UNIVERZITETA CRNE GORE

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "UNIVERZITETA CRNE GORE"

Transcript

1 UNIVERZITETA CRNE GORE UNIVERZITET CRNE GORE, Cetinjska br. 2, PODGORICA ISSN BROJ 429 SPECIJALNO IZDANJE 27. april 2018 PODGORICA Uvjeren sam da Univerzitet Crne Gore ima istraživački potencijal i kadrovske kapacitete za značajno veća istraživačka, inovativna i umjetnička dostignuća, ali da bi se to postiglo, pored individualnog angažovanja, potrebna je i kvalitetna sistemska podrška, uz odgovorno korišćenje svih raspoloživih resursa. Uvažene kolege i koleginice, Univerzitet Crne Gore ove godine obilježava 44 godine od njegovog osnivanja. Na Dan Univerziteta, kroz isticanje uspjeha najboljih studenata i promociju doktora nauka, tradicionalno nastojimo da odamo priznanje akademskoj zajednici Univerziteta kao intelektualnom jezgru i strateškom osloncu razvoja Crne Gore. Na temeljima nauke počiva prosperitet društva, pa se stoga podsticanje i jačanje kreativnog, istraživačkog i inovativnog duha visoko pozicionira u agendi Univerziteta Crne Gore. Brojni izazovi su pred nama, kao što su unapređenje ambijenta za jačanje individualnih potencijala za istraživanje i razvoj, podsticanje istraživanja, naučnih publikacija i projektnih angažmana, privlačenje međunarodno afirmisanih naučnika i umjetnika, veća prepoznatljivost Univerziteta u svjetskoj i evropskoj akademskoj zajednici i dr. Uz postojeće, važno uporište Univerziteta Crne Gore u razvoju i primjeni naučne misli predstavljat će budući Institut - Centar izvrsnosti za istraživanja i inovacije, kao samostalna organizaciona jedinica na našem Univerzitetu, u okviru kojeg će se podsticati naučna istraživanja i inovacije, u cilju dalje akademske i tržišne valorizacije naučnoistraživačkog rada. Svjesni izazova i odgovornosti, rukovodeći se standardima i najboljom praksom razvoja visokoobrazovnih institucija, nastojaćemo da kroz podstrek ličnih uspjeha i naučno-istraživačkih i umjetničkih dometa poboljšamo međunarodni ugled Univerziteta Crne Gore. U ovom posebnom izdanju Biltena Univerziteta Crne Gore predstavljamo nove doktore nauka Univerziteta i najbolje studente koje nagrađujemo Plaketom Univerziteta Crne Gore. Čestitam im na postignutim rezultatima, sa željom da i dalje profesionalno napreduju, pozitivno inspirišu mlade generacije i obogate akademsku baštinu Crne Gore svojim istaknutim naučnim ili umjetničkim dostignućima. REKTOR Prof. dr Danilo Nikolić

2 UNIVERZITETA CRNE GORE SPECIJALNO IZDANJE izdavač UNIVERZITET CRNE GORE april za izdavača Prof. dr Danilo Nikolić rektor Univerziteta Crne Gore urednik izdanja Dijana Jovanović šef kabineta rektora fotografija Duško Miljanić štampa Art grafika, Podgorica tiraž 250

3 DOKTORI UNIVERZITETA CRNE GORE ELEKTROTEHNIĐ^KI FAKULTET MARTIN ĆALASAN rođen je 5. oktobra godine u Plužinama. Diplomirao je godine na Elektrotehničkom fakultetu, na Odsjeku Energetika i automatika, sa prosječnom ocjenom Na istom fakultetu, u junu godine, odbranio je magistarsku tezu pod nazivom Simulacioni model i dinamika statičkog pobudnog sistema sinhronih generatora u HE Perućica sa ocjenom 10. Doktorsku disertaciju pod mentorstvom prof. dr Vladana Vujičića, Upravljanje prekidačkim reluktantnim generatorom i tolopogije energetskog pretvarača za rad u kontinualanom režimu, odbranio je u junu godine. U disertaciji je predložen modifikovani klasični metod upravljanja prekidačkom reluktantnom mašinom (SRG) u kontinualnom režimu faznih struja, koji zahtijeva upotrebu klasičnog pretvarača, ali koji, za razliku od postojećih, ne zahtijeva mjerenje fazne struje. Osim toga, u disertaciji su predložena i dva bezsenzorska metoda upravljanja SRG-om. Prvi predloženi metod zahtijeva upotrebu klasičnog pretvarača i strujnog kontrolera. Drugi predloženi metod upravljanja podrazumijeva upotrebu novih topologija poluprovodničkog pretvarača. U disertaciji su predložene dvije topologije pretvarača, koje ne sadrže prekidačke elemente već samo diode. Osim simulacionih, u disertaciji su prikazani i rezultati eksperimentalnog ispitivanja rada SRG-a sa predloženim topologijama pretvarača. U toku svog istraživačkog rada objavio je devet radova u časopisima sa SCI liste i preko 70 radova u drugim međunarodnim i domaćim časopisima, kao i na međunarodnim i domaćim konferencijama. Za svoj naučno-istraživački rad, dobitnik je nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada, od kojih se ističe Nagrada za najuspješnijeg pronalazača inovatora Ministarstva nauke Crne Gore, za najuspješnije inovativno rješenje u godini. Član je nekoliko udruženja - IEEE, Cigre Paris i CG KO Cigre. Od septembra godine radi kao saradnik u nastavi na Elektrotehničkom fakultetu na grupi predmeta iz oblasti Električnih mašina i pogona.

4 FAKULTET POLITI^KIH NAUKA GRA\EVINSKI FAKULTET MEHMED ĐEČEVIĆ rođen je u Podgorici, 11. februara godine. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, kao i srednju školu Gimnaziju Slobodan Škerović. Nakon završetka srednje škole, upisuje studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji završava u roku. Po povratku u rodni grad, upisuje magistarske studije na Fakultetu političkih nauka (Socijalna politika i socijalni rad), koje završava odbranom teze na temu motiva spoljnih migracija visokokvalifikovanog kadra Crne Gore. Dok pohađa nastavu vezanu za magistarske studije, kandidat obavlja pripravnički staž na Psihijatrijskoj klinici Kliničkog centra Crne Gore. Tokom godine, zapošljava se na Fakultetu političkih nauka kao saradnik u nastavi, a godine na istom Fakultetu upisuje doktorske studije. Istovremeno, pohađa edukaciju iz oblasti psihoterapije, koju završava godine, stičući diplomu psihoterapeuta geštalt usmjerenja. Krajem godine, Đečević je odbranio doktorsku disertaciju, u kojoj je istražio sociogenetske faktore duševnih poremećaja u Crnoj Gori. Doktorska disertacija Mehmeda Đečevića pod naslovom Socijalno ekonomski status i porodična atmosfera kao faktori nastanka duševnih poremećaja u Crnoj Gori, bitno doprinosi razumijevanju sociogenetskih faktora etiologije duševnih poremećaja u crnogorskom društvu. Rezultati ove disertacije, koja pripada socijalno psihijatrijskoj vi- ĐORĐE ĐURIČIĆ rođen je 20. avgusta godine u Užicu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon srednje škole upisuje Građevinski fakultet u Podgorici gdje je diplomirao na konstruktivnom smjeru godine. Magistarski rad Projektovanje aluminijumskih rešetkastih stubova za 110 kv nadzemne elektroenergetske vodove sa uporednom analizom propisa izradio je i odbranio na Građevinskom fakultetu u Podgorici godine. Doktorsku disertaciju pod nazivom Eksperimentalna i teorijska analiza graničnih stanja elemenata aluminijumskih rešetkastih konstrukcija odbranio je na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u januaru godine. Doktorska disertacija predstavlja značajan doprinos analizi veza u čvorovima aluminijumskih rešetkastih konstrukcija, oblasti koja je relativno malo istražena, a Evropskim standarom za aluminijumske konstrukcije EN1999 nije ni obuhvaćena. U disertaciji je dat originalan način proračuna i definisani su analitički izrazi za određivanje proračunske nosivosti kod K i T veza u čvorovima aluminijumske zavarene rešetkaste konstrukcije od okruglih cjevastih profila. Takođe, u disertaciji su dati originalni dijagrami nosivosti elemenata sa uticajem izvijanja i nomogrami nosivosti veza u čvorovima, koji omogućuju sveobuhvatnije sagledavanje problema graničnih stanja u elementima rešetkastih konzuri sagledavanja geneze duševnih poremećaja, ukazuju na to da su fenomeni od značaja za socijalnu zaštitu, u crnogorskom društvu, tijesno povezani sa problemima koji se tiču mentalnog zdravlja. Ukazujući na vezu između porodične strukture i dinamike, te socijalno ekonomskog statusa, s jedne strane i varijabli relevantnih za mentalno zdravlje, sa druge strane, Đečević je dao dio teorijsko istraživačke podloge daljoj izgradnji infrastrukture, kojom bi se sistemski radilo na prevenciji duševnih poremećaja u crnogorskom društvu. Svojim teorijskim okvirom, metodološkom preciznošću, ali i aplikativnim potencijalom, doktorska disertacija Mehmeda Đečevića predstavlja značajan iskorak u daljem razvoju i širenju opsega djelovanja pomažućih profesija u Crnoj Gori.

5 PRAVNI FAKULTET VELIBOR KORAĆ rođen je 19. maja u Podgorici, gdje je završio osnovnu školu, Gimnaziju i Pravni fakultet. Na Pravnom fakultetu diplomirao je godine, magistrirao godine, a doktorsku disertaciju, s temom Uloga notara u sastavljanju pravnih poslova sa posebnim osvrtom na analizu uporednopravnih rješenja, odbranio je godine. Učestvovao je na više domaćih i međunarodnih konferencija i skupova. Objavio je 27 stručnih i naučnih članaka i jednu monografiju. Od godine tri puta je biran za saradnika u nastavi na Pravnom fakultetu, na građanskoj grupi predmeta. Govori engleski, a služi se francuskim i njemačkim jezikom. Predmet doktorske disertacije Velibora Koraća obuhvata istraživanje uloge notara i notarske forme pravnih poslova u dva osnovna modela notarijata u uporednom pravu, tzv. latinskom i anglosaksonskom, zastupljenim u dva međusobno različita pravna sistema, dvije pravne tradicije i kulture, odnosno dva pravna kruga. Pod mentorstvom akademika Slobodana Pervića, doajena beogradskog Pravnog fakulteta i osnivača Kopaoničke škole prirodnog prava, kandidat je temeljnim naučnim obrazloženjem odgovorio na postavljena istraživačka pitanja i dao značajan doprinos razjašnjenju sporova i dilema koje se sretaju u notarskoj praksi, sa posebnim osvrtom na analizu uporednih rješenja u francuskom, njemačstrukcija, pojednostavljuju proceduru proračuna i omogućuju efikasnu kontrolu proračunske nosivosti elemenata već postojećih rešetkastih konstrukcija. Rezultati sprovedenih istraživanja su prezentovani na više međunarodnih konferencija i objavljeni u zbornicima naučnih skupova i vodećim međunarodnim časopisima iz oblasti disertacije. Od godine zaposlen je na Visokoj poslovno-tehničkoj školi strukovnih studija u Užicu kao saradnik u nastavi. U stručnom radu se istakao kao odgovorni projektant konstrukcije na više desetina stambenih, industrijskih i inženjerskih objekata. kom, engleskom, austrijskom, italijanskom i ruskom pravu. Praktični doprinos disertacije, prve u ovoj oblasti u Crnoj Gori, ogleda se u edukativnom značaju rezultata koji će pomoći notarima i drugim učesnicima notarskog postupka da brže, lakše i kvalitetnije otklanjaju nejasnoće, nedoumice i nedorečenosti na koje nailaze u svakodnevnoj implementaciji zakona. Naučni doprinos ogleda se u proširivanju, produbljivanju i sistematizovanju naučnih znanja o najvažnijoj djelatnosti notara i novom koncipiranju sadržine i forme notarskog zapisa čije poštovanje garantuje punovažnost svakog pravnog posla i time povećava pravnu sigurnost kao glavni atribut vladavine prava.

6 PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET DRAGANA PETROVIĆ rođena je 21. aprila godine, u Bijelom Polju. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Podgorici. Diplomirala je na Odsjeku za biologiju, na Prirodno-matematičkom fakultetu, u Podgorici, godine. Magistarske studije završila je na Biološkom fakultetu u Beogradu, godine sa prosječnom ocjenom 10. Doktorsku disertaciju Ekofiziološke, biohemijske i anatomske odlike vrste Trapa natans L. na području Skadarskog jezera odbranila je 30. marta godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Tokom rada na disertaciji, rezultate istraživanja podijelila je sa naučnom i stručnom javnošću objavljivanjem članaka u časopisima sa međunarodnim uređivačkim odborima, kao i u časopisu koji se nalazi na SCI/AHCI listi. Disertacija predstavlja značajan doprinos u cilju utvrđivanja biokoncentracione i translokacione sposobnosti vrste Trapa natans L. prema teškim metalima, kao i mogućnosti korištenja ove vrste za procjenu kvaliteta vode i za razumijevanje ekofizioloških i ekohemijskih procesa koji se odvijaju u vodenoj sredini. Ovom disertacijom dat je doprinos i u pogledu utvrđivanja antioksidativnog statusa ispitivane vrste prema teškim metalima, kroz procjenu upotrebe enzima katalaze (CAT), gvajakol-peroksidaze (GPx) i aminokiseline prolina (Pro) kao biohemijskih indikatora stepena kontaminiranosti jezerske vode teškim metalima. Na Prirodno-matematičkom fakultetu je zaposlena od godine kao saradnik u nastavi. Angažovana je na izvođenju vježbi iz predmeta Anatomija biljaka, Fiziologija biljaka i Ekofiziologija, kao i na Biotehničkom fakultetu na predmetu Fiziologija biljaka. PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET GORAN POPIVODA rođen je na Cetinju, 9. oktobra godine. Osnovnu školu i Gimnaziju završio je u rodnom gradu. Dobitnik je diplome Luča za odličan uspjeh u svim razredima osnovnog i srednjeg obrazovanja. Četvorogodišnje studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, smjer Matematika i računarske nauke, završio je godine, sa prosječnom ocjenom 9,76, a magistarske studije godine, odbranom magistarskog rada pod nazivom Vinerov proces. Doktorske studije upisao je godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a disertaciju pod nazivom Ekstremi uslovno-gausovih procesa odbranio je 28. oktobra godine, pod rukovodstvom prof. dr Siniše Stamatovića. Doktorska disertacija se bavi veoma aktuelnom problematikom u teoriji slučajnih procesa, ekstremima uslovno-gausovih procesa i polja, odnosno tačnim asimptotskim ponašanjem vjerovatnoće prelaska visokog nivoa Gausovom slučajnom funkcijom u slučajnom okruženju. Dobijene su tačne asimptotike za (1) Gausove procese sa slučajnim trendom, (2) χ-procese sa slučajnim trendom, (3) Gausove procese sa slučajnim trendom i slučajnom disperzijom, (4) Gausova polja sa slučajnom disperzijom paraboloidnog tipa i (5) Gausova polja sa slučajnim trendom paraboloidnog tipa. Rezultati iz disertacije objavljeni su u međunarodnim matematičkim časopisima sa SCI/SCIE liste.

7 FILOLO[KI FAKULTET Od februara godine zaposlen je na mjestu saradnika u nastavi na Prirodno-matematičkom fakultetu. Oblasti njegovog naučnog interesovanja su: teorija vjerovatnoće, teorija ekstrema Gausovih procesa, statistika i diskretna matematika. Aktivno govori engleski i ruski jezik. OLIVERA POPOVIĆ rođena je godine u Podgorici, gdje je završila osnovnu školu i Filološku gimnaziju. Diplomirala je godine na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na kome je iste godine angažovana kao saradnik u nastavi. Zvanje magistra književnih nauka stekla je na istom fakultetu godine, odbranivši magistarski rad pod naslovom Tršćanska italijanska periodika o Crnoj Gori do ujedinjenja Italije. Doktorsku tezu pod naslovom Italijanski putopis XIX vijeka o Crnoj Gori odbranila je marta godine na Filološkom fakultetu u Nikšiću. Korpus građe doktorskog rada Olivere Popović sačinjava preko pedeset putopisnih naslova pronađenih u italijanskim bibliotekama u Padovi, Rimu, Veneciji, Trstu, Bolonji i Firenci, kao i u Nacionalnoj i drugim bibliotekama u Crnoj Gori. Kandidatkinja je u svom radu sabrala, prikazala i analizirala u literaturi manje ili više poznate, kao i sasvim nepoznate putopisne priloge o Crnoj Gori, i to ne samo one koji su originalno napisani na italijanskom jeziku, već i one koji su objavljeni kao prevodi sa drugih stranih jezika na italijanski. Rezultati istraživanja u okviru ove prve studije iz oblasti imagologije kod nas doveli su do novih saznanja o protagonistima italijansko-crnogorskih kulturnih veza, o motivima interesovanja putopisaca i percepciji Crne Gore u literaturi na italijanskom jeziku do godine, kao i o prožimanju po- litičkih, vjerskih, kulturnih i drugih faktora koji su uticali na predstavu o Crnoj Gori i Crnogorcima u svijesti italijanske čitalačke publike. Uz to, rezultati ove teze predstavljaju značajan prilog komparativnoj analizi tradicije pripovijedanja i o drugim južnoslovenskim narodima u poređenju sa Crnogorcima, čime je Olivera Popović upotpunila zbirnu sliku koja se odnosi na balkanske narode u putopisnom diskursu na italijanskom jeziku. Njena doktorska disertacija predstavlja značajan kvantitativni i kvalitativni pomak u imagološkim istraživanjima koja se odnose na Crnu Goru i Crnogorce, a upotrijebljeni metodološki postupci naučne analize mogu poslužiti kao obrazac za buduće istraživače.

