidi, - iritabilni kolon, - diabetes mellitus jer biljna vlakna smanjuju resorpciju glukoze iz hrane. KONTRAINDIKACIJE: - opstrukcija ucrijevima, - akutniabdomen, - stenozecrijeva, - ulceracijecrijeva, - fibrozecrijeva. *Laksativi omekšivači stolice Ne pojačavaju peristaltiku crijeva već se samo mješaju sa crjevnim sadržajem, prouzrokujući na taj način omekšavanje stolice i olakšavanje defekacije. Glavni predstavnik: - tečni parafin. INDIKACIJE: - hronična opstipacija, - hemoroidi. NEŽELJENI EFEKTI: - inkontinencijastolice.

81 ANTIBIOTICI Su produkti mikroorganizama koji u malim koncentracijama sprječavaju rast drugih mikroorganizama (bakteriostatsko djelovanje) ili ih ubijaju (baktericidno djelovanje). Idealan antimikrobni lijek trebao bi da djeluje samo na uzročnike infekcije, a da pritom ne djeluje na ćelije bolesnikovog organizma i da ne uzrokuju toksične neželjene efekte. *Penicilin Podjela: 1. benzil-penicilin i srodni penicilini a) za oralnu primjenu: penicilin V, b) za parenteralnu primjenu: peniciling, c) depo penicilini: prokain benzil penicilin i benzatin benzil penicilin, 2. penicilini otporni premapenicilinazi: - oksacilin, - cloxacili, 3. penicilini proširenog sprektradejstva: - ampicilin, - amoksicilin, 4. penicilini protivpseudomonasa. 1. benzil penicilini i srodni penicilini su kiseline slabo rastvorljive uvodi. Mehanizam dejstva: sprječavaju sintezu ćelijskog zida i ima baktericidno dejstvo koje brzo nastupa i ono je jače ukoliko se bakterija intenzivnije dijeli.

82 Antibakterijski spektar: - Gram pozitivnebakterije - streptokoke, - pneumokoke, - clostidiae, - bacil antraksa, - Gram negativnebakterije - meningokok, - gonokok, - spirohete (treponemapallidum). Terapijska primjena: 1) druge infekcije izazvane gram pozitivnimbakterijama: - pneumonia, - empijem, - tonsilitis, - otitis, - erizipel, 2) infekcije izazvane gram negativnim bakterijama (gonoreja i meningitis), 3) antraks, 4) sifilis. NEŽELJENA DEJSTVA: - alergijske reakcije (najteže su anafilaktički šok i Kvinkeov edem). TERAPIJA ANAFILAKTIČKOG ŠOKA: - ADRENALIN, - ANTIHISTAMINIK, - KORTIKOSTEROIDI, - AMINOFILIN (ako dominirabronhospazam).

83 2. penicilini proširenogspektra Predstavnici su: - ampicilin i - amoksicilin. Indikacije za ampicilin: - mješovite infekcije respiratornog, digestivnog i urinarnogsistema, - za isključivanje kliconoštva kod tifusa iparatifusa. NEŽELJENI EFEKTI: - pojava ospe pokoži. 3. penicilini protivpseudomonasa Predstavnici: - piperacilin, - mezlocilin. Najvažniji predstavnici su: - streptomicin, - gentamicin, - tobramicin, - sisomicini - amikacin. AMINOGLIKOZIDNI ANTIBIOTICI Spektar antimikrobnog dejstva aminoglikozida zahvata prvenstveno gram negativne bakterije uključujući i mycobacterium tuberculosis.

84 Kao što penicilini čine osnovu terapije infekcija uzrokovanih gram pozitivnim bakterijama, tako aminoglikozidi čine osnovu terapije infekcija izazvanim gram negativnimbakterijama. Mehanizam dejstva: aminoglikozidi su baktericidni lijekovi koji inhibišu sintezu proteina u bakterijama. *Streptomicin Daje se parenteralno, jer ima malu resorpciju u digestivnom traktu. Najvažnija indikacija je tuberkuloza, najčešće sa antituberkuloticima. Ostale indikacije: - bruceloza, - kuga, - maleus, - tularemija. NEŽELJENI EFEKTI: - poremećaj ravnoteže ataksije, - oštećenjesluha, - oštećenjebubrega, - alergijskereakcije. *Gentamicin Daje se parenteralno ili u obliku masti i solucija. INDIKACIJE: - infekcija mokraćnih i žučnih puteva izazvane pseudomonasom i - druge gram-negativne bakterije koje su otporne nadruge antibiotike. NEŽELJENI EFEKTI: - oštećenje bubrega i sluha.

85

86

87

88

FARMAKOLOGIJA za III razred I dio

FARMAKOLOGIJA za III razred I dio FARMAKOLOGIJA za III razred I dio UVOD U FARMAKOLOGIJU Farmakologija je nauka koja se bavi proučavanjem lijekova. Farmakologija se dijeli na : - medicinsku i - kliničku. TOKSIKOLOGIJA je nauka koja se

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof.dr.sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu PREMEDIKACIJA preanestetska medikacija Svrha premedikacije: smanjiti strah pacijenta (smiriti

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

FARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA

FARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA FARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu USTROJ ŽIVČANOG SUSTAVA MOZAK KRALJEŽNIČNA MOŽDINA

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

LEKOVI U ANESTEZIJI PROF.DR BRANISLAV PROKIĆ

LEKOVI U ANESTEZIJI PROF.DR BRANISLAV PROKIĆ FAKULTET VETERINARSKE MEDICINE U BEOGRADU KATEDRA ZA HIRURGIJU,ORTOPEDIJU I OFTALMOLOGIJU PREDMET: ANESTEZIOLOGIJA LEKOVI U ANESTEZIJI PROF.DR BRANISLAV PROKIĆ proka@vet.bg.ac.rs ODNOS ORGANIZAM - LEK!

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI KOMPETITIVNI INHIBITORI KATEHOLAMINA NA BETA ADRENERGIČKIM RECEPTORIMA LEKOVI KOJI SPECIFIČNO BLOKIRAJU BIOLOŠKI ODGOVOR NA IZOPRENALIN, A DELIMIČNO NA ADRENALIN PARCIJALNI

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je :

1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin konvertaze posledica je : 1. Mehanizmi antihipertenzivnog delovanja tijazidnih diuretika su: 2. Lekovi u terapiji bronhijalne astme su: 3. Nabrojte najvažnije članove blokatora Ca 2+ kanala 4. Hipotenzivni efekat inhibitora angiotenzin

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

LOKALNI ANESTETICI. Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

LOKALNI ANESTETICI. Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lokalni anestetik je tvar koja prekida prijenos podražaja boli u određenom području tijela

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

FARMAKOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA

FARMAKOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA FARMAKOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA OSNOVNE SKUPINE LIJEKOVA Emetici sredstva koja uzrokuju povraćanje Antiemetici sredstva protiv povraćanja Antacidi sredstva za neutralizaciju viška HCl-a Prokinetici sredstva

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

ANALGETICI. neuropatski bol posledica: strukturne i funkcionalne promene somatosenzornog nervnog sistema

ANALGETICI. neuropatski bol posledica: strukturne i funkcionalne promene somatosenzornog nervnog sistema ANALGETICI nociceptivni bol posledica poznatog uzroka: mehaničkih hemijskih termičkih stimulusa traume praćen anksioznosšću i povišenim tonusom simpatikusa 1 ANALGETICI neuropatski bol posledica: strukturne

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79 TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα