3. TELEKOMUNIKACIJSKI VODOVI Prijenos električnih signala po vodu

Transcript

1 3. TELEKOMNKACJSK VODOV 3.. Prijnos lktričnih signala po vodu Prijnos lktričnih signala po TK vodu moguć j na dva osnovna načina - analogni i digitalni. Pri analognom načinu, vličina lktričnog signala nprkidno slijdi promjn vličin, koja prdstavlja informaciju (npr. prijnos govora u niskofrkvntnoj tlfoniji). Pri digitalnom načinu informacij s prtvaraju u diskontinuirani niz različitih lktričnih signala, pri čmu j za svaku vrstu informacij usvojna odrđna kombinacija tih signala tj. kôd. Obično s korist dvij vrst signala: sa strujom i bz nj, ili, izražno brojčano: i. S obzirom na to da s korist dva broja, takav način kodiranja naziva s binarni, a sam prijnos informacij pomoću kombinacij brojva - digitalni. Elktričn karaktristik vodova, koj dfiniraju njihov prijnosn mogućnosti, nazivaju s paramtri prijnosa. Razlikuju s primarni i skundarni paramtri prijnosa Primarni paramtri prijnosa po žičnim vodovima Primarni paramtri prijnosa po žičnim vodovima glavn su lktričn karaktristik koj dfiniraju prijnos. Oni n ovis o naponu ni o struji, ngo su odrđni jdino konstrukcijom voda, upotrijbljnim matrijalom i frkvncijom lktričnog signala koji s prnosi po vodu. Vlastiti otpor R Vlastiti otpor R svojstvo j vodiča da s odupir prolažnju lktričn struj. Ovisi o vrsti matrijala (spcifični otpor uvjtovan oblikom atomsk rštk i brojm slobodnih lktrona), duljini i prsjku vodiča, tmpraturi okolin i o frkvnciji prnošnog lktričnog signala. Jdinica j Ohm (Ω). Otpor vodiča na istosmjrnu struju izračunava s pomoću izraza: l R ρ [Ω] S ρ spcifični otpor vodiča [Ωmm /m] l duljina vodiča [m] π S d površina prsjka vodiča [mm ] 4 d promjr vodiča [mm] Ako s vodič sastoji od viš tanjih vodiča od istog matrijala, zajdno uprdnih (pltnica) (sl. 3..), otpor s izračunava pomoću izraza: Slika 3.. Višžilna pltnica

2 l R ρ n S [Ω] ρ spcifični otpor vodiča [Ωmm /m] l duljina pltnic [m] n broj vodiča u pltnici π S d površina prsjka pojdinih vodiča u pltnici [mm ] 4 d promjr pojdinih vodiča [mm] spravak vrijdnosti otpora vodiča s obzirom na tmpraturu obavlja s pomoću izraza: R [ ( )] t R α t [Ω] R t otpor vodiča na tmpraturi t [Ω] R otpor vodiča na tmpraturi C [Ω] α t tmpraturni koficijnt vodiča tmpratura na kojoj s nalazi vodič [ C] Otpor vodiča za izmjničnu struju u području niskih frkvncija (do 5 KHz) izračunava s pomoću izraza: R R [ F( ) ][Ω] području visokih frkvncija (viš od 5 KHz) na povćanj otpora osim skin fkta djluj i fkt blizin vodiča, pa s otpor izračunava pomoću izraza: d ku G( ) ( ) a R R F [Ω] d H ( ) a R otpor vodiča za istosmjrnu struju [Ω] F() koficijnt povćanja otpora zbog gubitaka od vrtložnih struja nastalih djlovanjm unutarnjga magntskog polja (skin fkt) G() koficijnt povćanja otpora zbog gubitaka od vrtložnih struja nastalih zbog fkta blizin u dolaznom vodiču H() koficijnt povćanja otpora uslijd gubitaka od vrtložnih struja nastalih zbog fkta blizin u odlaznom vodiču k u koficijnt uprdanja (postoji dijagram k u za razn vličin odnosa d a, a u funkciji od vrst lmnta uprdanja) d promjr vodiča [mm] a razmak izmđu srdišta vodiča [mm] r π µ r f 7 ρ r polumjr vodiča [mm] f frkvncija prnošn struj [Hz] µ r rlativna prmabilnost vodiča ρ spcifični otpor vodiča [Ωmm /m], 5 d f za bakrni vodič, 8 d f za aluminijski vodič

