Prvi razred, A kategorija

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Prvi razred, A kategorija"

Transcript

1 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Prvi razred, A kategorija Neka je K taqka simetriqna ortocentru H trougla ABC u odnosu na sredixte stranice BC. Dokazati da je AK preqnik opisane kruжnice trougla ABC. Dati su polinomi p(x) = x 3 +x 2 +x+2 i q(x) = x 3 x+ Da li postoji ceo broj m tako da q(m) p(m)? Za svako n N broj x n nastao je uzastopnim dopisivaƭem kvadrata prvih n prirodnih brojeva (npr. x 12 = ). Dokazati da postoji beskonaqno mnogo prirodnih brojeva n, takvih da broj x n nije potpun stepen prirodnog broja (prirodan broj y je potpun stepen ako i samo ako postoje prirodni brojevi k > 1 i a, tako da vaжi y = a k ). Neka je ABCD konveksan qetvorougao koji nije trapez. Simetrale stranica AD i BC seku se u taqki P, a simetrale stranica AB i CD seku se u taqki Q. Ukoliko se taqke P i Q nalaze u unutraxƭosti qetvorougla ABCD i vaжi APD = BPC, dokazati da je AQB = CQD. Na svakoj od n > 4 kartica upisan je jedan od brojeva +1 ili Sa koliko najmaƭe pitaƭa moжemo saznati proizvod svih brojeva zapisanih na karticama, ako jednim pitaƭem moжemo saznati vrednost proizvoda brojeva na taqno tri proizvoʃno izabrane kartice?

2 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Drugi razred, A kategorija Na i sve realne brojeve a takve da nejednakost vaжi za sve realne brojeve x. x 4 +ax 3 +(a+3)x 2 +ax+1 > 0 Neka je a R, a > Dokazati da za sve z C vaжi az i a+zi 1 z Dokazati da se kvadrat prirodnog broja ne moжe zavrxavati sa qetiri iste nenula cifre. Na stranicama BC i AC trougla ABC date su taqke D i E, redom, tako da vaжi AE = BD. Oznaqimo sa M sredixte stranice AB, a sa P presek pravih AD i BE. Dokazati da taqka Q simetriqna taqki P u odnosu na M leжi na simetrali ugla ACB. U poʃa tablice su upisani brojevi. U svakoj vrsti ima bar 10 razliqitih brojeva, ali u svake tri uzastopne vrste ima najvixe 16 razliqitih brojeva. Koliko se najvixe razliqitih brojeva moжe nalaziti u tablici?

3 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Tre i razred, A kategorija U skupu realnih brojeva rexiti nejednaqinu 2 x 16 (9 2x+1 243) 5 x Neka je n > 2 prirodan broj. Dokazati da je vrednost determinante n 2 n 1 n n n n n n n 1 n jednaka kvadratu celog broja. Niz {a n } n N0 je definisan sa a 0 = 1 i a n+1 = (n 2 +1) a n n, za n 0. Dokazati da postoji qlan niza koji je deʃiv sa 201 Neka je ABCDEF konveksan xestougao takav da za svaku taqku M koja je u ravni tog xestougla vaжi MA 2 +MC 2 +ME 2 = MB 2 +MD 2 +MF 2. Dokazati da se teжixta trouglova ACE i BDF poklapaju. Neka je n N. Koliko se najvixe nepraznih podskupova moжe izdvojiti iz skupa od n elemenata tako da su svaka dva ili disjunktna ili je jedan od Ƭih podskup drugog?

4 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Qetvrti razred, A kategorija Date su taqke A(1,3) i B(2,4). Odrediti taqku C na paraboli x = y 2 +1 za koju trougao ABC ima najmaƭu mogu u povrxinu. Neka je f : [1,2] R diferencijabilna funkcija i f(1) = 0. Koliki je najmaƭi mogu i broj rexeƭa jednaqine 2 f(x) = f (x) sin2x? a) Dokazati da ne postoje prosti brojevi p i q takvi da je broj potpun kvadrat. p pq+q 2 b) Dokazati da postoji beskonaqno mnogo parova uzajamno prostih prirodnih brojeva (m,n), tako da je potpun kvadrat. m mn+n 2 Neka je M unutraxƭa taqka kvadrata ABCD. Neka su A 1, B 1, C 1, D 1 druge taqke preseka pravih AM, BM, CM, DM sa opisanom kruжnicom kvadrata ABCD, redom. Dokazati da je A 1 B 1 C 1 D 1 = A 1 D 1 B 1 C 1. Neka je m 3 prirodan broj. Na i najmaƭi prirodan broj r(m) za koji vaжi da se za svako razbijaƭe skupa {1,2,...,r(m)} na 2 podskupa iz jednog od Ƭih moжe izabrati m brojeva (ne obavezno razliqitih) x 1,x 2,...,x m za koje vaжi x 1 +x x m 1 = x m.

