ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

Σχετικά έγγραφα
ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

Snimanje karakteristika dioda

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Elementi spektralne teorije matrica

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike

Kaskadna kompenzacija SAU

Računarska grafika. Rasterizacija linije

numeričkih deskriptivnih mera.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Obrada signala

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

Vežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje. Cilj vežbe

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Treća vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom

1.1 Osnovni pojačavački stepeni

ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Unipolarni tranzistori - MOSFET

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Induktivno spregnuta kola

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

IZVODI ZADACI (I deo)

Teorijske osnove informatike 1

10. STABILNOST KOSINA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Budi kreativan/kreativna

2.1 Oscilatori. Autori: dipl. inž. Dejan Mirković, prof. dr Vlastimir Pavlović

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE

Peta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem

Periodičke izmjenične veličine

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Električna merenja Analogni instrumenti

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Reverzibilni procesi

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona

Snaga naizmenicne i struje

Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI

OSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Algoritmi zadaci za kontrolni

Snage u kolima naizmjenične struje

Operacije s matricama

Transcript:

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 5: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata niz merenja na maketi buck konvertora kod koga je ostvarena regulacija izlaznog napona primenom tehnike programiranja struje (CMC, current mode control). U vežbi se analiziraju dva načina programiranja struje: zadavanjem minimalne i maksimalne vrednosti struje kalema (hysteresis window ili bang-bang control) i zadavanjem maksimalne vrednosti struje prekidača (peak-limitting control), pri čemu se prekidač uključuje sa konstantnom prekidačkom frekvencijom. U ovoj vežbi studenti treba da se upozanju sa nizom raznorodnih efekata i povežu znanja stečena u više drugih predmeta. Stoga je od velikog značaja da studenti pre dolaska u laboratoriju dobro prouče način rada kola realizovanog na maketi za ovu vežbu. Za to je potrebno i da se poznaje rad integrisanog kola NE555 u funkciji astabilnog multivibratora, što je obrađeno u predmetu Analogna elektronika, kao i da se prouče karakteristike i način primene za integrisana kola TL i LM, kako bi se razumela njihova funkcija u kolu. Podaci za korišćena integrisana kola se mogu pronaći na internetu. B. POTREBAN PRIBOR I INSTRUMENTI. maketa buck konvertora sa CMC regulatorom i kolom za impulsnu promenu opterećenja 2. signal generator. izvor jednosmernog napona 5 V. ampermetar 5. voltmetar 6. osciloskop 7. otpornici za impulsnu promenu opterećenja 8,2 Ω /,5 W, 6,5 Ω / 9 W (2x Ω /,5 W), 7 Ω / W i 70 Ω / W 8. računar na kome je instaliran potreban softver (OpenChoice Desktop, Excel, Matlab, Word) 9. BNC/BNC kabl za sinhronizaciju 0. RS22 kabl za povezivanje osciloskopa i računara. reostat 00 Ω

C. OPIS MAKETE Šema veze makete buck konvertora sa upravljanjem primenom programiranja struje prikazana je na slici 5.. Maketa sadrži buck konvertor, kolo za pobudu prekidačkog tranzistora, regulator izlaznog napona, pojačavač signala struje i oscilator sa generatorom pomoćnog testerastog napona, kao i mogućnost izbora jednog od dva tipa regulatora struje. Poseban podsistem, koji nije deo samog konvertora, čini kolo za impulsnu promenu opterećenja, koje je realizovano na isti način kao i u vežbi. Buck konvertor i kolo za pobudu prekidačkog tranzistora su realizovani na isti način kao i u vežbi 2. v IN C C 5 70µF 5V D 7 N8 R 22 C 9 pobudno kolo Q 2 BC7 R 2 8,2Ω Q R 2 BC27 Q MTP5N50 kolo za impulsnu promenu opterećenja D 0 MUR20 v G TP9 R 25 Q 8,2Ω R 26 MTP5N50 R L2 TP J J 2 8 2 7 U LM D 8 D 9 N8 N8 hysteresis window regulator C 6 R TP2 2 5 R J 5 C 7 D D N8 N8 8 2 7 U 2 LM peak-limiting regulator TP5 R,7kΩ TP6 R 5,7kΩ TP7 D 5 N8 J J 6 J GND C 2 00µF 5V 2 R 6 J 7 J 8 J 9 C C C 5 U TL U 5 NE555 0nF C 8 7 6 5 nf regulator izlaznog napona D 2 EGP0D TP0 D EGP0D R 9 R 8 R 7 820Ω 8,2kΩ R 20 R 2 J 0 C 6 nf 500kΩ C 8 nf L 00µH A J J 2 C 7 P 20kΩ 7pF P 2 Q 5 BC27 J 8 J 7 TP R 8 J 6 R 0,9Ω 2W R 7 J 5 J R 6 2MΩ TP8 C 70µF 5V GND2 R 5 R MΩ 70kΩ C 2 V R 0 C 0 R 9 7kΩ 7 2 6 TP U LF56 R 7kΩ J oscilator i generator veštačke rampe C A R pojačavač signala struje v OUT R 2 D 6 2,7V Slika 5.. Maketa buck konvertora sa upravljanjem primenom programiranja struje 2