3 Vlastiti induktivitt L Vlastiti induktivitt L svojstvo j vodiča da s odupir promjnama strujnog stanja induciranjm lktromotorn sil samoindukcij, što izaziva fazni pomak (struja kasni za naponom), a to s pri prijnosu osjća kao prividni otpor. Ovisi o vrsti matrijala (prmabilnosti ), dimnzijama i razmaku vodiča t frkvnciji prnošnog signala. Jdinica j Hnry (H). Općnito: a d 4 L ku 4ln Q( ) [H/km] d k u koficijnt uprdanja Q() koficijnt koji uzima u obzir utjcaj skinfkta Vlastiti kapacitt C Kapacitt C svojstvo j vodiča da mož na sb pruzti odrđnu količinu lktricitta ako na njga djluj napon. Pritom dolazi do stvaranja faznog pomaka (napon kasni za strujom), a to s pri prijnosu osjća kao prividni otpor. Ovisi o dimnzijama i vrsti matrijala vodiča (dilktričnosti ε ε o ε r ) t o razmaku izmđu vodiča. Jdinica j Farad (F). Približno: S C ε [F] d ε dilktričnost izolacij [F/m] S površina prsjka vodiča [m ] d razmak izmđu vodiča [m] Općnito: ku ε r 6 C [F] a 36 ln ψ d k u koficijnt uprdanja ψ koficijnt utjcaja uzmljnoga kovinskog plašta Vodljivost izolacij G Vodljivost izolacij G svojstvo j izolacij da upija odnosno propušta jdan dio struj koja tč kroz vodič. Vodljivost izolacij ovisi o otporu izolacijskog matrijala, kapacittu voda, frkvnciji prnošnog signala i dilktričnim gubicima u izolacijskom matrijalu. Jdinica j Simns (S). Vodljivost izolacij izračunava s pomoću izraza: GG G ~ [S/km] G vodljivost izolacij za istosmjrnu struju [S/km] R i G ~ ω. C. tgδ vodljivost izolacij za izmjničnu struju [S/km] R i otpor izolacij [Ωkm]

4 C kapacitt voda [F/km] tg δ dilktrični gubici u izolaciji ωπ. f kružna frkvncija signala [Hz] f frkvncija signala [Hz] Na stvarnom TK vodu navdni su primarni paramtri prijnosa (R, L, C i G), rasporđni jdnoliko po cijloj duljini voda, pa s i izražavaju po jdinici duljin. Ako s mđutim TK vod žli prikazati pomoću nadomjsn lktričn shm, onda s u toj shmi primarni paramtri prijnosa prikazuju koncntrirano (sl. 3.). Slika 3.. Nadomjsna shma tlkomunikacijskog voda 3... Skundarni paramtri prijnosa po žičnim vodovima Skundarni paramtri prijnosa po žičnim vodovima lktričn su karaktristik, koj pobliž dfiniraju prijnos, a ovis o primarnim paramtrima prijnosa. Da bi s skundarni paramtri prijnosa mogli izvsti računski, mora s prtpostaviti da j TK vod homogn, tj. da j po čitavoj duljini ist konstrukcij i da ima ist lktričn karaktristik, pa ga s mož zamisliti kao konačan broj lmntarnih isjčaka i analizirati naponsk i strujn razmjr na nadomjsnoj shmi lmntarnog isjčka voda duljin na udaljnosti od izvora (sl. 3.3.). Slika 3.3. Nadomjsna shma isjčka iz TK voda Napon i struja na bilo kojmu mjstu voda su funkcij duljin i vrmna odnosno (, t) (, t) S obzirom na duljinu voda, dolazi do odrđnog pada napona du, t smanjnja struj di: di du r i l dt du di g u c dt

5 T jdnadžb dovod s u difrncijalni oblik tako da ih s podijli s i dobivaju s opć (parcijaln) difrncijaln jdnadžb voda: du di r i l dt di du g u c dt pri čmu j u u (, t) napon, a i i (, t) struja na mjstu voda, t u vrmnu t. Ako s radi o utitranom stanju uz sinusnu pobudu, onda s račun pojdnostavnjuj, jr s mož oprirati samo s komplksnim vrijdnostima napona i struj. vođnjm: j ω u R ( ) t [ ] [ ] j ω ( t i R ) dobivaju s iz sustava općih (parcijalnih) jdnadžbi - jdnadžb voda za stacionarno stanj: d d jωt jωt ( ) jωt d( ) R L dt jωt jωt ( ) jωt d( ) G C dt jωt n ovisi o udaljnosti, a d dt faktor jωt, on s mož brisati t ostaj: d ( R jωl) d G jωc jωt jωt jω, pa kako svi članovi jdnadžbi imaju ( ) Ponovnim difrnciranjm jdnadžbi po i zamjnom i s njihovim značnjima dobiva s: d d d ( R jω L) ( R jωl) ( G jωc) γ d ( G jω C) ( G jωc) ( R jωl) γ Konstanta prostiranja signala po vodu γ zraz ( R jω L) ( G jωc) naziva s konstanta prostiranja. Ona dfinira promjnu lktričnog signala duž voda po amplitudi (prigušnj α) i po fazi (fazni pomak β). Konstanta prostiranja rast s frkvncijom, jr rastu i prigušnj i fazni pomak. Konstanta promjn amplitud signala (prigušnj) α Konstanta prigušnja α prdstavlja ralni dio konstant prostiranja γ i dfinira promjnu amplitud lktričnog signala duž voda, tj. pokazuj za koliko s smanji amplituda signala na jdan kilomtar duljin voda. Opći izraz za konstantu prigušnja j: ( R ω L ) ( G ω C ) ( RG ω ) α LC R otpor voda [Ω/km] C kapacitt voda [F/km]

6 L induktivitt voda [H/km] G vodljivost izolacij voda [S/km] ωπf kružna frkvncija signala [Hz] Jdinica za konstantu prigušnja, izračunanu po ovoj jdnadžbi, j Npr/km ( Np/km). kupno prigušnj voda računa s po izrazu aα. l [Np] Jdinica za ukupno prigušnj j Npr (Np) i on prdstavlja prirodni logaritam odnosa napona ili struja na počtku i na kraju voda (sl. 3.4.). a ln ln [Np] Slika 3.4. Prigušnj tlkomunikacijskog voda Prigušnj s mđutim čsto iskazuj i kao dkadski logaritam odnosa snaga na počtku i na kraju voda: P a log n P tom slučaju j jdinica Bll (B), odnosno obično s koristi dst puta manja jdinica - dcibl (db). npr i dcibl su sličn jdinic, jr obj pokazuju logaritamski odnos napona, struja ili snaga, s tim što j npr dfiniran pomoću prirodnog logaritma odnosa napona odnosno struja, a dcibl pomoću dkadnog logaritma odnosa snaga. žičnim vzama korištn su podjdnako obj jdinic, i npr i dcibl, s tim što j u vćm dijlu Europ korištn npr, dok j u SAD i u nkim uropskim zmljama (Vlika Britanija, Blgija i Nizozmska) korištn dcibl. bžičnim vzama sv su zmlj koristil dcibl. Na V. zasjdanju CCTT u Mar dl Plati 968. godin prporučno j da s za prigušnj koristi samo dcibl. Tim su s otklonil mnog potškoć pri ksploataciji kombiniranih prijnosnih sustava (dijlom žičnih, dijlom bžičnih), omogućuj s unifikacija mjrnih urđaja t olakšava mđusobno sporazumijvanj spcijaliziranog osoblja. Da bi s olakšala prtvorba pojdinih izraza za prigušnj, daju s njihovi opći oblici izražni i u nprima i u dciblima: a ln [ Np] log [ B] log [ db] P P P a log ln P P P [ B] log [ db] [ Np] a izravno prračunavanj npra u dcibl i obrnuto korist slijdći odnosi: Np, B 8, db B db.593 Np db, B,59 Np Konstanta promjn faz signala (fazni pomak) β Konstanta promjn faz β prdstavlja imaginarni dio konstant prostiranja γ i dfinira promjnu faz lktričnog signala duž voda, tj. pokazuj za koliko s