5 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Prvi razred, B kategorija Neka su M, N i K sredixta stranica AB, BC i CD tetivnog qetvorougla ABCD, redom. Dokazati da vaжi BMN = CKN. Neka je P(x) polinom sa celim koeficijentima koji pri deʃeƭu sa x 3 x 2 +x 6 daje ostatak x 2 7x+ Koliki je ostatak pri deʃeƭu polinoma P(x) sa x 2? U skupu prostih brojeva rexiti jednaqinu 2x 2 +1 = y 5. Neka je ABCD paralelogram, a Z taqka na produжetku stranice BC tako da vaжi raspored B C Z. Neka prava AZ seqe prave BD i CD u taqkama X i Y, redom. Ako je duжina duжi AZ jednaka 6, a duжina duжi AY jednaka 3, odrediti duжinu duжi AX. Na nekom takmiqeƭu iz matematike bilo je 5 zadataka razliqite teжine, pa nikoja dva nisu nosila isti broj bodova, ali je svaki nosio broj bodova koji je prirodan broj. Ako se za dva urađena najlakxa zadatka dobijalo 10 bodova, a za dva urađena najteжa zadatka 18 bodova, koliko bodova se dobijalo za svih 5 urađenih zadataka?

6 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Drugi razred, B kategorija U skupu realnih brojeva rexiti nejednaqinu 4+7x 2x 2 < 2x+ Neka su brojevi a,b,c R po parovima razliqiti i f(x) kvadratni trinom, tako da je f(a) = bc, f(b) = ca, f(c) = ab. Dokazati da je f(a+b+c) = ab+bc+ca. Da li postoji prirodan broj n > 1 takav da su posledƭe qetiri cifre broja 2012 n jednake 2012? Ako simetrala unutraxƭeg ugla kod temena A trougla ABC seqe opisanu kruжnicu u taqki N, a stranicu BC u taqki T, dokazati da je BN 2 = AN TN. Na jednom maskenbalu okupilo se n 4 Ʃudi. Svi su se snabdevali kod istog prodavca, koji je u ponudi imao kostime u nekoj od n+2 mogu e boje. Neke od boja u ponudi bile su: bela, crna, plava, zelena, жuta, crvena. Na maskenbalu se ispostavilo: taqno jedna od boja {bela, crna} bila je zastupʃena; taqno dve od boja {crna, plava, zelena} bile su zastupʃene; od boja {bela, plava, жuta} bio je zastupʃen paran broj (tj. ili nijedna od Ƭih, ili taqno dve); od boja {bela, zelena, crvena} bio je zastupʃen paran broj. Dokazati da se mogu na i dve osobe na maskenbalu obuqene u kostime iste boje.

7 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Tre i razred, B kategorija Dokazati da za proizvoʃne vektore a, b, c vaжi [( a ) ( b )] + b + c ( c + a) = 2 c ( a b ). U skupu realnih brojeva rexiti sistem jednaqina sinx cos2y = 1 cosx sin2y = 0. Dokazati da se kvadrat prirodnog broja ne moжe zavrxavati sa qetiri iste nenula cifre. U konveksnom qetvorouglu ABCD vaжi Dokazati da je AB CD. AB 2 BC 2 +AC 2 CD 2 AD 2 +AC 2 = AB2 AD 2 +BD 2 CD 2 BC 2 +BD U poʃa tablice su upisani brojevi. U svakoj vrsti ima bar 10 razliqitih brojeva, ali u svake tri uzastopne vrste ima najvixe 16 razliqitih brojeva. Koliko najvixe razliqitih brojeva moжe da se nađe u tablici?

8 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Qetvrti razred, B kategorija Odrediti taqku na grafiku funkcije y = x ln(x+1) u kojoj je tangenta paralelna sa pravom koja prolazi kroz taqke A(2,3) i B( 1,4). Da li je funkcija f : R R definisana sa f(x) = sin(x 2 ), za sve x R, periodiqna? U skupu prirodnih brojeva rexiti jednaqinu 2 x 6 y = 201 U oxtrouglom trouglu ABC taqka D je podnoжje visine iz temena C i vaжi AD = BC. Ako je L podnoжje normale iz D na visinu iz temena A trougla ABC, dokazati da je BL simetrala ugla ABC. Na svakoj od 2011 kartica upisan je jedan od brojeva +1 ili Sa koliko najmaƭe pitaƭa moжemo saznati proizvod svih brojeva, ako jednim pitaƭem moжemo saznati vrednost proizvoda brojeva na taqno tri proizvoʃno izabrane kartice?

9 20201 Prvi razred A kategorija Na krakovima AC i BC jednakokrakog trougla ABC date su taqke M i N, redom, tako da je CM + CN = AC. Dokazati da sredixte duжi M N pripada sredƭoj liniji tog trougla koja odgovara stranici AB. a) Koje ostatke daje n 2 pri deleƭu sa b) Na i sve proste brojeve p takve da su i brojevi p 2 +4 i p 2 +6 prosti. Odrediti sve cele brojeve x tako da vrednost izraza A = 3x3 x 2 +12x+4 3x 3 +x 2 15x 5 bude ceo broj. Date su tri razliqite taqke u ravni H, S i T. Konstruisati trougao ABC tako da taqke H, S i T, redom, budu preseci opisane kruжnice k oko trougla ABC sa produжecima visine, simetrale ugla i teжixne linije iz istog temena B. Diskutovati egzistenciju i broj rexeƭa u zavisnosti od poloжaja datih taqaka! Na xahovskoj tabli 4 3 postavʃena su 3 bela skakaqa i 3 crna skakaqa kao na narednoj slici levo. nnn NNN NNN nnn Zameniti mesta belim i crnim skakaqima uz najmaƭi broj poteza (tj. dovesti ih do pozicije na prethodnoj slici desno). Skakaqi se kre u kao u xahu. Zadatke detaʃno obrazloжiti.

10 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Drugi razred, A kategorija Na i sve realne brojeve x za koje vaжi: 1+ 1+x = x. Dokazati da u svakom konveksnom jedanaestouglu postoje dve dijagonale koje su paralelne ili je ugao koji obrazuju prave kojima pripadaju te dijagonale maƭi od 5. Dokazati da za svaki realan broj k > 1 vaжi { x 2 x 1 kx x 1 k, x R } = R. Dokazati da povrxina konveksnog qetvorougla ABCD nije ve a od (AB CD +BC DA). U kakvim qetvorouglovima vaжi jednakost? 1 2 Na i sve prirodne brojeve x, y, u i v takve da je x 3 +7y = 2 u i y 3 +7x = 2 v.

11 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Tre i razred, A kategorija Na i sve prirodne brojeve n za koje je polinom P(x) = x 3n +x 2n +x n +1 deʃiv polinomom Q(x) = x 3 +x 2 +x+ Neka je n prirodan broj. Na i vrednost determinante reda n D n = Koja od jednaqina x 2 + y 2 + z 2 = 2011 i x 3 + y 3 + z 3 = 2011 ima vixe rexeƭa u skupu celih brojeva? Na produжetku stranice AC preko temena C trougla ABC (AB > AC) data je taqka B 1 tako da vaжi AB = AB 1. Simetrala BAC seqe pravu BC u taqki D. Kruжnica opisana oko trougla B 1 CD seqe kruжnicu opisanu oko trougla ABC u taqki E, E C. Dokazati da je tangenta kruжnice opisane oko trougla B 1 CD u taqki E paralelna stranici AC. Za koje n N je mogu e formirati relaciju prijateʃstva (relacija prijateʃstva je simetriqna) na skupu od n Ʃudi, tako da svaki qovek ima taqno 3 poznanika?

12 Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OKRUЖNO TAKMIQEƫE IZ MATEMATIKE Qetvrti razred A kategorija Odrediti sve funkcije f : R R koje zadovoʃavaju uslov f(x) 2011 xf(y) yf(x) x y za sve razliqite x,y R. Neka je f : (0, ) R ograniqena i diferencijabilna i neka za svako x (0, ) vaжi f(x) f (x) cosx. Dokazati da lim f(x) ne postoji. x U skupu celih brojeva rexiti jednaqinu x = 4y y y. Neka su R i r polupreqnici opisane i upisane kruжnice trougla ABC, redom. Kruжnica k a iznutra dodiruje opisanu kruжnicu u taqki A, a spoʃa dodiruje upisanu kruжnicu trougla ABC. Analogno su definisane k b i k c. Neka su r a,r b,r c polupreqnici kruжnica k a,k b,k c, redom. Dokazati da vaжi R r a r +4r a + R r b r+4r b + R r c r +4r c 3R 4r. Odrediti kada se dostiжe jednakost u prethodnoj nejednakosti. Odrediti sve parove (m,n) prirodnih brojeva, tako da je 3 n m i postoji tabla dimenzija m n takva da vaжi: 1 u svako poʃe table upisan je ceo broj; 2 zbir brojeva u bilo kom kvadratu 2 2 ove table je negativan; 3 zbir brojeva u bilo kom kvadratu 3 3 ove table je pozitivan. Zadatke detaʃno obrazloжiti.

13 Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OKRUЖNO TAKMIQEƫE IZ MATEMATIKE Prvi razred B kategorija Neka su AB i CD paralelne i neka je E preseqna taqka pravih AD i BC. Dokazati da se opisane kruжnice trouglova ABE i CDE dodiruju. ( 1 ) Ako za sve x R\{0,1} vaжi f(x)+f = x, odrediti f(2). 1 x Koliko rexeƭa ima jednaqina u skupu prostih brojeva? (3p+q 2 )r = 2010 Neka je O sredixte duжi AB, a E proizvoʃna taqka duжi AB. Neka C i D pripadaju kruжnici nad preqnikom AB, tako da su obe sa iste strane prave AB i vaжi AEC = BED. Dokazati da je qetvorougao CEOD tetivan. Na turniru je uqestvovalo n < 10 igraqa. Svaki igraq je igrao sa svakim taqno jednom. Za pobedu igraq dobija 1 poen, a za poraz 0 poena. Svaka utakmica se zavrxila pobedom jednog od igraqa. Nakon odigranog turnira ispostavilo se da je taqno jedan igraq imao neparan broj poena i da je bio plasiran na qetvrto mesto. Koliko je igraqa uqestvovalo na turniru? Zadatke detaʃno obrazloжiti.

14 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Drugi razred, B kategorija U skupu realnih brojeva rexiti jednaqinu x 6 x x 32+2x+1 = Dokazati da svi kompleksni brojevi z za koje vaжi ( ) z 2 Re = 0 z 1 pripadaju jednom krugu kompleksne ravni, a svi oni za koje vaжi ( ) z 2 Im = 0 z 1 pripadaju jednoj pravoj kompleksne ravni. Aleksandar i Milox igraju slede u igru: oni naizmeniqno upisuju koeficijente a,b,c (a,b 0) kvadratne jednaqine ax 2 +bx+c = 0. Aleksandar igra prvi i on dobija ako kvadratna jednaqina ima dva rexeƭa istog znaka, a Milox dobija u ostalim sluqajevima. Ko od Ƭih dvojice ima pobedniqku strategiju? (Broj 0 nije ni pozitivan ni negativan broj.) Iz temena B tupog ugla romba ABCD konstruisane su normale BE i BF na stranice AD i CD, redom. Ako je BE = BF = a i EF = b, odrediti duжinu stranice romba. Koliko ima petocifrenih brojeva takvih da im je dvocifreni poqetak deʃiv sa 2, trocifreni poqetak deʃiv sa 3, qetvorocifreni poqetak deʃiv sa 4 i ceo broj deʃiv sa 5? (k-tocifreni poqetak broja n je broj sastavʃen od k cifara najve e teжine broja n.)

15 20201 Tre i razred B kategorija Izraqunati Ako je 2cos40 cos20 sin20. a b = c d i a c = b d, dokazati da su vektori a d i b c kolinearni. Rexiti sistem jednaqina y = log 3 (x 2 ), 5 y +log 3 x = Presek pravilne qetvorostrane prizme i ravni koja prolazi kroz Ƭen vrh je romb sa oxtrim uglom α. Odrediti nagibni ugao te ravni prema ravni osnove prizme. Tegovi razliqitih masa strunama su zakaqeni za letvice. Masa letvice i masa strune se zanemaruju, pa se pod masom letvice smatra zbir masa okaqenih tegova. Letvice se mogu strunama priqvrx ivati za druge letvice pri qemu se taqka u kojoj struna drжi zakaqenu letvicu naziva oslonac. Zakaqena letvica se tretira kao teg. Sve taqke letvice u kojima su zakaqeni tegovi su na celobrojnim rastojaƭima od oslonca te letvice. Moment tega je proizvod Ƭegove teжine i rastojaƭa od oslonca letvice na kojoj se nalazi. Horizontalan poloжaj letvice oznaqava jednakost momenata optere eƭa na obe strane u odnosu na oslonac te letvice, pri qemu je momenat optere eƭa svake strane letvice jednak zbiru momenata tegova. Teжine tegova su razliqiti prirodni brojevi 1, 2, 3,..., n, pri qemu je n ukupan broj tegova. Sistem tegova sa naredne slike levo (tu je n = 5) ima obe horizontalne letvice, jer za gorƭu vaжi jednakost 3 3+(4+2) 1 = , a za doƭu vaжi 4 1 = 2 Za sistem tegova sa slike desno odrediti mase tegova, tj. na tegove treba upisati po jedan od brojeva 1,2,3,...,8. Da li je rexeƭe jedinstveno? Zadatke detaʃno obrazloжiti.

16 UQENIKA SREDƫIH XKOLA, Qetvrti razred, B kategorija Odrediti sve prirodne brojeve n za koje je polinom P(x) = x 3n +x 2n + x n +1 deʃiv polinomom Q(x) = x 3 +x 2 +x+ Dokazati da za svaki realan broj x > 1 vaжi nejednakost lnx > 2(x 1) x+1. Dat je oxtrougli trougao ABC. Oznaqimo sa B 1 i C 1 podnoжja visina iz temena B i C na stranice AC i AB. Neka je D podnoжje normale iz B 1 na AB i E preseqna taqka normale iz D na BC i visine BB 1. Dokazati da je prava EC 1 paralelna stranici AC. Koliko ima qetvorocifrenih brojeva abcd za qije cifre vaжi a < b < c < d? Neka je n prirodan broj. Dokazati da je mogu e izabrati bar 2 n 1 +n brojeva iz skupa {1,2,...,2 n } tako da za svaka dva razliqita izabrana broja x i y, Ƭihov zbir x+y nije delilac Ƭihovog proizvoda x y.

Prvi razred A kategorija

Prvi razred A kategorija 20201 Prvi razred A kategorija Na krakovima AC i BC jednakokrakog trougla ABC date su taqke M i N, redom, tako da je CM + CN = AC. Dokazati da sredixte duжi M N pripada sredƭoj liniji tog trougla koja

Διαβάστε περισσότερα

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1. 09.0200 Prvi razred A kategorija Ako je n prirodan broj, dokazati da 3n 2 + 3n + 7 nije kub nijednog prirodnog broja. U trouglu ABC je ABC = 60. Neka su D i E redom preseqne taqke simetrala uglova CAB

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija 18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi

Διαβάστε περισσότερα

Prvi razred, A kategorija

Prvi razred, A kategorija UQENIKA SREDƫIH XKOLA, 20201 Prvi razred, A kategorija Neka je E sredixte stranice CD kvadrata ABCD. Ako normala u taqki D na dijagonalu BD seqe pravu AE u taqki F, dokazati da su taqke B, C i F kolinearne.

Διαβάστε περισσότερα

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost. 00200 Prvi razred A kategorija Neka su a 1 < a 2 < < a n dati realni brojevi. Na i sve realne brojeve x za koje je izraz x a 1 + x a 2 + + x a n najmanji. Na i sve trojke međusobno razliqitih dekadnih cifara

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije OKRUЖNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije OKRUЖNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA 8.201 Prvi razred A kategorija Aca, Branka, Vera i Goran su od nastavnika matematike dobili zadatak da izraqunaju koliqnik dva pozitivna realna broja, i to: Aca da izraquna a 1 : a 2, Branka da izraquna

Διαβάστε περισσότερα

Prvi razred A kategorija

Prvi razred A kategorija Prvi razred A kategorija 1. Neka su A, B i C konaqni skupovi za koje vaжi Dokazati da tada vaжi A C + B C = A B. A B C A B. (Za skupove X i Y oznaqili smo X Y = (X \Y ) (Y \X), xto se naziva simetriqna

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

OKRUЖNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA, Prvi razred, A kategorija

OKRUЖNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA, Prvi razred, A kategorija UQENIKA SREDNjIH XKOLA, 19.0201 Prvi razred, A kategorija Da li postoje prirodni brojevi a, b, c takvi da je 2010 = (a + b) (b + c) (c + a)? U ravni su date kruжnice k 1 i k 2 i prava p koja seqe k 1 u

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije DRЖAVNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA 5. mart 2016.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije DRЖAVNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA 5. mart 2016. Prvi razred A kategorija 1. Neka je operacija,, na skupu G = {1, 2, 3,..., 2016} zadata donjom tablicom. 1 2 3 4 2016 1 5 5 5 5 5 2 1 2 5 5 5 3 4 3 5 5 5 4 5 5 5 5 5......... 2016 5 5 5 5 5 (Unutar tablice

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA 20201 Prvi razred A kategorija Za realne brojeve a, b, c vaжe nejednakosti b c a, c a b, a b c. Dokazati da je jedan od brojeva a, b, c jednak zbiru preostala dva. U trougao ABC sa stranicama BC = a, CA

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqka gimnazija u Beogradu Vektori. Milivoje Luki

Matematiqka gimnazija u Beogradu Vektori. Milivoje Luki Matematiqka gimnazija u Beogradu 30.01.2007. Vektori Milivoje Luki 1. Linearne kombinacije vektora Vektor v je linearna kombinacija vektora v 1, v 2,..., v n ako postoje skalari (odn. realni brojevi) λ

Διαβάστε περισσότερα

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQEƫA SREDƫOXKOLACA 2005/2006.

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQEƫA SREDƫOXKOLACA 2005/2006. DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQEƫA SREDƫOXKOLACA 005/006. Beograd VrƬaqka BaƬa 006 Organizaciju takmiqeƭa su pomogli: ORGANIZACIONI ODBOR 48. REPUBLIQKOG TAKMIQEƫA IZ MATEMATIKE.. 3. 4.

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

1 Pojam funkcije. f(x)

1 Pojam funkcije. f(x) Pojam funkcije f : X Y gde su X i Y neprazni skupovi (X - domen, Y - kodomen) je funkcija ako ( X)(! Y )f() =, (za svaki element iz domena taqno znamo u koji se element u kodomenu slika). Domen funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Paskalova teorema, pol i polara verzija 2.0:

Paskalova teorema, pol i polara verzija 2.0: askalova teorema, pol i polara verzija 2.0: 10.2.2015. uxan uki Teoreme kojima se ovde bavimo su u stvari tvrđenja iz projektivne geometrije, tako da imaju i dokaze unutar projektivne geometrije. Ipak,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Elementarna matematika Prvi domai zadatak 2017/18

Elementarna matematika Prvi domai zadatak 2017/18 Elementarna matematika Prvi domai zadatak 017/18 1 Na koliko naqina tri studenta studijskog programa matematika, tri studenta studijskog programa raqunarske nauke i tri studijskog programa fizika moemo

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti

POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, 004. Vladimir Balti Pojam polinoma. Prsten polinoma.. Dati su polinomi P (x) = x + x +, Q(x) = x 4 x +, R(x) = x x +. Proveriti da li za

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Potencija taqke. Duxan uki

Potencija taqke. Duxan uki Potencija taqke Duxan uki Neka su dati krug k i taqka u ravni. Posmatrajmo proizvoljnu pravu l kroz i njene preseqne taqke B i sa krugom k. Proizvod B ne zavisi od izbora prave l. Zaista, ako sa D oznaqimo

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Dvostruko prebrojavanje prva-4 verzija:

Dvostruko prebrojavanje prva-4 verzija: Dvostruko prebrojavanje prva- verzija: 0 Duxan uki Pod dvostrukim prebrojavanjem podrazumevamo prebrojavanje neke veliqine na dva naqina u cilju dobijanja neke relacije (ili kontradikcije) Evo jednog banalnog

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Planimetrija. Sličnost trouglova. GF 000 Dužine stranica trougla su 5cm, cm i 8cm. Dužina najduže stranice njemu sličnog

Διαβάστε περισσότερα

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQEƫA SREDƫOXKOLACA 2011/2012. Beograd, 2012.