8 FILOZOFSKI FAKULTET FILOLO[KI FAKULTET ADNAN PREKIĆ rođen je u Pljevljima godine, gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću diplomirao je na Odsjeku za istoriju i geografiju, a magistrirao na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Doktorsku disertaciju Političke ideje i ideologija u Crnoj Gori odbranio je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. U doktorskoj disertaciji definisane su osnovne političke ideje komunističkog režima u Crnoj Gori i utvrđeni mehanizmi indoktrinacije koji omogućavaju sistemski inženjering za promjenu političke i ideološke svijesti. Radi se o pionirskom istraživanju političkih ideja i ideologija bez kojih nije moguće objasniti karakter i svijest crnogorskog društva u XX vijeku, kao i politički sistem koji je egzistirao u Crnoj Gori skoro pola vijeka. Disertaciju Adnan Prekića karakteriše savremen i orginalan metodološko-istraživački pristup o temi koja u prethodnom periodu nije bila predmet crnogorske istoriografije. Dio istraživanja u pripremi disertacije autor je obavio u Njemačkoj, na Univerzitetu Westfälische Wilhelms-Universität Münster. Uži predmet naučnoistraživačkog rada Adnana Prekića su političke ideje XX vijeka, ali i teme iz istorije Crne Gore i kulturnog nasljeđa. Autor je monografije Islamska vjerska zajednica u Crnoj Gori , koautor u pet tomova Istorijskog leksikona Crne Gore, posebnog poglav- DANIJELA RADOJEVIĆ rođena je 7. marta godine u Beogradu. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u Mojkovcu, kao najbolji učenik u generaciji. Dobitnik je diplome Luča i Nagrade Omladinskog savjeta Crne Gore za postignuti uspjeh u srednjoj školi. U oktobru godine diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na Odsjeku za srpski jezik i književnost, sa prosječnom ocjenom 9,18. Na istom fakultetu odbranom magistarskog rada iz oblasti dijalektologije sa akcentologijom, juna godine, stekla je akademski stepen magistra lingvističkih nauka, sa prosječnom ocjenom 9,69. Doktorsku disertaciju pod nazivom Struktura jezika međuratne crnogorske pripovjedačke proze gramatički i stilistički aspekt odbranila je u januaru godine na Filološkom fakultetu u Nikšiću. Disertacija pripada oblasti lingvističkih i lingvostilističkih istraživanja. U njoj je izvršena egzaktna analiza narativnih tekstova Nikole Lopičića, Milovana Đilasa, Mihaila Lalića i Dušana Đurovića na svim nivoima jezičke strukture: fonetsko-fonološkom, morfološko-tvorbenom, leksičkom i sintaksičkom nivou. Posebnu vrijednost disertacije predstavlja činjenica da su, osim navedenih nivoa tradicionalne gramatike, analizom obuhvaćene i određene jedinice nadrečeničnog nivoa, koje pripadaju lingvistici teksta i tekstualnoj stilistici. Na taj način, uključivanjem tekovina moderne lingvistike u istralja u monografiji renomiranog izdavača kao i udžbenika istorije za srednju školu. Kao samostalni autor objavio je preko 25 naučnih radova, među kojima više njih u časopisima koji se indeksiraju u najznačajnijim naučnim bazama. Učesnik je više međunarodnih i domaćih naučnih skupova, međunarodnih istraživačkih projekata i programskih aktivnosti u okviru Centra za geopolitiku Filozofskog fakulteta. Urednik je naučnog časopisa Montenegrin journal for social sciences.

9 MEDICINSKI FAKULTET živanje, prevaziđena su ograničenja tradicionalnog, strukturalističkog koncepta jezičkog opisa. Rezultat istraživačkog rada na disertaciji predstavlja detaljna studija o jezičkoj strukturi i stilskim karakteristikama, kao i određenim lingvokulturološkim odlikama do sada potpuno neizučenog jezičkog korpusa. Danijela Radojević je od godine zaposlena u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti kao saradnik sa naučnim zvanjem u Institutu za jezik i književnost Petar II Petrović Njegoš. Studijske 2010/11. i 2011/12. godine bila je angažovana honorarno kao saradnik u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Do sada je objavila 27 naučnih radova iz oblasti lingvistike i lingvostilistike u domaćim i međunarodnim časopisima i bila učesnik mnogih naučnih skupova i konferencija. Član je Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore. MIHAILO VUKMIROVIĆ rođen je 5. aprila godine na Cetinju, gdje je završio osnovnu i srednju školu, dobitnik je nagrade Luča. Medicinski fakultet Univeziteta u Prištini završio je 6. jula godine, kao prvi student iz generacije. Specijalizaciju iz Interne medicine završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 20. aprila godine sa odličnim uspjehom. Užu specijalizaciju iz kardiologije završio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 26. novembra godine sa odličnim uspjehom. Magistarsku tezu iz Kardiologije odbranio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu, 3. februara godine. Doktorsku disertaciju Prognostički značaj novonastale atrijalne fibrilacije kod bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom pod mentorstvom prof. dr Anete Bošković odbranio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore 18. jula godine. Dobitnik je stipendije Evropskog aritmološkog udruženja (EHRA) za invazivno liječenje poremećaja srčanog ritma, na Institutu za kliničku i eksperimentalnu medicinu (IKEM) u Pragu. Ekspertski ispit za dijagnostiku i liječenje poremećaja srčanog ritma u organizaciji EHRA položio je 17. juna godine, čime je stekao licencu za invazivno liječenje poremećaja srčanog ritma priznate od Evropskog udruženja kardiologa (ESC). Načelnik je Odjeljenja za pejsmejkere i elektrofiziologiju srca Centra za kardiologiju Kliničkog centra Crne Gore, od jula godine. Autor je ili koautor više originalnih i stručnih radova u međunarodnim časopisima i učesnik međunarodnih i domaćih konferencija. Saradnik je u nastavi na predmetu Klinička propedevtika odnosno Interna medicina na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, od septembra godine. Sekretar je Žurnala Ljekarske komore Crne Gore. Aktivno govori engleski i češki jezik. U doktorskoj disertaciji Prognostički značaj novonastale atrijalne fibrilacije kod bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom ispitana je učestalost fibrilacije, kod pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom. Analizirana je sa patofiziološkog aspekta i potvrđena korelacija ove aritmije sa životno ugrožavajućim poremećajima ritma poput ventrikularne tahikardije, ranim parametrima hemodinamske nestabilnosti odnosno srčane slabosti kao što je B-tip natriuretskog peptida, parametrima akutne faze inflamacije poput C-rektivnog proteina, visoko senzitivnim parametrom nekroze miokarda kao što je Troponin I, starijom životnom dobi, gojaznošću i eho parametrima. Doktorska disertacija je ukazala da novonastala atrijalna fibrilacija nema nezavisnu prediktivnu vrijednost na intrahospitalni i dugoročni mortalitet, kao ni na koronarne događaje u vidu ponovnog infarkta miokarda, srčanu slabost, hiruršku revaskularizaciju miokarda, perkutanu koronarnu insuficijenciju i cerebrovaskularni insult.

10 DOBITNICI PLAKETE UNIVERZITETA CRNE GORE STUDIJSKA 2017/18. GODINA FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI MARKO ĐOKOV IVANOVIĆ rođen je 8. oktobra godine, u Podgorici. Student je postdiplomskih studija na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, na Cetinju, gdje je i završio osnovne studije. Dobitnik je Nagrade za najbolju analitičku studiju - Fakulteta likovnih umjetnosti godine, potom Nagrade najboljem studentu Fakulteta likovnih umjetnosti godine koju dodjeljuje Prijestonica i Nagrade najboljem studentu Univerziteta Crne Gore za akademsku 2016/17. Izlagao je svoje radove u zemlji i inostranstvu, i to u okviru studentske izložbe Fakulteta likovnih umjetnosti u Lisabonu godine, potom godine, u okviru izložbe ikona u čast Njegovog Visočanstva princa Čarlsa od Velsa, u Vladinom domu na Cetinju, te u okviru kolektivne izložba grafika, 10. EX- YU Konkurs grafike, u galeriji ULUSa u Knez Mihajlovoj ulici, Godine; i godine, na kolektivnoj studentskoj izložbi Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. MEDICINSKI FAKULTET NINOSLAVA LALATOVIĆ rođena je 7. avgusta godine u Nikšiću. Završila je Osnovnu školu Luka Simonović i Gimnaziju Stojan Cerović, takođe u Nikšiću, i nagrađena diplomom Luča A. Tokom školovanja u gimnaziji učestvovala je na Državnom takmičenju iz hemije, i pritom osvojila II mjesto godine, odnosno III mjesto godine. Takođe je učestvovala u ljetnoj školi za mlade talente iz biologije i hemije. Nakon završene Gimnazije, upisala je Farmaceutski fakultet u Podgorici godine. Fakultet je završila 8. juna godine, sa prosječnom ocjenom 10. Tokom studija je imala pravo na stipendiju Opštine Nikšić i stipendiju Ministarstva prosvjete Crne Gore, a pored toga je bila nagrađena sljedećim priznanjima: Studentska nagrada glavnog grada 19. decembar u godini, Nagrada najboljim studentima Medicinskog fakulteta i 2016, Nagrada najboljim studentima Univerziteta Crne Gore u akademskoj 2016/17. godini, Nagrada najboljim studentima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Studentska nagrada 18. septembar, koju joj je dodijelila Opština Nikšić godine. Njeno ime je ušlo i u Informator za brucoše 2017/2018. godine. Trenutno odrađuje pripravnički staž u apoteci Tea Medica i angažovana je na Medicinskom fakultetu, smjer farmacija, kao saradnik u nastavi na predmetu Famaceutska tehnologija II.

11 ELEKTROTEHNIĐ^KI FAKULTET EKONOMSKI FAKULTET PRAVNI FAKULTET MIHAILO MICEV rođen je 1. novembra godine, u Podgorici. Za postignut uspjeh tokom školovanja u Osnovnoj školi Pavle Rovinski i Gimnaziji Slobodan Škerović, dobitnik je nagrade Luča A. Osnovne studije na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, odsjek Energetika i automatika, upisao je i završio ih godine sa prosječnom ocjenom U septembru godine upisao je specijalističke studije na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, smjer Automatika. Tokom druge i treće godine osnovnih studja, kao i trenutno na specijalističkim studijama, korisnik je stipendije Ministarstva prosvjete Crne Gore za talentovane studente. Nagrađen je od Univerziteta Crne Gore za postignut uspjeh u toku studijske 2016/17. godine, kao i od Elektrotehničkog fakulteta za najboljeg studenta sa završenim osnovnim studijama, za odsjek Energetika i automatika. Za studijsku 2017/18. godinu dobitnik je stipendije Inženjerske komore Crne Gore, stipendije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, kao i stipendije koju najboljim studentima dodjeljuje JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. Bio je učesnik takmičenja Hakaton u okviru IT konferencije na Žabljaku godine. Trenutno je učesnik programa stručnog osposobljavanja koji realizuje Vlada Crne Gore, na Elektrotehničkom fakultetu. Govori engleski, italijanski i španski jezik. BOJAN PEJOVIĆ rođen je 10. januara godine u Bijelom Polju. U Mojkovcu je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Dobitnik je diplome Luča A za odličan uspjeh u osnovnoj i srednjoj školi, učestvovao je na takmičenjima iz biologije i istorije. Dobitnik je školskih nagrada za najboljeg matematičara i istoričara u generaciji. U septembru upisao je Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore, studijski program Ekonomija. Diplomirao je godine, na smjeru Kvantitativna ekonomija, kao student generacije sa prosječnom ocjenom A (10.00). Iste godine upisao je postdiplomske magistarske studije, smjer Kvantitativna ekonomija. Prvi semester magistarskih studija je takođe završio sa prosjekom A (10.00). Nagrađen je od Univerziteta Crne Gore 2016/17, kao najbolji student, potom i od Glavnog grada Godine, kao i opštine Mojkovac za ostvareni uspjeh na studijama, godine. Dobitnik je i nagrada za najbolje studente Ekonomskog fakulteta, za svaku godinu studija. Predstavljao je Crnu Goru na evropskom takmičenju EuroSkills Geteborg, Švedska gdje je osvojio 1. mjesto u preduzetništvu. Bio je stipendista Ministarstva prosvjete Crne Gore za talentovane studente tokom svih godina studija, kao i stipendista opštine Mojkovac. Oblast njegovog interesovanja su kvantitativna ekonomija i preduzetništvo. Usavršava se kao pripravnik na Ekonomskom fakultetu. Govori engleski i ruski jezik. LUKA VELJOVIĆ rođen je godine u Podgorici. Osnovnu školu Branko Božović i Gimnaziju Slobodan Škerović završio je u Podgorici, kao nosilac diplome Luča. Osnovne studije Pravnih nauka upisao je godine, a diplomirao je tri godine kasnije, sa prosječnom ocjenom 10. Drugu godinu osnovnih studija proveo je na Pravnom fakultetu u Mariboru kao stipendista Vlade Republike Slovenije, dok je dio treće godine završio na Pravnom fakultetu u Zagrebu, kao stipendista Vlade Republike Hrvatske. Godine upisao je specijalističke studije, smjer Poslovno pravo, na Pravnom fakultetu. Tokom prvog semestra boravio je na studijskoj razmjeni na Pravnom fakultetu u Nici, u Francuskoj. Učestvovao je na brojnim međunarodnim konferencijama iz oblasti prava, kako u zemlji tako i u inostranstvu (Hrvatska, Italija, Francuska, Srbija). Našu zemlju je predstavljao i na međunarodnoj simulaciji rada Ujedinjenih nacija u Sloveniji. Za dosadašnje uspjehe dobio je priznanje Glavnog grada studentsku nagradu 19. decembar, Dekanovu nagradu najboljim studentima Pravnog fakulteta na svakoj godini studija, Nagradu za najboljeg studenta Pravnog fakulteta u 2016/2017. godini koju je dodijelio Univerzitet Crne Gore, kao i Nagradu Advokatske komore Crne Gore za najboljeg studenta Pravnog fakulteta godine. Tečno govori engleski, francuski, španski i slovenački jezik.

12 REKTORAT UNIVERZITETA CRNE GORE Cetinjska br. 2, Podgorica telefon/fax / web site rektorat@ac.me

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

R E Z I M E IZVEŠTAJA O KANDIDATU ZA STICANJE NAUČNOG ZVANJA

R E Z I M E IZVEŠTAJA O KANDIDATU ZA STICANJE NAUČNOG ZVANJA Fakulteta za fizičku hemiju, Univerzitet u Beogradu Studentski trg 12-16 11000 Beograd R E Z I M E IZVEŠTAJA O KANDIDATU ZA STICANJE NAUČNOG ZVANJA I Opšti podaci o kandidatu: Ime i prezime: Stevan (Radovan)

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

R E Z I M E IZVEŠTAJA O KANDIDATU ZA STICANJE NAUČNOG ZVANJA

R E Z I M E IZVEŠTAJA O KANDIDATU ZA STICANJE NAUČNOG ZVANJA Fakulteta za fizičku hemiju, Studentski trg 12-16 11000 Beograd R E Z I M E IZVEŠTAJA O KANDIDATU ZA STICANJE NAUČNOG ZVANJA I Opšti podaci o kandidatu: Ime i prezime: Vladimir (Mladen) Marković Godina

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010. GLAZBENA UJETNOST Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 112 k 61 72,5 St. pogreška mjerenja 5,06 edijan 76,0 od 86 St. devijacija 15,99 Raspon 66

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Sadržaj predavnaja: Trošak kapitala I. Trošak duga II.

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. 1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje

Διαβάστε περισσότερα

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta 4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m

Διαβάστε περισσότερα

Autori: Dr Biljana Popović, redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu Mr Borislava Blagojević, asistent Gradjevinskog fakulteta u Nišu

Autori: Dr Biljana Popović, redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu Mr Borislava Blagojević, asistent Gradjevinskog fakulteta u Nišu Biblioteka: ACADEMIA Autori: Dr Biljana Popović, redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu Mr Borislava Blagojević, asistent Gradjevinskog fakulteta u Nišu MATEMATIČKA STATISTIKA SA PRIMENAMA

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Sistem sučeljnih sila

Sistem sučeljnih sila Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM

Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM Dr.sc. Ljiljana Mayer, spec.med.biokemije Zagreb, 18. ožujka 2017. Klinika za tumore Centar za maligne bolesti, KBCSM

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 16. UVOD U STATISTIKU Statistika je nauka o sakupljanju i analizi sakupljenih podatka u cilju donosenja zakljucaka o mogucem toku ili obliku neizvjesnosti koja se obradjuje. Frekventna distribucija - je

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative Commons. Για εκπαιδευτικό

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα