1 / 47. Matematičko modeliranje u biologiji 3. MODEL BIOREAKTORA
|
|
- Ἐλισάβετ Καλύβας
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 1 / 47 Matematičko modeliranje u biologiji 3. MODEL BIOREAKTORA
2 2 / 47 Model bioreaktora Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka 3.1. Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka Ukoliko nema ogranićenja na hranjive sastojke, rast je opisan s P = b P Količina hrane ograničena (ne obnavlja se) povećanjem populacije, smanjuje se količina (dostupnost) hrane smanjuje se brzina rasta
3 Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka 3 / 47 Označimo S(t) - koncentracija hranjivih sastojaka P(t) - koncentracija populacije Napomena. volumen S(t) - ukupna količina hranjivih sastojaka N(t) = volumen P(t) - ukupna veličina populacije Brzina rasta (b) ovisi o S b(s)
4 4 / 47 Model bioreaktora Pretpostavke na b(s) Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka S = 0 - nema hranjivih sastojaka nema rasta b(0) = 0 Količina hrane neograničena - S = eksponencijalni rast b( ) = V Najjednostavnija funkcija b koja zadovoljava b(0) = 0 i b( ) = V je b(s) = V S K + S
5 5 / 47 Jackues Monod Model bioreaktora Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka 1910, Pariz, Francuska 1976.,Cannes, Francuska Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu Jedan od utemljitelja molekularne biologije J. Monod (1949). The growth of bacterial cultures, Ann. Rev. Microbiol., 3, Proučavao brzinu rasta kultura bakterija Escherichia Coli K12. Ovisnost brzine rasta o koncentraciji hranjivih sastojaka (glukoza) Za konstantnu koncentraciju glukoze (S), brzina rasta je konstantna: P = b(s) P. Eksperimentalno utvr divao specifičnu brzinu rasta za danu koncentraciju glukoze
6 Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka 6 / 47 Eksperimentalno utvr dena veza izme du specifične brzine rasta i koncentracije hranjivih sastojaka: b(s) = V S K + S Monodova funkcija V - maksimalna specifična brzina rasta K - polusaturacijska konstanta = koncentracija supstrata na kojoj je specifična brzina rasta jednaka polovici maksimalne Sada je brzina rasta populacije dana s P (t) = V S(t) K + S(t) P(t)
7 Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka 7 / 47 Zakon o održanju mase: ukupna masa sustava je konstantna Sva hrana se pretvara u biomasu. Masa populacije = volumen P(t) m P (m P masa jedne stanice) Masa hranjivih sastojaka = volumen S(t) m S (m S jedinična masa hranjivih sastojaka) Definirajmo Y = m S m P volumen P(t) m P + volumen S(t) m S = const Y S(t) + P(t) = const d [Y S(t) + P(t)] = 0 dt S (t) = P (t) Y S(t) P(t) = V K + S(t) Y
8 Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka Monodov model P (t) = V S(t) K + S(t) P(t) S (t) = V S(t) P(t) K + S(t) Y P t S t Vrijeme 8 / 47
9 Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka Iz slijedi Y S + P = C S = 1 (C P) Y P = V S K + S P = V Y C P K + 1 Y (C P)P = V (C P) K Y + C P P P = V (C P) K Y + C P P 9 / 47
10 Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka 10 / 47 Model dobro opisuje eksperimentalne podatke. Podaci za rast E. coli P t
11 11 / 47 Model bioreaktora Fazni portret sustava. Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka - Parametarski graf {(S(t), P(t)) t 0} Monodov model: P + Y S = C Linearna veza. C je definiran početnim uvjetima: C = P(0) + Y S(0) = P 0 + Y S 0
12 Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka 12 / P P t S t
13 Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka 13 / P
14 14 / 47 Model bioreaktora Fazni portret za Monodov model Model rasta s ograničenjem hranjivih sastojaka P
15 Rast i mirovanje 15 / Rast i mirovanje Kada su hranjivi sastojci potrešeni (nedostupni), stanice mogu prijeći u stanje mirovanja (engl. quiescence). U tom stanju mogu biti dugo vremena. Uvodimo još jednu populaciju stanica (stanice u mirovanju), Q: S - koncentracija (ograničenih) hranjivih sastojaka P - populacija stanica u rastu (koncentracija) Q - populacija stanica u mirovanju (koncentracija)
16 Rast i mirovanje 16 / 47 Model izvodimo iz prijašnjeg modela: S = V S P K + S Y P = V S K + S P Q Q =? Napomena. Stanice u mirovanju ne troše hranjive sastojke. S ne ovisi o Q
17 17 / 47 Model bioreaktora Rast i mirovanje Pretpostavke: Brzina prijelaza iz P Q je proporcionalna P Brzina prijelaza iz Q P je proporcionalna Q Obje ovise o S (koncentarciji hranjivih sastojaka): Q = α(s)p β(s)q Izbor funkcija α(s) i β(s): Ako ima dovoljno hranjivih sastojaka (S velik) α(s) 0 i β(s) > 0 Ako nema hranjivih sastojaka (S 0) α(s) > 0 i β(s) 0 α(0) > 0, α( ) = 0 i β(0) = 0, β( ) > 0 α(s) = S i β(s) = S 1 + S
18 Rast i mirovanje 18 / 47 Model: S = V S P K + S Y P = V S P α(s)p + β(s)q K + S Q = α(s)p β(s)q Napomena. Ukoliko umjesto mirovanja imamo umiranje. Nema povratka Q P, β 0
19 Rast i mirovanje 19 / 47 S t P t Q t
20 20 / 47 Model bioreaktora 3.3. Chemostat model Chemostat model Monodov model - rast u zatvorenom sustavu. Nema dotoka hrane ili uklanjanja dijela populacije. Kulturu stanica je moguće uzgajati u fiksiranom volumenu gdje se hranjivi sastojci konstantno obnavljaju protokom medija kroz njih.
21 Chemostat model 21 / 47 U komori se, u mediju, nalaze stanice i hranjivi sastojci (supstrat) Izmješani su idealno (koncentracija stanica i hranjivih sastojaka u komori je uniformna) Supstrat konstantnim tokom dotječu u komoru Istom brzinom sadržaj komore istječe, održavajući volumen konstantnim ω - brzina ispiranja (engl. washout rate) = brzina toka (volumen/vrijeme) / volumen komore
22 Chemostat model 22 / 47 Ovakav bioreaktor se naziva chemostat ( Chemical environment is static) ili CSTR ( continuosly stirred tank reactor) Dotok hranjivih sastojaka/supstrata se može regulirati Tako der se može regulirati temperatura, dovod kisika,... može se uzgajati više populacija (u različitom me duodnosu) biološki model za složene ekosustave
23 Izvod modela Model bioreaktora Chemostat model Promjena koncentracije supstrata: Q = dotok iz spremnika - potrošnja populacije - ispiranje Promjena koncentracije populacije: P = dioba - ispiranje brzina diobe: V S P (Monodova funkcia) K + S brzina potrošnje supstrata: V S P K + S Y brzina dotoka supstrata: ω S 0 Ukupan dotok (brzina): ω ν (ν - volumen komore) Ukupan dotok supstrata: ω ν S 0 Povećanje koncentracije supstrata: ω ν S 0 /ν = ω S 0 Ukupno istjecanje (brzina): ω ν (= ukupan dotok) Istjecanje - populacija: ω P(t) Istjecanje - supstrat: ω S(t) 23 / 47
24 Chemostat model. Model bioreaktora Chemostat model S = V S P K + S Y + ω S 0 ω S P = V S K + S P ω P S t P t / 47
25 25 / 47 Biofilm. Model bioreaktora Chemostat model Tijekom rasta u komori stanice se mogu početi lijepiti za stijenku komore. Biofilm. Sada se u komori nalaze stanice koje slobodno plutaju u mediju (P) stanice priljepljene za zid komore (Q) Stanice priljepljene za zid komore imaju drugačiju potrošnju hranjivih sastojaka (manja dostupnost) manja specifična brzina rasta ne istječu s medijem iz komore Stanice se priljepljuju za stijenku komore brzinom α = α(s) (prijelaz iz populacije P u populaciju Q) Uslijed protoka medija, stanice se odljepljuju od stijenke komore brzinom β = β(s) (prijelaz iz populacije Q u populaciju P)
26 Chemostat model 26 / 47 Model: S = V S P K + S Y V Q S P K Q + S Y ω (S S 0) S P = V S P ω P α(s) P + β(s) Q K + S Q = V Q S P + α(s) P β(s) Q K Q + S
27 Chemostat model 27 / 47 S t P t Q t
28 28 / 47 Model bioreaktora Chemostat model Hranidbeni lanac. Rast s ograničenim hranjivim sastojcima U posudi su tri vrste mikroba (P 1, P 2, P 3 ). Populacija P 1 konzumira supstrat S 1 koji koji se nalazi u posudi. P 1 proizvodi supstrat S 2 za populaciju P 2 P 2 proizvodi supstrat S 3 za populaciju P 3 S 1 P 1 S 2 P 2 S 3 P 3 Populacija P 1 supstrat S 2 proizvodi brzinom m 2 Populacija P 2 supstrat S 3 proizvodi brzinom m 3