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQEƫA SREDƫOXKOLACA 2011/2012. Beograd, 2012. DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQEƫA SREDƫOXKOLACA 2011/2012. Beograd, 2012. ORGANIZACIONI ODBOR 54. DRЖAVNOG TAKMIQEƫA IZ MATEMATIKE 1. Dr Radivoje Stojkovi 2. Jelena Popovi 3. ƨubica Popovi

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike Inverzija. Milivoje Luki

Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike Inverzija. Milivoje Luki Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava iz matematike 10.12.2005. Inverzija Milivoje Luki milivoje.lukic@gmail.com Inverzija sa centrom O i polupreqnikom r je preslikavanje ψ O,r : E 2 \{O} E 2

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Trigonometrija

Glava 1. Trigonometrija Glava 1 Trigonometrija 1.1 Teorijski uvod Neka su u ravni Oxy dati krug k = {x, y) R R : x +y = 1} i prava p = {x, y) R R : x = 1}. Predstavimo skup realnih brojeva na pravoj p, kao brojevnoj pravoj, tako

Διαβάστε περισσότερα

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 2015/2016

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 2015/2016 DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 015/016 Kraljevo, 016 Organizacioni odbor 58. Drжavnog takmiqenja iz matematike 1. Nenad Slavkovi, rukovodilac XU Kraljevo predsednik. Dr Dragoljub

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

1. APSOLUTNA GEOMETRIJA

1. APSOLUTNA GEOMETRIJA 1. APSOLUTNA GEOMETRIJA Euklidska geometrija izvedena sintetičkim metodom zasniva se na aksiomama koje su podeljene u pet grupa i to: aksiome rasporeda, aksiome incidencije, aksiome podudarnosti, aksiome

Διαβάστε περισσότερα

Seminar Druxtva matematiqara Srbije, Beograd, Polinomi u nastavi matematike u osnovnoj i sredƭoj xkoli

Seminar Druxtva matematiqara Srbije, Beograd, Polinomi u nastavi matematike u osnovnoj i sredƭoj xkoli Seminar Druxtva matematiqara Srbije, Beograd, 12.02.2017. Polinomi u nastavi matematike u osnovnoj i sredƭoj xkoli dr Vladimir Balti, Matematiqka gimnazija, baltic@matf.bg.ac.yu Polinomi su izuzetno bitna

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα

Aksiome podudarnosti

Aksiome podudarnosti Aksiome podudarnosti Postoji pet aksioma podudarnosti (tri aksiome podudarnosti za duži + dvije aksiome podudarnosti za uglove) III 1 Za svaku polupravu a sa početnom tačkom A i za svaku duž AB, postoji

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Kombinatorna geometrija verzija 1.7.1:

Kombinatorna geometrija verzija 1.7.1: Kombinatorna geometrija verzija 1.7.1: 16.10.016. Duxan uki Granica između kombinatorne geometrije i geometrije, odnosno kombinatorike, qesto je zamrljana. Pod kombinatornom geometrijom obiqno podrazumevamo

Διαβάστε περισσότερα

REXENjA ZADATAKA OKRUЖNOG TAKMIQENjENjA IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA, Prvi razred, A kategorija

REXENjA ZADATAKA OKRUЖNOG TAKMIQENjENjA IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA, Prvi razred, A kategorija REXENj ZDTK OKRUЖNOG TKIQENjENj IZ TETIKE UQENIK SREDNjIH XKOL, 8.0.009. Prvi razred, kategorija. naliza. Kakoje N 90, sledi da kruжnica nad kao preqnikom sadrжi i N. Konstrukcija. ko su i N simetriqne u odnosu

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Konstruktivni zadaci. Uvod

Konstruktivni zadaci. Uvod Svaki konstruktivni zadatak ima četri dijela: 1. Analiza 2. Konstrukcija 3. Dokaz 4. Diskusija Konstruktivni zadaci Uvod U analizi pretpostavimo da je zadatak riješen, i na osnovu slike (skice) rješenja,

Διαβάστε περισσότερα

i l 2, paralelne pravim l 1 i l 2, respektivno (sl. 1). Uoqimo ravan ϕ paralelnu ravni π, i neka ona seqe prave l 1 i l 2 u taqkama

i l 2, paralelne pravim l 1 i l 2, respektivno (sl. 1). Uoqimo ravan ϕ paralelnu ravni π, i neka ona seqe prave l 1 i l 2 u taqkama NASTAVA MATEMATIKE U SREDNjIM XKOLAMA Sinixa Gavrilovi GEOMETRIJSKA MESTA TAQAKA U PROSTORU Po I. F. Xariginu, geometrija je mo no sredstvo u razvitku liqnosti u najxirem pogledu. Ona razvija osobine liqnosti

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Ako dva trougla imaju dvije stranice proporcionalne i podudaran ugao izme du njih tada su ta dva trougla slična.

Ako dva trougla imaju dvije stranice proporcionalne i podudaran ugao izme du njih tada su ta dva trougla slična. Sličnost trouglova i Talesova teorema Definicija sličnosti trouglova Dva trougla ABC i A B C su slična ako su im sva tri ugla redom podudarna i ako su im a odgovarajuće stranice proporcionalne tj. = b

Διαβάστε περισσότερα

VEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je

VEKTORI. Nenad O. Vesi 1. = α, ako je VEKTORI Nenad O. Vesi 1 1 Uvod Odnos vektora AB, jednak je α CD ( AB CD ) = α, ako je AB = αcd. Teorema 1 (TEOREME BLIZANCI) Dat je trougao ABC i ta ke P i Q na pravama BC, CA redom i ta ke R i S na pravoj

Διαβάστε περισσότερα

Sli cnost trouglova i Talesova teorema

Sli cnost trouglova i Talesova teorema Sli cnost trouglova i Talesova teorema Denicija. Dva trougla ABC i A B C su sli cna ako su im sva tri ugla redom podudarna a i ako su im odgovaraju ce stranice proporcionalne tj. a = b b = c c. Stav 1.

Διαβάστε περισσότερα

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II Sličnost trouglova 1. Neka su dati krugovi k 1 (O 1, r 1 ), k 2 (O 2, r 2 ) i k 3 (O 3, r 3 ) takvi da k 1 dodiruje krug k 2 u tački P, k 2 dodiruje krug k

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

SREDNjOXKOLACA 2016/2017

SREDNjOXKOLACA 2016/2017 DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 016/017 Beograd, 017 Organizacioni odbor 59. Drжavnog takmiqenja iz matematike 1. Dejan Josipovi, direktor Devete gimnazije,,mihailo Petrovi

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Domai zadatak Zlatko Lazovi 30. decembar 2016. verzija 1.1 Sadraj 1 METRIQKI PROSTORI 2 1 1 METRIQKI PROSTORI a) Neka je (M, d) metriqki prostor i neka je (x

Διαβάστε περισσότερα

EUKLIDSKA GEOMETRIJA

EUKLIDSKA GEOMETRIJA EUKLIDSKA GEOMETRIJA zadaci za vežbe AKSIOMATSKO ZASNIVANJE EUKLIDSKE GEOMETRIJE 1. Ako dve razne ravni imaju zajedničku tačku tada je njihov presek prava. Dokazati. 2. Za svake dve prave koje se seku

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 2010/2011. Beograd, 2011.

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 2010/2011. Beograd, 2011. DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 010/011. Beograd, 011. Organizacioni odbor 53. Drжavnog takmiqenja iz matematike 1. Profesor dr Zoran Kadelburg, predsednik DMS. Marko Radovanovi,

Διαβάστε περισσότερα

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 2013/2014. Nix, 2014.

DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 2013/2014. Nix, 2014. DRUXTVO MATEMATIQARA SRBIJE MATEMATIQKA TAKMIQENjA SREDNjOXKOLACA 013/014. Nix, 014. Organizacioni odbor 56. Drжavnog takmiqenja iz matematike 1. Profesor dr Aleksandar Lipkovski, predsednik DMS. Ljiljana Zlatanovi,

Διαβάστε περισσότερα

Polinomske jednaqine

Polinomske jednaqine Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava, xk.g. 2005/06. Polinomske jednaqine 13.6.2006. Naslov se odnosi na određivanje polinoma po jednoj ili vixe promenljivih (sa npr. realnim ili kompleksnim

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 { fiziqka hemija

Matematika 1 { fiziqka hemija UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET Matematika 1 { fiziqka hemija Vektori Tijana Xukilovi 29. oktobar 2015 Definicija vektora Definicija 1.1 Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih dui koje imaju

Διαβάστε περισσότερα

O trouglu. mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš

O trouglu. mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš O trouglu mr Radmila Krstić, asistent Prirodno-matematički fakultet, Niš O trouglu 2 O TROUGLU Trougao je nezaobilazna tema kako osnovne tako i srednje škole. O trouglu se skoro sve zna. Navodimo te činjenice.

Διαβάστε περισσότερα