Regulator izlaznog napona je realizovan primenom integrisanog kola TL, koje sadrži izvor referentnog napona i pojačavač greške. Predviđena je mogućnost izbora integralnog ili proporcionalno-integralnog tipa regulatora izlaznog napona, slično kao i u vežbi 5, ali ne i proporcionalnog. Regulator izlaznog napona zadaje kolu za programiranje struje struju koju treba realizovati. Predviđeno je da se tokom vežbe ispituju dva načina programiranja struje: zadavanjem minimalne i maksimalne vrednosti struje kalema (hysteresis window metod) i zadavanjem maksimalne vrednosti struje prekidača (peak-limitting metod). Za svaki od ova dva metoda realizovan je poseban regulator struje, kako je označeno na slici 6.. Oba regulatora koriste komparator LM kao osnovnu komponentu. Za potrebe peak-limitting načina programiranja struje, realizovan je oscilator i generator pomoćnog testerastog signala (artificial ramp, veštačka rampa ) primenom integrisanog kola NE555. Oba načina programiranja struje zahtevaju podatak o trenutnoj vrednosti struje kalema, što se postiže primenom kola za merenje struje, slično kao i u vežbi. Kolo za impulsnu promenu opterećenja je uvedeno kako bi se ispitivao dinamički odziv konvertora. Na kolo za impulsnu promenu opterećenja se povezuje pomoćni potrošač R L2, koji kolo za impulsnu promenu opterećenja naizmenično uključuje i isključuje, prema signalu koji dobija iz generatora signala. Na maketi se nalaze dva višeobrtna potenciometra, P i P2. Potenciometrom P reguliše se izlazni napon konvertora, dok se potenciometrom P2 podešava konstanta proporcionalnog dejstva proporcionalno-integralnog regulatora. Pre uključenja konvertora klizač potenciometra P postaviti u smeru strelice na maketi u krajnji položaj kome odgovara minimalna otpornost, odnosno izlazni napon od 5 V. Na maketi se nalazi pet grupa pozicija za džampere. Prvu grupu čine pozicije za izbor tipa i parametara regulatora izlaznog napona i označene su sa J7 do J0. Džamper koji se može postaviti u poziciju J ili J2 omogućava priključenje dodatnog kondenzatora koji se koristi za suzbijanje subharmonijskih oscilacija kod proporcionalno-integralnog regulatora izlaznog napona. Ako nije drugačije naglašeno, smatra se da se džamper nalazi na poziciji J7, koja odgovara integralnom regulatoru izlaznog napona sa kondenzatorom kapacitivnosti 00 nf, i J2, kada nije priključen dodatni kondenzator. Izbor načina programiranja struje se vrši postavljanjem uvek po tri džampera u jednoj od sledeće dve grupe pozicija za džampere, prema tabeli 5.: Tabela 5.. Raspored džampera za izbor načina programiranja struje hysteresis window J J J5 peak limitting J2 J J6 Četvrtu grupu čine pozicije za izbor oblika testerastog napona i označene su sa J7 i J8. Postavljanjem džampera na poziciju J8, oscilator na jednom segmentu generiše linearni napon, dok je za džamper u poziciji J7 generisani napon na oba segmenta eksponencijalnog oblika. Džamper mora biti uvek postavljen u tačno jednu od pozicija J7 ili J8. Ako nije drugačije naglašeno, smatra se da se džamper nalazi u poziciji J8. Petu grupu čine pozicije za dodavanje pomoćnog testerastog signala na signal merene struje i označene su sa J do J6. Ako je džamper u poziciji J6, ne dodaje se pomoćni testerasti signal na signal merene struje i to je podrazumevani položaj džampera. U preostale tri moguće pozicije za ovaj džamper dodaje se pomoćni signal i to najjači u poziciji J, a najslabiji u poziciji J5.