29 29 / 47 Model bioreaktora Krenut ćemo od Monodovog nodela. Chemostat model Pretpostavljamo da sve stanice proizvode suptrat. Izvedimo jednadžbu za populaciju P 1. Rast populacije je opisan s: Proizvodnja supstrata: m 2 P 1. Promjena supstrata S 1 : P 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 Jednadžbe: S 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 Y 1 m 2 Y 1 P 1 P 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 S 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 Y 1 m 2 Y 1 P 1
30 Chemostat model 30 / 47 Druga populacija analogno. Povećanje koncentracije supstrata: m 2 P 1. P 2 = V 2 S 2 K 2 + S 2 P 2 S 2 = m 2 P 1 V 2 S 2 K 2 + S 2 P 2 Y 2 m 3 Y 2 P 2 Isto i za populaciju P 3, jedino što nema proizvodnje supstrata: P 3 = V 3 S 3 K 3 + S 3 P 3 S 3 = m 3 P 2 V 3 S 3 K 3 + S 3 P 3 Y 3
31 Chemostat model 31 / 47 Model: S 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 Y 1 m 2 Y 1 P 1 P 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 S 2 = m 2 P 1 V 2 S 2 K 2 + S 2 P 2 Y 2 m 3 Y 2 P 2 P 2 = V 2 S 2 K 2 + S 2 P 2 S 3 = m 3 P 2 V 3 S 3 K 3 + S 3 P 3 Y 3 P 3 = V 3 S 3 K 3 + S 3 P 3
32 Chemostat model 32 / 47 P 1 t P 2 t P 3 t Populacija se smanjuje!
33 Chemostat model 33 / 47 S1 t S2 t S3 t Negativne koncentracije supstrata!
34 Chemostat model Stanice proizvode supstrat i kada više nemaju svojih hranjivih sastojaka! Treba koristiti model s uključenim stanicama u mirovanju. Supstrat proizvode samo aktivne stanice. Kada nema hranjivih sastojaka, stanice su u stanju mirovanja i nema proizvodnje supstrata. Zadatak Modificirajte prethodni model tako da uključite i populaciju stanica u mirovanju. 34 / 47
35 35 / 47 Rješenje. Model bioreaktora Chemostat model S 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 Y 1 m 2 Y 1 P 1 P 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 α 1 (S 1 ) P 1 + β 1 (S 1 ) Q 1 Q 1 = α 1 (S 1 ) P 1 β 1 (S 1 ) Q 1 S 2 = m 2 P 1 V 2 S 2 K 2 + S 2 P 2 Y 2 m 3 Y 2 P 2 P 2 = V 2 S 2 K 2 + S 2 P 2 α 2 (S 2 ) P 2 + β 2 (S 2 ) Q 2 Q 2 = α 2 (S 2 ) P 2 β 2 (S 2 )Q 2 S 3 = m 3 P 2 V 3 S 3 K 3 + S 3 P 3 Y 3 P 3 = V 3 S 3 K 3 + S 3 P 3 α 3 (S 3 ) P 3 + β 3 (S 3 ) Q 3 Q 3 = α 3 (S 3 ) P 3 β(s 3 )Q 3
36 Chemostat model 36 / 47 P 1 t S1 t P 2 t S2 t P 3 t S3 t Negativne koncentracije supstrata!
37 Chemostat model 37 / 47 I dalje se troši supstrat kada ga nema. Modificirajmo proizvodnju supstrata. Ako nema supstrata S 1 onda nema niti proizvodnje supstrata S 2. Proizvodnja: S S 1 m 2 P 1 S S 2 m 3 P 2
38 Chemostat model 38 / 47 P 1 t S1 t P 2 t S2 t P 3 t S3 t
39 Chemostat model 39 / 47 Ako na isti način modificiramo model rasta s ograničenjem (bez populacije stanica u mirovanju) dobijamo Model: S 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 Y 1 S S 1 m 2 Y 1 P 1 P 1 = V 1 S 1 K 1 + S 1 P 1 S 2 = S S 1 m 2 P 1 V 2 S 2 K 2 + S 2 P 2 Y 2 S S 2 m 3 Y 2 P 2 P 2 = V 2 S 2 K 2 + S 2 P 2 S 3 = S S 2 m 3 P 2 V 3 S 3 K 3 + S 3 P 3 Y 3 P 3 = V 3 S 3 K 3 + S 3 P 3
40 Chemostat model 40 / 47 P 1 t S1 t P 2 t S2 t P 3 t S3 t
41 41 / Domaća zadaća Model bioreaktora Chemostat model Izvedite model hranidbenog lanca s tri populacije za rast u chemostatu.