7 promijni faza signala na jdan kilomtar duljin voda. Opći izraz za odrđivanj fazn konstant j ( ) ( ) ( ) LC RG C G L R ω ω ω β Jdinica za konstantu promjn faz j radijan/kilomtar (rad/km). nač j radijan jdnak π [ ]. Brzina prijnosa signala po vodu v Brzina prijnosa signala po vodu v pokazuj brzinu kojom s signal širi po vodu. Odrđuj s izrazom: β π β ω f v Jdinica za brzinu prijnosa j kilomtar/skunda (km/s). Prthodn difrncijaln jdnadžb za d i d harmoničnog su tipa, pa njihovo opć rjšnj glasi: B A γ γ D C γ γ gdj su A, B, C i D konstant intgriranja koj s mogu odrditi iz graničnih uvjta. Ako napon i struja na počtku voda imaju vrijdnosti i, pri jdnadžb općg rjšnja dobivaju oblik: B A D C vrštnjm u difrncijaln jdnadžb dobiva s ( ) ( ) ( ) L j R D C L j R B A ω ω γ γ ( ) ( ) ( ) C j G B A C j G D C ω ω γ γ Rjšavajući t jdnadžb, dobivaju s sljdć vrijdnosti konstanti intgriranja: c A c B c C c D Ako s t konstant uvrst u prthodn jdnadžb, dobiva s c c γ γ c c γ γ Drug komponnt u tim jdnadžbama prdstavljaju upadn valov napona i struj, a prv komponnt - odbijn valov. Na bskonačno dugom vodu nma rflksij, pa jdnadžb dobivaju oblik: γ γ

8 Valni ili karaktristični otpor k Vličina k prdstavlja odnos izmđu napona i struj u bilo kojoj točki voda. Odrđuj s pomoću izraza: R jωl k G jωc k 4 R G ω L ω C u i Jdinica za karaktristični otpor j Ohm (Ω). Ako lktrični signal na svom putu po vodu nailazi na promjn karaktrističnog otpora, dolazi do njgova djlomičnog ili potpunog odboja. Vličinu tog odboja ili rflksij pokazuj tzv. faktor rflksij p, koji s odrđuj pomoću izraza: p Pritom mož nastati viš slučajva:, p prilagođivanj, bz rflksij, p, kratko spojni vod, p-, otovrn vod <, <p< nprilagođnj, djlomična >, -<p< rflksija Povćanj prigušnja zbog rflksij mož s odrditi pomoću izraza: a ln tlkomunikacijama s uglavnom radi s malim naponima i strujama, pa j vrlo važno da postoji dobro prilagođnj i izmđu različitih vrsta vodova i izmđu vodova i urđaja. Prilagođnj s najčšć izvodi pomoću prilagodnih transformatora - translatora (sl. 3.5.a), u kojih postoji sljdći odnos izmđu brojva navoja i impdancija: n n puna rflksija Ako s prilagođnj obavlja transformatorom, a pritom s n smij prkinuti galvanski kontinuitt voda (npr. pri napajanju istosmjrnom strujom), trba translator prmostiti kondnzatorom (sl. 3.5,b). Slika 3.5. Prilagođnj karaktrističnog otpora translatorima Mđusobni utjcaj vodova Mđusobni utjcaj vodova mož biti uzrokovan nposrdnim prijlaskom struj iz jdnog voda u drugi t djlovanjm lktričnog i magntskog polja, koj s stvara u prostoru oko vodova.