D. ZADATAK Povezati ampermetar i voltmetar na mesta na maketi označena sa A, odnosno V. Povezati izvor jednosmernog napona od 5 V na mesto na maketi označeno sa VIN. Pre uključenja pozvati dežurnog asistenta da proveri veze i odobri uključenje. Pre svake promene konfiguracije isključiti redom izlazni napon generatora signala (kada se koristi) i izvor jednosmernog napona. Osciloskop i merni instrumenti se ne isključuju. Posle promene konfiguracije i podešavanja parametara prema uslovima zadatka, uključiti izvor jednosmernog napona i izlazni napon generatora signala. Analizirati rad kola za merenje struje i izvesti vezu između napona na izlazu kola za merenje struje i struje kalema, v TP = V 0 + RXiL, gde treba odrediti V 0 i R. D.. Diskontinualni režim rada sa hysteresis window regulatorom Postaviti tri džampera prema tabeli 5., tako da struju kalema reguliše hysteresis window regulator. Postaviti džamper za izbor regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Proveriti da li su ostali džamperi postavljeni u pozicije J2, J6 i J8. Proveriti da li je klizač potenciometra P u položaju koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. Postaviti otpornik otpornosti 70 Ω na mesto na maketi označeno sa VOUT. Kanala osciloskopa povezati na TP, tako da se posmatra vremenski dijagram struje kalema. Kanala 2 povezati na TP8, tako da se posmatra naizmenična komponenta izlaznog napona (spregu na kanalu 2 podesiti na AC). Uključiti Band Width Limit. Obezbediti sinhronizaciju osciloskopa. Snimiti vremenske dijagrame struje kalema (slika 5.2) i naizmenične komponente izlaznog napona (slika 5.). Izmeriti frekvenciju subharmonijskih oscilacija u kolu (frekvencija osnovnog harmonika talasnosti izlaznog napona) i peak-to-peak ripple izlaznog napona. Podatke uneti u tabelu 5.2. Premestiti džamper za izbor regulatora izlaznog napona sa J7 na J8 i ponoviti merenja. Premestiti džamper za izbor regulatora izlaznog napona sa J8 na J9 i ponoviti merenja. D.2. Zavisnost frekvencije prekidanja od izlaznog napona, hysteresis window regulator Postaviti džamper za izbor regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω na izlaz konvertora. Sonde osciloskopa povezati na TP0 i TP, tako da se posmatra napon na diodi konvertora i struja kalema. Sinhronizovati osciloskop na napon na diodi konvertora. U donjem desnom uglu ekrana osciloskopa prikazana je vrednost osnovne frekvencije sinhronizujućeg signala. Promenom otpornosti potenciometra P menjati izlazni napon od 5 V do 0 V u koracima po V. Popuniti tabelu 5.. Po završenom merenju vratiti klizač potenciometra P u početni položaj. D.. Dinamički odziv konvertora, hysteresis window regulator Uključiti generator signala i isključiti njegov izlazni napon. Izabrati tip signala Square. Podesiti visoki naponski nivo impulsa na 0 V i niski naponski nivo impulsa na 0 V. Faktor ispunjenosti pobudnih impulsa D podesiti na 0,5. D... Integralni regulator sa 00 nf. Postaviti džamper za izbor tipa regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω kao osnovni potrošač na mesto na maketi označeno sa VOUT, a otpornik otpornosti 8,2 Ω kao pomoćni potrošač na mesto na maketi označeno sa RL2. Podesiti frekvenciju generatora signala na 0 Hz. Posmatrati vremenske dijagrame struje kalema (TP) i naizmenične komponente izlaznog napona (TP8). X