42 42 / 47 Model bioreaktora 4.4. Model infuzije lijeka Model infuzije lijeka Modifikacija chemostat modela se može iskoristiti kao jednostavan model utjecaja lijeka u krvi (npr. kemoterapija). Ovdje je S 0 - koncentracija lijeka u krvi koja ulazi u organ (u chemostat modelu je to bila oznaka za koncentraciju hranjivih sastojaka).
43 Model infuzije lijeka 43 / 47 P(t) - broj stanica izloženih lijeku (pretpostavka: sve su stanice jednake mase) V volumen krvi u organu, tj. volumen krvi u području u kojem se stanice tretiraju. F = F in = F out - brzina protoka krvi (l/s) S 0, S(t) - koncentracija lijeka Pretpostavka: stanice i lijek u organu su dobro izmiješani. Realističniji modeli npr. uključuju da lijek djeluje samo na vanjske stanice tumora. F je brzina toka krvi koja arterijom dolazi u organ i izlazi iz njega..
44 Model infuzije lijeka 44 / 47 Glavna razlika u odnosu na chemostat model: stanice se razmnožavaju brzinom koja je, u principu, nezavisna o lijeku. ali lijek ima negativni utjecaj na rast populacije stanica ubijajući ih. Brzinu ubijanja opisujemo nekom funkcijom K (S). krv na izlazu sadrži samo (neiskorišteni) lijek a ne i stanice. Pretpostavke su: stanice se razmnožavaju eksponencijalno brzina ubijanja je proporcionalna s K (S) P.
45 Model infuzije lijeka 45 / 47 Uočimo da je brzina ubijanja stanica modelirana s K (S) P. Broj ubijenih stanica u jedinici vremena ovisi o ukupnom broju stanica. Povećanjem broja stanica očekujemo i povećanje broja ubijenih stanica K (S) P je najjednostavnija funkcija koja to opisuje (parsimonija!)
46 46 / 47 Chemostat model: Model bioreaktora Model infuzije lijeka P = K (S)P ωp S = K (S) P Y + ω(s S 0) Rast populacije ne ovisi o koncentraciji lijeka (S): = K (S)P kp Nema otjecanja stanica: = ωp 0 Model infuzije lijeka: P = kp K (S)P S = αk (S)P + ω(s S 0 )
47 Model infuzije lijeka 47 / 47 Kako definirati funkciju K (S)? K (0) = 0 i K ( ) = β < = K (S) = βs a + S. Zadatak. Modificirajte model. Pretpostavku o eksponencijalnom rastu zamijenite logističkim ili Gompertzovim modelom.
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραFunkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότερα( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
Διαβάστε περισσότεραKombinirajući gornja razmatranja, zaključujemo da za prirast količine kulture NV u malom vremenskom intervalu od t do t + t vrijedi:
Dinamika kemostata Kemostat se sastoji od komore u kojoj je, u svakom trenutka, dobro izmiješana otopina neke kulture (bakterije) i hranjivih tvari stalnog ukupnog obujma. To se postiže tako da iz spremnika
Διαβάστε περισσότερα5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα3 Populacija i uzorak
3 Populacija i uzorak 1 3.1 Slučajni uzorak X varijabla/stat. obilježje koje izučavamo Cilj statističke analize na osnovi uzorka izvesti odredene zaključke o (populacijskoj) razdiobi od X 2 Primjer 3.1.
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj
Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραUvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότερα1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ
Deformaije . Duljinska (normalna) deformaija. Kutna (posmina) deformaija γ 3. Obujamska deformaija Θ 3 Tenor deformaija tenor drugog reda ij γ γ γ γ γ γ 3 9 podataka+mjerna jedinia 4 Simetrinost tenora
Διαβάστε περισσότεραDeformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε
Deformae. Duljinska (normalna) deformaa. Kutna (posmina) deformaa. Obujamska deformaa Θ Tenor deformaa tenor drugog reda 9 podatakamjerna jedinia Simetrinost tenora deformaa 6 podataka 4. Duljinska deformaa
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραMatematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO
Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se
Διαβάστε περισσότεραSume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραDužina luka i oskulatorna ravan
Dužina luka i oskulatorna ravan Diferencijalna geometrija Vježbe Rješenja predati na predavanjima, u srijedu 9. ožujka 16. god. Zadatak 1. Pokazati da je dužina luka invarijantna pod reparametrizacijom
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότερα