Luka 15, Luka 15, arhim. Vasilij Gondikakis: PARABOLATA ZA BLUDNIOT SIN

Σχετικά έγγραφα
Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009

Biblioteka SLOVO OD VODO^A

MOJSEJ. Izbraniot osloboditel

Почеток на крајот од документот на екранот!

EGZISTENCIJA I KONSTRUKCIJA NA POLINOMNO RE[ENIE NA EDNA PODKLASA LINEARNI HOMOGENI DIFERENCIJALNI RAVENKI OD VTOR RED

NauËi. n da se. molime

DIJALOG. ipo akon Grigorij. Zastapuvawe i ispituvawe - pomestuvawe na granicite na postoe~koto preku dijalogot. na krstot ne vidovme Bog, tuku Qubov

N E E M I J A. Umetnik. Tim ajri Tekst: Roj Harison. Published by European CEF Kilchzimmer CH-4438 Langenbruck Switzerland

Kori Ten Bum. Avtor: Barbera Nuitgedagt IzveduvaË: Suzana Gilmor

VOLUMEN I PLO[TINA KAKO BROJNI KARAKTERISTIKI NA n - DIMENZIONALNA TOPKA

Mitropolit Metodij Zlatanov BEZBOJNI PATOKAZI

Emil Kale{kovski SONCETO PONEKOGA[

Doma{na rabota broj 1 po Sistemi i upravuvawe

D-r Risto Ivanovski OD KOGO POSTANAVME. Bitola, R.Makedonija 2009 godina

a) diamminsrebro hlorid b) srebrodimmin hlorid v) monohlorodiammin srebrid g) diamminohloro argentit

BELE[KI ZA JAZIKOT NA HEMIJATA

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET PRIEMEN ISPIT PO HEMIJA studii po biologija I grupa

Drag u~eniku! Ovaa kniga }e ti pomogne da gi izu~i{ predvidenite sodr`ini za VIII oddelenie. ]e u~i{ novi interesni sodr`ini za sli~nost na figuri. ]e

Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1

МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)

P E S N I IVAN XEPAROSKI P ESNI SLIKI OD S O D I N A PROMENADA. Volja za misla SVETLO. Diskobol. Niobida na umirawe.

HOW NOT TO LIVE»OVEK NA»OVEK MU E KELNER BIFE NOSTALGIJA ZDRAVICA ZA KELNERITE

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

sodræina 10 zadolæitelni maniri za Urban spektakl na javni maniri gostite na restoranite, no i za personalot 41 MuziËki festivali

POMIJA ZA AVIJATI^AROT ILI ODBRANA I MILION $

sodræina 4 fevruari-mart 2009 gastronomija i sedma umetnost Meteo prognoza naπi barmeni Kristijan Risteski

Tehni~ki fakultet Bitola Dr Dejan Trajkovski i Mr Qup~o Popovski KONSTRUKCIJA NA VOZDUHOPLOVI

PDF Created with deskpdf PDF Writer - Trial ::

Teoretski osnovi i matemati~ka metodologija za globalna analiza na prostorni liniski sistemi

BORN IN PURITY drink responsibly

V E R O J A T N O S T

UPATSTVO ZA PI[UVAWE NA SEMINARSKATA RABOTA I EDEN PRIMER

UNIVERZITET "SV. KIRIL I METODIJ" PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET INSTITUT ZA INFORMATIKA S K O P J E

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Narodna banka na Republika Makedonija CENITE NA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA *

Теоретски основи на. оксидо-редукциони процеси. Доц. д-р Јасмина Тониќ-Рибарска

Termodinamika: spontanost na procesite, entropija i slobodna energija

Sinodalniot akt No. 94 od zbirkata na Homatijan kako izvor za istorijata na Polog

Για να εμφανιστούν σωστά οι χαρακτήρες της Γραμμικής Β, πρέπει να κάνετε download και install τα fonts της Linear B που υπάρχουν στο τμήμα Downloads.

UNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ - SKOPJE Prirodno-matematiqki fakultet. Dragan Dimitrovski, Vesna Manova-Erakoviḱ, Ǵorǵi Markoski

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZVODI ZADACI (I deo)

Dragoslav A. Raji~i}

œj œ œ œ œ œ œ b œ œ œ œ œ œ w

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

MATEMATIKA PROEKTNA ZADAЧA IZVE[TAJ OD EMPIRISKO

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

9. STATIKA NA RAMNINSKI NOSA^I

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

---- Osnovi na MatLab ---- O S N O V I N A. MatLab. so P R I M E R I. Qup~o Jordanovski

Dinamika na konstrukciite 1

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Скопје д-р Nevenka Andonovska, редовен професор на ПМФ- УКИМ, Скопје Valentina Popovska \or i Ilievski. Natalija Glinska-Ristova.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Trigonometrijske nejednačine

œ œ œ œ œ œ œ œ œ l Bo/g Go-spo/d' i «- vi/ - sq na/m=, bla - go -

ISPITUVAWA ZA POVRATNI VODI OD OLOVNO-CINKOVA FLOTACIJA (HIDROJALOVI[TE I JAMA) VO SASA-M.KAMENICA

UNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ MAXINSKI FAKULTET - SKOPJE. ZBIRKA ZADAQI po VEROJATNOST i STATISTIKA. Nikola Tuneski

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Το άτομο του Υδρογόνου

VREDNUVAWE NA HARTII OD VREDNOST

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

MAJA str BOENKI str

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

18. listopada listopada / 13

Rabotna tetratka po MATEMATIKA za VII oddelenie

JOVO STEFANOVSKI NAUM CELAKOSKI

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

ТРЕТО СОВЕТУВАЊЕ Охрид 3 6 октомври 2001

Organizacija i prika`uvawe imunoglobulinski geni Edna od najizvonrednite osobini na imuniot sistem kaj r betnicite pretstavuva sposobnosta da

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

OSNOVI NA TEHNIKA 2

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

bab.la Φράσεις: Ταξίδι Τρώγοντας έξω ελληνικά-ελληνικά

PRAKTIKUM. za laboratoriski ve`bi po fizika 1

T E R M O D I N A M I K A

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Republika Makedonija Ministerstvo za `ivotna sredina i prostorno planirawe Kancelarija za za{tita na ozonskata obvivka PRIRA^NIK

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

GRČKO SRPSKA SVITA Milan T Ilic

Tolkuvawa na starogr^kite kalendari nasproti tripartitnata podelba na ati^kiot kalendar

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

Za poveêe informacii kontaktirajte so:

12.6 Veri`ni prenosnici 363

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Operacije s matricama

Transcript:

68 arhim. Vasilij Gondikakis: PARABOLATA ZA BLUDNIOT SIN Luka 15, 11-21 11....Eden ~ovek ima{e dva sina. 12. Pomladiot od niv mu re~e na tatka si: Tatko, daj mi go delot {to mi pripa a od imotot!' I tatkoto im go razdeli imotot. 13. Po nekolku dena pomladiot sin, koga sobra s#, otide vo dale~na zemja i tamu go potro{i svojot del, `iveej}i bludno. 14. I otkako potro{i s#, nastana golem glad vo taa zemja i toj se najde vo maka; 15. pa otide pri eden ~ovek vo taa zemja i se pogodi, i toj go prati vo svoeto pole da pase sviwi. 16. I straden be{e da go napolni svojot stomak so rok~iwa, {to gi jadea sviwite, no nikoj ne mu gi dava{e. 17. A koga si dojde na sebe, re~e: Kolku naemnici pri tatka mi imaat leb vo izobilie, a jas, pak, umiram od glad. 18. ]e stanam i }e otidam pri tatka si i }e mu re~am: Tatko, zgre{iv protiv neboto i pred tebe, 19. i ne sum ve}e dostoen da se nare~am tvoj sin; no primi me kako eden od svoite naemnici.' 20. Pa stana i otide pri tatka si. I koga be{e daleku go vide tatkoto negov, i se so`ali na nego, go pregrna i go celiva. 21. I sinot mu re~e: Tatko, zgre{iv protiv neboto i pred tebe, i ne sum ve}e dostoen da se nare~am tvoj sin!' Luka 15, 22-32 22. A tatkoto im re~e na slugite svoi: Iznesete najubava promena i oble~ete go, i dajte mu prsten na rakata negova i obuvki na nozete; 23. pa doterajte i zakolete ugoeno tele: da jademe i da se veselime, 24. oti ovoj moj sin mrtov be{e i o`ive, izguben be{e i se najde.' I po~naa da se veselat. 25. A postariot negov sin be{e v pole; i na vra}awe koga se pribli`i do ku}ata, ~u pesni i izvici. 26. Pa kako povika eden od slugite, go pra{a: [to e ova?' 27. A toj mu re~e: Brat ti si dojde i tatko ti zakla ugoeno tele, oti go vide zdrav.' 28. Toj se naluti i nej}e{e da vleze. Toga{ izleze tatko mu i go mole{e. 29. A toj mu odgovori na tatka si i mu re~e: Eve, ti slu`am tolku godini i nikoga{ ne ja prekr{iv tvojata zapoved; i mene ne si mi dal ni edno jare za da se proveselam so moite prijateli; 30. a koga dojde ovoj tvoj sin, {to go upropasti svojot imot so bludnici, za nego ti zakla ugoeno tele.' 31. A toj mu re~e: Sinko, ti si sekoga{ so mene i s# moe e tvoe; 32. no treba{e da se zaraduvame i razveselime, oti ovoj tvoj brat be{e mrtov i o`ive, izguben be{e i se najde.'

69 PARABOLATA ZA BLUDNIOT SIN PARABOLATA ZA BLUDNIOT SIN OTEC VASILIJ GONDIKAKIS E RODEN NA OSTROVOT KRIT VO 1936 GODINA. STUDIRAL TEOLOGIJA VO ATINA I VO LION, FRANCIJA. OD 1968 GODINA E IGUMEN NA SVETOGORSKIOT MANASTIR STAVRONIKITA I E ZASLU@EN ZA OBNOVATA NA OP[TE@ITELNOTO MONA[TVO NA SVETA GORA. OD 1990 G. E IGUMEN NA MANASTIROT IVIRON. NEGOVI NAJPOZNATI TEKSTOVI SE: UBAVINATA I ISIHAZMOT NA SVETOGORSKIOT @IVOT, EVROPA I SVETA GORA, MONA[TVOTO KAKO VISTINSKI BRAK, SVETITELOT: ARHETIP NA PRAVOSLAVIETO, ZNA^EWETO NA TIPIKOT, HIMNATA NA VHODOT I DRUGI. VO NAREDNIVE BROEVI OD PREMIN ]E MO@ETE DA SE ZAPOZNAETE SO NEGOVOTO TOLKUVAWE NA EVANGELSKATA PARABOLA ZA BLUDNIOT SIN.

70 BUNTOT NA POMLADIOT SIN - NA^INOT NA KOJ TATKOTO SE ODNESUVA Vo ovaa parabola ona {to go spasuva pomladiot sin e negovoto osoznavawe deka e sin na svojot Otec. Toj poseduva edno vrodeno ~uvstvo za ovaa vrska; se izrazuva koristej}i ja terminologijata na sinovstvoto. Taka e bidej}i `ivee vo toj semeen kontekst, vo koj pomladiot sin mo`e da bara: Tatko, daj mi... (stih 12). A sepak, sinot e nezrel i ne sfa}a deka ona {to Mu pripa a na Otecot, Mu pripa a isto taka i na Sinot - toa e negoviot grev i negovata slabost. Vo po~etokot, toj ne razbira deka s# moe e tvoe (stih 31), kako {to podocna tatkoto }e mu re~e na svojot postar sin. Zatoa toj bara od tatko mu da mu go dade delot od imotot koj{to mu se pa a. Grevot na pomladiot sin le`i vo negovata vnatre{na razdvoenost, vo podelbata koja zazema mesto vo nego. Ovaa podelba i razdvoenost samata po sebe e grev i zlo. Kratka definicija na zloto e deka toa ne postoi samo po sebe, so svoja sopstvena priroda, tuku toa poprvo e delumno otsustvo na dobroto (Sveti Maksim, PG 4, 301 A). Tatkoto e veli~estven vo negovata qubov. Toj ne se gri`i za sebe tuku pove}e e zagri`en da spasi nekoj drug, svoeto dete. Toa e negovata `ivotna cel i najvredniot del od negovoto postoewe. Toj ne se gri`i za toa {to }e re~e svetot za nego nitu za toa deka mo`e da ja zagubi svojata dobra polo`ba nitu pak za toa deka kako tatko mo`e da izgleda neuspe{en zatoa {to ima sin koj{to go napu{til domot za da skita vo dale~ni zemji. Tatkovata qubov e sposobna da odi podaleku od onaa na svetskata procenka ili od onaa na buntot na negoviot sin. Od tie pri~ini toj odbira da ne mu propoveda na svojot sin so zborovi; toj znae deka od toa ni{to nema da ispadne; negoviot sin nema da go trognat zborovi. Zasega tatkoto mora da mu dozvoli da zastrani, da strada, da ja nau~i lekcijata i samiot da si vidi. Toj znae deka ova e opasno, mo`ebi pogubno, no ne gleda drugo re{enie.