9 Galvanski utjcaj tj. prijlaz struj iz jdnog voda u drugi nastaj zbog loš izolacij vodova ili pri korištnju zmlj kao povratnog vodiča. Kod dvožičnih izoliranih vodova mož s taj oblik utjcaja zanmariti. Elktrični utjcaj nastaj djlovanjm lktričnog polja omtajućg voda na omtani vod, a što su vodovi bliži i što j napon na omtajućm vodu vći, on j znatniji. Magntski utjcaj nastaj djlovanjm magntskog polja omtajućg voda na omtani vod, a što po omtajućm vodu tč vća struja, odnosno što su vodovi bliž i što dulj idu parallno, on j znatniji. Mđusobni utjcaj izmđu vodova mož nastati izravnim djlovanjm, zbog rflksij i prko trćih vodova. Mož s očitovati u razumljivom prslušavanju, čim j povrijđna tajnost ili u nrazumljivom prslušavanju (šum), čim j otžana razumljivost. Paramtri mđusobnog utjcaja Mđusobni utjcaj izmđu vodova dfiniran j paramtrima mđusobnog utjcaja. Razlikuju s primarni i skundarni paramtri mđusobnog utjcaja. Primarni paramtri mđusobnog utjcaja tjcaj zbog djlovanja lktromagntskog polja obiljžuj lktromagntska sprga izmđu omtajućg i omtanog voda (sl. 3.6). Obično s lktrična i magntska komponnta lktromagntsk sprg razmatraju odvojno. Slika 3.6. Elktrička i magntska sprga mđu vodovima Elktrična sprga K Elktrična sprga K obiljžuj utjcaj lktričnog polja omtajućg voda na omtani vod (sl. 3.7.). Slika 3.7. Nadomjsna shma lktričk sprg mđu vodovima

10 Ta sprga dfinirana j kao odnos struj u omtanom vodu i napona na omtajućm vodu, tj.: K g jωk [S] g aktivna komponnta lktričn sprg uzrokovana nsimtrijom lktričnih gubitaka u izolaciji [S] k kapacitivna sprga uzrokovana nsimtrijom dijlnih kapacitta izmđu omtajućg i omtanog voda [F] Magntska sprga M Magntska sprga M obiljžuj utjcaj magntskog polja omtajućg voda na omtani vod (sl. 3.8.). Ta sprga dfinirana j kao odnos napona na omtanom vodu i struj u omtajućm vodu, tj.: M r jωm [Ω] r aktivna komponnta magntsk sprg uzrokovana nsimtrijom gubitaka u kovini - npr. susjdni vodiči, kran, plašt [Ω] m induktivna sprga uzrokovana nsimtrijom dijlnih induktivitta izmđu vodiča omtajućg i omtanog voda [H] Slika 3.8. Nadomjsna shma magntsk sprg mđu vodovima zmđu induktivnih i kapacitivnih sprga postoji stalni odnos, i to: m k k gdj j: k karaktristični (valni) otpor [Ω] Elktromagntsk sprg izmđu vodova, a prko njih i utjcaj izmđu vodova, ovis o uzajamnom položaju vodova, konstrukciji vodova, stupnju konstruktivn homognosti, kako po duljini tako i po prsjku, o kvalitti primijnjnih matrijala, t o frkvnciji signala koji s prnos. Skundarni paramtri mđusobnog utjcaja Skundarni paramtri mđusobnog utjcaja lktričn su karaktristik, koj pobliž dfiniraju mđusobni utjcaj izmđu vodova, a ovis o primarnim paramtrima mđusobnog utjcaja. a ocjnu mđusobnog utjcaja izmđu vodova najviš s koristi tzv. prigušnj prslušavanja (diafonij). Pod tim s razumijva stupanj

11 smanjnja struj koja prlazi s jdnog voda na drugi. Razlikuju s dva oblika prigušnja prslušavanja: na bližm kraju i na daljm kraju (sl. 3.9.). Slika 3.9. zravni utjcaj izmđu vodova Prigušnj prslušavanja na bližm kraju (paradiafonij) - a p Prigušnj prslušavanja na bližm kraju - a p dfinirano j kao prirodni logaritam odnosa napona ili struja na počtku omtajućg i na počtku omtanog voda. Prma tom: P a p ln ln ln [Np] P ili P a p log log log [db] P Prigušnj prslušavanja na daljm kraju (tldiafonij) - a t Prigušnj prslušavanja na daljm kraju - a t dfinirano j kao prirodni logaritam odnosa napona ili struja na počtku omtajućg i na kraju omtanog voda. Prma tom: P a t ln ln ln [Np] P ili P a t log log log [db] P Pri malim duljinama vodova prigušnj prslušavanja na bližm i daljm kraju približno j jdnako, a pri vćim duljinama prigušnj prslušavanja na daljm kraju uvijk j vć. aštićnost - a z Osim prslušavanja na bližm i daljm kraju, mnogo s koristi još jdan paramtar, tzv. zaštićnost voda. Pod tim s razumijva razlika razin korisnog signala P s i smtnji P n u promatranoj točki voda: az Ps Pn Dfiniran j kao logaritamski odnos snaga korisnog signala i smtnji. Prma tom: a ili a P s z log [db] Pn P s z ln [Np] Pn a vodov s jdnakim paramtrima zaštićnost j jdnaka razlici izmđu prigušnja prslušavanja na daljm kraju i vlastitog prigušnja voda:

12 az at α l Na kratkim dionicama voda a z j praktički jdnak a t, jr j a α. l : a z a t Na vćim duljinama voda: az az ln n gdj j: n broj tvorničkih duljina kabla Osim izravnog utjcaja mđu vodovima postoji i posrdni utjcaj prko tzv. trćih vodova, koji s stvaraju, npr., iz fantomskoga kruga, prko zmlj i sl Simtrični zračni vodovi Simtrični zračni vod pripada u uskopojasn tlkomunikacijsk vodov. Sastoji s od dva gola ili izolirana kovinska vodiča, koji su postavljni tako što slobodno vis u zraku. Vodiči su postavljni simtrično u odnosu na zmlju, zbog čga su im primarni paramtri prijnosa jdnaki. Dobr značajk ovih vodova su: jdnostavna konstrukcija (rlativno lako utvrđivanj mjsta kvara i njgovo otklanjanj); malo prigušnj i zbog toga vlik domt. Loš značajk ovih vodova su: zauzimaju rlativno vlik prostor za mali broj vodova; dosta su izložni atmosfrskim npogodama; skupo održavanj (zbog čstih kvarova); izložni su utjcaju lktronrgtskih vodova; imaju vrlo nstalna lktrična svojstva; nsiguran prijnos (samo analogni); uzak frkvntni pojas korištnja (do 5 KHz). Vrst zračnih vodova račn linij sa simtričnim vodovima mogu s dijliti s obzirom na različit kritrij: Obzirom na mjsto postavljanja uporišta (sl. 3..) zračni vodovi s dijl na: prizmn, u kojih su uporišta stupovi (obično drvni) koji s ukopavaju u zmlju. Dobra značajka tih linija j lako održavanj, a loša nsttski izgld (obično izvan nasljnih mjsta); zidn, u kojih su uporišta žljzni nosači, koji s postavljaju na zidovima zgrada (obično s dvorišn stran). Dobra značajka tih linija j u tom što su prikladn za usk ulic sa zgradama različit visin, a loša - tško i skupo održavanj; krovn, u kojih su uporišta žljzn cijvi, koj s postavljaju na krovovima zgrada (pričvršćuju s uz krovn konstrukcij). Dobra značajka tih linija j u prikladnosti za nrguliran dijlov grada, a loša - najtž i najskuplj održavanj.

13 Slika 3.. Vrst zračnih vodova s obzirom postavljanja uporišta Obzirom na vrstu prijnosa zračni vodovi s dijl na: tlfonsk, koj služ samo za prijnos tlfonskih razgovora. Mogu biti niskofrkvntn (svaki vod prnosi samo jdan tlfonski razgovor u izvornom frkvntnom području 3-34 Hz) ili visokofrkvntn (svaki vod osim jdnoga tlfonskog razgovora u izvornom frkvntnom području prnosi još - istodobnih tlfonskih razgovora pomaknutih frkvntno); tlgrafsk, koj služ za prijnos tlgrafskih signala; mjšovit, koj služ za prijnos i tlfonskih i tlgrafskih signala. Osnovn konstruktivn značajk Glavni dijlovi konstrukcij zračn TK linij su žic, izolatori, osloni i uporišt (sl. 3..). Slika 3.. Konstrukcija zračn tlkomunikacijsk linij Žic Razlikuju s vodna i vzna žica. Vodna služi za prijnos signala, a vzna za pričvršćnj vodn žic uz izolator. Od vodn žic s traži da ima dobru lktričnu provodljivost i zadovoljavajuću mhaničku čvrstoću, a od vzn da j dovoljno mkana, da s mož lako savijati oko žic odnosno oko izolatora. a vodnu žicu u počtku upotrbljavamo čisti bakar (s 56 Sm/mm ), ali s uskoro pokazalo da on nma dovoljnu mhaničku čvrstoću. atim s upotrbljavala pocinčana člična žica. Ta žica ima dovoljnu mhaničku čvrstoću, ali nma dobru lktričnu vodljivost (s7 Sm/mm ). Kasnij s za vodnu žicu počinj upotrbljavati

14 bronca tj. slitina bakra (99%) s drugim lmntima (%), koji daju žici mhaničku čvrstoću (u prvo vrijm silicij, a danas kositar). Brončan vodn žic imaju i dobru mhaničku i dobru lktričnu vodljivost (s Sm/mm ), ovisno o promjru žic, jr s tanj žic lgiraju jač od dbljih). a vznu žicu upotrbljava s čisti bakar (žarni, da bi bio mkan) ako ona služi za vzanj brončanih vodnih žica, odnosno pocinčano žljzo ili aluminij ako služi za vzanj žljznih vodnih žica. zolatori Služ za izolaciju vodova od nosača, oslona, uporišta i zmlj. Porclan od kojga s izrađuju izolatori mjšavina j 5% kaolina (mhanička čvrstoća), 5% glinnca (tmpraturna izdržljivost) i 5% kvarca (lktroizolacijska svojstva). Otpor izolacij takvog izolatora vći j od GΩ. Oblici izolatora bili su vrlo različiti, ali s u nas danas upotrbljavaju još dva osnovna oblika: obični (oznaka T) s jdnim grlom za vzanj žic (sl. 3..a). nas su tipiziran tri vličin običnih porculanskih izolatora. križni (oznaka TK) s dva grla za vzanj žica. nas j tipizirana samo jdna vličina tih izolatora, čij su glavn dimnzij prdočn na slici 3..a. Slika 3.. zolatori Nosači Služ za nošnj izolatora. zrađuju s od člika, čija j oznaka Č. 3. Do sada su s upotrbljavali nosači različitih oblika, ali su s u uporabi zadržala tri osnovna oblika: ravni (sl. 3.3.a), koji s pričvršćuju na oslon (prčnic ili zidn). Tipiziran su dvij vličin tih nosača. svinuti (sl. 3.3.b), koji s mogu pričvrstiti na prčnic, zidn oslon ili drvna uporišta. Tipiziran su tri vličin tih nosača. Slika 3.3. Nosači križni, koji služ za nošnj izolatora na mjstima gdj s križaju zračni vodovi. Sastoji s od svinutoga komada plosnatog člika, na koji su montirana dva ravna nosača, a sv skupa j montirano okomito na prčnicu.