Snimiti dobijene vremenske dijagrame (slike 5. i 5.5) i izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona. D.. Proporcionalno-integralni regulator, hysteresis window regulator D... Dinamički odziv konvertora. Premestiti džamper za izbor tipa regulatora izlaznog napona sa J9 na J0. Podesiti frekvenciju generatora signala na 200 Hz, a sve ostale parametre ostaviti u iste kao u prethodnoj tački i snimiti vremenski dijagram sa ekrana osciloskopa (slike 5.6 i 5.7) i izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona. D.5. Stabilnost strujne petlje, peak limitting regulator Postaviti tri džampera prema tabeli 6., tako da struju kalema reguliše peak limitting regulator. Postaviti džamper za izbor regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Proveriti da li su ostali džamperi postavljeni u pozicije J2, J6 i J8. Proveriti da li je klizač potenciometra P u položaju koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. D.5.. Stabilnost strujne petlje u diskontinualnom režimu. Povezati reostat otpornosti 00 Ω na izlaz konvertora i postaviti klizač na maksimalnu vrednost otpornosti. Posmatrati napon na diodi konvertora (TP0) i struju kalema (TP). Potenciometrom P menjati izlazni napon u opsegu od 5 V do 0 V. Izmeriti pri kom izlaznom naponu i pri kom faktoru ispunjenosti pobudnih impulsa prekidača dolazi do pojave subharmonijskih oscilacija. Po završetku merenja vratiti klizač potenciometra P u početni položaj koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. Zaključak uneti u izveštaj. D.5.2. Stabilnost strujne petlje u kontinualnom režimu. Povezati otpornik otpornosti 6,5 Ω na izlaz konvertora. Posmatrati napon na diodi konvertora (TP0) i struju kalema (TP). Potenciometrom P menjati izlazni napon u opsegu od 5 V do 0 V. Izmeriti pri kom izlaznom naponu i pri kom faktoru ispunjenosti pobudnih impulsa prekidača dolazi do pojave subharmonijskih oscilacija. Snimiti vremenske dijagrame sa ekrana osciloskopa pri izlaznom naponu od 5 V, 8 V i 0 V (slike 5.8-5.). Po završetku merenja vratiti klizač potenciometra P u početni položaj koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. D.6. Dinamički odziv konvertora, peak limitting regulator D.6.. Integralni regulator sa 00 nf. Postaviti džamper za izbor tipa regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω kao osnovni potrošač, a otpornik otpornosti 8,2 Ω kao pomoćni potrošač. Podesiti frekvenciju generatora signala na 0 Hz. Sinhronizaciju osciloskopa postaviti na External. Posmatrati vremenske dijagrame struje kalema (TP) i naizmenične komponente izlaznog napona (TP8). Snimiti dobijene vremenske dijagrame (slike 5. i 5.5) i izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona. D.7. Proporcionalno-integralni regulator, peak limitting regulator Premestiti džamper za izbor regulatora izlaznog napona sa J9 na J0. Otpornost potenciometra P2 dovesti na minimalnu vrednost okretanjem klizača u smeru koji pokazuje strelica na maketi. D.7.. Subharmonijske oscilacije sa proporcionalno-integralnim regulatorom. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω na izlaz konvertora. Posmatrati napon na izlazu regulatora izlaznog napona (TP2) i struju kalema (TP). Osciloskop sinhronizovati prema struji kalema. Uključiti konvertor i snimiti vremenske dijagrame sa ekrana osciloskopa (slike 5.6 i 5.7). 5

Postepeno povećavati otpornost potenciometra P2. Kada se u kolu pojave subharmonijske oscilacije, snimiti vremenski dijagram sa ekrana osciloskopa (slike 5.8 i 5.9). Nastaviti sa povećavanjem otpornosti potenciometra P2. Kada se na ekranu jasno vidi fenomen period doubling, odnosno kada se frekvencija osnovnog harmonika struje kalema prepolovi, snimiti vremenske dijagrame sa ekrana osciloskopa (slike 5.20 i 5.2). Povećati otpornost potenciometra P2 do najveće vrednosti. Snimiti vremenske dijagrame i u ovom slučaju (slike 5.22 i 5.2). D.7.2. Eliminacija subharmonijskih oscilacija kod proporcionalno-integralnog regulatora uvođenjem dodatnog pola. Vratiti klizač potenciometra P2 u početnu poziciju kojoj odgovara minimalna otpornost. Premestiti džamper za uvođenje dodatnog pola sa J2 na J. Postepeno povećavati otpornost potenciometra P2 i proveriti da li se u kolu pojavljuju subharmonijske oscilacije. Zaključak uneti u izveštaj. D.7.. Dinamički odziv konvertora. Vratiti klizač potenciometra P2 u početnu poziciju kojoj odgovara minimalna otpornost. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω kao osnovni potrošač, a otpornik otpornosti 8,2 Ω kao pomoćni potrošač. Podesiti frekvenciju generatora signala na 200 Hz. Sinhronizaciju osciloskopa podesiti na External. Posmatrati struju kalema i naizmeničnu komponentu izlaznog napona i snimiti vremenske dijagrame sa ekrana osciloskopa (slike 5.2 i 5.25) i izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona. 6