MATEMATIKA 1. Ivan Slapničar Josipa Barić. Zbirka zadataka.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "MATEMATIKA 1. Ivan Slapničar Josipa Barić. Zbirka zadataka."

Transcript

1 Ivan Slapničar Josipa Barić Marina Ninčević MATEMATIKA Zbirka zadataka Sveučilište u Splitu Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, rujan 08

2

3 Sadržaj Popis slika Predgovor xiii xv OSNOVE MATEMATIKE Nejednadžbe s apsolutnom vrijednošću Dokazivanje jednakosti matematičkom indukcijom Dokazivanje nejednakosti pomoću matematičke indukcije 4 4 Binomni poučak 5 5 Zbroj koeficijenata u razvoju binoma 5 6 Osnovne operacije s kompleksnim brojevima 5 7 Realni i imaginarni dio kompleksnog broja 6 8 Konjugiranje kompleksnog broja 6 9 Modul kompleksnog broja 7 0 Algebarski oblik kompleksnog broja 7 Jednakost kompleksnih brojeva 7 Trigonometrijski oblik kompleksnog broja 8 Potenciranje kompleksnih brojeva 9 4 Korjenovanje kompleksnih brojeva 0 5 Dijeljenje kompleksnih brojeva 6 Jednadžbe u skupu kompleksnih brojeva 7 Kompleksna ravnina 8 Sustav jednadžbi u skupu kompleksnih brojeva 7 9 Sustav nejednadžbi u skupu kompleksnih brojeva 8 0 Zadaci za vježbu v

4 Rješenja LINEARNA ALGEBRA 7 Osnovne operacije s matricama 8 Množenje matrica 8 Matrični polinom 9 4 Komutativnost matrica 9 5 Potenciranje matrica 6 Sustav linearnih jednadžbi bez rješenja 7 Sustav linearnih jednadžbi s jedinstvenim rješenjem 8 Sustav linearnih jednadžbi s beskonačno rješenja 4 9 Homogeni sustav linearnih jednadžbi 6 0 Sustav linearnih jednadžbi ovisan o parametru 7 Homogeni sustav jednadžbi ovisan o parametru 40 Rang matrice 4 Rang matrice ovisan o parametru 4 4 Sarrusovo pravilo 4 5 Laplaceov razvoj 4 6 Svojstva determinanti 44 7 Računanje determinante svodenjem na trokutasti oblik 45 8 Laplaceov razvoj determinante n-tog reda 46 9 Računanje determinante n-tog reda svodenjem na trokutasti oblik 46 0 Regularna matrica 47 Računanje inverzne matrice Gauss-Jordanovom metodom 48 Računanje inverzne matrice pomoću determinanti 49 Formula za inverz matrice drugog reda 49 4 Cramerovo pravilo 50 5 Matrična jednadžba 5 6 Jednadžba s kvadratnim matricama 5 7 Rješavanje matrične jednadžbe invertiranjem 5 8 Rastav matrice na simetrični i antisimetrični dio 54 9 Zadaci za vježbu 55 0 Rješenja 59 vi

5 VEKTORSKA ALGEBRA I ANALITIČKA GEOMETRIJA 6 Skalarni produkt 64 Vektorska projekcija 65 Vektorski produkt 65 4 Linearna kombinacija vektora 67 5 Površina i visina trokuta 67 6 Površina paralelograma 68 7 Površina i duljina dijagonala romba 68 8 Mješoviti produkt 69 9 Volumen paralelopipeda 69 0 Visina paralelopipeda 70 Volumen tetraedra 70 Jednadžba ravnine 7 Pramen ravnina 7 4 Okomite ravnine 7 5 Jednadžba pravca 74 6 Okomiti pravci 75 7 Ravnina paralelna s pravcem 76 8 Sjecište pravca i ravnine 76 9 Sjecište dvaju pravaca 77 0 Ortogonalna projekcija točke na pravac 77 Ortogonalna projekcija točke na ravninu 78 Ortogonalna projekcija pravca na ravninu 78 Udaljenost točaka 79 4 Udaljenost ravnina 80 5 Udaljenost pravca od ravnine 80 6 Udaljenost točke od pravca 8 7 Udaljenost paralelnih pravaca 8 8 Udaljenost mimosmjernih pravaca 8 9 Sjecište simetrale kuta i simetrale stranice 8 0 Zadaci za vježbu 84 Rješenja 87 vii

6 4 FUNKCIJE REALNE VARIJABLE 9 4 Područje definicije funkcije 9 4 Područje definicije sume i razlike funkcija 9 4 Opća sinusoida Kompozicija funkcija Nejednadžba s kompozicijom funkcija Inverzna funkcija i područje definicije Inverzna funkcija logaritamske funkcije Limes slijeva i zdesna Neodredeni oblik / Neodredeni oblik 0/ Neodredeni oblik 0 4 Primjena sin x/x) kada x Primjena sin x/x) kada x Oblik a Primjena esa jednakih broju e Neprekidnost funkcije Vrste prekida Asimptote racionalne funkcije 49 Asimptote iracionalne funkcije 40 Asimptote funkcije s eksponencijalnim izrazom 4 Zadaci za vježbu 4 4 Rješenja 8 5 DERIVACIJE I PRIMJENE 5 Pravila deriviranja 4 5 Deriviranje kompozicije funkcija 5 5 Logaritamsko deriviranje 8 54 Deriviranje implicitno zadane funkcije 9 55 Derivacije višeg reda 0 56 Deriviranje parametarski zadane funkcije 57 Tangenta na graf eksplicitno zadane funkcije 58 Tangenta na graf parametarski zadane funkcije viii

7 59 Kut izmedu tangenti 50 L Hospitalovo pravilo 4 5 Lokalni ekstremi 9 5 Lokalni ekstremi parametarski zadane funkcije 4 5 Lokalni ekstremi i intervali monotonosti 4 54 Točke infleksije 4 55 Točke infleksije i intervali zakrivljenosti Geometrijski ekstrem I Geometrijski ekstrem II Geometrijski ekstrem III Geometrijski ekstrem IV Tok funkcije I 49 5 Tok funkcije II 5 5 Tok funkcije III 5 5 Tok funkcije IV Zadaci za vježbu Rješenja 6 6 NIZOVI I REDOVI 75 6 Limes niza po definiciji 76 6 Gomilište niza 77 6 Konvergencija monotonog i omedenog niza Limesi nekih osnovnih nizova Limes ukliještenog niza 8 66 Limes produkta 8 67 Limes niza sa sumama 8 68 Limes niza s produktima Limes niza s logaritmima Limes niza rastavljanjem na parcijalne razlomke 86 6 Konvergencija i suma reda 87 6 Suma reda s logaritmima 88 6 Suma reda rastavljanjem na parcijalne razlomke Nužan uvjet konvergencije reda 90 ix

8 65 Prvi poredbeni kriterij konvergencije 9 66 Drugi poredbeni kriterij konvergencije 9 67 D Alembertov kriterij konvergencije 9 68 Cauchyjev kriterij konvergencije Raabeov kriterij konvergencije Apsolutna konvergencija 96 6 Leibnizov kriterij konvergencije 96 6 Odredivanje područja konvergencije D Alembertovim kriterijem 98 6 Odredivanje područja konvergencije Cauchyjevim kriterijem Područje apsolutne konvergencije 0 65 Taylorov razvoj racionalne funkcije 0 66 MacLaurinov razvoj racionalne funkcije 0 67 MacLaurinov razvoj logaritamske funkcije Taylorov razvoj iracionalne funkcije Taylorov razvoj trigonometrijske funkcije Primjena MacLaurinovih razvoja elementarnih funkcija 08 6 Zadaci za vježbu 6 Rješenja 6 x

9 Popis slika Slike parabola y = x x i y = x x Slika skupa {x, y) R : x + y ), y x + } 4 Slika skupa {x, y) R : 4 < x + y < 9} {z C: π arg z π} 5 4 Slika skupa {x, y) R : y < x 4 } 6 5 Slika skupa {x, y) R : x ) + y, y x } 7 6 Rješenje nejednadžbe ) 9 7 Rješenje nejednadžbe ) 0 8 Presjek skupova prikazanih na slikama 6 i 7 9 Slika skupa {x, y) R : x + y ) <, x ) + y } 5 0 Slika skupa {x, y) R : x y } 5 4 Slika skupa {x, y) R : y x + } 6 ) ) Slika skupa {x, y) R : x + + y i y x + } 6 4 Sinusoida y = sin x 96 4 Sinusoida y = sin x π ) 96 4 Sinusoida y = sin x π ) Graf funkcije fx) = x x 4 45 Graf funkcije fx) = x + x x 46 Graf funkcije fx) = 4x + x 47 Graf funkcije fx) = 4x + x 5 48 Graf funkcije fx) = sin x π 4 ) 9 49 Graf funkcije fx) = cos x + π 4 ) 9 xi

10 40 Graf funkcije fx) = cos x 0 4 Graf funkcije fx) = x 4 Graf funkcije fx) = x + x x Graf funkcije fx) = x + 9x + 7 x + 4) 44 Graf funkcije fx) = x x + e/x 5 Presjek kružnog stošca 45 5 Presjek kanala 46 5 Pravokutnik upisan u prvi kvadrant elipse Trokut omeden tangentom i koordinatnim osima Graf funkcije fx) = x + x 5 56 Graf funkcije fx) = x ) e x 5 57 Graf funkcije fx) = ln x x Graf funkcije fx) = sinx) + sin4x) Graf funkcije fx) = x x Graf funkcije fx) = x + x 67 5 Graf funkcije fx) = 7 x Graf funkcije fx) = x x Grafovi funkcija gx) = e x ex i fx) = e x ex Graf funkcije fx) = x + ln x ln x Graf funkcije fx) = e x x 4 70 ) 56 Graf funkcije fx) = ln Graf funkcije fx) = x ln x + x x ) 7 x x 4 58 Graf funkcije fx) = 7 x + 4 xii

11 59 Graf funkcije fx) = x x 7 xiii

12

13 Predgovor Ova zbirka namijenjena je studentima tehničkih i prirodnih znanosti, a u prvom redu studentima Sveučilišta u Splitu, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje FESB) U zbirci je izloženo gradivo kolegija Matematika po sadržaju koji se predaje na FESB-u Zbirka sadrži 5 potpuno riješena zadatka iz poglavlja Osnove matematike, Linearna algebra, Vektorska algebra i analitička geometrija, Funkcije realne varijable, Derivacije i primjene te Nizovi i redovi Sličan sadržaj nalazi se u većini istoimenih kolegija koji se predaju na tehničkim i prirodoslovnim fakultetima Zbirka prati gradivo i način izlaganja udžbenika Sveučilišta u Splitu: I Slapničar, Matematika, Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 00, te se rješenja zadataka, radi lakšeg praćenja i razumijevanja, referencijraju na odgovarajuće djelove udžbenika Pored potpuno riješenih zadataka, zbirka sadrži i 66 zadataka za vježbu s rješenjima Posebnost zbirke je u tome što svaki zadatak ima naslov iz kojeg se vidi što student treba naučiti Druga posebnost zbirke je dodatak u kojem se nalazi DA/NE kviz sa sto pitanja različite težine iz svakog poglavlja, takoder s rješenjima Budući se radi o standardnom sadržaju, nije citirana posebna literatura Spomenut ćemo samo neke od knjiga koje su utjecale na sadržaj, a koje preporučujemo i čitatelju: B P Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 978 P Javor, Matematička analiza, Zbirka zadataka, Školska knjiga, Zagreb, 989 V Devide, Riješeni zadaci iz više matematike, svezak I i II, Školska knjiga, Zagreb, 99 B Apsen, Riješeni zadaci više matematike, prvi dio, Tehnička knjiga, Zagreb, 98 U izradi zbirke korištena su iskustva i zabilješke bivših i sadašnjih nastavnika matematike na FESB-u pa im ovom prilikom iskazujemo svoju zahvalnost U Splitu, rujan 08 Autori xv

14

15 Poglavlje OSNOVE MATEMATIKE Nejednadžbe s apsolutnom vrijednošću Dokazivanje jednakosti matematičkom indukcijom Dokazivanje nejednakosti pomoću matematičke indukcije 4 4 Binomni poučak 5 5 Zbroj koeficijenata u razvoju binoma 5 6 Osnovne operacije s kompleksnim brojevima 5 7 Realni i imaginarni dio kompleksnog broja 6 8 Konjugiranje kompleksnog broja 6 9 Modul kompleksnog broja 7 0 Algebarski oblik kompleksnog broja 7 Jednakost kompleksnih brojeva 7 Trigonometrijski oblik kompleksnog broja 8 Potenciranje kompleksnih brojeva 9 4 Korjenovanje kompleksnih brojeva 0 5 Dijeljenje kompleksnih brojeva 6 Jednadžbe u skupu kompleksnih brojeva 7 Kompleksna ravnina 8 Sustav jednadžbi u skupu kompleksnih brojeva 7 9 Sustav nejednadžbi u skupu kompleksnih brojeva 8 0 Zadaci za vježbu Rješenja

16 OSNOVE MATEMATIKE Nejednadžbe s apsolutnom vrijednošću Riješite sljedeće nejednadžbe: a) x < x +, b) x x x x Rješenje a) Budući su obje strane zadane nejednadžbe pozitivne, smijemo kvadrirati Time dobivamo sljedeću nejednadžbu odnosno odakle slijedi x ) < x + ), x x + < x + x +, 4x > 0, pa nejednadžbu zadovoljava svaki pozitivni realni broj Dakle, rješenje je skup 0, b) Desna strana nejednadžbe može biti i pozitivna i negativna pa ne smijemo kvadrirati Stoga promatrajmo dva slučaja ovisno o predznaku izraza koji se nalazi unutar apsolutnih zagrada: Slučaj Pretpostavimo da vrijedi Tada je x x 0 ) x x = x x, pa u ovom slučaju zadana nejednadžba glasi x x x x, odnosno x x 0 ) U ovom slučaju rješenje je presjek rješenja kvadratnih nejednadžbi ) i ) Iz slike parabole y = x x slijedi da je rješenje nejednadžbe ) skup, 0] [, +, a iz slike parabole y = x x vidi sliku ) slijedi da je rješenje nejednadžbe ) segment [, ] pa je konačno rješenje u prvom slučaju presjek dobivenih skupova, odnosno segment [, 0] Slučaj Pretpostavimo sada da vrijedi x x < 0 )

17 Dokazivanje jednakosti matematičkom indukcijom y x x y x x Slika : Slike parabola y = x x i y = x x Tada je x x = x x), pa u ovom slučaju zadana nejednadžba glasi x x) x x, odnosno x 4) Budući je rješenje nejednadžbe ) interval 0, vidi sliku ), a nejednadžbe 4) skup, ], konačno rješenje u drugom slučaju je njihov presjek 0, ] Ukupno rješenje je unija rješenja u prvom i drugom slučaju, odnosno [, 0] 0, ] = [, ] Dokazivanje jednakosti matematičkom indukcijom Dokažite matematičkom indukcijom da za svaki prirodan broj n vrijedi + a + a + + a n = an+, a, 5) a n nn + )n + ) = 6) 6 Rješenje Neka je M skup svih prirodnih brojeva n za koje vrijedi jednakost 5) Žeo dokazati da je M = N Jednakost očigledno vrijedi za n = pa je time zadovoljena baza indukcije Sada pretpostavimo da jednakost 5) vrijedi za sve k =,,, n Trebamo pokazati da tada vrijedi i za k = n + Iskoristimo pretpostavku da jednakost 5) vrijedi za k = n Tada je + a + a + + a n + a n+ = an+ a + a n+ = an+ a, 7)

18 4 OSNOVE MATEMATIKE što pokazuje da jednakost 5) vrijedi za k = n + Time je ispunjen korak indukcije Budući je n proizvoljan, princip matematičke indukcije P4 iz [M, definicija ] povlači da je M = N, odnosno da jednakost 5) vrijedi za sve n N Napomenimo da jednakost 5) možemo dokazati i direktno, odnosno bez korištenja matematičke indukcije Naime, za svaki a vrijedi + a + a + + a n = + a + a + + a n ) a a = a + a + a + a n + a n+ a a a n a = an+ a Jednakost 6) dokazujemo slično: uvrštavanje daje n + n + ) = nn + )n + ) + 6n + ) = 6 n + )n + )n + ) =, 6 čime smo dokazali korak indukcije nn + )n + ) + n + ) 6 = n + 9n + n Dokazivanje nejednakosti pomoću matematičke indukcije Dokažite matematičkom indukcijom da za svaki prirodan broj n vrijedi + a) n > + na, a > 0 8) Rješenje Označimo s M skup svih prirodnih brojeva n za koje nejednakost 8) vrijedi Za n = dobivamo + a) = + a + a > + a, pa vrijedi baza indukcije Pretpostavimo da nejednakost 8) vrijedi za k =,, n Trebamo pokazati da tada vrijedi i za k = n + Krenimo od lijeve strane nejednakosti Korištenjem pretpostavke da 8) vrijedi za k = n, dobivamo + a) n+ = + a) + a) n > + a) + na) = + n + )a + na > + n + )a Dokazali smo da je + a) n+ > + n + )a, odnosno da nejednakost 8) vrijedi za k = n + Budući je n proizvoljan, iz principa matematičke indukcije P4 iz [M, definicija ] slijedi M = N Dakle, nejednakost 8) je istinita za sve prirodne brojeve n

19 4 Binomni poučak 5 4 Binomni poučak U razvoju binoma x + 4 x ) 6 odredite član koji ne sadrži x Rješenje Prema [M, teorem 6] vrijedi x + 4 x ) 6 = 6 k=0 ) ) 6 x ) k 6 k k 4 = x 6 k=0 ) 6 x 4 k k Član u razvoju binoma koji ne sadrži x dobije se uvrštavanjem onog k N za kojeg vrijedi 4 k = 0, pa je k = 4 i traženi član ) 6 = 6! 4 4!! = 5 5 Zbroj koeficijenata u razvoju binoma Odredite zbroj koeficijenata u razvoju binoma 5x 4y ) 7 Rješenje Prema [M, teorem 6] je odnosno 5x 4y ) 7 = 7 k=0 5x 4y ) 7 = 7 k=0 ) 7 5x ) 7 k 4y ) k, k ) k 4) k x 7 k) y k k Uvrštavanjem x = i y = u gornju jednakost dobivamo traženi zbroj jer vrijedi 5 4 ) 7 = 7 k=0 ) k 4) k k Dakle, zbroj koeficijenata u razvoju zadanog binoma iznosi 6 Osnovne operacije s kompleksnim brojevima Izračunajte z + z, z z, z z i z z ako je z = i, z = + i