15 Radi zaštit od korozij nosači s prmazuju bojama na bazi umjtnih smola. Osloni Služ za oslanjanj nosača, a pričvršćuju s na uporišt. Najviš s korist tzv. prčnic (sl. 3.4), koj s postavljaju poprijko na uporišt. prvo vrijm su s upotrbljaval drvn prčnic (u nkim zmljama s još uvijk korist), ali danas s ipak najviš korist prčnic od člika, Č 3 ili od lgiranog aluminija. maju L ili profil, a tipiziran su tri vličin s obzirom na broj ravnih nosača koj nos (razmak 5- cm). Slika 3.4. Prčnica porišta Služ za pričvršćivanj oslona (prčnica) i nosača, kako bi s vodna žica držala na propisnoj udaljnosti od podlog (zmlj, krova, zida). S obzirom na mjsto gdj s postavljaju, postoj tri vrst uporišta: a prizmna uporišta najviš s upotrbljavaju drvni stupovi (bilo j pokušaja s kovinskim i polistrskim stupovima, ali s to pokazalo nkonomičnim). Vrsta drvta koj s upotrbljava za uporišt ovisi o podnblju područja na kojmu ć s rabiti. našoj zmlji upotrbljava s prtžito drvo čtinara (bor, jla i smrka). Duljina stupova j 6-4 m, a promjr 4-8 cm na 3 cm od vrha, s tim da promjna promjra n smij biti vća od cm na dužni mtar. S obzirom na konstrukciju, uporišta izgrađna od drvnih stupova mogu biti (sl. 3.5.): jdnostavna složna (dvojnik, A, H, trostup, čtvrostup i piramida). a mali broj vodova i mal razmak upotrbljavaju s jdnostavna uporišta, a za vliki broj vodova i vlik razmak složna. Stupovi s ukopavaju u zmlju (normalno /5 duljin). Budući da j drvo izložno truljnju, koj izazivaju čst promjn suho - vlažno, t razn vrst gljiva i kukaca, stupovi s moraju imprgnirati, a ako j potrbno mijnjati postojć uporišt, mora ih s montirati na posbna btonska postolja. Slika 3.5. Drvna uporišta a krovna uporišta upotrbljavaju s čličn bšavn cijvi duljin 3-7 m, vanjskog promjra 7 cm, t dbljin stijnk 5 mm. Cijvi s pričvršćuju uz drvnu krovnu konstrukciju pomoću strmnki i vijaka. Da bi s sprijčio prodor vod kroz cijv odnosno uz nju, ona s pokriva posbnom zaštitnom kapom od žljza, odnosno oko

16 cijvi s postavlja zaštitni lim. Radi zaštit od korozij, cijv s prmazuj bojama na bazi umjtnih smola. a zidna uporišta upotrbljavaju s različit konstrukcij izrađn u obliku okvira od čličnih profila, na kojima su montirani ravni nosači. S obzirom na oblik, zidna uporišta mogu biti: jdnostavna (T, F) složna. Radi zaštit od korozij, zidna uporišta s prmazuju bojama na bazi umjtnih smola Prijnosna svojstva Prijnosna svojstva simtričnih zračnih vodova dfinirana su njihovim paramtrima prijnosa, koji su različiti kod niskofrkvntnog i visokofrkvntnog prijnosa. Primarni paramtri prijnosa Otpor voda ovisi o vrsti matrijala i o promjru vodiča. a niskofrkvntni prijnos i krać udaljnosti korist s tanji brončani t vrlo rijtko žljzni vodiči. a visokofrkvntni prijnos i vć udaljnosti korist s dblji brončani vodiči. nduktivitt j prilično vlik, jr su vodiči zračnog voda dosta razmaknuti (5- cm), pogotovu ako su tanji. račni vod sa žljznom žicom ima vći induktivitt od voda s brončanom žicom zato što žljzo ima vću prmabilnost od bronc. Povćanjm frkvncij signala smanjuj s induktivitt voda. Kapacitt j vrlo mali zbog vlikog razmaka vodiča. nač j razmjran promjru vodiča, tj. za dblj j vći, a za tanj manji. Vodljivost izolacij j rlativno vlika, pogotovu na visokim frkvncijama, t voma ovisna o vrmnskim prilikama (vlažnost). Skundarni paramtri prijnosa Karaktristična impdancija na niskim frkvncijama zavisi uglavnom od odnosa otpora i vodljivosti izolacij (6 Ω), a na visokim frkvncijama od odnosa induktivitta i kapacitta. Povćanjm frkvncij signala apsolutna vrijdnost karaktrističn impdancij s smanjuj. Konstanta prigušnja j rlativno mala i frkvntno novisna (sl. 3.6.). Slika 3.6. Frkvncijska karaktristika prigušnja simtričnih zračnih vodova Moguć j prijnos signala na vlik daljin (nkoliko stotina kilomtara) bz pojačala. Fazna konstanta j mala, t s povćava s povćanjm frkvncij signala. Brzina prijnosa signala rlativno j vlika, rast s povćanjm frkvncij signala i bliži s brzini svjtlosti (3 km/s).