71 Preku negovata qubov tatkoto sekoga{ }e bide pokraj svojot sin; makar i nikoga{ da ne go napu{ti domot, tatkovata qubov se rasprostranuva i dopira nasekade. Toj e tolku velikodu{en {to ne se obiduva da se brani ili za{tituva; toj ne proba da go prisili mom~eto. Poprvo toj }e go pou~uva sin mu stradaj}i so celoto svoe bitie vo celosna ti{ina, zemaj}i go krstot na trpelivoto is~ekuvawe. Ne mu e na tatkoto do toa da go prisili svojot sin da ostane, tuku vo pra{awe e da mu dade na sin mu mo`nost da se vrati; rabotata e da se stvorat uslovi za da mo`e negoviot sin samiot da Mu se vrati Nemu, Koj e izvor na @ivotot. Ovoj dvig kon tatkoto go opredeluva sinot. Ovoj li~nosen dvig vo pravec na Otecot ja opredeluva li~nosta na Sinot. Zarem pasusot od Jovan 1, 1: και ο Λογος ην προς τον Θεον (a ne ην το Θεο ) ne ni ka- `uva ne{to za tajnata na sinovstvoto i tatkovstvoto? Da mu dade{ na drugiot mo`nost da se vrati doma po svoja volja; da napravi{ toj da bide sposoben da go najde domot i da go ~uvstvuva kako svoj; taka {to nikoga{ da ne zaminuva vo smisla na toa deka kade i da odi, pri soodvetno razbirawe i odnos na sinot kon tatkoto, toj da bide vo tatkovata ku}a vo sekoe vreme i na sekoe mesto... (Sveta tajna Maslosvet; petta molitva) I TATKOTO NAVISTINA BIL TATKO. TOJ NEMAL @ELBA DA GO POSRAMI SVOETO DETE, DURI I KOGA SE ZNAELO DEKA MOM^ETO ]E BIDE VO OPAS- NOST OD GUBEWE. TOJ NE SAKAL DA GO OBES^ESTI DURI I KOGA SE ZNAELO DEKA OVOJ NEGOV SIN MO@E DA UMRE. TATKOTO GO IZVEL SVOETO DETE NA SLOBODA, [TO E I OPASNO I SPASITELNO, NO SEKOGA[ GO [TITEL SO SVOJATA BEZMERNA QUBOV.

72 Bez da ka`e ne{to, tatkoto im go razdeli imotot (stih 12). Toj mu zboruva na sinot svoj i se odnesuva kon nego na na~in za koj{to znae deka sinot }e go razbere, a ne na takov za koj{to toj, tatkoto, znae deka e najdobar. Toj mu go dava delot od imotot {to go pobaral. No edno takvo par~e, otkinato od lozjeto na `ivotot, koe ja sodr`i polnotata na vistinata, nitu mo`e da pre`ivee nitu da donese plod. Ova par~e, zemeno nasila ili vo bunt - koga i kako i da sakame - nema da n# vodi nitu da n# odvede do `ivotot i rajot, ami do uni{tuvaweto i o~ajot. [to i da sobereme so na{ata buntovni~ka volja - koga (toj) sobra s# (stih 13) - nie go rasfrlame so na{iot razvraten `ivot - (toj) go potro{i svojot del, `iveej}i bludno (stih 13) - ili toa, mo`e da se ka`e, e bez spasenie (α σωτηρια), nespaseno, vo mizerija, gre{no, bez Boga, na na~in sprotiven na prirodata (παρα φυσιν). Eden takov del brgu }e svene, }e se isu{i i }e se rasfrla. ]e zavr{i vo sostojba na jalovost vo koja `ivotot e odvoen od duhovniot `ivot. Vo ovaa sostojba ne postoi svetlina, nema plodorodnost i nema idnina za ~ove{tvoto. Toa e sostojba vo koja s# mirisa na rasipanost i gniewe; toa e smrt. Naprotiv, delot koj ni go dava Bog doa a od teloto koe e i ~ove~ko i Bo`estveno (θεανθρωπινο σωµα) koe, makar i skr{eno, e sekoga{ nedellivo; toa e jadeno no nikoga{ izedeno. Toa e samo mal del od kvasecot, a sepak ja sodr`i seta mo} na Carstvoto; toa go spasuva kosmosot i gi potkvasuva trite meri (τρια σατα) na seto sozdanie. SÈ [TO E LA@NO ]E NÈ NAPU[TI I ]E GO SNEMA S# {to e la`no i prelestno }e se razotkrie vo razgorenata pe~ka na stvarnosta; }e is~ezne i }e go snema. ]e n# napu{ti, taka {to }e ostaneme sami, odvoeni i gladni - tu inci vo dale~na zemja, kade s# se potro{uva bez da se nadopolnuva - otkako potro{i s#... (stih 14) I sega, pomladiot sin ne samo {to potro{uva s#, tuku, u{te pove}e, golem glad se pojavil vo taa zemja. Vo toa dale~no mesto nikoj ne mo`e da go `ivee dobriot `ivot ve~no. Na krajot, golemiot glad po~nal da go ma~i sekogo; nikoj ne mo`el da pomogne nikomu. Vo ovie okolnosti, uslovite se vlo{uvaat i vodat kon beda i celosno gubewe na ona {to zna~i da se bide ~ovek. I kako nekoj koj trebal da pobara pomo{ i da proba da se pridru`i kon eden ~ovek vo taa zemja (stih 15), toj e turnat u{te podolu i e ispraten da pase sviwi, ispraten e na pastirskite stradawa. Napraven e pastir na sviwi, a i toj samiot stanal sviwa. Mu ja odrekle negovata priroda i negovoto blagorodno poteklo; go smetale za `ivotno. Mu ja odrekle duri i svinskata hrana, no duri i da mu dadele malku bi bilo kako ni{to i da ne primil; gladot bi ostanal bidej}i svinskata hrana e nejadliva. Na{ata potreba e za drug vid na hrana.

SÈ [TO E VISTINITO OSTANUVA TRAJNO I NÈ SPASUVA ladiot Nevoljite {to gi pretrpel pom e {to sin vo taa dale~na zemja otkril tie ja e; seb vo o bok dla imal toj skrieno osrik nep i t vos iznele negovata trpeli koj ~il noveniot del od nego. Toj nau mo`e da mo`e da mu pomogne i kon kogo i{te se prilepi i da pobara pribe` moja, ata du{ Kon Tebe se pribli`i alm (Ps Tvojata desnica me poddr`uva ri 62, 8). Mu poka`ale koj e {teda milostiv (Psalm 144, 8) i kade ieto prehranata, `ivotot i voskresen v s#. ubi postojat za sekogo: Mo`ebi izg Mo`ebi i samiot sum izguben ebi ve}e izguben be{e" (stih 24) - mo` be{e ov mrt sum mrtov - ovoj moj sin ne se (stih 24). No ostanuva ne{to {to Otec ot moj e gubi i {to ne mo`e da umr vo len i Negovata qubov. Toj e si ~erna milosta i blag vo kreposta (Ve. slu`ba). Znam; go do`ivuvam toa oneg za am isl Ne se osmeluvam da pom toa za vite sinovi - nedostoen sum te slugi, zatoa }e razmisluvam za negovi zadokako se odnesuva kon niv i kolku najsum jas ja volni se tie. Vo ovaa zem sum rob men sluga koj ne prima plata; koj ne dobiva leb. re~am na ]e stanam, }e se vratam i }e mu oto i neb tiv tatko mi, zgre{iv pro nebesi pred tebe - pred Tebe Koj{to { takva sen tatko, pred Tebe koj{to ima ta i zemqubov, {to gi ispolnuva nebesa ei de{ sle me jata, pred Tebe koj{to a ova vo be{e so mene duri i ovde, dale~na zemja na krajna beda, rasipanost i odrekuvawe.

74 Ne sum dostoen da se nare~am tvoj sin. Padnav. Go izgubiv sinovstvoto moe. Toa e mojot grev i mojot edinstven prestap. Ne toa {to go potro{iv tvoeto nasledstvo; sigurno mojot grev ne bi mo`el da e ne{to tolku nezna~ajno i od tvarna priroda, a koe bi mo`el da go popravam so svoi sredstva. Ne bi mo`elo da e ne{to {to bi mo- `el da go zarabotam so sopstven trud za da ti go vratam. Ne, jas ja prekr{iv edinata vrska koja eden sin ja ima so svojot tatko. Sega ne mo`am da storam ni{to, bidej}i mi poka`a pove}e po~it otkolku {to zaslu- `iv. Ti me ubi so tvoeto primerno odnesuvawe. Ako ti ne be{e tolku velikodu{en vo qubovta, ako ne postapi kon mene kako {to postapi, ako ne be{e tolku sovr{en vo sekoj pogled, ako samo malku be{e za obvinuvawe, toga{ mo`ebi }e najdev nekoj izgovor za da trgnam po patot na samoopravduvaweto. No ednostavno ne e taka. Tvojata bezuslovno ne`na qubov i trpenie me ostavija zanemen, vtre{- ten i bez opravduvawe; jas {totuku po~nav da sfa}am. Navistina li morav da otidam vo takvi dale~ini za da go razberam toa? Morav li da otidam tolku daleku, ta celosno izguben, duri i mrtov, da go razberam zna~eweto na spasenieto i `ivotot? Ne znam {to da re~am. No, s# poso~uva kon edna rabota - mojata glupavost i podlost. Tvojata velikodu{nost i qubov me nadvladuva i kr{i. Doa am kaj tebe; povle~en sum od tebe, povle~en od tvojata qubov koja odnatre me privlekuva i uspokojuva. Napravi me tvoj sluga. Vinata e moja, dobrinata i `ivotot se tvoi. Tatko, zgre{iv protiv neboto i pred tebe, ne sum ve}e dostoen da se nare~am tvoj sin; no primi me kako eden od svoite naemnici (stih 19). SREDBATA NA POMLADIOT Pred i da stigne sinot do ku}ata, tatkoto go gleda oddaleku i istr~uva za da go presretne. Bez da ka`e nitu zbor, toj so~uvstvitelno go pregrnuva sin mu okolu vratot i go celiva plameno. Za mig sinot sfa}a s#; go dobiva negoviot odgovor: tatkoto ja ~ul negova SIN SO NEGOVIOT TATKO ta ispoved, ja znael pred da bide re~ena. Go videl svojot sin pred negovoto vra}awe. Toj bil so nego, iako sinot ne mo`el da go vidi. Makar i otsuten, koj i da e, ako qubi so sovr{ena qubov, toj e zaedno so onoj kogo go qubi kako da e prisuten, bez da bide viden od nekogo. (Avva Isaak, Asketski omilii)

Sepak sinot po~nuva da se ispoveda; zborovite sami izleguvaat od negovata usta; tie se izlevaat od negovoto srce; moraat da bidat isterani. Isto kako vozdi- {ka ili dlabok zdiv koj mora da izleze nadvor od nego za da go oslobodi. Toj ja ka- `uva ispovedta tokmu kako {to ja be{e zamislil... samo, ne ja dovr{uva. Toj zboruva za negoviot grev, za negoviot prestap i toga{... zapira. Re{ava da ne gi dovr{i svoite misli; re{ava da ne pobara da postane tatkov sluga. Potresen e od porojot na qubov koj nadoa a i go kr{i; pred liceto na taa qubov toj ne mo`e da odgovori. Ednostavno go ispoveda svojot grev i pa a vo ti{ina. Red e na tatkoto da zboruva i kako i sin mu, toj zboruva sosema jasno preku mol~ewe. Na svoeto dete toj ne mu ka`uva ni{to za svoite ~uvstva. Ne spomnuva dali stradal nitu kolku mnogu bolka po~uvstvuval koga sin mu zaminal. Nitu pak ja spomnuva radosta svoja nitu kolku mnogu radost toj sega ~uvstvuva koga sin mu e vraten. Ovie raboti ne se izrazuvaat so zborovi; prostite zborovi se nezgodni vo vakvi momenti - tie se izli{ni. Toj ne mo`e da mu zboruva na ovoj negov sin, koj stanal dostoen za mol~ewe i za negovata tatkovska qubov. Kako mo`e da mu dade zvuk na neizre~livoto koga toa samo bi ja namalilo jasnotijata i samosvedo{tvoto na rabotite ka`ani edinstveno vo mol~ewe? I zna~i, tatkoto ne mu veli ni{to na svojot sin. Misti~noto izrazuvawe ( ) na nivnata vrska kako da zema mesto na svetost ( ) vo sferata na dlabokata ti{ina i plamenata qubov koja{to go pravi jazikot nem. Zatoa toj zboruva zapovedaj}i im na slugite, iznesete najubava obleka i oble- ~ete go... zakolete ugoeno tele (stih 22-23). Da se veselime, oti ovoj moj sin mrtov be{e i o`ive, izguben be{e i se najde (stih 24). Od po~it kon svojot sin, toj mo`e da im zboruva samo na drugite. Zborovite koi gi upotrebil tatkoto zboruvaj}i im na slugite - ovoj moj sin mrtov be{e i o`ive, izguben be{e i se najde - ja otkrivaat golemata drama i radost koja{to tie dvajcata, tatkoto i sinot, ja pre`iveale i prodol`uvaat da ja iskusuvaat. Vo po~etokot na parabolata tatkoto ne zboruva; duri i sega ne veli ni{to. Negovoto mol~ewe ne poka`uva ramnodu{- nost nitu neuspeh vo nasetuvaweto na dimenziite na dramata. Toj ne bil ne~uvstvitelen kon opasnosta so koja sin mu imal da se soo~i koga izbral da go napu{ti domot. Ovde nema ni traga od nezainteresiranost ili ladnost koi bi uka`uvale na ramnodu{nost ili na nedostatok od ~uvstva. Tatkoto pre`ivuva s#; toj nadminuva s# so svojata bezgrani~na qubov. Tatkoto go sledi svojot sin i go pridru`uva duri do sostojbata na celosna izgubenost i smrt. Toj e pogreban so nego. I bez da gi ~ue poedinostite, tatkoto ja znae odisejata niz koja- {to propatuval negoviot sin. Toj znae deka sin mu vistinski go vkusil pekolot, zagubata i smrtta. Zna~i, sinot bil pronajden, spasen i vraten vo `ivot od druga sila koja otsekoga{ postoela vo nego i izdr`ano go pridru`uvala. Postoi sila na sinovstvoto i sila na tatkovstvoto. Bludnikot najprvo bil sin; toj i dvata pati povikal Tatko!, na po~etokot koga zaminal i potoa, koga se vratil. I TATKOTO NAVISTINA BIL TATKO. TOJ NEMAL @ELBA DA GO POSRAMI SVOETO DETE, DURI I KOGA SE ZNAELO DEKA MOM^ETO ]E BIDE VO OPASNOST OD GUBEWE. TOJ NE SAKAL DA GO OBES^ESTI DURI I KOGA SE ZNAELO DEKA OVOJ NEGOV SIN MO@E DA UMRE. TATKOTO GO IZVEL SVOETO DETE NA SLOBODA, [TO E I OPASNO I SPASITELNO, NO SEKOGA[ GO [TITEL SO NEGOVATA BEZMERNA QUBOV. I NEGOVATA TATKOVSKA QUBOV JA POBEDILA SMRTTA I RAZGORELA GOLEMA RADOST I PRAZNUVAWE ZA KOI[TO UGO- ENOTO TELE BILO @RTVUVANO. SVETITE OT- CI VELAT DEKA OVA TELE GO PRETSTAVUVA SINOT BO@JI, DODEKA PRAZNUVAWETO JA IZOBRAZUVA BO@ESTVENATA LITURGIJA KOJA E SOBOROT (συναξις)na CRKVATA I NEJZINIOT @IVOT. od angliski: o. Onufrij