20 6 OSNOVE MATEMATIKE Rješenje Vrijedi z + z = i) + + i) = + i, z z = i) + i) = 4i, z z = i) + i) = + i i i = 5 + i, z = i z + i i i i + i 5i = i i) = = 5 i 7 Realni i imaginarni dio kompleksnog broja Odredite realni i imaginarni dio kompleksnog broja z ako je: a) z = i6 + i i i 7, b) z = 4 i0 + i Rješenje a) Budući je i =, i = i, i 6 = i 4 i = ) =, i 7 = i 4 i = i) = i, uvrštavanjem i racionalizacijom nazivnika slijedi z = i6 + i i i 7 = i + i = + i i + i + i + i = + i i = + i ) = i = i pa je Re z = 0, Im z = b) Budući je i 0 = i = i 4) 75 i = 75 i) = i, racionalizacijom nazivnika slijedi z = 4i i = 4 i + 4i ) + i i = 4 i 4 = 4 4 i = i i ) 4 pa je Re z =, Im z = 8 Konjugiranje kompleksnog broja Za kompleksne brojeve w i z, izrazite w preko z ako je w = i) z + i + i) z Rješenje Prema formulama pod a), b) i c) iz [M, zadatak 5], vrijedi w = [ ] i) z + i = + i) z i) z + i = + i) z i) z + i + i) z = + i) z + i) i) z = i) z + i + i) z = + i) z i i) z

21 9 Modul kompleksnog broja 7 9 Modul kompleksnog broja Ako je z =, izračunajte + z + z Rješenje Prema formuli pod h) iz [M, zadatak 5], vrijedi + z + z = + z) + z) + z) z) = + z) + z) + z) z) = + z + z + zz + z z + zz = + zz) = + z ) = 4 0 Algebarski oblik kompleksnog broja Odredite sve kompleksne brojeve z takve da vrijedi ako je w = + i Re w + z) = 0 i w + z =, Rješenje Neka je z = x + iy, gdje su x, y R nepoznanice Iz prvog uvjeta zadatka slijedi Re i + x + iy) = 0, Re[ + x) + y )i] = 0, + x = 0, x =, pa je z = + iy Uvrštavanjem u drugi uvjet slijedi + i + iy =, + y)i =, + y =, + y = ± Dakle, rješenja su y = 0, y =, odnosno z =, z = i Jednakost kompleksnih brojeva Odredite sve kompleksne brojeve z takve da vrijedi z + z 9 = + 5 i9 Rješenje Budući je i 9 = i 4 + = i 4) i = i = i, uvrštavanjem z = x + iy slijedi x + iy + x + iy 9 = + 5 i,

22 8 OSNOVE MATEMATIKE x iy + x + y 9 = + 5 i, / x + x + y ) 9 iy = + 5i Izjednačavanjem komponenti kompleksnih brojeva prema [M, definicija 9] slijedi x + x + y 9 = i y = 5 Kako je y = 5 to vrijedi x + x =, x + 5 = + 9) x, / x + 5 = + 9) + 9)x + x, + 9)x = , + 9)x = 4 + 9), x = Rješenje je z = 5i Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Odredite trigonometrijski oblik sljedećih kompleksnih brojeva: a) z = + i, b) z = i Rješenje a) Za kompleksni broj z = + i vrijedi Re z = i Im z = Prema formulama iz [M, 8] modul od z je z = + =, a argument od z je tg ϕ = = Kako se z nalazi u prvom kvadrantu, slijedi da je ϕ = π 4 Stoga je + i = cos π 4 + i sin π ) 4 b) Iz Re z = i Im z =, prema formulama iz [M, 8] slijedi z = ) ) + =

23 Potenciranje kompleksnih brojeva 9 Nadalje, kako se z se nalazi u četvrtom kvadrantu, vrijedi tg ϕ = =, ϕ = π π = 5π Dakle, i = cos 5π + i sin 5π ) Potenciranje kompleksnih brojeva Koristeći trigonometrijski oblik kompleksnog broja izračunajte: a) + i) 0, ) 50 b) i Rješenje a) Prema zadatku pod a), trigonometrijski oblik od z = + i je z = cos π 4 + i sin π ) 4 De Moivreova formula [M, 4)] za n = 0 daje ) 0 [ z 0 = cos 0 π ) + i sin 0 π )] 4 4 = 5 cos 5π + i sin 5π ) [ = cos π + π ) + i sin π + π )] = cos π + i sin π ) = 0 + i) = i, odnosno vrijedi + i) 0 = i b) Promotrimo kompleksni broj z = i Prema zadatku pod b), trigonometrijski oblik od z je z = cos 5π + i sin 5π )

24 0 OSNOVE MATEMATIKE De Moivreova formula [M, 4)] za n = 50 daje [ z 50 = 50 cos 50 5π ) + i sin 50 5π )] = cos 50π + i sin 50π = cos 8π + 4π ) + i sin 8π + 4π ) = cos 4π + i sin 4π Dakle, = i ) 50 i = i 4 Korjenovanje kompleksnih brojeva Koristeći trigonometrijski oblik kompleksnog broja izračunajte: a), b) cos π 4 i sin π ) 4 Rješenje a) Prema [M, 8] je trigonometrijski oblik od z = jednak w = cos 0 + i sin 0) Formula [M, 5)] za n = daje [ z = cos 0 + kπ + i sin 0 + kπ ], k = 0,, Dakle, rješenja su: z 0 = cos 0 + i sin 0 =, z = cos π + i sin π = + i, z = cos 4π + i sin 4π = i b) Za kompleksni broj z = cos π 4 i sin π ) ) = 4 i = + i,

25 5 Dijeljenje kompleksnih brojeva je z =, a za argument ϕ vrijedi tg ϕ =, pri čemu je z iz drugog kvadranta Stoga je ϕ = π π 4 = π 4 pa trigonometrijski oblik od z glasi z = cos π 4 + i sin π ) 4 Prema formuli [M, 5)] za n = je π z = cos 4 + kπ π + i sin 4 + kπ, k = 0, Tražena rješenja su: z 0 = z = cos π 8 + i sin π ), 8 cos π π + i sin 8 8 ) 5 Dijeljenje kompleksnih brojeva Odredite kompleksni broj z = ) + i cos π + i sin π ) 8 Rješenje Odredimo prvo trigonometrijski oblik kompleksnog broja z = + i Prema [M, 8] je z =, a za argument ϕ vrijedi tg ϕ = Budući je z iz prvog kvadranta, njegov trigonometrijski oblik glasi z = cos π 6 + i sin π 6 De Moivreova formula [M, 4)] daje cos π z = 6 + i sin π ) cos π 6 cos π + i sin π ) 8 = 6 + i sin π 6 cos 8π 8π + i sin = cos π 6 + i sin π 6 cos π + i sin π pa iz formule za dijeljenje kompleksnih brojeva u trigonometrijskom obliku slijedi π z = cos 6 π ) π + i sin 6 π ) = cos π + i sin π = i

26 OSNOVE MATEMATIKE 6 Jednadžbe u skupu kompleksnih brojeva Riješite jednadžbe: a) b) + i) + i) + i i) + i) = 7 i 4 z4, [ ] i)8 z = + i Rješenje a) Sredivanjem lijeve strane zadane jednadžbe slijedi + 7i = 7 i / i 4 z4, 4i) 4 + 7i) = i7 i)z 4, 4 + 7i) = + 7i)z 4, 4 = z 4 Dakle, trebamo odrediti sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi z 4 = w, gdje je w = 4 Prema [M, 8], kompleksni broj w ima modul w = 4 i argument ϕ = π pa je njegov trigonometrijski oblik w = 4 cos π + i sin π) Formula [M, 5)] za n = 4 daje 4 4 w = 4 cos π + kπ + sin π + kπ ), k = 0,,,, 4 4 pa su sva rješenja jednadžbe: z 0 = 4 4 cos π 4 + i sin π ) = + ) i = + i, 4 z = 4 4 cos π 4 + i sin π ) = + ) i = + i, 4 z = 4 4 cos 5π 4 + i sin 5π ) = ) i = i, 4 z = 4 4 cos 7π 4 + i sin 7π ) = ) i = i 4 b) Racionaliziranje desne strane jednadžbe daje + i + i + i = + i = + i 4 = i

27 7 Kompleksna ravnina Nadalje, vrijedi + i) 8 = [ + i) ] 4 = i + i ) 4 = i) 4 = ) 4 i 4 = 6 Uvrštavanjem dobivenih jednakosti u zadanu jednadžbu slijedi z) 4 = i Uz supstituciju z = w, trebamo riješiti jednadžbu Budući je formula [M, 5)] za n = 4 daje 4 i = 4 cos w 4 = i i = cos 4π + i sin 4π ), 4π + kπ 4π + i sin 4 + kπ 4, k = 0,,,, pa su rješenja: w 0 = cos π + i sin π = + i, w = cos 5π 6 + i sin 5π 6 = + i, w = cos 4π + i sin 4π = i, w = cos π π + i sin 6 6 = i Kako je z = w, rješenja polazne jednadžbe su: 7 Kompleksna ravnina z 0 = i, z = + i, z = + i, z = + i Odredite i skicirajte skup svih kompleksnih brojeva z za koje vrijedi:

28 4 OSNOVE MATEMATIKE a) z i i Im [ + i)z], b) z 5 z + 6 < 0 i π arg z π, c) z > + Im z, ) d) z z + i i Re z Rješenje a) Uvrštavanjem z = x + iy u prvu nejednadžbu slijedi x + iy ), x + y ), / x + y ) Skup rješenja zadnje nejednadžbe je krug radijusa sa središtem u točki S0, ), odnosno nejednadžbu zadovoljavaju svi kompleksni brojevi koji se nalaze unutar i na rubu tog kruga Iz druge nejednadžbe slijedi Im [ + i)x + iy)], Im [x y) + ix + y)], x + y Skup rješenja zadnje nejednadžbe je poluravnina y x + Konačno rješenje je presjek dobivenog kruga i poluravnine vidi sliku ) Slika : Slika skupa {x, y) R : x + y ), y x + } b) Modul traženih kompleksnih brojeva zadovoljava kvadratnu nejednadžbu z 5 z + 6 < 0 iz čega slijedi z,, odnosno < z <

29 7 Kompleksna ravnina 5 Uvrštavanjem z = x + iy u gornji izraz te njegovim kvadriranjem dobivamo 4 < x + y < 9, tj kružni vijenac manjeg radijusa, a većeg sa središtem u ishodištu, pri čemu rubovi nisu uključeni Konačno rješenje dobivamo presijecanjem s dijelom kompleksne ravnine koji se nalazi izmedu polupravaca arg z = π i arg z = π vidi sliku ) Slika : Slika skupa {x, y) R : 4 < x + y < 9} {z C: π arg z π} c) Nakon uvrštavanja z = x + iy dolazimo do iracionalne jednadžbe x + y > + y 9) U ovisnosti o vrijednosti desne strane nejednadžbe, razlikujemo dva slučaja Ako je + y > 0, kvadriranjem dobivamo x + y > + y), x + y > 4 + 4y + y, x > 4 + 4y, y < x 4 Dakle, rješenje u ovom slučajau je dio kompleksne ravnine izmedu parabole y = x 4 i pravca y =, pri čemu ni pravac ni parabola nisu uključeni U slučaju kada je + y 0, nejednakost 9) uvijek vrijedi jer je lijeva strana pozitivna, a desna negativna Stoga je rješenje u ovom slučaju poluravnina y Konačno rješenje je unija rješenja u prvom i drugom slučaju, odnosno dio kompleksne ravnine ispod parabole y = x 4 bez točaka parabole vidi sliku 4)

30 6 OSNOVE MATEMATIKE Slika 4: Slika skupa {x, y) R : y < x 4 } d) Budući je z z + i = z z + i, množenjem prve nejednadžbe s pozitivnim brojem z + i slijedi z z + i, x ) + yi x + ) + y )i, x ) + y x + ) + y ), x ) + y x + ) + y ), x 4x y x + x + + y y +, y x Uvrštavanjem z = x + iy i racionalizacijom nazivnika slijedi pa je z = x iy x + iy x + iy = x + iy x + y = Iz druge nejednadžbe slijedi Re ) x = z x + y x x + y + x x + y, x + y x, x x + ) + y, x ) + y / y x + y i, Zadnja nejednakost predstavlja dio kompleksne ravnine izvan kruga radijusa sa središtem u točki S, 0) Rješenje dobivamo presijecanjem s poluravninom y x vidi sliku 5)

31 8 Sustav jednadžbi u skupu kompleksnih brojeva 7 Slika 5: Slika skupa {x, y) R : x ) + y, y x } 8 Sustav jednadžbi u skupu kompleksnih brojeva Riješite jednadžbu ako za kompleksni broj a vrijedi a 0 z = a a + a = Rješenje Uvrštavanjem a = x + iy u ) slijedi x + y + x + iy = i ) + i, 0) i i ) Zbog jednakosti kompleksnih brojeva s lijeve i desne strane jednadžbe vrijedi odakle slijedi x + y + x = i x + 4 = x, y =, x + 4 = 9 4 x + x, x = Dakle, a = i

32 8 OSNOVE MATEMATIKE Da bismo riješili jednadžbu 0), trebamo prvo izračunati a 0 Prema poglavlju [M, 8] je a =, a za argument vrijedi tg ϕ = pa je trigonometrijski oblik jednak a = cos 5π + i sin 5π ) De Moivreova formula [M, 4)] za n = 0 daje a 0 = [cos 0 0 5π ) + i sin 0 5π )] 50π = cos = cos 6π + π ) + i sin 6π + π ) π = cos Nadalje, zbog a = je a = a = Još vrijedi ) + i + i = i i + i ) ) + i + i = + i i = Uvrštavanjem dobivenih rezultata u 0) dobivamo ) + i z = i, odnosno z = w, pri čemu je w = i + i = ili u trigonometrijskom obliku i + i w = + i = + i cos 5π 6 + i sin 5π ) 6 Primjenom formule [M, 5)] za n = slijedi 5π w = 6 cos + kπ 5π + i sin Dakle, rješenja jednadžbe 0) su: 6 + kπ z 0 = cos 5π 5π + i sin, z = cos 7π + i sin 7π ) + i sin ) + i sin i 4 4 ) 50π = ) π ) i = i = i = ), k = 0, = + i + i 9 Sustav nejednadžbi u skupu kompleksnih brojeva Odredite i skicirajte skup svih kompleksnih brojeva z za koje vrijedi cos [ arg iz 4)] 0 i z z

33 9 Sustav nejednadžbi u skupu kompleksnih brojeva 9 Rješenje Označimo arg z = ϕ Tada prema formulama [M, )] i [M, 4)] vrijedi arg iz 4) = arg i) + arg z 4) + kπ = π + 4ϕ + kπ, k Z Nadalje, vrijedi ) π cos + 4ϕ + kπ Stoga je = cos π + π ) π ) + 4ϕ = cos + 4ϕ = sin4ϕ) cos [ arg iz 4)] = sin4ϕ) pa iz prve nejednadžbe slijedi da za argument ϕ mora vrijediti sin4ϕ) 0, ) Slika 6: Rješenje nejednadžbe ) odnosno 0 + mπ 4ϕ π + mπ, m Z Budući je ϕ [0, π, svi mogući intervali su odredeni s m = 0 = 0 ϕ π 4, m = = π ϕ π 4, m = = π ϕ 5π 4, m = = π ϕ 7π 4 Rješenje prve nejednadžbe je unija ovih dijelova kompleksne ravnine vidi sliku 6)

34 0 OSNOVE MATEMATIKE Iz druge nejednadžbe slijedi z z 0, odnosno z z 0 4 z 0 ) Slika 7: Rješenje nejednadžbe ) Nejednakost ) vrijedi u dva slučaja: Slučaj Rješenje prve nejednadžbe je skup z z 0 0 i 4 z < 0 4) A = {z C: z z 0} Prema [M, primjer 4 c)], skup A je dio kompleksne ravnine izvan elipse koja ima fokuse u točkama z = 4 i z =, veliku poluos a = 5 i malu poluos b = 4, zajedno s rubom te elipse Rješenje druge nejednadžbe je skup B = {z C: z > 4} Prema [M, primjer 4 a)], skup B je dio kompleksne ravnine izvan kružnice radijusa 4 sa središtem u točki z 0 = Rješenje sustava nejednadžbi 4) je presjek skupova A i B Slučaj z z 0 0 i 4 z > 0 5) Analogno prvom slučaju, rješenje prve nejednadžbe je dio kompleksne ravnine unutar elipse s fokusima u točkama z = 4, z =, velikom poluosi a = 5 i malom

35 0 Zadaci za vježbu poluosi b = 4, rješenje druge nejednadžbe je dio kompleksne ravnine unutar kružnice radijusa 4 sa središtem u točki z 0 =, a rješenje sustava nejednadžbi 5) je presjek tih skupova Konačno rješenje nejednadžbe ) je unija rješenja u prvom i drugom slučaju vidi sliku 7) Konačno rješenje zadatka je presjek rješenja nejednadžbi ) i ) vidi sliku 8) Slika 8: Presjek skupova prikazanih na slikama 6 i 7 0 Zadaci za vježbu Riješite sljedeće nejednadžbe: a) x + x x 4x + <, b) 4x + x x 4x, c) x + x > x + 5 Dokažite matematičkom indukcijom da za svaki prirodan broj n vrijedi + ) n n = ) n nn + ) Dokažite matematičkom indukcijom da za svaki prirodan broj n vrijedi n k= k k = 4 n + 4 n

36 OSNOVE MATEMATIKE 4 Dokažite matematičkom indukcijom da za svaki prirodan broj n vrijedi n n 5 Odredite x ako je poznato da je treći član u razvoju binoma x + x log x ) 5 jednak Odredite onaj član u razvoju binoma koji se nalazi uz potenciju a a + ) a 7 Izračunajte z + z, z z, z z i z z ako je a) z = i, z = i, b) z =, z = i 8 Odredite realni i imaginarni dio kompleksnog broja z = i0 i i + 9 Odredite realan broj t takav da je Im z + z ) = 0, ako je z = + t i, z = t 4i 0 Riješite jednadžbu z + i) = i 0 Odredite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi ) z i Re = i z + i = z + i Koristeći trigonometrijski oblik kompleksnog broja izračunajte: a) + i ) 7, b) i ) 7 Koristeći trigonometrijski oblik kompleksnog broja izračunajte: a) 4 i; b) + i 4 U skupu kompleksnih brojeva riješite jednadžbe: a) + 5i) z i + 5 = 0;

37 Rješenja b) z 4 + i) = 0, c) z 4 i + i = + 5i, d) 8z + 8 ) + i = 0, i e) z + i) 6 = + i) 5 Odredite i skicirajte skup svih kompleksnih brojeva z za koje vrijedi: a) z i < i z, b) z + Re z, c) z + Im i z), d) z + i z + i, e) z ) z + i i Im + i 6 Odredite sve kompleksne brojeve z takve da je argz ) = π i da su u kompleksnoj ravnini jednako udaljeni od brojeva z = + i i z = i 7 Odredite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi argz 4 i 5 ) = π i z = 8 Odredite sve kompleksne brojeve z za koje vrijedi )] arg [z i = 5π i z + z = 0 9 Odredite skup svih kompleksnih brojeva z za koje vrijedi z i + Rez + ) i z + Imi z) Rješenja a) x,, b) x [ 4, ], c) x, 9 Vidi [M, 4] Vidi [M, 4] 4 Vidi [M, 4] 5 x = 0

38 4 OSNOVE MATEMATIKE 6 ) a a) z + z =, z z = i, z z = + i, z z = i b) z + z = i, z z = + i, z z = 4i, z z = i 8 Re z = 0, Im z = 9 t= 0 z = + i z = i, z = i a) 64 + i ), b) 78 + i ) a) z 0 = cos π 8 + i sin π 8, z = cos 7π 8 + i sin 7π 8, z = cos π 8 z = cos 5π 8 b) z 0 = z = z = + i sin π 8, 5π + i sin 8 cos π 9 + i sin π ), 9 cos 7π 9 + i sin 7π ), 9 cos π π + i sin 9 9 ) 4 a) z 0 = + i, z = + i, z = i b) z 0 = cos π π + i sin 6 6, z = cos π 6 z = cos 9π 6 z = cos 7π 6 + i sin π 6, + i sin 9π 6, 7π + i sin 6 c) z 0 =, z = i, z =, z = i d) z 0 = cos π 6 + i sin π ), cos 7π 6 + i sin 7π 6 z = 6 ),

39 Rješenja 5 z = 6 cos π ) π + i sin 6 6 e) z 0 = i, z = 0, z = i, z = i, z 4 = 4i, z 5 = i 5 a) Vidi sliku 9 Slika 9: Slika skupa {x, y) R : x + y ) <, x ) + y } b) Vidi sliku 0 Slika 0: Slika skupa {x, y) R : x y 4 } c) R d) Vidi sliku e) Vidi sliku 6 z = + + i

40 6 OSNOVE MATEMATIKE Slika : Slika skupa {x, y) R : y x + } Slika : Slika skupa {x, y) R : x + ) + y ) i y x + } 7 z 0 =, z = i, z =, z = i 8 z 0 =, z = + i, z = i 9 {x, y) R : x = y 4 + y + 4 }

41 Poglavlje LINEARNA ALGEBRA Osnovne operacije s matricama 8 Množenje matrica 8 Matrični polinom 9 4 Komutativnost matrica 9 5 Potenciranje matrica 6 Sustav linearnih jednadžbi bez rješenja 7 Sustav linearnih jednadžbi s jedinstvenim rješenjem 8 Sustav linearnih jednadžbi s beskonačno rješenja 4 9 Homogeni sustav linearnih jednadžbi 6 0 Sustav linearnih jednadžbi ovisan o parametru 7 Homogeni sustav jednadžbi ovisan o parametru 40 Rang matrice 4 Rang matrice ovisan o parametru 4 4 Sarrusovo pravilo 4 5 Laplaceov razvoj 4 6 Svojstva determinanti 44 7 Računanje determinante svodenjem na trokutasti oblik 45 8 Laplaceov razvoj determinante n-tog reda 46 9 Računanje determinante n-tog reda svodenjem na trokutasti oblik 46 0 Regularna matrica 47 Računanje inverzne matrice Gauss-Jordanovom metodom 48 Računanje inverzne matrice pomoću determinanti 49 Formula za inverz matrice drugog reda 49 4 Cramerovo pravilo 50 5 Matrična jednadžba 5 6 Jednadžba s kvadratnim matricama 5 7 Rješavanje matrične jednadžbe invertiranjem 5 8 Rastav matrice na simetrični i antisimetrični dio 54 9 Zadaci za vježbu 55 0 Rješenja 59

42 8 LINEARNA ALGEBRA U nekim zadacima u ovom poglavlju ćemo koristiti elementarne transformacije nad retcima i stupcima matrice Radi jednostavnijeg zapisa ćemo i-ti redak označavati s R i, a i-ti stupac sa S i Transformacija koja se vrši u danom koraku pisat će desno od retka ili iznad stupca na koji se odnosi Osnovne operacije s matricama Zadane su matrice Izračunajte: A = [ ] 7 0 i B = [ ] 4 a) A + B, b) A T + B T, c) A B Rješenje [ ] [ ] [ ] [ ] a) A + B = + = =, b) A T + B T = 0 + = = 6, [ ] [ ] [ ] 7 4 c) A B = = 0 4 Množenje matrica Izračunajte 5 [ ]

43 Matrični polinom 9 Rješenje 5 [ ] = = Matrični polinom Neka je A = [ ] Izračunajte P A), ako je P x) = 5x 0 + x 4x + Rješenje Trebamo izračunati P A) = 5 A + A 4 A + I Vrijedi [ ] [ ] [ ] A = A A = =, [ ] [ ] [ ] A = A 4 A = =, pa je [ ] [ ] [ ] [ ] 4 0 P A) = [ ] [ ] [ ] [ ] [ ] = = Komutativnost matrica a) Zadane su matrice A = [ ] a a a a i B = [ ] 6a Odredite sve vrijednosti realnog parametra a za koje su matrice A i B komutativne? b) Odredite sve matrice koje komutiraju s matricom 0 A = 0 0 0

44 0 LINEARNA ALGEBRA Rješenje a) Vrijedi [ ] [ ] [ ] a a a + 6a 0 AB = = a a 6a a + 6a, [ ] [ ] [ ] a a 0 BA = = 6a a a a + 6a a + 6a Matrice A i B su komutativne ako vrijedi AB = BA Izjednačavanjem odgovarajućih elemenata slijedi da realni parametar a treba zadovoljavati kvadratnu jednadžbu 6a + a = 0 Dakle, rješenja su a = i a = b) Označimo matricu B s B = x y z x y z x y z Potrebno je odrediti sve koeficijente x i, y i, z i za koje vrijedi AB = BA Izjednačavanjem matrica AB = 0 0 x y z x y z = x x y y z z x x y y z z 0 0 x y z x y z i BA = x y z x y z 0 0 = x x + y y + z x x + y y + z x y z 0 0 x x + y y + z slijedi da elementi matrice B moraju zadovoljavati sustav jednadžbi x x = x, y y = x + y, z z = y + z, x x = x, y y = x + y, z z = y + z, odakle slijedi da je x = x, y = x + y, z = y + z, x = 0, y = x, z = y, x = 0, y = x, z = y, x = 0, y = 0 Zaključujemo da koeficijenti x i, y i, z i zadovoljavaju relacije x = y = z, y = z, x = x = 0

45 5 Potenciranje matrica Ako uvedemo oznake x = α, y = β i z = γ, onda se matrica B može zapisati u obliku α β γ B = 0 α β 0 0 α gdje su α, β i γ realni brojevi Provjerimo na kraju da svaka matrica oblika B komutira s matricom A: 0 α β γ α β α γ β AB = 0 0 α β = 0 α β α, α 0 0 α α β γ 0 α β α γ β BA = 0 α β 0 = 0 α β α 0 0 α α Uistinu, matrice AB i BA su jednake 5 Potenciranje matrica Zadana je matrica Izračunajte n-tu potenciju matrice A 0 A = Rješenje Da bismo odredili n-tu potenciju matrice A, izračunajmo prvo nekoliko potencija nižeg reda Iz oblika tih potencija ćemo prepoznati opći oblik za A n Konačno, ispravnost dobivenog oblika treba provjeriti matematičkom indukcijom Za n =,, 4 imamo A = = 0, A = = + 0, A 4 = = Iz oblika ovih potencija zaključujemo da je n n ) A n = 0 n = n nn ) 0 n )

46 LINEARNA ALGEBRA gdje smo koristili formulu n ) = nn ) vidi [M, primjer ]) Ispravnost dobivenog izraza za A n ćemo provjeriti matematičkom indukcijom P4 iz [M, definicija ] Jednakost ) očigledno vrijedi za n = pa je time ispunjena baza indukcije Pretpostavimo sada da jednakost ) vrijedi za n = m Tada je A m+ = A m A = m mm ) 0 0 m = m + m + mm ) 0 m = m + m+)m 0 m što pokazuje da jednakost ) vrijedi za n = m+ Dakle, po principu matematičke indukcije jednakost vrijedi za svako n N, 6 Sustav linearnih jednadžbi bez rješenja Riješite sustav x + y + z =, 4x y z =, x + 4y + 5z = 0 Rješenje Zapišimo sustav u matričnom obliku i na proširenu matricu sustava primijenimo Gaussovu metodu einacije opisanu u [M, 4] Vrijedi [ ] A b = 4 R+4R R R R +R Dobili smo proširenu matricu sustava koji je ekvivalentan polaznom Budući da iz trećeg retka slijedi 0 = 0, sustav nema rješenja 7 Sustav linearnih jednadžbi s jedinstvenim rješenjem Riješite sustave: a) x + y + z =, x + z =, x + y z =, x + y + z =

47 7 Sustav linearnih jednadžbi s jedinstvenim rješenjem b) x + x + x + 5x 4 =, Rješenje x + x + 5x + x 4 =, x + x + x + x 4 =, x + x + x + 4x 4 = a) Gaussovom metodom einacije vidi [M, 4]) dobivamo: [ ] A b = 0 R +R R R R 4+R R4+R R 4 R Četvrti redak glasi 0 = 0, što je točno Iz trećeg retka slijedi z = 0, iz drugog a i prvog 4y + 7z = 4 4y = 4 y =, x + y + z = x + = x = Dakle, sustav ima jedinstveno rješenje x y = z b) Gaussovom metodom einacije vidi [M, 4]) dobivamo: 5 [ ] A b = R R R R R 4 R R R R 4 R R4 R Iz četvrtog retka slijedi 4x 4 = 4 x 4 =,

48 4 LINEARNA ALGEBRA iz trećeg iz drugog te iz prvog 6x x 4 = 5 6x + = 5 x =, x x x 4 = 0 x + = 0 x = 0, x + x + x + 5x 4 = x ) = x = Rješenje zadanog sustava je jedinstveno i glasi x x x = 0 x 4 8 Sustav linearnih jednadžbi s beskonačno rješenja Riješite sljedeće sustave: a) x + x + x = 4, x x x =, x 8x 9x = 8, 5x + 5x = 4 b) x + x x x 4 + 4x 5 =, x + x x x 4 =, 9x + x x x 4 x 5 = 5, Rješenje x x x 4 + x 5 = a) Gaussovom metodom einacije vidi [M, 4]) dobivamo: 4 4 [ ] A b = R R R R R 4 5R R R R 4 R

49 8 Sustav linearnih jednadžbi s beskonačno rješenja 5 Treći i četvrti redak glase 0 = 0, što je točno jednadžbe Iz preostalih redaka slijede 5x 5x = 6 i x + x + x = 4, pomoću kojih možemo nepoznanice x i x izraziti preko x Vrijedi 5x 5x = 6 5x = 6 5x x = 6 5 x, ) 6 x + x + x = 4 x = 4 5 x x x = x Dakle, sustav ima jednoparametarsko rješenje Stavimo x = λ, gdje je λ R proizvoljan Tada rješenje sustava glasi x = λ, x = 6 5 λ, x = λ, odnosno u matričnom zapisu x x = 8/5 6/5 + λ, λ R x 0 b) Gaussovom metodom einacije vidi [M, 4]) dobivamo: 4 [ ] A b = R R R 9R R 4 R R 4R R 4 R R 4 R

50 6 LINEARNA ALGEBRA Četvrti redak glasi 0 = 0, što je točno Iz preostalih redaka slijede tri jednadžbe iz kojih sve nepoznanice možemo izraziti preko x 4 i x 5 Stoga sustav ima dvoparametarsko rješenje pa možemo staviti x 4 = α, x 5 = β, gdje su α, β R proizvoljni Iz trećeg retka slijedi iz drugog te iz prvog x 6x 4 + 0x 5 = = x = 6α + 0β, x + x + 8x 4 x 5 = 4, x = + 6α + 0β) + 4α 6β, x = α + 4β x + x x x 4 + 4x 5 =, x = α + 4β) + 6α + 0β) + α 4β, x = α + β Rješenje zapisano u matričnom obliku glasi x 0 x x x 4 = 0 + α 6 + β 4 0, α, β R 0 x Homogeni sustav linearnih jednadžbi Riješite sustav x + x + x = 0, x + x = 0, x + x x = 0 Rješenje Gaussovom metodom einacije vidi [M, 4]) dobivamo: [ ] 0 0 A b = 0 0 R R R R R R Zadnji redak daje istinitu tvrdnju 0 = 0, a iz prvog i drugog retka slijedi x x = 0 i x + x + x = 0,

51 0 Sustav linearnih jednadžbi ovisan o parametru 7 pa možemo sve nepoznanice izraziti preko x Stavimo li x = t, gdje je t R proizvoljan, slijedi x = t i x = x x = t t = t Sustav ima jednoparametarsko rješenje koje glasi x x = t, t R x 0 Sustav linearnih jednadžbi ovisan o parametru Riješite sljedeće sustave u ovisnosti o realnom parametru: a) x + y z =, x + y + az =, x + ay + z = b) λx + y + z =, Rješenje x + λy + z = λ, x + y + λz = λ a) Gaussovu metodu einacije iz [M, 4] primijenimo na proširenu matricu sustava, pri čemu je a proizvoljan realan parametar Dobivamo [ ] A b = a R R 0 a + a R R 0 a 4 R a )R 0 a a + ) a) a Ovisno o tome je li element na mjestu, ) jednak ili različit od nule, razlikujemo tri slučaja: Slučaj Promotrimo prvo slučaj kada je a + ) a) 0, odnosno kada a / {, } Tada možemo podijeliti treći redak s a 0 pa vrijedi [ ] A b 0 a a + Budući je i a + 0, iz trećeg retka slijedi a + ) z = z = a +

52 8 LINEARNA ALGEBRA Uvrštavanjem u jednadžbu koja slijedi iz drugog retka, dobivamo Sada iz prvog retka imamo y + a + ) z = y = a + a + y = a + x + y z = x = a + + a + x = U ovom slučaju sustav ima jedinstveno rješenje koje glasi x y = /a + ) z /a + ) Slučaj Ako je a =, iz trećeg retka slijedi jednadžba 0 = 5 pa sustav nema rješenja Slučaj Za a = je Sada iz drugog retka slijedi a iz prvog je [ ] A b y + 4z = y = 4z, x + y z = x = 4z) + z x = 5z Ako stavimo z = λ, gdje je λ R proizvoljan parametar, rješenje glasi x 5λ 0 5 y = 4λ = + λ 4, λ R z λ 0 b) Sustav rješavamo metodom Gaussove einacije opisanom u [M, 4] Vrijedi [ ] A b = λ λ λ λ λ Da bi smanjili broj redaka koje treba pomnožiti s parametrom λ i tako pojednostavnili rješavanje sustava, zamijenimo prvi i treći redak Tada je [ ] λ λ A b λ λ R R λ R λr

53 0 Sustav linearnih jednadžbi ovisan o parametru 9 λ λ 0 λ λ λ λ 0 λ λ λ R +R λ λ 0 λ λ λ λ 0 0 λ) + λ ) λ ) + λ λ ) λ λ = 0 λ λ λ λ) 0 0 λ)λ + ) λ) + λ) Zadani sustav jednadžbi je ekvivalentan dobivenom gornje trokutastom sustavu x + y + λz = λ, λ )y + λ)z = λ λ), λ)λ + )z = λ) + λ) Promotrimo posebno sljedeća tri slučaja ovisna o tome je li izraz na mjestu, ) jednak ili različit od nule: Slučaj Ako je λ)λ+) 0, odnosno λ / {, }, iz posljednje jednadžbe slijedi z = pa sustav ima jedinstveno rješenje λ) + λ) λ)λ + ), x = λ + λ +, y = + λ), z = λ + λ + Slučaj Za λ = sustav se svodi na jednadžbu x + y + z = iz koje dobivamo x = y z, odnosno dvoparametarsko rješenje gdje su y i z parametri Označimo li ih s α i β, rješenje zapisujemo u obliku x = α β, y = α, z = β, α, β R Slučaj Za λ = imamo sustav x + y z = 4, y + z = 6, 0 z =, koji zbog zadnje jednakosti 0 = očito nema rješenja

54 40 LINEARNA ALGEBRA Homogeni sustav jednadžbi ovisan o parametru Odredite sve realne parametre p za koje sustav ima samo trivijalno rješenje x + x + x + x 4 = 0, x + x + 4x + px 4 = 0, x + x 7x + 8x 4 = 0, x + px + x 5x 4 = 0 Rješenje Sustav je homogen pa je dovoljno primijeniti Gaussovu metodu einacije iz [M, 4] na matricu sustava Vrijedi A = 4 p R R p R +R 0 p 5 R 4 R 0 p Budući da drugi redak sadrži parametar p, da bi pojednostavnili računanje, zamijenimo ga s trećim retkom koji ga ne sadrži Takoder, podijeo treći redak s Tada je A 0 0 p 0 p R+R R 4 p 6)R p p + p Da bi dobili gornje trokutasti oblik, sada moramo zamijeniti treći i četvrti redak Stoga za proširenu matricu sustava vrijedi 0 [ ] A b p + p p + 0 Ako homogeni sustav ima jedinstveno rješenje, onda je ono trivijalno Rješenje očito nije jedinstveno ako je p = jer se tada treći i četvrti redak sastoje samo od nula, a sustav ima četiri nepoznanice Medutim, za sve parametre p dijeljenjem trećeg i četvrtog retka s p + 0 dobivamo da je 0 [ ] A b , što je proširena matrica sustava koji ima jedinstveno trivijalno rješenje

55 Rang matrice 4 Rang matrice Odredite rang sljedećih matrica: 6 a) A = 6, 4 0 b) B = Rješenje a) Zamijenimo prvi i drugi redak da bi doveli broj na mjesto, ) Elementarnim transformacijama nad retcima iz [M, teorem 4] slijedi 6 6 A 6 R R R R R R Dobili smo matricu u reduciranom obliku koja je ekvivalentna polaznoj Budući da je rang dobivene matrice jednak broju ne-nul redaka, prema [M, definicija 4], slijedi ranga) = b) Zamijenimo prvi i drugi redak i zadanu matricu svedimo na reducirani oblik Vrijedi R R 0 0 B R R R 4+R R 5 4R 0 Podijeo sada drugi redak s brojem Tada je B R 4R 0 0 R 4 +R R 5 +R R4 5R R 5 +R Prema [M, teorem 4], dobivena matrica je ekvivalentna polaznoj, odnosno obje imaju isti rang Budući je rang dobivene matrice jednak broju ne-nul redaka, slijedi rangb) =

56 4 LINEARNA ALGEBRA Rang matrice ovisan o parametru U ovisnosti o parametru λ R odredite rang matrice A = λ λ λ λ Rješenje Elementarnim transformacijama nad retcima iz [M, teorem 4] dobivamo da je A = λ λ R R 0 λ λ λ λ R R 0 λ λ = 0 λ λ )λ + ) 0 λ )λ + ) λ Drugi i treći redak u gornjoj matrici smijemo podijeliti s λ, samo uz pretpostavku da je λ Tada je A 0 λ + 0 λ + ) 0 λ + R λ+)r 0 0 λλ + ) Promotrimo sada posebno slučajeve λ = i λ = 0 za koje dobivamo nulu na mjestu, ) jer tada treći redak postaje nul-redak, te slučaj kada je λ = koji smo izbacili na početku Slučaj Za λ = dobivamo iz čega zaključujemo da je ranga) = A 0, Slučaj Slično, za λ = 0 imamo A pa je opet ranga) = Slučaj Ako je λ =, tada ne vrijedi dobivena ekvivalencija jer u tom slučaju ne smijemo dijeliti s λ Stoga uvrstimo λ = u zadanu matricu Dobivamo A = R R R R 0 0 0

57 4 Sarrusovo pravilo 4 pa je ranga) = Slučaj 4 Konačno, u svim osta slučajevima, odnosno ako λ / {, 0, }, reducirana matrica ) ima tri ne-nul retka pa je ranga) = 4 Sarrusovo pravilo Sarrusovim pravilom izračunajte determinantu matrice A = Rješenje Prepišimo prva dva stupca zadane matrice iza trećeg Množenjem triju brojeva na dijagonalama, pri čemu umnoške na padajućim dijagonala zbrajamo, a one na rastućim oduzimamo, dobivamo det A = = ) + 5) 8 5) 7 ) = 68 5 Laplaceov razvoj Laplaceovim razvojem izračunajte determinantu matrice 5 A = Rješenje Laplaceovim razvojem [M, 9] po četvrtom retku slijedi 5 det A = = ) ) ) Sada izračunajmo dobivene determinante trećeg reda Laplaceovim razvojem po drugom retku dobivamo 5 0 = )+ 5 + ) 5 )+ = 5 ) + [5 ) ] = 4 + = 5

58 44 LINEARNA ALGEBRA Razvojem po prvom stupcu slijedi = ) )+ = 0 ) [5 ) ] = = Dakle, det A = 5 ) = 6 Svojstva determinanti Izračunajte determinante sljedećih matrica: a) A = a b c, a b c b) B = Rješenje a) Korištenjem svojstva D6 iz [M, 9], determinantu transformirajmo tako da u prvom retku dobijemo što više nula i onda primijenimo Laplaceov razvoj po tom retku Vrijedi S S S S det A = a b c = 0 0 a b a c a a b c a b a c a = b a c a b a c a = b a c a b a)b + a) c a)c + a) = b a) c a b + a c a)c + a) = b a)c a) b + a c + a = b a)c a)c b) b) Budući da treći stupac ima najviše nula, transformirajmo determinantu tako da u tom stupcu ostane samo jedan element različit od nule Korištenjem svojstva

59 7 Računanje determinante svodenjem na trokutasti oblik 45 D6 iz [M, 9] dobivamo det B = R +R 5 R 4 4R 5 = Razvojem po trećem stupcu i primjenom istog postupka na prvi stupac dobivene determinante slijedi 5 R +R det B = ) ) = 9 7 R R R 4 R Razvojem po prvom stupcu i primjenom svojstava D5 i D6 iz [M, 9] je 5 7 det B = ) = 5 7 R +R 7 R R = R+R = Razvojem po prvom stupcu konačno dobivamo det B = 4 ) ) = 4 5 6) = 4 4 = 0 7 Računanje determinante svodenjem na trokutasti oblik Izračunajte determinantu matrice A = Rješenje Determinanta trokutaste matrice je jednaka umnošku elemenata na dijagonali Koristeći svojstva determinante D5 i D6 iz [M, 9], svedimo zadanu matricu na gornje trokutasti oblik Vrijedi 0 0 det A = 0 R R 0 4 = R 4+R R R R 4+R

60 46 LINEARNA ALGEBRA 0 0 = = R4 R 0 = = 6 [ ) 4)] = Laplaceov razvoj determinante n-tog reda Izračunajte determinantu n-tog reda α β α β 0 D = 0 0 α β β 0 0 α Rješenje Uočimo da se na glavnoj dijagonali nalaze elementi α te da se elementi β nalaze na dijagonali iznad glavne i na mjestu n, ) Na ovu determinantu stoga primijenimo Laplaceov razvoj po prvom stupcu, jer ćemo time dobiti dvije trokutaste determinante reda n Vrijedi α β 0 0 β α β 0 α β 0 0 D = ) + α + ) n+ β 0 α β α β α 0 0 α β = α α n + ) n+ β β n = α n + ) n+ β n, jer je determinanta trokutaste matrice jednaka umnošku elemenata na dijagonali 9 Računanje determinante n-tog reda svodenjem na trokutasti oblik Izračunajte determinantu n-tog reda D =

61 0 Regularna matrica 47 Rješenje Za razliku od prethodnog primjera u ovoj determinanti ne postoje stupci ili retci s puno nula Medutim, zbog simetrije s obzirom na glavnu dijagonalu, ovu determinantu prikladno je izračunati svodenjem na trokutasti oblik Naime, kada bi se u prvom retku nalazile samo jedinice, trokutasti oblik bi se lako dobio množenjem prvog retka s i pribrajanjem osta retcima S obzirom da je suma elemenata u svakom stupcu jednaka + n ) = n, prvom retku pribrojimo sumu preostalih n redaka Time dobivamo n n n n D = = n ) = n ) R R R R R n R = n )[ ) ) )] = ) n n ), }{{} n puta jer je determinanta trokutaste matrice jednaka umnošku elemenata na dijagonali 0 Regularna matrica Odredite sve x R za koje je realna matrica lnx ) 6 A = x 5 0 regularna Rješenje Vrijedi S +S det A = lnx ) 6 x 5 0 = lnx ) 0 x 0 0

62 48 LINEARNA ALGEBRA Laplaceovim razvojem po trećem retku dobivamo det A = ) ) + lnx ) 0 x = lnx ) Matrica A je regularna ako i samo ako je det A 0, odnosno lnx ) 0 Zbog područja definicije logaritamske funkcije, još treba vrijediti x > 0, odnosno x > Iz prvog uvjeta slijedi x 4 pa je zadana matrica regularna za sve x, 4 4, + Računanje inverzne matrice Gauss-Jordanovom metodom Gauss-Jordanovom metodom odredite inverz matrice 0 0 A = Rješenje Matrica je gornje trokutasta zbog čega je determinanta jednaka umnošku elemenata na dijagonali, odnosno det A = Dakle, determinanta je različita od nule pa postoji inverzna matrica Elementarnim transformacijama isključivo nad retcima svedimo matricu na oblik [ I B ] Tada je A = B Vrijedi [ ] A I = R R R +R R R R R 4 R +R 4 R R 4

63 Računanje inverzne matrice pomoću determinanti 49 Dakle, inverz matrice A je A = Računanje inverzne matrice pomoću determinanti Cramerovim pravilom odredite inverz matrice 0 A = Rješenje Sarrusovim pravilom dobivamo 0 det A = 5 = = 7 0, pa postoji inverzna matrica Prema [M, teorem 9] je A = A A A A A A det A A A A gdje je A ij algebarski komplement elementa a ij Dakle, A = ) + 5 7, A = ) , A = ) + 4, A = ) + 0 7, A = ) , A = ) + 4, A = ) + 0 5, A = ) + 0 5, A = ) +, T, pa je A = T = Formula za inverz matrice drugog reda Odredite inverz matrice [ ] a b A =, c d

64 50 LINEARNA ALGEBRA ako je ad bc 0 Rješenje Zbog uvjeta ad bc 0 matrica A je regularna Prema [M, teorem 9] je A = [ ] T A A, det A A A gdje su A = ) + d = d, A = ) + c = c, Dakle, A = ) + b = b, A = ) + a = a A = ad bc [ ] T d c = b a ad bc [ d b c a ] 4 Cramerovo pravilo Cramerovim pravilom riješite sustav x + x + x =, x + x + x =, x + x + x = Rješenje Matrica sustava A je kvadratna i regularna jer je det A = = = 4 0 Stoga prema [M, teorem 0] vrijedi gdje je Slijedi x i = D i, i =,,, det A D = = = 4, D = = = 8, D = = = 8 x = 4 4, x = 8 4, x = 8 4,

65 5 Matrična jednadžba 5 pa rješnje sustava glasi x x x = 5 Matrična jednadžba Riješite matričnu jednadžbu AX = B, gdje je A = i B = Rješenje Prema obliku [M, ], matrica X mora biti tipa, ) pa je zapišimo u [ ] a b c X = d e f Uvrštavanjem zadanih matrica u jednadžbu AX = B dobivamo 0 [ ] 0 6 a b c = 6 0, d e f 0 odnosno a b c 0 6 a d b e c f = 6 0 a d b e c f 0 Izjednačavanjem odgovarajućih elemenata u matricama slijedi Dakle, a =, b = 0, c = 6, a d =, b e = 6, c f = 0, a d = 0, b e =, c f = pa tražena matrica X glasi a =, b = 0, c =, d =, e =, f = X = [ ] 0 6 Jednadžba s kvadratnim matricama Riješite matričnu jednadžbu AX) + X = B,

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra Materijali za nastavu iz Matematike 1

Linearna algebra Materijali za nastavu iz Matematike 1 Linearna algebra Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 40 Uvod Matrica: matematički objekt koji se sastoji od brojeva koji su rasporedeni u retke

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1

Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1 Skupovi brojeva Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 32 Podsjetnik teorije skupova Operacije sa skupovima: A B = {x : x A x B} A B = {x : x A

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Linearna algebra

Riješeni zadaci: Linearna algebra Riješeni zadaci: Linearna algebra Matrice Definicija Familiju A od m n realnih (kompleksnih) brojeva a ij, i 1,, m, j 1,, n zapisanih u obliku pravokutne tablice a 11 a 12 a 1n a 21 a 22 a 2n A a m1 a

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA . Limesi funkcija (sa svim korekcijama) 69. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA U ovom poglavlju: Neodređeni oblik Neodređeni oblik Neodređeni oblik Kose asimptote Neka je a konačan realan broj ili

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable

Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable Infimum i supremum skupa Zadatak 1. Neka je S = (, 1) [1, 7] {10}. Odrediti: (a) inf S, (b) sup S. (a) inf S =, (b) sup S = 10.

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve...

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve... 1 Kompleksni brojevi Kompleksni brojevi Već veoma rano se pokazalo da je skup realnih brojeva preuzak čak i za neke od najosnovnijih jednačina. Primjer toga je x n +m = 0. Pokazat ćemo da postoji logično

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Elementarne funkcije

4.1 Elementarne funkcije . Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

1. Skup kompleksnih brojeva

1. Skup kompleksnih brojeva 1. Skup kompleksnih brojeva 1. Skupovibrojeva... 2 2. Skup kompleksnih brojeva................................. 5 3. Zbrajanje i množenje kompleksnih brojeva..................... 8 4. Kompleksno konjugirani

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

1 Obične diferencijalne jednadžbe

1 Obične diferencijalne jednadžbe 1 Obične diferencijalne jednadžbe 1.1 Linearne diferencijalne jednadžbe drugog reda s konstantnim koeficijentima Diferencijalne jednadžbe oblika y + ay + by = f(x), (1) gdje su a i b realni brojevi a f

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se: 4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

1. Osnovne operacije s kompleksnim brojevima

1. Osnovne operacije s kompleksnim brojevima KOMPLEKSNI BROJEVI 1 1. Osnovne operacije s kompleksnim brojevima Kompleksni brojevi su proširenje skupa realnih brojeva. Naime, ne postoji broj koji zadovoljava kvadratnu jednadžbu x 2 + 1 = 0. Baš uz

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n : 4 Nizovi u R n Neka je A R n. Niz u A je svaka funkcija a : N A. Označavamo ga s (a k ) k. Na primjer, jedan niz u R 2 je dan s ( 1 a k = k, 1 ) k 2, k N. Definicija 4.1. Za niz (a k ) k R n kažemo da

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum 16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni

Διαβάστε περισσότερα

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE 9 Diferencijalne jednadžbe 6 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE U ovom poglavlju: Direktna integracija Separacija varijabli Linearna diferencijalna jednadžba Bernoullijeva diferencijalna jednadžba Diferencijalna

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 Skripta za seminar. Miroslav Jerković

Matematika 1 Skripta za seminar. Miroslav Jerković Matematika Skripta za seminar Miroslav Jerković Matematika - seminar ii Sadržaj Realni i kompleksni brojevi. Realni brojevi............................... Kompleksni brojevi............................3

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (

Διαβάστε περισσότερα

> 0 svakako zadovoljen.

> 0 svakako zadovoljen. Elektrotehnički fakultet u Sarajevu akademska 0/3 ŠIFRA KANDIDATA _ Zadatak Za koje vrijednosti parametra ( ) + 3 = 0 m x mx oba iz skupa i suprotnog znaka? m su rješenja kvadratne jednačine a) m > 3 b)

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1 Na kolokviju nije dozvoljeno koristiti ni²ta osim pribora za pisanje. Zadatak 1. Ispitajte odnos skupova: C \ (A B) i (A C) (C \ B). Rje²enje: Neka je x C \ (A B). Tada imamo x C i x / A B = (A B) \ (A

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 PODSJETNIK ZA UČENJE. Ivan Slapničar Marko Matić.

Matematika 1 PODSJETNIK ZA UČENJE. Ivan Slapničar Marko Matić. Ivan Slapničar Marko Matić Matematika 1 PODSJETNIK ZA UČENJE http://www.fesb.hr/mat1 Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, 2001. Sadržaj 1 Osnove matematike 3 2 Linearna algebra 4

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 Skripta za seminar. Miroslav Jerković

Matematika 1 Skripta za seminar. Miroslav Jerković Matematika Skripta za seminar Miroslav Jerković Matematika - seminar ii Sadržaj Realni i kompleksni brojevi. Realni brojevi............................... Kompleksni brojevi............................

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja

Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja Ono sto znamo od prije jest da svakom kompleksnom broju mozemo pridruziti sljedeci uredjeni par: z Re z, Im z Sto znaci da ako je kompleksan broj oblika z = x

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE. razred srednja škola B kategorija Pula, 30. ožujka 009. Zadatak B-.. (0 bodova) Tomislav i ja, reče Krešimir, možemo završiti posao za 0 dana. No, ako bih radio s Ivanom

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije više varijabli

Funkcije više varijabli VJEŽBE IZ MATEMATIKE 2 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 7 Pojam funkcije dviju varijabla, grafa i parcijalnih derivacija Poglavlje 1 Funkcije više varijabli 1.1 Domena Jedno od osnovnih pitanja

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima

UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima UVOD Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima u svrhu lakšeg praćenja i boljeg razumijevanja predavanja iz kolegija matematika. Ovi materijali čine suštinu nastavnog gradiva pa, uz obaveznu literaturu,

Διαβάστε περισσότερα

Numerička analiza 26. predavanje

Numerička analiza 26. predavanje Numerička analiza 26. predavanje Saša Singer singer@math.hr web.math.hr/~singer PMF Matematički odjel, Zagreb NumAnal 2009/10, 26. predavanje p.1/21 Sadržaj predavanja Varijacijske karakterizacije svojstvenih

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Geologija, Znanost o okolišu Matematika 1

Geologija, Znanost o okolišu Matematika 1 1 Algebra matrica 11 Osnovni pojmovi Definicija 1 Neka su m i n prirodni brojevi Niz elemenata (a 11, a 12,, a 1n, a 21, a 22,, a 2n,, a m1, a m2,, a mn R m n posloženih u pravokutnu shemu A = a 11 a 12

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα