SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Transcript

1 DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajev Bsna i Hercegvina Javn preduzeće PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA Knjiga II: GRAĐENJE Di 3: POSEBNI TEHNIČKI USLOVI ZA TUNELE Sarajev/Banja Luka 2005

2

3 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele SADRŽAJ SADRŽAJ UREĐENJE GRADILIŠTA OPŠTE SPISAK RADOVA MJERENJE i PLAĆANJE ZEMLJANI RADOVI NA PORTALIMA OPŠTE ŠIROKI ISKOP ZATRPAVANJE PREVOZ ISKOPANOG MATERIJALA POTPORNE KONSTRUKCIJE I ZAŠTITA KOSINA OPŠTI ZAHTJEVI BUŠENI ŠIPOVI SIDRENE GREDE MLAZNI BETON SIDRA KABELSKA SIDRA mjerenja PLAĆANJE PODZEMNI ISKOP OPŠTE IZVOĐENJE MJERENJA ZA ISKOP PLAĆANJE KONTROLA PROFILA I DOZVOLJENA ODSTUPANJA KONTROLA PROFILA DOZVOLJENA GRAĐEVINSKA ODSTUPANJA KLASIFIKACIJA STIJENA OPŠTE PRIMJENA i POSTUPCI OPŠTI SISTEM KLASIFIKACIJE KLASE STIJENSKIH MASA OSIGURANJE TUNELA OPŠTI ZAHTJEVI MLAZNI BETON ARMATURA ČELIČNI LUKOVI PODUPIRANJE ČELIČNIM KOPLJIMA ČELIČNE PLATICE (TALPE) SIDRA LSC (ĆELIJE ZA KONTROLU NAPONA U OBLOZI) CIJEVNI ŠTIT (CIJEVNI KROV/KIŠOBRAN, PIPE ROOF)...57 RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 1 d 135

4 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva SIDRENE ŠIPKE KABELSKA SIDRA SIDRENE GREDE MJERENJE PLAĆANJE HIDROIZOLACIJA I TRAJNO ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA HIDROIZOLACIJA i ZAŠTITNI FILC TRAJNO ODVODNJAVANJE PODZEMNIH VODA MJERENJE PLAĆANJE BETONIRANJE I ARMATURA pšte MATERIJAL BETONIRANJE armiranje OBEZBJEĐENJE KVALITETA MJERENJE PLAĆANJE GEOTEHNIČKA MJERENJA I GEOLOŠKO KARTIRANJE OPŠTE MATERIJALI IZVOĐENJE MJERENJE PLAĆANJE PREDBUŠENJE I UČVRĆIVANJE PREDBUŠENJE UČVRŠĆIVANJE MATERIJAL IZVOĐENJE OBEZBJEĐENJE KVALITETA MJERENJE PLAĆANJE UZEMLJENJE U TUNELU OPŠTE MATERIJALI IZVOĐENJE MJERENJE PLAĆANJE IZVOĐENJE ELEKTRO-STROJNE OPREME TehničkI USLOVI ISPITIVANJA I MJERENJA ŠKOLOVANJE KADROVA DOKUMENTACIJA Rezervni dijelovi I ODRŽAVANJE SPISAK RADOVA strana 2 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

5 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele UREĐENJE GRADILIŠTA OPŠTE Uređenje gradilišta. Čišćenje gradilišta (uključujući uklanjanje) treba izvesti u skladu sa dredbama OPŠTIH TEHNIČKIH USLOVA. a) IZVOĐAČ je bavezan da rganizuje uređenje gradilišta tak da njegvi privremeni bjekti, pstrjenja, prema, itd. ne metaju izvđenje završnih radva na autputu i drugim bjektima. b) IZVOĐAČ je bavezan da uklni sve privremene bjekte kji su pstavljeni u cilju izvđenja radva, te da bitehnički bnvi pdručja kja je ptrebn vratiti u prvbitn stanje SPISAK RADOVA a) IZVOĐAČ mže sam infrmativn da kristi nacrte uređenja gradilišta, kji su sastavni di prjekta. IZVOĐAČ mže rganizvati uređenje gradilišta prema svjj vlastitj tehnlgiji. IZVOĐAČ je bavezan da za primjenu svje tehnlgije, na svj tršak, bezbijedi gradilište kje će biti krišten u tku izgradnje. IZVOĐAČ je takđe bavezan da rganizuje pristupne puteve ka i prevz materijala na gradilište. b) IZVOĐAČ treba da dbije sve nephdne dzvle kje se dnse na izgradnju, ka št su na primjer saglasnst elektr distribucije za snabdijevanje gradilišta električnm energijm, saglasnst za priključenje na pstjeći sistem vdsnabdijevanja, sanitarna saglasnst kja je nephdna za dvđenje tehnlške (zagađene) vde iz tunelskg iskpa, ka i stale nephdne saglasnsti kje se dnse na izvđenje radva. IZVOĐAČ mra jediničnim cijenama da buhvati sve trškve privremenih bjekata. c) Ovim djeljkm su predviđene dredbe za slučaj da su građevinski radvi prekinuti zbg djelvanja više sile ili prema dluci NADZORA. IZVOĐAČ je dgvran za bezbjednst na gradilištu za vrijeme prekida u izvđenju radva MJERENJE I PLAĆANJE Mjerenje radva kji su navedeni u vj Svesci izvdi se na sljedeći način: Radvi na uređenju gradilišta se neće mjeriti psebn. Svi trškvi cjelkupng izvđenja radva na izgradnji tunela, ka i za čitav perid izgradnje treba da budu buhvaćeni jediničnm cijenm. Isklčavanje svine, zaštita i kntrlna mjerenja u tku izvđenja radva mjere se u metrima dužnim. Jedinična cijena buhvata radnu snagu, ptrebnu premu i materijale u tku izvđenja radva. Uklanjanje žbunja, drveća, grana i panjeva starih i nv-brenih stabala mjeri se na snvu stvarn izvedenih radva, u skladu sa dredbama POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA. Jedinična cijena za dređene stavke treba da buhvati cjelkupan pstupak izvđenja radva u skladu sa dredbama POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA,. Obim stalih radva na uklanjanu dređujem na snvu stvarn izvedenih radva i kličina u dgvarajućj jedinici mjere, a sve u skladu sa POSEBNIM TEHNIČKIM USLOVIMA. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 3 d 135

6 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva ZEMLJANI RADOVI NA PORTALIMA Prilženi crteži: Crtež 2.1 Plan mjerenja i plaćanja dinica na kjj se gradnja tunela izvdi pkrivenim usjekm (cut & cver) OPŠTE a) U vm djeljku navedeni su zahtjevi kji se dnse na raščišćavanje gradilišta, rušenje, tvreni iskp i zatrpavanje. b) Zemljani radvi i radvi na izradi temelja izvde se u skladu sa POSEBNIM TEHNIČKIM USLOVIMA, uklik vim djeljkm nije predviđen drugačije. c) Zahtjevi kji se dnse na pdzemni iskp buhvaćeni su djeljkm ŠIROKI ISKOP OPŠTE Iskp upšte, uključujući skidanje slja humusa, širki iskp, iskp temelja i građevinskih jama, treba izvesti u skladu sa dredbama POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA, uklik vim djeljkm nije predviđen drugačije MATERIJALI Sve vrste tla i stijena za izvđenje građevinskih radva treba da budu klasifikvane u skladu sa psebnim dredbama gre navedenih POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA IZVOĐENJE Radvi na iskpu mraju biti izvedeni na način kjim se bezbjeđuje dgvarajući kvalitet i usklađenst sa specifikacijama i dredbama POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA MJERENJA Skidanje slja humusa Skidanje slja humusa se mjeri u kubnim metrima za stvarne kličine izmjerene na gradilištu Širki iskp Širki iskp, kji se izvdi na dinicama gdje se izgradnja tunela vrši tvrenim putem i na usjecima za prtal, mjeri se u kubnim metrima za različite vrste tla i stijene, u skladu sa dredbama POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA Iskp temelja Iskp temelja se mjeri u kubnim metrima za svaku klasu materijala, u skladu sa dredbama POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA Iskp građevinskih jama Iskp građevinskih jama se mjeri u kubnim metrima (m 3 ), za različite vrste tla i stijena ka i za različite dubine, u skladu sa POSEBNIM TEHNIČKIM USLOVIMA (vidjeti takđe Crtež 2.1) PLAĆANJE a) Plaćanje za iskp će se vršiti p jediničnim cijenama p kubnm metru (m 3 ) za svaku klasu materijala. Navedene jedinične cijene treba da buhvataju prevz d privremene ili trajne depnije ili d nasipa na putu, na udaljensti d 300 m d privremenih prtala. b) Jedinična cijena za iskp treba da buhvata radnu snagu, premu i materijale nephdne za iskp, utvar i prevz na udaljensti d 300 m d privremenih prtala, ka i istvar. strana 4 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

7 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele c) Jedinične cijene za iskp usjeka prtala treba takđe da buhvataju pripremu i izradu dgvarajuće radne pvršine predusjeka ka i zaštitng jarka na vrhu i u nžici ksine. Plat treba biti pkriven sljem šljunka dgvarajućeg kvaliteta, debljine 100 cm. Uptrebljeni materijal mra biti dbren d strane NADZORA ZATRPAVANJE OPŠTE Zatrpavanje treba izvesti u skladu sa dredbama POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA MATERIJALI Materijali kji će se uptrebljavati za zatrpavanje mraju biti u skladu sa dredbama POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA IZVOĐENJE a) Radvi na zatrpavanju mraju se izvditi u skladu sa dgvarajućim pglavljima gre navedenih POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA, Odjeljak 2.4. b) Zatrpavanje u slučaju izvđenja tunela pkrivenim usjekm mra biti izvđen sistematičn, simetričnim plaganjem slj p slj. Razlika u visini zatrpavanja sa be strane tunelske blge ne smije prelaziti 1 m MJERENJA Zatrpavanje se mjeri u kubnim metrima za različite vrste tla i stijena ka i za različite dubine (u skladu sa Crtežm 2.1) PLAĆANJE Plaćanje za zatrpavanje će se vršiti prema jediničnim cijenama p kubnm metru, dvjen za različite vrste materijala. Jedinična cijena buhvata utvar dgvarajućeg materijala, prevz na gradilište, istvar i zbijanje PREVOZ ISKOPANOG MATERIJALA OPŠTE a) Materijal iz iskpa kji je pgdan za izradu nasipa treba prevesti d lkacije nasipa, prema prjektantskim specifikacijama kličina. b) Materijal kji nije pgdan za izradu nasipa treba prevesti na depniju, prema prjektantskim specifikacijama kličina MJERENJE a) Prevz materijala iz iskpa d gradilišta d lkacije nasipa ili depnije mra biti buhvaćen jediničnm cijenm za iskp. b) Smetnje nastale zbg prblema krdinacije sa stalim gradilištima (npr. sabraćaj) treba da budu uključene u trškve iskpa, te stga IZVOĐAČ nema prav da zahtijeva ddatna plaćanja p tj snvi PLAĆANJE Prevz materijala iz iskpa d privremene depnije u pdručju prtala (300m) d nasipa ili depnije, kji se mjeri d tunelskg prtala, mra biti buhvaćen jediničnm cijenm i neće biti psebn plaćen. Utvar, istvar i cjeđivanje materijala na privremenim depnijama treba da bude buhvaćen jediničnm cijenm za iskp. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 5 d 135

8 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Crtež 2.1 Plan mjerenja i plaćanja dinica na kjj se gradnja tunela izvdi pkrivenim usjekm (cut & cver) strana 6 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

9 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele POTPORNE KONSTRUKCIJE I ZAŠTITA KOSINA OPŠTI ZAHTJEVI a) U vm djeljku navedeni su zahtjevi kji se dnse na ptprne knstrukcije i zaštitu ksina, kji su nephdni u cilju pstizanja trajne stabilnsti ksina prtalnih knstrukcija i tunela kji se izvde pkrivenim usjekm NAČIN IZVOĐENJA a) Upšte, ptprne knstrukcije se sastje d sidrenih zidva sa bušenim šipvima, sidrenih betnskih greda, knstrukcija d mlazng betnai sidara. b) Iskpi za bušene šipve se izvde bušenjem pmću zaštitnih cijevi. Za betniranje šipva primjenjuje se kntraktrski metd (vidjeti Pglavlje Izvđenje) DOSTAVLJANJE DOKUMENTACIJE a) Prije pčetka izvđenja bil kakvih radva kji su buhvaćeni vm specifikacijm, IZVOĐAČ je bavezan NADZORU na dbrenje da dstavi izjavu načinu izvđenja radva. Izjava načinu izvđenja radva treba da sadrži svebuhvatan prgram ispitivanja materijala i kntrlu kvaliteta, kji buhvata sve elemente prjektvanih ptprnih knstrukcija. b) Takđe mraju biti dstavljeni certifikati prizvđača usklađensti, kjima se ptvrđuje da uptrebljeni materijali ispunjavaju zahtjeve pstavljene u specifikacijama. c) Način pstavljanja svakg ptprng elementa, uključujući pis, specifikaciju i literature prizvđača načinu bušenja, sidrenja, itd. mra biti dstavljen NADZORU. d) Sva navedena dkumentacija mra NADZORU biti pravvremen dstavljena, tj. u dređenm vremenskm peridu prije pčetka izvđenja radva ili dređeng datuma k kjeg su se be strane dgvrile DOZVOLJENA ODSTUPANJA U IZVOĐENJU Dzvljena dstupanja u izvđenju mraju biti u skladu sa dredbama navedenim u B 4440 Veliki bušeni šipvi. U skladu sa gre navedenim standardna dzvljena dstupanja u izvđenju su: a) maksimaln dstupanje d stvarne središnje tačke i prjektvang središta bušeng šipa na vrhu šipva ne smije preći e = 0,05 d, gdje je "d" prečnik bušeng šipa b) maksimaln dstupanje stvarng nagiba d prjektvang ne smije preći 1 % ZAPISNICI a) IZVOĐAČ je bavezan da pripremi i redvn vdi detaljne zapisnike u kje će unsiti sve pjedinsti vezane za svaki izvedeni bušeni šip, ka i njegv pnašanje u tku izvđenja radva. Navedeni zapisnik staln mra biti dstupan NADZORU. Zapisnici treba da buhvataju kntrlu kvaliteta i lkaciju izvđenja bušeng šipa, dstupanja d prjektvang ptprng sistema, rezultate ispitivanja u skladu sa važećim standardima "POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA. b) Svi zapisnici mraju biti dstavljeni NADZORU na dbrenje OPREMA I NABAVKA MATERIJALA a) Mašinska pstrjenja i prema za izvđenje ptprnih zidva i zaštite ksina mra biti dgvarajuća za izvđenje navedenih radva, s bzirm na način rada i važeće prpise kji se dnse na bezbjednst na radu. Takđe, mra biti dgvarajućeg kapaciteta kak bi mgućila ispunjavanje zahtjeva prizvdnje s bzirm na plan izgradnje. b) Opremu je ptrebn na ispravan način državati, te izvršiti nabavku rezervnih dijelva, kak bi se mgućila trenutna rasplživst preme ptrebne za izvđenje ptprnih knstrukcija. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 7 d 135

10 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva BUŠENI ŠIPOVI OPŠTE Radvi se mraju izvditi u skladu sa POSEBNIM TEHNIČKIM USLOVIMA - Odjeljak Šipvi i tvreni kesni" MATERIJALI a) Specifikacije za cement betn i armaturu u skladu sa Pglavljem Betniranje i armatura. b) Zbg velike dubine nekih bušenih šipva, prilikm betniranja mguće je ddati aditive za uspravanje vezivanja betna, uz saglasnst NADZORA IZVOĐENJE a) IZVOĐAČ je zadužen za izvđenje svih radva kji se dnse na izradu temelja za šipve, u skladu sa relevantnim dredbama "POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA " b) Nakn završetka radva na iskpu, dn buštine treba čistiti, a armaturni kš ispravn pstaviti. c) Betniranje mra biti izveden u skladu sa zahtjevima kntraktrske metde. Cijevi za betn kje dsežu d dna buštine treba u tku izvđenja betniranja pvlačiti plak i neprekidn. Kraj cijevi treba da stane u betnu za vrijeme njegvg sipanja. Betniranje svakg šipa mra biti izveden bez prekida ISPITIVANJE U skladu sa dredbama POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA SIDRENE GREDE OPŠTE Za specifikaciju radva na betniranju i armature vidjeti Pglavlje BETONIRANJE I ARMATURA MLAZNI BETON Za specifikacije mlazng betna vidjeti Odjeljak OSIGURANJE TUNELA SIDRA Za specifikaciju sidara vidjeti Odjeljak OSIGURANJE TUNELA KABELSKA SIDRA OPŠTE a) Ovaj di Odjeljka dnsi se na nabavku i pstavljanje prednapregnutih kabelskih sidara, kji su nephdni i kji se uptrebljavaju ka ddatn siguranje zida sa bušenim šipvima na dijelu širkg iskpa. b) Svi radvi treba da budu izvedeni u skladu sa sljedećim standardima: - SIA 191 (1996) - BAS MATERIJALI Opšte Sidra ne smiju sadržavati materijale kji su inkmpatibilni jedan sa drugim ili sa klinm Žice za prednaprezanje a) Prednapregnuti čelik treba da se sastji d prednapregnutih čeličnih žica, u skladu sa ÖNORM B Udaljenst između pjedinih žica mra biti dvljn velika, kak bi se izvel savršen strana 8 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

11 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele ugrađivanje u cement ili malter ili u trajn plastični materijal za zaštitu d krzije. Žice treba da budu izrađene d čelika viske vlačne čvrststi. b) Mehanička svjstva i tehničke karakteristike treba da budu u skladu sa kdm ÖNORM B 4258, kak slijedi: - Čelične žice sa sedam žica u sastavu, slab puštanje ST 1570/ Nminalna pvršina čelika 100 mm Cementni malter za zalivanje a) POSEBNI TEHNIČKI USLOVI Zalivanje i injektiranje b) Cementni malter za zalivanje treba da se sastji d Prtland cementa, vde i aditiva, uklik je ptrebn. Cement ne smije da sadrži (p težini) više d 0.02% hlrida ili 0.10 % sulfida. Aditivi ne smiju ugrziti svjstva žica ili cementng maltera za zalivanje. Odns vda/cement treba da bude št je mguće niži. Navedeni dns ne smije niti u jednm slučaju preći Više d 0.5 prcenata d ukupne zapremine mješavine cementng maltera za zalivanje ne smije iscuriti 3 sata nakn miješanja ili maksimaln 1 %, pri izvđenju mjerenja na 20 C u pkrivenm staklenm ili metalnm cilindru čiji prečnik iznsi 100 mm, te pri debljini cementng maltera za zalivanje d k 100 mm. c) Prilikm prednaprezanja tlačna čvrstća cementng maltera za zalivanje treba da iznsi najmanje 20 N/mm² Zaštitne cijevi a) Slbdna dužina žica za prednaprezanje mra biti blžena glatkm HDPE cijevi. HDPE cijevi mra biti hmgena i bez šupljina. Uptreba regenerisanih materijala nije dzvljena. Debljina stijenke cijevi treba da iznsi najmanje 3 mm. b) Vezna dužina žice za prednaprezanje mra biti blžena talasastm cijevi čija minimalna debljina zida iznsi 1 mm Sidrene glave Čvrstća sidrenih glava mra biti najmanje jednaka jačini žica za prednaprezanje ZAHTJEVI SISTEMA Zaštita d krzije a) Zaštita d krzije sistema sidra treba biti izvedena u skladu sa SIA 191 (1996). b) T buhvata sve dijelve ka št su sidrena glava, paker, slbdna dužina sidra i vezna dužina sidra, te završetak sidra. c) U načelu, vezna dužina je d krzije zaštićena pmću cementne suspenzije i jedne talasaste HDPE cijevi. Zalivanje cementnm suspenzijm se izvdi prije ili pslije pstavljanja sidra, u zavisnsti d načina izvđenja. d) Vezna dužina se dređuje na snvu ispitivanja prikladnsti Sistem planiranja sidara a) Sistem treba biti prjektvan tak da bezbjeđuje graničnu nsivst ne manju d s x Pw (Pw... radn pterećenje). Faktr bezbjednsti u skladu sa SIA 191 (1996) dređuje se kak slijedi: d pucanja žice za prednaprezanje d rastegljivsti žice za prednaprezanje d graničeng pterećenja puštanja d pucanja cementng maltera za zalivanje RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 9 d 135

12 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva b) Sidr mra biti prjektvan tak da je mgućen mnitring pterećenja (npr. pmću hidrauličkih elemenata pterećenja ili sličn) c) Napregnutst sidara mra biti prjektvan tak da mgući ppuštanje pterećenja u slučaju da je radn pterećenje znatn premašen usljed pmjeranja terena SIDRENJE Bušenje a) Dužina sidra treba da bude tlika, da je bušenje mguće izvesti pmću standardnih pvršinskih bušaćih garnitura. Prečnik buština za sidra treba da iznsi 130 mm, u zavisnsti d kvaliteta stijena, te je predstavljen na crtežima. b) Uklik pstji velika vjervatnća d brušavanja terena, strane buština treba pduprijeti dgvarajućim blžnim cijevima. c) Prije pstavljanja sidra buštinu je ptrebn dbr isprati. d) Gelg Izvđača je za svaku buštinu bavezan da vdi zapisnik bušenju, kji treba da sadrži sve relevantne pdatke, ka št su: način bušenja, dubina buštine, sredstv za ispiranje, pvrat isplake, brzina bušenja, vrsta stijene kja se buši, itd. Zapisnici mraju staln biti na rasplaganju NADZORU Tlačni test sa vdm a) Tlačni test sa vdm treba izvditi u dređenim buštinama, sam u stijenama kje nisu sjetljive na vdu. Prve tri buštine u svakm tipičnm gelškm presjeku treba da budu ispitane na 4 bara. Na snvu pdataka dbijenih vim ispitivanjima NADZOR dnsi dluku da li je ptrebn nastaviti sa tlačnim testvima ili je ista ispitivanja mguće izstaviti za naredna sidra na svakj d lkacija. Na svakj 15-tj buštini ptrebn je izvesti rutinsk ispitivanje. b) Uklik gubitak vde premašuje 5 litara p minuti u peridu d 5 minuta na vezni dužini sidra, pri pritisku d 3 d 4 bara na ispitnm dijelu, ptrebn je izvršiti pnvn učvršćivanje, bušenje i testiranje buštine. c) IZVOĐAČ je bavezan da vdi zapisnik tlačnim testvima sa vdm, te da ga dstavi NADZORU Ugradnja sidara a) Sidr je ptrebn pstaviti čim je mguće, ali ipak najviše u rku d 12 časva d završetka bušenja. b) U tku pstavljanja sa sidrm je ptrebn pažljiv pstupati. Sidr treba pstaviti pmću injekcine cijevi i ventilacine cijevi. c) Sidr treba pstaviti u središte buštine pmću»centralizera», dk pdlžna plča treba biti pstavljena kmit na svinu buštine. U cilju pstizanja pstavljanja pdlžne plče kmit na svinu buštine mže biti ptrebn izvesti zasjecanje džepva u stijeni Učvršćivanje a) Pstupak učvršćivanja treba izvesti tak da u pdručju učvršćivanja nema vazdušnih ili vdenih džepva. b) Učvršćivanje treba izvesti plak i stabiln, te sa učvršćivanjem nastaviti sve dk cementna mješavina za učvršćivanje, istg sastava i čvrstće ka kada je smiješana, ne pčne da izlazi iz tvra ventilacine cijevi, u trajanju d najmanje 1 minut. c) IZVOĐAČ je bavezan NADZORU da dstavi zapisnik u kjem se navde svi detalji kji se dnse na pstupak učvršćivanja svakg sidra. d) Učvršćivanje slbdne dužine sidra treba izvršiti nakn prednaprezanja sidra. strana 10 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

13 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele POSTUPCI ISPITIVANJA SIDARA Pstupci ispitivanja sidra treba da budu u skladu sa standardm SIA 191 (1996), ka i POSEBNIM TEHNIČKIM USLOVIMA Ispitivanje prikladnsti Ispitivanja prikladnsti se izvde na sidrima kji su izvedeni pd istim uslvima ka i radna sidra. Ova ispitivanja nagvještavaju rezultate, kje je mguće dbiti naknadn ispitivanjem radnih sidara, tj. izvđenjem rutinskg ispitivanja u svrhu prijema. Znatne i značajne prmjene uslva za radna sidra, npr. gelški uslvi, zahtijevaju izvđenje ispitivanja prikladnsti Testi pterećenja a) U tku testva pterećenja svak sidr će biti napregnut d relevantng prbng pterećenja. Uklik se radi khezivnm tlu takđe je ptrebn utvrditi vrijednsti, kd kjih se pjavljuje klizanje. b) Prgram ispitivanja: Ciklični pstupak kji pdrazumijeva pterećenje a zatim rasterećenje treba izvesti tak da se pterećenje d pčetng pvećava u svakm sljedećem kraku za sljedeću stepenicu pterećenja, sve dk se ne dstigne utvrđen maksimaln pterećenje. Sa svakim pvećanjem pterećenja ptrebn je psmatrati pmjeranje žica na glavi sidra u dnsu na fiksnu tačku u klini, pri stalnm pterećenju u skladu sa utvrđenim raspredm MJERENJA BUŠENI ŠIPOVI a) Iskpi za bušene šipve, ka i bušenje sječenjem, mjeri se u metrima dužnim za stvarn izbušenu dubinu. b) Betn za bušene šipve ptprnih knstrukcija mjeri se u metrima kubnim. c) Armatura šipva se mjeri prema težini za stvarn izvedene kličine (t), kak je predstavljen na crtežima SIDRENA GREDA a) Betn se mjeri u kubnim metrima u skladu sa Odjeljkm Oplata za izradu betnskih greda nije buhvaćena jediničnm cijenm za betn. b) Armatura za betnske grede se mjeri prema težini za stvarn izvedene kličine (t), kak je predstavljen na crtežima MLAZNI BETON Oblga d mlazng betna, kja se izvdi na ptprnj knstrukciji, mjeri se u metrima kvadratnim za prjekvanu teretsku debljinu KABELSKA SIDRA Kabelska sidra se mjere p kmadu za različite dužine, vrste i prjektvana stvarna pterećenja. Pstavljanje i nabavka materijala, ka št su sidrene plče, pješčani jastuci, navrtke i spjnice, treba biti buhvaćen jediničnm cijenm PLAĆANJE BUŠENI ŠIPOVI a) Jedinične cijene za različite stavke kje se dnse na bušene šipve treba da buhvataju radnu snagu, premu i materijale nephdne za izvđenje radva, uključujući kntrlu kvaliteta i ispitivanja. b) Pstavljanje i čišćenje radne platfrme za bušenje šipva mra biti buhvaćen jediničnm cijenm za metar dužni bušeng šipa. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 11 d 135

14 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva SIDRENE GREDE a) Jedinične cijene za različite stavke kje se dnse na sidrene grede treba da buhvataju radnu snagu, premu i materijale nephdne za izvđenje radva. b) U skladu sa Odjeljkm Oplata i skela nephdna za izvđenje sidrenih greda treba biti buhvaćena jediničnm cijenm za betn MLAZNI BETON Jedinična cijena za mlazni betn treba da buhvata radnu snagu, premu i materijale nephdne za izvđenje radva, uključujući kntrlu kvaliteta i ispitivanja SIDRA Jedinična cijena za sidra treba da buhvata radnu snagu, premu i materijale nephdne za izvđenje radva, uključujući kntrlu kvaliteta i ispitivanja KABELSKA SIDRA a) Jedinične cijene za različite stavke kje se dnse na sidra treba da buhvataju radnu snagu, premu i materijale nephdne za izvđenje radva, uključujući spajanje, učvršćivanje slbdne dužine sidra, prednaprezanje, kntrlu kvaliteta i ispitivanje. Bušenje i učvršćivanje vezne dužine plaća se psebn. b) Jedinična cijena za sidra čija se dužina razlikuje d navedene izračunavaće se linearnm interplacijm ili ekstraplacijm. c) Bušenje sidara plaća se prema jediničnim cijenama p dužnm metru, uzimajući u bzir ukupnu dužinu buštine. d) Jedinična cijena takđe treba da buhvata pstavljanje sidara pd nagibm. strana 12 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

15 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele PODZEMNI ISKOP Prilžene slike: Sl. 4.1 Sl. 4.2 Sl 4.3 Sl. 4.4 Sl. 4.5 Sl. 4.6 Sl OPŠTE OPIS Definiranje defrmacinih i građevinskih tlerancija Prekprfilski iskp zbg nepvljnih gelških uslva Linije za mjerenje i plaćenje Linije za mjerenje i plaćenje za karakterističan pprečni presjek bez pdnžng svda Linije za mjerenje i plaćenje za karakterističan pprečni presjek sa pdnžnim svdm Linije za mjerenje i plaćenje za karakterističan pprečni presjek sa nišama Linije za mjerenje i plaćenje za karakterističan pprečni presjek sa pprečnim veznim hdnikm za pješake Ovaj djeljak se dnsi na izvđenje svih radva na pdzemnm iskpu u bil kjj vrsti stijene. Iskp je mguće izvesti bušenjem i miniranjem, primjenm knturng miniranja ili tehnika glatkg miniranja ili mašinskm premm (npr. rvkpač ili tunelski bager). IZVOĐAČ je dgvran za izbr načina izvđenja iskpa ka i za izbr ptrebne preme. IZVOĐAČ je bavezan da se pridržava svih ptupaka kji su detaljn predstavljeni na crtežima i pisani u specifikacijama, ka i pd naslvm dstavljanje dkumentacije, kja je tražena u skladu sa pglavljem ve specifikacije ili drugih pstupaka prema dgvru sa PROJEKTANTOM i uz saglasnst NADZORA. IZVOĐAČ je bavezan da radve na iskpu i izradi siguranja izvdi tak da ispuni zahtjeve dređene utvrđene klase siguranja ka i da smanji slabljenje stijenske mase k iskpa, da graniči prekprfilski iskp, te da spriječi štećenja prethdn pstavljene pčetne blge. Redslijed izvđenja iskpa, ka i dalja pdjela iskpng prfila treba da budu u skladu sa crtežima iz tendera, specifikacijama i detaljnim crtežima iz prjekta kje je pripremi IZVOĐAČ DOSTAVLJANJE DOKUMENTACIJE a) Prije pčetka pdzemng iskpa, IZVOĐAČ je bavezan da NADZORU na dbrenje dstavi detaljne crteže i/ili pise predlženih načina i redslijeda izvđenja iskpa, uključujući nephdn dvdnjavanje gradilišta, bezbjednsne mjere i rezultate prgrama ispitivanja, kji su pripremljeni u skladu sa lkalnim zaknm. b) IZVOĐAČ je bavezan da NADZORU u kviru pšteg raspreda izvđenja radva na tunelu dstavi redslijed različitih pdzemnih iskpa u tunelu. c) Na snvu sistema klasifikacije stijena, u skladu sa Odjeljkm 2.3.6, IZVOĐAČ je bavezan da NADZORU na dbrenje dstavi detaljan raspred radnih ciklusa za iskp i izradu siguranja u svakj klasi stijene, ka i za svaku vrstu prfila iskpa. d) NADZORU mra biti dstavljen način izvđenja iskpa u svakj vrsti tla ili stijene, uključujući pis, specifikaciju i uputstva prizvđača izvđenju bušenja, uklanjanju tpada i prevzu, premi. e) Radvi na miniranju mraju biti izvedeni u skladu sa lkalnim prpisima kji se dnse na mjere preza ka i na bezbjednsne mjere za rukvanje eksplzivm. f) Pjedinsti kje se dnse na predlženi prjekat miniranja mraju biti dstavljene NADZORU za svaki pprečni presjek ili pdijeljeni pprečni presjek, te mraju da sadrže sljedeće pdatke: brazac bušenja, prečnike buština, razmak, dubinu i nagib. vrstu, jačinu i masu i brj patrna u punjenju svake buštine, za svaki vremenski interval ka i za sjelkupni izbj. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 13 d 135

16 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva raspdjelu punjenja p buštinama i punjenje svake buštine. vrsta, redslijed i brj detnatra, šema detnatra; šemu pvezivanja detnatra, veličinu i vrstu izlacinih vdva i prvdnika; vrstu i kapacitet izvra paljenja; vrsta kndenzatrske mašine za paljenje. zbijanje gline u buštine pslije pstavljanje eksplziva i pkrivanje pdručja miniranja (čepljenje buština). pismeni dkazi kvalifikvansti sblja kje će direktn biti dgvrn za nadzr nad punjenjem i paljenjem u tku serije miniranja. g) Materijal iz iskpa tunela kji je pgdan za izradu nasipa na autputu treba uptrijebiti za izvđenje stalnih bjekata na autputevima, uklik NADZOR ne dredi drugačije. Prije dlaganja materijala, IZVOĐAČ je bavezan NADZORU na dbrenje da dstavi prikaz pdručja depnije. Na navedenm prikazu ptrebn je predstaviti sve značajne pdatke kji se dnse na metd rada, stabilnst, dredbe kje se dnse na bezbjednst, privremena i trajna uređenja dvdnjavanja, ka i završn vanjsk uređenje. h) Navedena dkumentacija NADZORU mra biti dstavljena u dređenm vremenskm peridu prije pčetka izvđenja radva, ili na dređeni datum k kjeg su se be strane dgvrile IZVOĐENJE OPREMA a) Mašinska prema kja se uptrebljava za izvđenje radva na pdzemnm iskpu ka i za prevz treba da bude prikladna za izvđenje navedenih radva, s bzirm na način rada i važeće prpise kji se dnse na bezbjednst na radu. Takđe, mra biti u skladu sa zahtjevima dinamičkg plana izvđenja radva, uz saglasnst NADZORA. b) Pdzemna mašinska pstrjenja i prema treba da budu na električn napajanje, na pgn kmprimiranim vazduhm ili dizel mtrm. Dizel mtri treba da psjeduju filtere za bradu izduvnih gasva. Prilikm izvđenja pdzemnih radva nije dzvljena uptreba benzina ili parafina. c) Bušenje stijena sa ispiranjem vdm nije dzvljen kd stijenskih frmacija kje su sjetljive na vdu, uklik t ne zahtijevaju uslvi terena, te uz dbrenje NADZORA OSVJETLJENJE I NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM U TOKU IZGRADNJE a) IZVOĐAČ je dgvran za bezbjeđenje i državanje u ispravnm stanju svih instalacija napajanja, kje su pd napnm. U vezi s tim bavezan je da preduzme sve nephdne mjere preza u cilju bezbjeđenja sigurnsti svih sba na gradilištu. NADZOR mže da zahtijeva isključenje ili zamjenu dijelva kje smatra pasnim. b) IZVOĐAČ je bavezan da na lkaciji svakg ptkpa pstavi rezervni dizel ili naftni generatr kji bi mga da pkreće cjelkupan sistem svjetljenja, ka i pumpe kje u bil kje vrijeme mgu da zatrebaju za ispumpavanje prcjednih vda. c) IZVOĐAČ je bavezan da pstavi i država minimaln svjetljenje d 100 Watt-i na dužini tunela d 10 m ili viši niv rasvjete, u zavisnsti d ptreba VENTILACIJA U TOKU IZVOĐENJA RADOVA a) Ventilacija u tku izvđenja radva predstavlja dgvrnst IZVOĐAČA. Ventilacini sistem mra biti prjektvan i njime se mra rukvati u skladu sa lkalnim prpisima (Prpis mjerama bezbjednsti pri izvđenju radva u tunelima, ptkpima ili na pdzemnim trasama). b) Ventilacini sistem mra biti prjektvan tak da dgvara dužini tunela, primjenjenm načinu iskpa i brju radnika kji rade unutar tunela. Otrvni gasvi, dim i čestice prašine, čije se pstjanje utvrđuje na snvu mjerenja kja se izvde na gradilištu, ne smiju preći dzvljene kncentracije. strana 14 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

17 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele c) Kd tunela u kjima pstji mgućnst pjave eksplzivnih gasva (npr. metan gas) ventilacini sistem treba biti prjektvan i istim treba rukvati tak da se pstiže dgvarajuće razrijeđenje pasnih gasva (CO 2, CO, NO, NO 2 ). Mjerenja kncentracije pasnih gasva treba izvesti pmću pkretnih i fiksnih mjernih uređaja. d) Uglavnm, ventilacini sistem treba biti prjektvan tak da u pdručje čela iskpa ubacuje svjež vazduh. Udaljenst kraja ventilacine cijevi d čela iskpa ne smije biti veća d 30 m. Pgnska snaga ventilatra mra biti dvljna da razrijedi kncentraciju eksplzivnih gasva d vrijednsti manje d 0.5 %, te da istvremen bezbijedi brzinu prtka vazduha d najmanje 0.5 m/sec. e) U tunelima u kjima pstji mgućnst pjave eksplzivnih gasva dzvljen je rad sam dbr bučenm sblju. Pušenje u tunelu je strg zabranjen. Navedenu zabranu je istaknuti pmću vidljivih znakva na ulazima u tunel ODREĐIVANJE PROFILA ISKOPA a) Prfil iskpa, kak je predstavljen na crtežima (karakterističan pprečni presjek tunela) dnsi se na teretski prfil iskpa, kji je definisan ka T-linija (vidjeti Crtež 4.1). b) U zavisnsti d kvaliteta stijene, ptrebn je izvršiti dgvarajuće pvećanje teretskg prfila iskpa, kak bi se bezbijedil dvljn prstra za radijalne defrmacije i dzvljena građevinska dstupanja. c) Linija iskpa, kja je definisana ka D-linija (vidjeti Crtež 4.1) za kmpenzaciju radijalnih defrmacija "a" za različite vrste stijenske mase mgućava dzvljene defrmacije t D. Vrijednsti predstavljene na crtežima ili u tenderskj dkumentaciji za čekivane defrmacije "a" mgu biti prilagđene tak da dgvaraju stvarnim defrmacijama, na snvu iskustava stečenih tkm izvđenja iskpa. Navedena prilagđavanja treba da izvrši PROJEKTANT, a dbri NADZOR. d) D-linija predstavlja minimalan presjek kji je ptrebn iskpati. Uglavnm, stijena u tku iskpa ne smije da prdre unutar navedene linije, izuzev lkaln, gdje je, za ivice i uglve zdrave stijene kja prdire unutar navedene linije dzvljen dstupanje za dvije trećine d pčetne debljine mlazng betna. e) IZVOĐAČ je bavezan da učini dgvarajuće napre kak bi drža prfil kji je definisan D- linijm, i t izvđenjem kntrla bušenja i prmjenm raznih elemenata glatkg miniranja ili knturng miniranja. f) U cilju državanja prfila iskpa, kji je definisan D-linijm, IZVOĐAČ mra da uzme u bzir građevinske tlerancije (tc) kada se radi iskpu i izvđenju pdgrade. Dzvljena knstrukcijska dstupanja (tc) takđe treba da buhvate netačnsti gedetskg snimanja. Vidjeti takđe Crtež PREKOPROFILSKI ISKOP a) Prekprfilski iskpa predstavlja prstr kji se stvara urušavanjem tla/stijene iza teretskg prfila iskpa, uključujući dzvljene defrmacije i dzvljena građevinska dstupanja. Pjavu prekprfilskg iskpa mže da pruzrkuje nedgvarajuća radna snaga i nemarne tehnike rada (prekprfilski iskp kji je bil mguće izbjeći) i/ili razlzi na kje IZVOĐAČ nema uticaja (neizbježan prekprfilski iskp). b) Neizbježan prekprfilski iskp pruzrkuju dva izvra: prirdni prekprflski iskp kji nije mguće izbjeći pažljivim izvđenjem radva i primjenm dgvarajućih tehnika izvđenja radva. prekprfilski iskp kji je pruzrkvan prevladavajućim ekstremn nepvljnim i/ili nepredvidivim gelškim uslvima. Prsječan redslijed veličina takzvang "neizbježng prekprfilskg iskpa" dređen je za sve vrste stijenske mase, predstavljen na crtežima ili u tenderskj dkumentaciji i definisan ka vrijednst "b" (vidjeti Crtež 4.1). RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 15 d 135

18 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva c) Prekprfilski iskp (vidjeti Crtež 4.2.) mgu pruzrkvati izuzetn nepvljni i/ili nepredvidivi gelški uslvi. Pri pjavi neizbježng prekprfilskg iskpa pdrazumijeva se da je IZVOĐAČ radve izve sa velikm pažnjm i primjenujući najblja mguća rješenja, ali da nije mga spriječiti pjavu prekprfilskg iskpa zbg prevladavajućih nepvljnih gelških uslva. d) U slučaju pjave prekprfilskg iskpa, ptrebn je dmah pstaviti siguranje kak bi se izvršila stabilizacija tla/stijene. O tme je ptrebn bavijestiti PROJEKTANTA i/ili NADZOR. O ptrebi za sanacinim radvima raspravljaju i dgvaraju se IZVOĐAČ i PROJEKTANT ili NADZOR. IZVOĐAČ je bavezan da pripremi detaljan prjekat sanacinih radva kji mra biti dbren d strane NADZORA. Sanacine radve je ptrebn izvesti prije daljeg napredvanja iskpa, uklik NADZOR ne dredi ili dbri drugačije. e) Uklik je utvrđen da su prekprfilski iskp pruzrkvali fizički uslvi, kji su izvan kntrle IZVOĐAČA, te da prekprfilski iskp nije nasta usljed neispravnih metda izvđenja radva ili nemara, nastalu šupljinu treba izmjeriti na licu mjesta. Ptrebn je utvrditi kličine materijala kje su ptrebne za završetak prjektvane sanacije. Navedene kličine dbrava NADZOR, te ih vjerava za plaćanje ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA ISKOP a) Bušenje i miniranje treba izvesti tak da se bezbijedi pucanje stijene duž željenih linija. b) Prečnik i udaljenst minskih buština treba da budu prilagđeni stvarnm stanju stijene na terenu. IZVOĐAČ je bavezan da, kak radvi napreduju, razvije i staln usavršava tehnike miniranja, u cilju pstizanja najblje mguće pvršine iskpa nakn miniranja. c) Iskp stijene treba vršiti primjenm mdernih metda miniranja. Kntrlisane metde miniranja, ka št su "glatk miniranje" ili knturn miniranje treba kristiti kak bi se graničila pjava prekprfilskg iskpa i kak bi se spriječil drbljenje pvršine stijena. d) Iskp niša, izuzev niša za parkiranje, u bčnim zidvima tunela i pprečnih prlaza za pješake treba izvesti nakn pstavljanja primarne pgrade u glavnm tunelu. Mlazni betn i rebrastu armaturu u bčnim zidvima tunela treba pažljiv sjeći duž prfila niše ili pprečng prlaza za pješake, a iskp treba izvesti tak da ne dđe d bil kakvg štećenja preste pdgrade tunela. e) Iskp niša za parkiranje treba izvesti prširivanjem karakterističng pprečng presjeka glavng tunela u tku prbijanja tunela, sa nagibm d 40. Iskp treba izvršiti u skladu sa dredbama navedenim u vm djeljku. Završni presjek se pstiže pnvnim blikvanjem prširenja dinice na pčetku niše za parkiranje. f) Iskp u vrstama stijenske mase sa pvećanm sjetljivšću na vdu (bubrenje stijene) treba izvesti vema pažljiv, kak bi se izbjegla bil kakva štećenja d kjih bi mgl dći zbg bubrenja stijene. U vim pdručjima ptrebn je dgvarajućm tehnikm izvđenja radva izbjeći kntakt između stijenske mase i vde BEZBJEDNOSNE MJERE OPREZA a) Pre neg st radnici zapcnu radve u zni u kjj nije pstavljena zastita d brusavanja, mra da se kavanjem izvrsi prvera tkpanih pvrsina, radi utvrdjivanja i eventualng uklanjanja labilnih kmada. Smatra se da su nsivi elementi dvljni za ukupnu stabilnst tunela, međutim, IZVOĐAČ je bavezan da izvede pstavljanje lkalnih sidara kja su nephdna za sprečavanje slabljenja stijenskih blkva u nepsrednm pdručju ptkpa. IZVOĐAČ je bavezan da izvdi peridične preglede bčnih zidva tunela i pdručja krva, kak bi utvrdi mguće puktine ili znakve nestabilnsti pdgrade tunela. Prcjenu puktina treba izvršiti u saradnji sa PROJEKTANTOM, uz primjenu rezultata dbijenih getehničkim mjerenjima. b) Izvđenje miniranja je dzvljen sam nakn št su preduzete sve ptrebne mjere preza, u cilju zaštite sblja, radva i imvine. c) Operacije bušenja, miniranja, iskpa i nanšenja mlazng betna treba sprvesti primjenm metda i preme kjima je mguće kntrlisati pjavu prašine, dima, pare, gasva, magle i izmaglice. strana 16 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

19 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele NEPREKIDNO IZVOĐENJE RADOVA a) U cilju pstizanja bezbjednsti i sigurnsti radva, iskpe tunela ptrebn je neprekidn izvditi tkm dana i nći, izuzev uklik NADZOR ne dredi drugačije. Uklik stanje radva t dzvljava, prekidi su dzvljeni vikendima i praznicima, uz uslv da se gradilište stavi u bezbjednm stanju. b) Prekidi u izvđenju radva nisu dzvljeni sve dk se ne završe svi nsivi elementi iz grupe siguranja na dređenim lkacijama. c) Pred navedeng, pvršina iskpng čela mra biti zatvrena mlaznim betnm (minimalna debljina 3 d 5 cm) izuzev u slučaju stabilne stijenske mase (kja je dređena ka stijenska masa tip A1 i A2) ODVODNJAVANJE U TOKU IZVOĐENJA RADOVA Obim a) IZVOĐAČ je bavezan da izvrši nabavku, pstavljanje, rukvanje, te državanje dvljng brja pumpi i cijevne mreže, u cilju kntrle i uklanjanja vde iz bil kjeg pdzemng dijela u kjem se izvde radvi. Pjava stajaćih vda nije dzvljena. b) Kapacitet pstavljenih pumpi na svakj radnj pvršini treba da iznsi najmanje jedan i p puta više d standardne zapremine ulazne vde plus zapremina vde za ispiranje, kju kristi bušaća garnitura. c) IZVOĐAČ je bavezan da uskladišti ili da dmah na rasplaganje stavi rezervne pumpe, kje mraju biti u ispravnm stanju i istg kapaciteta ka pumpe pstavljene u tunelima. d) IZVOĐAČ je bavezan da bezbijedi rezervare za talženje ili druge naprave za dekntaminaciju, u skladu sa zahtjevm NADZORA, prije ispuštanja vde u klinu. e) IZVOĐAČ je bavezan da uklni sav nakupljeni mulj, blat ili drugi tpad iz pdzemng dijela u kjem se izvde radvi, u skladu sa zahtjevm NADZORA. f) IZVOĐAČ je bavezan da prizvede, država i rukuje napravama i pstrjenjima za preradu i prečišćavanje kntaminirane vde, kja se u tku izgradnje ispušta na tunelskim prtalima. Navedene naprave i pstrjenja treba da buhvataju 2 talžnika, separatr ulja, pstrjenje za neutralizaciju, ka i nephdne kntrlne stanice. Pstrjenje za neutralizaciju treba da bude prjektvan i istim treba rukvati tak da se ph-vrijednst prečišćene vde država između 6.5 i 8.5, prije ispuštanja Materijali i izvđenje a) Uzdužn dvdnjavanje: Odvdnjavanje tunela u tku izgradnje ptrebn je izvršiti pmću kanala (žlijebva) kji se nalaze na dnu dređene iskpne faze. Kanali treba da budu brađeni mlaznim betnm. U pdručjima sa velikim dtkm vde mže biti nephdn pstavljanje djelimičn perfriranih ili prrezanih tvrdih PVC cijevi, prečnika d 150 mm d 250 mm, u zavisnsti d kličine vde kju je ptrebn preusmjeriti. b) IZVOĐAČ je bavezan da veliku pažnju psveti prikupljanju i dvdnjavanju prcjednih vda i vda ptrebnih za izgradnju u stijenskim masama kje su sjetljive na vdu. c) U slučaju niskpa, ptrebn je bezbijediti šahtve za skupljanje vde na jednakim razmacima iz kjih će se vršiti ispumpavanje vde iz tunela pmću čeličnih ili PVC cijevi. d) Radijaln dvdnjavanje: U slučaju kncentrisang dtka vde, u tlu/stijeni ili u mlaznm betnu ptrebn je izvesti drenažne buštine/tvre. U navedene buštine ptrebn je pstaviti perfrirane čelične ili tvrde PVC cijevi, prečnika 1,5 d 2 inča. Razmak između cijevi i tvra buštine treba biti zaliven brzvezujućim malterm. Brzvezujući malter je materijal kji se vezuje i stvrdnjava za neklik minuta i kji se uptrebljava za privremen učvršćivanje i ispunjivanje. Psebna svjstva nisu ptrebna. Otvr cijevi treba da bude pvezan sa crijevm za dvđenje u privremeni uzdužni sistem za dvdnjavanje, šahtve ili uzdužne kanale na dnu dređene iskpne faze. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 17 d 135

20 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva e) Kružna drenaža pmću plu pni (p mgućnsti talasaste, meke PVC cijevi) kje se za stijenu vezuju pmću brzvezujućeg maltera ili mlazng betna i usmjeravaju u šahtve ili uzdužne kanale na dnu dgvarajuće iskpne faze. f) Uklik se u blzi d mlazng betna kasnije pjave vlažna pdručja, ptrebn ih je izbušiti i braditi kak je gre pisan. g) U tunelima, kji su izgrađeni u prpusnm tlu ili vema ispucalj stijeni, ptrebn je sistematičn pstaviti prstenaste drenažne kanale, prečnika najmanje 4 cm, kak bi se izbjegl stvaranje hidrstatičkg pritiska iza blge d mlazng betna, u skladu sa dbrenjem NADZORA. h) IZVOĐAČ je bavezan da pstavljene tvrene kmre staln država u čistm stanju, ka i da država sistem dvdnjavanja, tak da sva vda kja se javlja u tku perida izgradnje bude na dgvarajući način kntrlisana ISTRAŽNE BUŠOTINE - PREDBUŠENJE a) Istražne buštine treba izvesti u skladu sa dredbama Odjeljka SAOBRAĆAJ NA GRADILIŠTU ZAVRŠNI NIVO ISKOPA a) Završni niv iskpa (niveleta psteljice) kd klvznih knstrukcija treba biti zaštićen d habanja ili slabljenja svjstava stijena usljed dvijanja sabraćaja na gradilištu, zatrpavanjem stijenskim materijalm kji je dbijen iskpm u tunelu ili sličn, d minimalne debljine d 0.5 metara. b) IZVOĐAČ je bavezan da spriječi skupljanje vde, a dvijanje sabraćaja na pdručju gdje se skuplja vda nije dzvljen. c) Oštećeni materijal mra biti uklnjen i zamijenjen prije pčetka izvđenja radva na klvznj knstrukciji, u skladu sa uputstvima NADZORA. d) Materijal za zatrpavanje, kji se uptrebljava za zaštitu klnika, se ne smije uklniti sve d pčetka završnih radva na knstrukciji klnika SAOBRAĆAJ NA GRADILIŠTU NA PODNOŽNOM SVODU Odvijanje sabraćaja na gradilištu nije dzvljen na nezaštićenim knstrukcijama pdnžng svda, privremenim ili knačnim, betnskim ili d mlazng betna. Navedene knstrukcije mraju biti zaštićene d štećenja zatrpavanjem dgvarajućim materijalm iz iskpa iz tunela ili sličn, minimalne debljine 0.5 metara. Materijal za zatrpavanje ne smije da sadrži blutke čiji je prečnik veći d 150 mm MJERENJA ZA ISKOP Radvi navedeni u vm Odjeljku mjere se kak slijedi: a) Iskp tunela i niša za parkiranje u svim vrstama stijenske mase mjeri se u kubnim metrima (na licu mjesta) duž "Linije 2" (kja je jednaka D-Liniji), kak je predstavljen na Crtežima 4.3, 4.4 i 4.5. Dužina svakg kraka se izračunava duž središnje linije tunela. Mjerenje se izvdi pdjelm pprečng prfila iskpa, kak je predstavljen na crtežima. Uklik je za kaltu nephdan privremeni pdnžni svd, u skladu s tim je ptrebn smanjiti mjerenja za iskp stepenice. b) Iskpi pprečnih prlaza za pješake u svim vrstama stijenske mase mjere se u kubnim metrima duž "Linije 2" (kja je jednaka D-Liniji), kak je predstavljen na Crtežu 4.3 i Crtežu 4.7. c) Iskp niša se mjeri za bračun u kubnim metrima duž "Linije 2", u skladu sa Crtežm 4.6. d) Uvećanje prfila iskpa u cilju bezbjeđenja dzvljenih građevinskih dstupanja (tc) i neizbježng viška iskpa ("b") unutar O-Linije ne mjeri se za plaćanje (vidjeti Crtež 4.2). e) Prekprfilski iskp iza (izvan) O-Linije, kji je nasta usljed nepvljnih gelških uslva, mjeri se na licu mjesta u stvarnim kličinama, uklik zapremina viška iskpa prelazi 2 kubna metra. Prekprfilski iskp kji je manji d 2 m 3 neće biti mjeren za bračun. strana 18 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

21 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele f) Ddatni iskp kji je ptreban za prširenje pprečng presjeka ispd cijevng štita neće biti izmjeren i bračunat ka psebna stavka. g) Ddatni iskp kji je ptreban za privremenu temeljnu stpu mjeri se u metrima dužnim temeljne stpe. h) Ddatni radvi i metrijal kji su nephdni usljed nemarng izvđenja radva u vrstama stijenske mase kje su vema sjetljive (bubrenje stijene) neće biti mjerene za plaćanje. i) Za niskpe, privremena kntrla vde za kličine d 5l/sec, uključujući dgvarajuću dvdnju, preusmjeravanje i dlaganje vda u tku izvđenja iskpa predstavlja dgvrnst IZVOĐAČA i neće biti mjerena za bračun. Privremena kntrla vda za kličine kje prelaze 5 l/sec mjeri se psebn i iskazuje u nephdnim satima rada pumpe. Vda kja se uptrebljava za bušenje, ispiranje, injektiranje ili izvđenje drugih radva neće biti mjerena za plaćanje. j) Za tunele kji napreduju uzbrd, privremena kntrla svih prcjednih vda, uključujući dvdnjavanje, preusmjeravanje i dlaganje vde u tku izvđenja iskpa predstavlja dgvrnst IZVOĐAČA i neće biti mjerena za bračun. k) Ometanje izvđenja iskpa u niskpima usljed pjave prcjednih vda u kličini kja prelazi 10 l/sec. mjeri se za plaćanje. Mjerenjem se ne buhvata vda kja se uptrebljava za bušenje ispiranje, injektiranje ili izvđenje drugih radva. Za bračun se mjeri sam dtk vde d udaljensti d 20 m d pvršine svakg iskpa. l) Ventilacija u tku izvđenja radva predstavlja dgvrnst IZVOĐAČA i neće se mjeriti za bračun. m) Prvbitni stijenski siguranje, uključujući mlazni betn, armaturnu mrežu, čelične lukve, sidra, zalivanje pvršine i pdgrađivanje mjeri se psebn (vidjeti Odjeljak ve Specifikacije). n) Prevz materijala iz iskpa d tunelskg prtala ili privremene depnije pred tunelskg prtala d trajne depnije ili nasipa mra biti buhvaćen jediničnm cijenm iskpa. ) Smetnje nastale zbg prblema krdinacije sa stalim gradilištima (npr. sabraćaj) treba da budu uključene u jediničnu cijenu za iskp, te stga IZVOĐAČ nema prav da zahtijeva ddatna plaćanja p tj snvi. p) Prekidi u izvđenju iskpa, d kjih je dšl zbg bimng dtka vde, velikg prekprfilskg iskpa - drna ili drugih nepredviđenih klnsti, a kji traju d 6 časva, neće biti mjereni za bračun. q) Prekidi u izvđenju iskpa, d kjih je dšl zbg velike kncentracije eksplzivnih gasva (npr. metan gas), a kji traju d 2 časa neće biti mjereni za bračun PLAĆANJE a) Jedinična cijena za iskp treba da buhvata radnu snagu, premu i materijale nephdne za izvđenje iskpa u kviru navedenih granica, uklanjanje privremene pdgrade (npr. privremeni pdnžni svd d mlazng betna, sidra), nephdne izmjene preme za izvđenje iskpa, uklanjanje i dlaganje iskpang materijala sa pvršine iskpa na tunelski prtal ili na privremenu depniju kja se nalazi na udaljensti d 300 m d dređeng tunelskg prtala ili na trajnu depniju, zatim privremenu kntrlu vda u ulaznim ptkpima, metanje pri izvđenju iskpa zbg pjave prcjednih vda d 10 l/sec, metanje zbg izvđenja getehničkih mjerenja i izrade gelških karata, metanja zbg pstavljanja nsećih elemenata, ventilaciju i svjetljenje u tku izvđenja radva, razvijanje i prilagđavanje brazaca miniranja, ka i sve mguće ddatne mjere, metanja i prbleme navedene u prethdnm pglavlju Pdzemni iskp različitih vrsta stijenske mase plaća se prema jediničnj cijeni p metru kubnm Ometanja izvđenja iskpa zbg pjave prcjednih vda prek 10 l/sec plaćaju se prema jediničnj cijeni p metru kubnm iskpang materijala pri prekmjernm dtku vde. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 19 d 135

22 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Privremena kntrla prcjednih vda prek 5 l/sec u vertikalnim ptkpima plaća se prema jediničnj cijeni p satu rada pumpe. Jedinična cijena za privremenu kntrlu prcjednih vda treba da buhvata radnu snagu, premu i materijal (npr. cijevi, šahtvi) nephdne za izvđenje radva. Prekidi u izvđenju iskpa, d kji je dšl zbg bimng dtka vde, prekmjerng prekprfilskg iskpa ili drugih nepredviđenih klnsti, a kji traju duže d 6 časva plaćaju se prema jediničnj cijeni p satu trajanja prekida. Plaćanje će se izvršiti sam uklik minere, pmćn sblje i premu angažvanu na jednm ptkpu nije bil mguće premjestiti na drugi ptkp. Prekidi u izvđenju iskpa, d kji je dšl zbg nedzvljen viske kncentracije gasva, a kji traju duže d 2 časa biće plaćeni prema jediničnj cijeni p satu trajanja prekida. Plaćanje će se izvršiti sam uklik minere, pmćn sblje i premu angažvanu na jednm ptkpu nije bil mguće premjestiti na drugi ptkp. b) Jedinična cijena za iskp treba da buhvata radnu snagu, premu i materijale nephdne za mnitring i razrjeđivanje kncentracije gasva u tku prbijanja tunela. c) Pnuđena jedinična cijena za iskp treba treba da bude nezavisna d načina kji se zaista primjenjuje za izvđenje pdzemng iskpa (metd bušenja ili miniranja ili mašinskim putem). d) Jedinična cijena za iskp treba da buhvata utvar, prevz i istvar materijala. U jediničnu cijenu za iskp treba da bude uključen utvar i istvar materijala na privremenim depnijama pri državanju sistema za dvđenje vda. e) Jedinična cijena za iskp se takđe primjenjuje i za lkaln prširenje pprečng presjeka na privremenim prtalima kje je nephdn za pvećanje debljine blge dijela tunela kji se izvdi tvrenm metdm (pkriveni usjek). f) Radna snaga, prema i materijali kji su nephdni za čišćenje i preradu kntaminirane vde iz tunela prije njeng ispuštanja treba da budu buhvaćeni jediničnm cijenm za iskp i neće biti ddatn plaćeni. g) Završni niv iskpa (niveleta psteljice) za izvđenje klvzne knstrukcije treba biti buhvaćen jediničnm cijenm za iskp i neće biti ddatn plaćen. h) Jedinična cijena za iskp treba da buhvata metanja u izvđenju iskpa zbg sinhrne pripreme gelšk getehničke dkumentacije. i) Jedinična cijena za iskp treba da buhvata radve na zatrpavanju (npr. zaštita pdnžng svda 0,5 m) strana 20 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

23 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele Crtež 4.1 Definicije defrmacine i građevinske tlerancije RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 21 d 135

24 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Crtež 4.2 Prekprfilski iskp zbg nepvljnih gelških uslva strana 22 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

25 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele Crtež 4.3 Linije za mjerenje i plaćanje RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 23 d 135

26 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Crtež 4.4 Linije za mjerenje i plaćanje za karakterističan pprečni presjek bez pdnžng svda strana 24 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

27 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele Crtež 4.5 Linije za mjerenje i plaćanje za karakterističan pprečni presjek sa pdnžnim svdm RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 25 d 135

28 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Crtež 4.6 Linije za mjerenje i plaćanje za karakterističan pprečni presjek sa nišama strana 26 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

29 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele Crtež 4.7 Linije za mjerenje i plaćanje za karakterističan pprečni presjek sa pprečnim veznim hdnikm za pješake RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 27 d 135

30 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva KONTROLA PROFILA I DOZVOLJENA ODSTUPANJA KONTROLA PROFILA OBIM IZVOĐAČ je bavezan da izvrši vema pažljivu i sistematičnu prvjeru knačng slbdng prfila snvne blge tunela, u cilju dređivanja prstra za prjektvanu nminalnu debljinu unutrašnje betnske blge NAČIN KONTROLE PROFILA ZA UNUTRAŠNJU BETONSKU OBLOGU a) U skladu sa dredbama, lijevanje završne betnske blge se izvdi primjenm čelične plate pstavljene na šinu kja se pmjera na temeljnim gredama. b) IZVOĐAČ je u ptpunsti dgvran za tačnst isklčavanja i izvđenje uzdužnih temelja i mntažu šina na svaku stranu tunela, p kjima će se pmerati platna sekcija. c) IZVOĐAČ je dgvran da bezbijedi minimalan slbdan prfil za završnu blgu, kak je predstavljen na crtežima. U cilju bezbjeđenja dstupanja d teretskg prfila, IZVOĐAČ je bavezan da bezbijedi pkretnu prfilsku skelu premljenu šablnm za bilježevanje, kja služi za dređivanje minimalng prfila kji je ptreban za nminalnu debljinu završne betnske blge. Prfilska skela mra biti prjektvana tak da mže da se kreće šinm ili da se kristi za pmijeranje tunelske plate. Takđe, navedena prfilska skela treba da bezbijedi pristup za bilježavanje pdručja pčetne blge kja prdiru u pdručje minimalng slbdng prfila. Prfilska skela mže takđe biti prjektvana ka radna platfrma za pnvn blikvanje pčetne blge, uklik je t nephdn, ka i za izvđenje pripremnih pvršinskih radva, kji su predstavljeni vm specifikacijm. d) IZVOĐAČ je bavezan da NADZORU na saglasnst dstavi sve detalje kji se dnse na prjekat prfilske skele sa šablnm. P izdavanju saglasnsti, NADZOR će izdati uputstva kja se dnse na sistematsk prvjeravanje gemetrije šablna u tku izvđenja prfilisanja. e) IZVOĐAČ, uz saglasnst NADZORA, mže da kristi mdernu gedetsku tehniku i prcese za bradu pdataka u cilju utvrđivanja završng slbdng prfila IZVOĐENJE a) Prvjera završng slbdng prfila ne smije da pčne prije neg št se getehničkim mjerenjima utvrdi da je stpa radijalng pmaka u bil kjj tački bda tunela manja d 4 mm mjesečn. b) P završetku radva na izradi pdgrade, pslije pripreme pvršine št je pisan u vj specifikaciji, te pslije defrmacije, u skladu sa stavkm (a) vg člana, završni slbdni prfil za unutrašnju blgu treba biti prilagđen minimalnj debljini unutrašnje blge, kak je predstavljen na crtežima. c) Kntrlu prfila treba izvditi neprekidn primjenm pkretne prtalne dizalice kja je premljena šablnm ili na najmanje svaka 2,0 m primjenm mdernih gedetskih tehnika. d) Svaka dstupanja d teretskg slbdng prfila za unutrašnju blgu treba ispraviti, ddatnim prskanjem mlazng betna ili večm debljinm unutrašnje blge betna, uklik se radi prevelikm slbdnm prfilu, ili preblikvanjem dijelva pdgrade tunela kji prdiru u slbdni prfil. IZVOĐAČ je dgvran za izvđenje vih radva bez prava na ddatn plaćanje. e) IZVOĐAČ NADZORU treba da pdnese prijedlg za izvđenje sanacinih radva. f) Bez saglasnsti NADZORA nije dzvljen izvršiti bil kakv preblikvanje pdgrade tunela. g) Getehnička mjerenja prije, u tku i pslije primjene dgvarajućih mjera treba izvršiti u skladu sa relevantnim prjektnim specifikacijama. Mjerne tačke, ka št su knvergentni klinvi i/ili ekstenzmetri treba zadržati ili je zamjenu ptrebn izvesti mng ispred iskpa u cilju uspstavljanja "transfer - nula - čitavanje". Zamjene ne plaća se psebn. strana 28 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

31 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele h) Nije dzvljen premještanje i napuštanje stanica za izvđenje getehničkih mjerenja, bez saglasnsti NADZORA ZAPISNICI a) Za svaku fazu sanacinih mjera ptrebn je vditi dnevnik. b) Završni slbdni prfil treba biti snimljen u intervalima u uzdužnm smjeru i tačkama duž bda tunela. Snimanje se mže izvesti sa vzilm za snimanje prfila i ugrađenim pipačima (kntaktna metda). Oblik svjetlg prfila tunela u pdužnm smjeru i dgvarajući zapisnik treba uraditi na svakih 5 metara. Ka alternativa za snimanje svijetlg prfila mže se uptrijebiti bil kja nekntaktna metda snimanja prfila (ručn npr. ptpun autmatizirana stanica, dnsn autmatizirani»rfilatr«. U vm slučaju zapisnik bliku svijetlg prfila treba izraditi u pdužnm smjeru na svaka 2 metra. Kntrla svijetlg prfila izvdi se u skladu s preprukama PROJEKTANTA, a na prijedlg IZVOĐAČA uz prethdn dbrenje INŽINJERA. c) Završnu prvjeru slbdng prfila p završetku pnvng prfilisanja i pripreme pvršine, treba izvršiti u prisustvu NADZORA DOZVOLJENA GRAĐEVINSKA ODSTUPANJA DOZVOLJENA ODSTUPANJA ZA PRIMARNU PODGRADU a) Smanjenje teretske debljine unutrašnje betnske blge nije dzvljen, uklik t ne dbri NADZOR. U cilju pstizanja vg zahtjeva, elementi pdgrade, ka št su mlazni betn, sidrene glave, čelični lukvi, itd. ne smiju prdirati u teretsku unutrašnju betnsku blgu, kak je predstavljen na crtežima. b) U pdručju pdnžng svda i temelja, u teretsku liniju iskpa ne smiju prdirati dijelvi stijena DOZVOLJENA ODSTUPANJA OD NIVOA ISKOPA PODNOŽNOG SVODA a) Uklik se tunel izvdi bez betnskg lučng pdnžng svda, IZVOĐAČ treba da iskpa dnju ktu pdnžng svda sa tačnšću +0 d -100 mm u dnsu na teretsku liniju iskpa pdnžng svda. b) Uklik pslije čišćenja mulja, rastresitg materijala, itd. dnja kta iskpa iznsi prek 100 mm ispd prjektvane teretske linije iskpa, IZVOĐAČ je bavezan da izvrši zatrpavanje navedenih pvršina d prjektvang, teretskg niva materijalm iz dnjeg nsećeg slja ili u skladu sa uputstvima i dbrenjima NADZORA. c) Uklik se tunel izvdi sa betnskim lučnim pdnžnim svdm ili pdnžnim svdm d mlazng betna, nije dzvljen smanjenje prjektvane, teretske debljine betnske knstrukcije. Prekprfilski iskp mra biti nadknađen uptrebm betna ili mlazng betna u knstrukciji luka pdnžng svda. Unutrašnja pvršina betnskg lučng pdnžng svda mže da dstupa najviše +/- 50 mm d teretskg pprečng presjeka DOZVOLJENA ODSTUPANJA UNUTRAŠNJE BETONSKE OBLOGE Dzvljena gedetska dstupanja Osvina tunela kd izvedeng pprečng presjeka mže u tlcrtu da dstupa d izračunate svine puta (trase puta) najviše ± 30. Dzvljen visinsk dstupanje je graničen na ± 10 mm Dzvljena dstupanja plate Dzvljena dstupanja plate, uključujući dstupanja kja se dnse na prizvdnju plate, nepravilnsti prilikm njeng pstavljanja i defrmacije plate u tku betniranja, ne smiju preći 60 mm u radijalnm smjeru. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 29 d 135

32 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Uticaj krivina: S bzirm da su tunelske plate ravne, zakrivljeni tunel je zaprav pligng blika. Stga će dći d dstupanja d teretskg blika, sa maksimumm u središtu betnskg blka. Naveden dzvljen dstupanje zavisi d dužine blka L, širine anvelpe slbdng prfila B i radijusa R trase tunela. Nephdn "dzvljen dstupanje krivine C" mguće je izračunati primjenm sljedeće frmule: 2 2 B B L C = R + R + [u mm] Ukupn dzvljen dstupanje unutrašnje blge a) Ukupn dzvljen dstupanje betnske unutrašnje blge mguće je izračunati zbrajanjem "dzvljeng gedetskg dstupanja", "dzvljeng dstupanja plate" "utjecaja krivina". b) Odstupanje unutrašnje pvršine betnske blge d teretskg pprečng presjeka ne smije da prelazi 100 mm (u radijalnm smjeru) prema unutrašnjj strani. Na pklpcu staze za pješake dzvljen dstupanje unutrašnje pvršine je graničen na 50 mm prema unutrašnjj strani, kak bi se zadržale minimalne dimenzije kabelskg kanala. c) U svakm slučaju, ka i za svak naveden dzvljen dstupanje, ptrebn je zadržati navedenu teretsku debljinu unutrašnje betnske blge, ka i dređeni slbdni prfil puta i staze za pješake Ostala dzvljena dstupanja a) Niše i slične knstrukcije treba izvesti sa dzvljenim dstupanjem d ± 50 mm u dnsu na prjektvanu lkaciju. Dzvljena dstupanja njihve veličine graničena su na ± 10 mm. b) Prefabrikvane elemente i kabelske kanale treba pstaviti sa dzvljenim dstupanjem d ± 10 mm, u dnsu na teretski plžaj. strana 30 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

33 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele KLASIFIKACIJA STIJENA OPŠTE a) U vm djeljku predstavljen je pis i klasifikacija vrsta stijenske mase, kje su relevantne za pdzemne iskpe, s bzirm na getehničke karakteristike stijena na kje se nailazi prilikm izvđenja iskpa ka i s bzirm na njihv pnašanje pd uticajem izgradnje tunela. Uglavnm, klasifikacija vrsta stijenske mase je izvedena u skladu sa nvim austrijskim standardm ÖNORM B2203 (izdanje ). b) Definisane vrste stijenske mase dražavaju ne sam pnašanje klng terena pslije iskpa, već se takđe dnse na čekivane defrmacije, zahtjeve za pdjelm pprečnih presjeka iskpa, mguću dužinu kampada, pdzemne vde, i zahtjeve za pstavljanjem pdgrade stijene. c) Standardne vrste pdgrade i pseg mgućih dužina kraka iskpa za svaku vrstu stijenske mase predstavljene su na tenderskim crtežima. Slžen, nehmgen stanje terena čest zahtijeva prilagđavanje pdgrade tunela u tku prbijanja tunela. Stijensk siguranje kje je predstavljen na crtežima za dređenu vrstu stijenske mase smatra se "tipičnim" za tu klasu. Brj sidara mže biti prmijenjen, a smjer sidara prilagđen prevladavajućem šablnu diskntinuiteta. Debljina mlazng betna i sljevi armaturne mreže mgu biti pvećani ili smanjeni. Razmak između lukva ili rešetkastih nsača treba biti prilagđen dređenj dužini kraka iskpa. Svaka izmjena standardng nsivg sistema kja pdrazumijeva prilagđavanje prmjenljivim uslvima terena mra biti dbrena d strane NADZORA PRIMJENA I POSTUPCI a) Vrste stijenskih masa se dređuju na snvu izgleda stijene na pvršini iskpa tunela prije pčetka izvđenja iskpnih radva. b) Rezultate dbijene getehničkim mjerenjima pd sličnim uslvima stijena treba uzeti u bzir prilikm predviđanja defrmacija ka i prilikm izvđenja klasifikacije vrsta stijenske mase. c) U zavisnsti d veličine čitavg iskpa i stanja terena, pdjela iskpa mže biti nephdna i mže uticati na klasifikaciju i prcjenu. d) U slučaju pdjele presjeka tunela na kaltu, stepenicu i pdnžni svd klasifikacija se izvdi na snvu stanja stijene prilikm iskpa kalte. Uklik se iskp izvdi sa bčnim galerijama, svaki iskp se smatra psebnim, te se u skladu s tim i izvdi klasifikacija. e) Za iskp i siguranje niša i niša za parkiranje, primjenjuje se klasifikacija za tunelske krake iskpa u prethdn iskpani tunelski cijevi. f) Pnašanje stijene na pvršini iskpa tunela zavisi d vremena, tj. jačina i kvalitet stijenske mase padaju u slbdnm raspnu, uklik u dređenm vremenu nije pstavljen dgvarajući siguranje. U skladu sa tim, maksimalna dužina iskpng kraka, kju je mguće iskpati i za kju je u dređenm vremenu mguće pstaviti siguranje, zavisi d kvaliteta stijene, te je istu stga ptrebn uzeti u bzir prilikm dređivanja vrsta stijenske mase. Takđe u bzir je ptrebn uzeti snvn stanje napna, kvalitet i strukturu stijenskih frmacija, diskntinuitete, pstjeće tektnske knstrukcije, stanje pdzemnih vda ka i uticaj vde i vazduha na nv-izlžene pvršine stijena. g) Klasifikaciju stijena na pvršini svakg iskpng kraka treba zajedn da drede p jedan vlašteni predstavnik NADZORA i IZVOĐAČA. Inspekcijski tim treba da dredi klasu stijenske mase, mguću dužinu iskpng kraka i prmjene standardng siguranja, uklik je t ptrebn. h) Uklik inspekcijski tim ne mže da se usaglasi k dluke, dnšenje te se prensi na GEOTEHNIČKO VIJEĆE, kje je sastavljen d vlašteng predstavnika PROJEKTANTA i jedng ili više nazavisnih STRUČNJAKA. Nezavisng STRUČNJAKA/STRUČNJAKE imenuje KLIJENT prije pčetka izvđenja iskpa. Sve d dnšenja dluke izvđenje iskpa se nastavlja, u skladu sa dlukama NADZORA. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 31 d 135

34 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva i) Klasifikacija se izvdi u pismenm bliku na zajednički dgvrenim brascima. j) Zapisnik klasifikaciji predstavlja skup svih klasifikacinih brazaca, kji mraju biti dstupni zbg ptrebe za knsultvanjem gdje gd je u tku izvđenje iskpa. k) Prije pčetka bil kjeg ciklusa peracija INTERNI NADZOR IZVOĐAČA bavezan je da pregleda zapisnike klasifikaciji stijena i da bezbijedi izvđenje radva u skladu sa klasm pdupianja kja je dgvrena. l) Bez bzira na dužnsti inspekcijskg tima sam IZVOĐAČ je dgvran za bezbjednst radva u tku izgradnje OPŠTI SISTEM KLASIFIKACIJE U sljedećj Tabeli predstavljene su klase stijenske mase kje se primjenjuju za klasifikaciju pdzemng iskpa. Upšten, pis klasa stijenske mase je u skladu sa Pglavljem austrijskg standarda ÖNORM B 2203, izdanje: ktbar KLASA STIJENSKE MASE A1 A2 B1 B2 B3 C1 C2 C3 C4 C5 KRATAK OPIS stabilna blag lmljiva brušljiva vrl brušljiva rastresita, slab kherentna lmljiva izaziva pritiske jak izaziva pritiske meke ili tečne bubrenje stijenske mase Za prjektvanje standardnih mjera kje se dnse na pdgrade, dređene su i ddatne četiri pmćne klase. Navedene klase su: KLASA STIJENSKE MASE PC LOC CA SWG KLASE STIJENSKIH MASA KRATAK OPIS klasa prtala klasa nezbijeng pvršinskg materijala betnski luk iskp sa bčnim galerijama U sljedećim pglavljima pisan je pnašenje klasa stijenskih masa i navedena su pšta pravila za izvđenje iskpa, te su navedeni i vremenski peridi. IZVOĐAČ je bavezan da slijedi pravila navedena u tehničkm izvještaju, u kjem su detaljn pisane klase stijenskih masa kje su primjenljive za vaj prjekat. Standardi sistemi siguranja za svaku klasu stijenske mase predstavljeni su na relevantnim crtežima STIJENSKA MASA TIP A Pnašanje stijenske mase Stijenska masa kja se naziva "čvrsta" predstavlja stijensku masu kja je elastična i kja bezbjeđuje pvljne getehničke građevinske uslve. Defrmacije su neznatne i brz se smanjuju. Ne pstji tendencija pjave prekprfilskg iskpa pslije kavanja dijelva stijena nakn iskpa. Stijenska masa je trajn stabilna bez pdgrade Iskp Teretski, iskp je mguće izvesti u cjelm presjeku. U stvarnsti, u slučaju velikih prfila iskpa ptrebn je državati pdjelu na kaltu i stepenicu. Za izvđenje iskpa nephdn je bušenje i miniranje. Glatk miniranje i praktični građevinski aspekti graničavaju dužinu svakg iskpng kraka. strana 32 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

35 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele Vrijeme i pstupak pdgrađivanja Nije ptrebn sistematskg pdgrađivanje. Mgu biti nephdni sam lkalni nseći elementi STIJENSKA MASA TIP A Pnašanje stijenske mase Ova stijenska masa se naziva "blag lmljiva" elastična stijenska masa. Defrmacije su neznatne i brz se smanjuju. U kruni tunela i grnjim dijelvima stepenice pstji blaga tendencija ka prekprfilskm iskpu, kjeg pruzrkuju nepvljne diskntinuitete i težina malih blkva Iskp Teretski, iskp je mguće izvesti u cjelm presjeku. U stvarnsti, u slučaju velikih prfila iskpa ptrebn pdjeliti u kaltu i stepenicu. Za izvđenje iskpa nephdn je bušenje i miniranje. Zahtjevi kji se dnse na glatk miniranje, graničavanje viška iskpa i praktične aspekte izgradnje graničavaju dužinu iskpng kraka u psegu d 2.5 d 3.5 metra u kalti i d 4.0 metra u stepenici Vrijeme i pstupak pdgrađivanja Osiguranje je nephdn za krunu tunela i grnji di bkva. Sidra je ptrebn pstaviti najkasnije jedan krak napredvanja iza radng čela, izuzev u pdručjima u kjima pstji tendencija ka prekprfilskm iskpu, gdje je siguranje ptrebn pstaviti dmah. Smjer pstavljanja sidara treba drediti u skladu sa rijentacijm diskntinuiteta STIJENSKA MASA TIP B Pnašanje stijenske mase Ova stijenska masa se naziva "brušljiva". Oklna stijenska masa je elastična. Defrmacije su male i brz se smanjuju. Slaba čvrstća stijenske mase i graničen vrijeme izdržljivsti, kje se dnsi na prevladavajući brazac diskntinuiteta pruzrkuju prekprfilski iskp i slabljenje sljeva stijene u kruni tunela i bkvima, uklik se pravvremen ne izvede pdgrada Iskp Pprečni presjek iskpa treba pdijeliti na kaltu i stepenicu. Dužina iskpng kraka je predstavljena u tehničkm izvještaju i na prilženim crtežima. Za iskp mže se uptrebiti bušenje i miniranje, n pgdna je uptreba rvkpača Vrijeme i pstupak pdgrađivanja Nephdna je uptreba sistematske pdgrade. U većini slučajeva sidra su graničena sam na kaltu. Pstavljanje siguranja se izvdi najkasnije jedan krak iza radng čela. Pstavljanje pdgrade u ugrženim pdručjima treba izvršiti dmah. Pdgrađivanje mže biti ptrebn na dređenim mjestima, u cilju bezbjeđenja uslva dgvarajuće stabilnsti za izgradnju STIJENSKA MASA TIP B Pnašanje stijenske mase Ova stijenska masa se naziva "vrl brušljiva". Za vu klasu stijenske mase karakteristična su velika pdručja neelastičnih zna, kja se prtežu dubku u klnu stijensku masu. Pravvremenim pstavljanjem tunelske pdgradea, mgućiće se zaustavljanje daljeg stvaranja defrmacija, a pstjeće se neće pvećavati. Uklik se siguranje pstavi sa zakašnjenjem ili uklik se radi RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 33 d 135

36 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva nedvljnj kličini pdgradnih elemenata, slaba čvrstća stijenske mase će dvesti d slabljenja i pterećenja primarne pdgrade. Vrijeme stabilnsti i raspn bez pdgrade su vema kratki. Pstji velika mgućnst pjave dubkih i iznenadnih dvala u kruni, bkvima i iskpnm čelu Iskp Pdjela na grnju kaltu i stepenicu je nužna. Dužina iskpng kraka je predstavljena u tehničkm izvještaju i na prilženim crtežima. Iskp se izvdi glatkim miniranjem; iskp stijenske mase slabije čvrstće mguće je izvesti pmću rvkpača. Iskp pdnžng svda i pstavljanje betnskg luka pdnžng svda mgu biti nephdni Pstupak i vrijeme pdgrađivanja Kruna tunela i bkvi zahtijevaju sistematsk siguranje kje treba pstaviti pslije svakg kraka.. Sistematsk pdgrađivanje mže biti ptrebn na većim pdručjima. Pstavljanje na licu mjesta liveng pdnžng svda mže biti ptrebn u skladu sa getehničkim mjerenjima, s tim da isti ne smije biti pstavljen više d 200 metara iza radng čela kalte STIJENSKA MASA TIP B Pnašanje stijenske mase Ova stijenska masa ima malu vrednst khezije. Bez prijedhdnih mjera pdupiranja ka št su ugrađena cijevna kplja iskp nije stabilan. U zavisnsti d veličine pprečng presjeka tunela, slaba khezija mže da zahtijeva dređen brj pdjela prfila iskpa, ka i ptprng tijela kalte. Prije pčetka iskpa mže biti nephdn pbljšanje stanja terena, npr. injektiranjem Iskp Nephdna je pdjela pprečng presjeka iskpa, u skladu sa relevantnim crtežima, kak bi se izbjegli prblemi stabilnsti radng čela. Pred navedeng, ptrebn je ptprn tijel iskpng čela kalte. Takđe mže biti ptrebn i pstavljanje privremeng pdnžng svda iz mlazng betna. Dužina iskpnih kraka je predstavljena u tehničkm izvještaju i na prilženim crtežima. Iskp se izvdi rvkpačem ili ručn Pstupak i vrijeme pdgrađivanja Pstavljanje pdgrade, uz izuzetak unutrašnjeg slja armaturne mreže, je nephdn prije daljeg nastavka izvđenja radva na radnm čelu kalte i stepenice. Na većem dijelu sekcije krune ptrebn je pstavljanje pdgrade ili talpi. Nephdna je ugradnja mlazng betna istvremen sa izvđenjem iskpa na pdijeljenim sekcijama. Takđe, nephdna mže biti i uptreba privremeng pdnžng svda kalte. Zatvaranje pdgrade sa privremenim pdnžnim svdm mže biti ptrebn, u razmacima d 5 d 10 metara iza radng čela kalte. U skladu sa getehničkim zahtjevima, zatvaranje kampada na završnm pdnžnm svdu je nephdn izvršiti najmanje na 40 metara iza iskpa stepenice. Zbg velike blizine iskpu stepenice, nephdn je prv pstaviti pdnžni svd iz mlazng betna KATEGORIJA STIJENE C Osbine stijenske mase Kd većine brdskih masiva, tvrdih i krtih stijena u tku stiskanja se akumulira elastična energija. Sa iznenadnim slbađanjem te energije dlazi d udarng rušenja kju prati ispadanje kamenih dijelva masiva. Ovi dijelvi imaju štre rubve, dk se pjava javlja sam u manjim dubinama. strana 34 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

37 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele Iskp Prema ptrebi primjenjuju se mjere za smanjenje pasnsti d vih udara STIJENSKA MASA TIP C Pnašanje stijenske mase Ova stijenska masa je karakterisana ka stijenska masa kja "izaziva pritiske". Tip C2 stijenske mase karakteriše khezivna stijenska masa čije se plastične zne prtežu dubk u klnu stijensku masu i krtu stijenu, usljed nedstatka mehanizama ka št su izvijanje, smicanje i prelamanje strukture. Takđe mže da se pjavi i stezanje. Stijenska masa pkazuje umjeren stezanje, kje zavisi d vremena, defrmacije se spr izravnavaju Iskp POtrebna je pdjela iskpng prfila na kaltu i stepenicu. Nephdan je i iskp pdnžng svda. Dužina iskpnih kraka je predstavljena u tehničkm izvještaju i na prilženim crtežima. Iskp se izvdi glatkim miniranjem ili pmću rvkpača. Ugradnja kntaktng mlazng betna mže biti ptrebna dmah pslije kavanja Pstupak i vrijeme pdgrađivanja Osiguranje tunela se pstavlja sistematski, prije i pslije svakg napredvanja radng čela. Ugradnja ptprnih kplja mže biti nephdn na čitavj kruni. U skladu sa getehničkim mjerenjima pstavljanje pdnžng svda je nephdn najviše na udaljensti d 150 metara iza radng čela kalte STIJENSKA MASA TIP C Pnašanje stijenske mase Ova stijenska masa je karakterisana ka stijenska masa kja "jak izaziva pritiske ". Stijensku Masu tip C3 karakteriše pjava i razvj dubkih zna rasjeda i brz i znatn pmijeranje stijenske mase u tvreni prstr, kje se vema spr smanjuje. Čest mže dći d pjave prepterećenja elemenata pdgrade Iskp Iskpni presjek mra biti pdjeljen u kaltu, stepenicu i talni svd. U većini slučajeva nephdn je siguranje za radn čel kalte. Dužina iskpnih kraka je predstavljena u tehničkm izvještaju i na prilženim crtežima. Iskp se izvdi glatkim miniranjem, pmću rvkpača ili bagera. Ugradnja kntaktng mlazng betna mže biti ptrebna dmah pslije kavanja. Na svim izlženim pvršinama nephdn je učinkvita pdgrada. Veličina defrmacija mže da zahtijeva psebne mjere ka št su defrmacini tvri u blgu mlazng betna i/ili primjena elemenata pdgrade, ka št su ćelije za kntrlu napna. Pstavljeni elementi pdgrade treba da zadrže trsvinsk stanje napna stijenske mase. Uklik skraćenje dužine iskpng kraka, pvećanje dužine ptprnih kplja i velik ptprn tijel kalte nisu dvljni, dalja pdjela radng čela mže biti ptrebna. Mguće rješenje mže da predstavlja iskp plvine ili četvrtine kalte ili bčnih galerija. Takđe, mguća je pdjela stepenice. U slučaju prekmjerng vertikalng pmjeranja cjelkupne sekcije iskpa, primjena mjera ka št su prširenje temeljne stpe kalte sidrenje i učvršćvanje zne temelja, ka i pvećanje brja sidara za bezbeđenje iskpng čela mže biti nephdn. U slučaju iskpa pdnžng svda bez pdnžng svda iz mlazng betna ptrebn je izvršiti uzdužnu pdjelu maksimalne dužine kampade d 12.0 metara. U slučaju iskpa pdnžng svda bez pdnžng svda iz mlazng betna i bez uzdužne pdjele, maksimalnu dužinu kampade ptrebn je smanjiti na 6.0 metara. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 35 d 135

38 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Pstupak i vrijeme pdgrađivanja Osiguranje tunela se pstavlja sistematski, prije i pslije svakg napredvanja radng čela kalte i stepenice. Pdgrađivanje ptprnih kplja mže biti ptrebn na čitavj sekciji krva. Takđe, mže biti nephdn siguranje radng čela tunela sa armaturnim mrežama i armiranim mlaznim betnm. Uklik je stijenska masa sklna stezanju, u blgu mlazng betna ptrebn je pstaviti defrmacine tvre i defrmacine čelije. Pdijeljeni pprečni presjeci mgu biti nephdni. Zatvaranje kampade pdnžng svda mže biti nephdn, na 30 metara iza radng čela kalte KATEGORIJA STIJENE C Osbine stijenske mase Stijena ima malu kheziju i napne na smicanje. Meka plastična knsistencija stijene vdi d pjave tečenja i kd malih i kratktrajn iskpanih i nezaštićenih (nepduprtih) pvršina STIJENSKA MASA TIP C Pnašanje stijenske mase Ova vrsta stijenske mase pisana je ka stijena sklna bubrenju. Stijenska masa tip C5 je pisana ka stijenska masa sa mineralima gline, kji imaju karakteristike bubrenja. T znači da, u zavisnsti d niva prmjene, ddavanjem vde dlazi d pvećanja zapremine stijenske mase, te tak nastaje pritisak bubrenja Iskp Pprečni presjek mra biti pdijeljen na iskp kalte, stepenice i pdnžng svda. U većini slučajeva nephdn je siguranje za radng čela kalte. Dužina isknih kraka je predstavljena u tehničkm izvještaju i na prilženim crtežima. Iskp se izvdi glatkim miniranjem, pmću rvkpača ili bagera. Pstavljanje pdgrade stijenske masu je nephdn na čitavj pvršini iskpa, uključujući pdnžni svd, u cilju preuzimanja sila bubrenja stijenske mase i graničavanja razvja puktina. Osiguranje stijenske mase se sastji d sidara, čeličnih lukva, armaturne mreže i mlazng betnaa na svim izlženim pvršinama. U cilju preuzimanja sila bubrenja ptrebn je pravvremen zatvaranje pdgrade u kalti privremenim pdnžnim svdm, ka i u pdnžnm svdu. Nephdn mže biti siguranje stijenske mase na radnm čelu kalte, ka i primjena mjera prbjne pdgrade ptprna kplja. Maksimalna udaljenst između radng čela kalte i pdnžng svda kalte je graničena na 6.0 m, sa maksimalnm dužinm iskpa privremeng pdnžng svda d 2.0 m. Zatvaranje kampade treba izvršiti najviše 10 m iza radng čela iskpa stepenice, s tim da maksimalna dužina iskpa iznsi 5.0 m Pstupak i vrijeme pdgrađivanja Osiguranje tunela se pstavlja sistematski, prije i pslije svakg napredvanja radng čela grnje kalte i stepenice. Pdgrađivanje ptprnih kplja mže biti nephdn na čitavj sekciji krva. Pdijeljeni pprečni presjeci mgu biti nephdni. Privremen zatvaranje kalte sa privremenim pdnžnm svdm je nephdn KLASA PORTALA Pnašanje stijenske mase Pnašanje stijenske mase na tunelskim prtalima, na kju utiču vremenske prilike i sila smicanja, mže se smatrati "brušljivim d vema brušljivim". Zbg plitkg nadslja, čekivane defrmacije su male i brz se smanjuju. Pravvremenim pstavljanjem pdgrade tunela nemgućava se dalje stvaranje i razvj defrmacija. strana 36 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

39 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele Uklik se siguranje pstavi sa zakašnjenjem ili uklik je pstavljen nedvljan brj elemenata pdgrade, defrmacije tunela mgu da pruzrkuju pmjeranje i nestabilnsti usjeka na prtalima Iskp Pdjela na kaltu i stepenicu predstavlja imperativ. Dužina iskpnih kraka je predstavljena u tehničkm izvještaju i na prilženim crtežima. Iskp se izvdi glatkim miniranjem ili mašinskim putem (pmću rvkpača ili bagera). Nephdn je izvđenje iskpa pdnžng svda i izvđenje luka pdnžng svda d mlazng betna Pstupak i vrijeme pdgrađivanja Krv tunela i bčni zidvi zahtijevaju sistematsk pstavljanje pdgrade, kji se pstavlja na radnm čelu i prije svake sljedeće faze. Pdgrađivanje ptprnih kplja je nephdn. Pstavljanje luka pdnžng svda treba izvršiti št je bliže mguće i št je prije mguće, iza iskpa stepenice, ali najviše 30 metara iza radng čela grnje kalte. Stabilnst tunela i ksina treba staln psmatrati izvđenjem getehničkih mjerenja KLASA NEZBIJENOG POVRŠINSKOG MATERIJALA (LOC) Pnašanje stijenske mase Psebna vrsta stijenske mase (siguranje) definisana je za sekcije tunela sa plitkim stijenskim pkrivačem i/ili za sekcije kje se prtežu ispd kuća. Klasa nezbijeng pvršinskg materijala prjektvana je sa krutm pdgradm, u cilju smanjenja slijeganja i defrmacija. Krutm pdgradm i brzim zatvaranjem pdgrade izbjegava se pjava da snvna blga mra da pdnsi sile smicanja kje se javljaju iznad tunela i razvijaju na pvršini i čitavm slju nezbijeng pvršinskg materijala Iskp Pprečni presjek treba pdijeliti na iskp kalte, stepenice i pdnžng svda. Nephdna mže biti pdjela pprečng presjeka klte i ptprng tijela kalte, kak bi se izbjegli prblemi kji se dnse na stabilnst radng čela. Nephdn je siguranje radng čela iskpa mlaznim betnm. Pstavljanje privremeng pdnžng svda d mlazng betna predstavlja imperative u cilju pstizanja ranijeg zatvaranja pdgrade. Dužina kampada je predstavljena u tehničkm izvještaju i na prilženim crtežima. Iskp se izvdi pmću mašinske preme (pmću rvkpača, bagera ili drbilice). Uklik je nephdn, rastresitst stijenske mase treba pstići lkalnim izvđenjem glatkg miniranja Pstupak i vrijeme pdgrađivanja U cilju pstizanja stabilnsti radng čela iskpa i u cilju smanjenja slijeganja, u kruni tunela je ptrebn pstaviti 15 metara dugačak cijevni štit, kak je predstavljen na relevantnim crtežima. Iskp kalte mra biti bustavljen najmanje 4 metra prije završetka cijevng štita, u cilju bezbjeđenja 4 metra preklapanja sa sljedećim štitm. Za krv i bčne zidve nephdn je sistematsk siguranje d armaturne mreže, pdgrađivanjem (na bčnm zidu) i d mlazng betna. Pstavljanje sidara predviđen je na bčnim zidvima. Luk pdnžng svda (pdnžni svd d mlazng betna) treba izvesti najviše 40 m iza radng čela kalte ISKOP ISPOD BETONSKOG LUKA (CA) Opšte Na sekcijama na kjima je stijenski pkrivač izuzetn tanak (manje d 10 m) betnski luk iznad tunela treba biti izliven u širkm iskpu prije iskpa tunela. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 37 d 135

40 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Iskp Stabilnst krva tunela je već pstignuta armiran-betnskim lukm, kji je ptrebn izvesti u širkm iskpu prije iskpa tunela. Pdjela na kaltu, stepenicu i pdnžni svd predstavlja imperativ. Dužina iskpnih kraka je predstavljena u tehničkm izvještaju i na prilženim crtežima. Nephdn je izvđenje iskpa pdnžng svda najviše 100 m iza radng čela kalte. Iskp se izvdi pmću bagera ili rvkpača Pstupak i vrijeme pdgrađivanja Bčni zidvi tunela zahtijevaju sistematičn pstavljanje pdgrade d armaturne mreže, mlazng betna i sidara, kji se pstavljaju u dređenm kraku, prije daljeg napredvanja ISKOP SA BOČNIM GALERIJAMA (SWG) Pnašanje stijenske mase Kada se radi slučaju iskpa tunela u mekim stijenama (npr. u unutrašnjsti ili blizu glavnih prelmnih zna) i malim visinama pkrivača i ispd naseljenih pdručja, mže se prmijeniti metda iskpa tak da napredvanje ide u bčnim galerijama ispred iskpa kaltng dijela prfila. Iskp bčnih galerija (bčni rvvi) mgućavaju napredvanje sa jak malim i smanjenim pmjeranjima pvršine tla kja nastaju ka pslijedica radva na iskpu tunela sa čime se spriječava pjavljivanje štećenja (prslina) na pstjećim bjektima Iskp Pprečni presjek treba pdijeliti na dvije bčne galerije, glavnu kaltu, stepenicu iskpa (između galerije) i dnji pdni svd. Krak iskpa u bčnim galerijama ne smije prelaziti dužinu 1,0 m u kalti, 2,0 m u stepenici i 2,0 m u dnjem pdnm svdu. Za dnji pdni svd između bčnih galerija, krak je graničen na 4,0 m. Općenit gledan, iskp se mra izvditi s dgvarajućm strjnm premm bez većih stupanja u dnsu na teretski iskp Tk i vrijeme ugrađivanja ptprnih mjera U pdužnm smjeru međusbni razmak, između iskpanih čela bčnih galerija, mra biti minimaln 20 m. Ukupna vanjska blga mra se završiti maksimaln 20 m iza iskpa glavne kalte. Za strp i bkve zahtijeva se simetričn pdupiranje sa čeličnim lukvima, mrežama i brizganim (trkret betnm). Sidra se predviđaju sam na bkvima. Ugrađuju se u bčnim galerijama pmću spajanja kraćih segmenata. strana 38 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

41 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele OSIGURANJE TUNELA Prilženi crteži: Crtež 7.1 Granulmetrijski sastav agregata Prilžene Tabele: Tabela 7.1 Ispitivanja prikladnsti mlazng betna Tabela 7.2 Kntrla kvaliteta mlazng betna OPŠTI ZAHTJEVI U vm djeljku pisani su zahtjevi kji se dnse na pčetn siguranje tunela kje buhvata ne elemente tunelske blge kji su nephdni za uspstavljanje trajne stabilnsti iskpanih tunela NAČIN IZGRADNJE IZVOĐAČ je bavezan da razumije i prepznaje tehničke i prjektne kncepte nve austrijske tunelske metde (NATM) za minirane tunele, te treba da razumije funkciju i značaj svake kmpnente tunelske pdgrade DOKUMENTACIJA KOJU JE POTREBNO DOSTAVITI a) Prije pčetka izvđenja radva kji su buhvaćeni vm Specifikacijm, IZVOĐAČ je bavezan NADZORU da dstavi na dbrenje svebuhvatan prgram ispitivanja materijala i kntrle kvaliteta, kji buhvata sve elemente pdgrade tunela. b) Takđe, ptrebn je dstaviti certifikate prizvđača usklađensti, kjima se ptvrđuje da uptrebljeni materijeli ispunjavaju zahtjeve iz specifikacije. c) Način pstavljanja svake vrste elementa pdgrade, uključujući pis, specifikaciju i uputstva prizvđača za bušenje, sidrenje... mra biti dstavljen NADZORU. d) Sva navedena dkumentacija mra NADZORU biti pravvremen dstavljena, tj. u dređenm vremenskm peridu prije pčetka izvđenja radva ili dređeng datuma k kjeg su se be strane dgvrile IZVOĐENJE RADOVA NA PODGRAĐIVANJU TUNELA a) Vrsta i kličina siguranja tunela kje je ptrebn pstaviti dmah p završetku izvđenja iskpa, direktn se dnse na utvrđenu klasu stijena. Standardn pčetn siguranje kje je vezan sa utvrđeni sistem klasifikacije stijena predstavljen je na crtežima. Međutim, ka psljedica izmjena predviđenih karakteristika stijena, mže, u tku izgradnje, da se javi ptreba za prmjenama i prilagđavanjima standardnih sistema siguranja za svaku vrstu klasu stijenske mase, kak je predstavljen na crtežima, i u prema dgvru vlašteng predstavnika NADZORA i IZVOĐAČA ili u skladu sa uputstvima GEOTEHNIČKOG VIJEĆA (u skladu sa Odjeljkm ). b) IZVOĐAČ je bavezan da izvede pstavljanje ili primjenu nsivih elemenata na način i redslijedm kjim bi se spriječil raspadanje i slabljenje stijenske mase, ispred i k iskpang tunela DOZVOLJENA GRAĐEVINSKA ODSTUPANJA Vidjeti Odjeljak ve specifikacije ZAPISNICI a) IZVOĐAČ je bavezan da pripremi i svakdnevn vdi svebuhvatne zapisnike, kji sadrže sve pjedinsti izvđenju pdgrade tunela i njihvm pnašanju u tku izvđenja radva. Navedeni zapisnici mraju staln biti dstupni NADZORU. Zapisnici treba da sadrže vrstu, kličinu i lkaciju pstavljenih siguranja, slbdni prfil nakn pstavljanja siguranja, dstupanja d standardnih sistema siguranja, zapažanja prekmjernih defrmacija, pucanje RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 39 d 135

42 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva mlazng betna, itd. O zapaženim prekmjernim defrmacijama i pucanju mlazng betna ptrebn je dmah bavijestiti NADZOR. b) IZVOĐAČ je bavezan da vdi zapisnik stacinaži svakg prfila, te da ga ažurira u skladu sa napredvanjem radva. Ovaj zapisnik mra uvijek biti na rasplaganju i ptrebn ga je čuvati na pgdnm mjestu u blizini relevantng prfila. Obrasci svih navedenih zapisnika mraju unaprijed biti dgvreni sa NADZOROM. c) Svi navedeni zapisnici mraju se svakdnevn dstavljati NADZORU, kji ih dbrava. Frma zapisnika mra unaprijed biti dgvrena sa NADZOROM OPREMA I NABAVKA MATERIJALA a) Mašinska pstrjenja i prema za izvđenje pdzemnih siguranja mra biti dgvarajuća za izvđenje navedenih radva, s bzirm na način rada i važeće prpise kji se dnse na bezbjednst na radu. Takđe, mra biti dgvarajućeg kapaciteta kak bi mgućila ispunjavanje zahtjeva prizvdnje s bzirm na prgram izgradnje. b) Opremu je ptrebn na ispravan način državati, te izvršiti nabavku rezervnih dijelva, kak bi se mgućila trenutna rasplživst preme ptrebne za pstavljanje siguranja, gdjegd se izvde radvi na pdzemnm iskpu. c) U svak dba ptrebn je bezbijediti nemetanu nabavku materijala za sve radne pvršine na kjima je nephdn pstavljanje siguranja. Ptrebn je imati na umu da se u slučaju izvđenja iskpa u stijenskj masi lšeg kvaliteta vaj preduslv uglavnm dnsi na pitanja bezbjednsti tunelske knstrukcije. d) IZVOĐAČ je bavezan da za svaki tunelski iskp bezbijedi nephdan materijal i premu za brz i efikasn reagvanje u hitnim slučajevima, ka št je nečekivana nestabilnst stijenske mase, grman dtk vde itd, u kjima nije mguće uptrebiti redvne pstupke pstavljanja tunelskg siguranja. e) IZVOĐAČ je bavezan da na gradilištu drži ili da dmah ima na rasplaganju zalihe elemenata siguranja za dvije sedmice, kje su ptrebne u skladu sa klasm stijenskih masa, te kji su predstavljeni na crtežima i predviđeni prgramm rada MLAZNI BETON OPŠTE a) Svi radvi kji se dnse na nanšenje mlazng betna treba da se izvde u skladu sa aktualnim izdanjem austrijskih "Smjernica za mlazni betn"; izdal Austrijsk udruženje za betn, uklik nije drugačije dređen u vm Odjeljku. b) U cilju ubrzanja vezivanja i razvijanja čvrstće (vidjeti takđe zahtjeve kji se dnse na "mladi" mlazni betn) treba uptrebljavati nealkalne aditive za ubrzavanje vezivanja ili psebna "cementna veziva" (bez aditiva za ubrzanje vezivanja). Uptreba alkalnih mješavina za ubrzavanje vezivanja nije dzvljena. c) Uklik se primjenjuje nealkalni aditiv za ubrzavanje vezivanja, kličina alkalija (Na 2 O- ekvivalent) ne smije prelaziti 1 vl. %. Smanjenje tlačne čvrstće mlazng betna kji sadrži nealkalni aditiv za ubrzavanje vezivanja u pređenju sa snvnim mlaznim betnm (bez aditiva za ubrzavanje vezivanja), pri starsti d 7 i 28 dana, ne smije prelaziti 10 %, bez bzira na stvarnu čvrstću. d) Dzvljen je sam mkri pstupak pripreme mlazng betna. Ali u svakm slučaju, na gradilištu mra biti pstavljen i pstrjenje za suvi pstupak pripreme mlazng betna, za slučaj mgućeg kvara pstrjenja za mkri pstupak pripreme mješavine, uz saglasnst NADZORA MATERIJALI Cement a) Cement kji se uptrebljava za pripremu mlazng betna mra biti u skladu sa BAS standardm. strana 40 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

43 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele b) Cement kji se uptrebljava sa aditivm za ubrzavanje vezivanja "bez alkalija" mra biti Prtland Cement PC 450, te mra da ispunjava sljedeće zahtjeve kji se dnse na čvrstću na pritisak, u skladu sa austrijskim Standardm ÖNORM B3327-1: starst na dan ispitivanja: 1 dan starst na dan ispitivanja: 28 dana min. tlačna čvrstća: 9 N/mm 2 (5% lma) min. Tlačna čvrstća: 40 N/mm 2 (5% lma) c) Psebn "cementn-veziv" treba da ispunjava sljedeće zahtjeve: specifična pvršina: 4500 cm2 /g ±300 cm2 /g Na 2 O ekvivalent: < 10% Agregati a) Agregati treba da budu čisti, žilavi, trajni, dgvarajuće granulisani i ne smiju da sadrže pasne kličine prašine, mulja, gline ili drugih rganskih nečistća. b) Krupni agregati ne smiju da sadrže velike kličine dugačkih kmada kamena. c) Kličina sitnih čestica veličine zrna ispd 0.1 mm ne smije prelaziti 2% d ukupne mješavine. d) Maksimalna veličina agregata ne smije prelaziti 11 mm. e) Granulmetrijski sastav treba da bude između linija A i C, najpvljnije je pred linije B, kak je predstavljen na Crtežu 7.1. f) Nije dzvljena uptreba smrznutg agregata. Minimalna temperatura agregata treba da iznsi plus 5 C. g) Za vrijeme kišnih i hladnih perida agregat je ptrebn uskladištiti u natkrivenm prstru, najmanje 48 časva prije uptrebe, u cilju smanjenja sadržaja vde. Brjevi u tabeli se dnse na prlazak u prcentima težine. Crtež 7.1.: Granulmetrijski sastav agregata Ubrzivači vezivanja a) Nealkalni ubrzivači vezivanja treba da budu kmpatibilni sa uptrebljenim cementm. Dzvljena je uptreba tečnih ili mješavina u prahu. Kmpatibilnst se ispituje u labratriji i na terenu, u cilju pstizanja traženih svjstava vezanja i vremenski razvj čvrstće, u skladu sa Pglavljem ve specifikacije. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 41 d 135

44 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva b) Dza kja se uptrebljava se dređuje na snvu ispitivanja prikladnsti kja se izvde u skladu sa zahtjevima Pglavlja ve specifikacije. Svaka dpuna navedene dze ne smije prelaziti 1% sadržaja cementa p težini prjektvane mješavine. Dzu je mguće smanjiti, uklik se prskanje izvdi nadlje ili hrizntaln. Ddavanje mješavine za ubrzavanje vezivanja ptrebn je izvršiti pmću autmatske naprave. Stvarnu dzu je ptrebn drediti na snvu labratrijskih ispitivanja Aditivi a) Uz saglasnst NADZORA mguće je ddati aditive za pbljšanje karakteristika, ugradivsti, itd. b) Aditivi predviđeni za uptrebu treba da budu uključeni u ispitivanja kja su pisana u Pglavlju vih specifikacija PROJEKAT MJEŠAVINE Mješavinu za mlazni betn treba biti prjektvana na snvu labratrijskih ispitivanja i na snvu ispitivanja na terenu, kak je pisan, u cilju ispunjavanja zahtjeva kji se dnse na razvj čvrstće i knačnu čvrstću. U razmatranje je ptrebn uzeti sljedeće faktre: vrsta i sadržaj cementa mješavine za ubrzavanje vezivanja dns vde i cementa vezivanje i razvj čvrstće temperatura mješavine Sadržaj cementa Za suvi pstupak pripreme mlazng betna kličina cementa ne smije biti manja d 350 kg/m³ suve mješavine. Sadržaj cementa mra biti prjektvan tak da ispunjava zahtjeve kji se dnse na čvrstću mlazng betna kji se primjenjuje na terenu. Za mkri pstupak pripreme mlazng betna minimalan sadržaj cementa mra biti u skladu sa standardnm mješavinm betna MB Odns cementa i vde a) Suvi pstupak: Sadržaj vde mra kntrlisati sba kja rukuje mlaznicm, s ciljem usklađivanja sa stanjem pvršine na kju se mlazni betn nansi ka i sa lkacijm na kjj se nanšenje izvdi. Naznaka da je dns vde i cementa dgvarajući je blag sjajni izgled mlazng betna dmah p nanšenju. b) Mkri pstupak: Ptrebn je izvesti ispitivanja na terenu u cilju dređivanja i uspstavljanja dgvarajućeg dnsa vde i cementa Vezivanje i razvj čvrstće a) Mješavine za ubrzavanje vezivanja ili psebna cementna veziva treba uptrebljavati u cilju ispunjavanja zahtjeva za vezanje i razvj čvrstće mlazng betna kji se na licu mjesta nansi. b) U cilju utvrđivanja dgvarajuće dze mješavine za ubrzavanje vezivanja ptrebn je izvršiti ispitivanja prikladnsti. c) Tlačna čvrstća mlazng betna kji se nansi na licu mjesta (mjerena na tunelskj blzi ili prbnim panelima u tunelu) treba prgresivn da se razvija d knačne čvrstće, u skladu sa minimalnim zahtjevima kji su navedeni dalje u tekstu. Ispitivanja jednsne tlačne čvrstće treba izvršiti u skladu sa dredbama kje su navedene u Pglavlju strana 42 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

45 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele d) Razvj čvrstće, usljed ispitivanja prikladnsti, mra premašiti navedenu čvrstću mjerenu na licu mjesta za faktr 1/0.85 (=1.18) e) Čvrstća mlazng betna starsti 28 dana treba da iznsi najmanje 25 N/mm². Razvj čvrstće mlazng betna treba da ispunjava sljedeće zahtjeve: MPa nakn 2 minute (ne više d 0.2 MPa) MPa nakn 6 minuta k 1.0 MPa nakn 1 časa k 2.0 MPa nakn 2 časa MPa nakn 6 časva Kd tunela kji se nalaze ispd bjekata ili niskg nadslja (vrsta stijenske mase SCC), razvj čvrstće mladg mlazng betna treba da dsegne 12 N/mm² nakn 24 časa DOZIRANJE, MIJEŠANJE I PREVOZ Autmješalice kje se kriste za prevz mlazng betna u tunel mraju biti premljeni atestiranim filterima za izduvne gasve Suvi pstupak pripreme mlazng betna primjenm nealkalnih mješavina za ubrzanje vezivanja a) Ptrebn je izvršiti dziranje cementa i agregata u dređenim i prjektvanim mjerima. Mjerenje je ptrebn izvršiti prema težini. U tku dziranja, svi agregati treba da budu isušeni ili dvljn cjeđeni tak da se dbije stabilan sadržaj vlage, kji neće preći 7 %. b) Miješanje cementa i agregata treba izvršiti mašinskim putem pmću mješalice. Uptreba mlazng betna se ne prepručuje uklik njegv nanšenje nije mguće izvršiti u peridu d 90 minuta d trenutka miješanja. Vremenski razmak treba da bude št je mguće kraći, narčit za vrijeme gdišnjih dba sa viskim temperaturama vazduha i velikm kličinm vlažnsti. c) Perid miješanja ne smije biti kraći d 3 minute. d) Ptrebn je uvesti sistem dstavnica, kak bi bil mguće zabilježiti datum, vrijeme miješanja, brj prjekta mješavine, kličinu, mjest ispruke, vrijeme ispruke i završetak ugradnje. Dstavnice mraju stajati na rasplaganju NADZORU kji ih dbrava. e) Kd izvđenja suvg pstupka, suvj mješavini se ddaje tečna mješavina za ubrzanje vezivanja ili mješavina u prahu. Uklik se radi mješavini u prahu za ubrzanje vezivanja, ptrebn je dmjeriti dređenu kličinu a zatim je ddati nepsredn prije ulaska suve mješavine, putem naprave dispenzera, u mašinu za pripremu mlazng betna. Tečna mješavina za ubrzavanje vezivanja se dvdi psebnm pumpm za dziranje i ddaje se suvj mješavini na ili nepsredn pred mlaznice. Pumpu za dziranje i crijeva mlaznice nephdn je staln državati u ispravnm stanju. f) U hladnim vremenskim peridima ptrebn je državati svjstva vezivanja mlazng betna, i t zagrijavanjem vde ili agregata ili bje, u zavisnsti d temperature. Primjenjuju se relevantni standardi. g) U tplim vremenskim peridima, sadržaj vde u agregatima za suvi pstupak pripreme mlazng betna ptrebn je državati iznad 4%, kak bi se izbjega gubitak cementa na rtru mašine za pripremu mlazng betna Mkri pstupak pripreme mlazng betna primjenm nealkalnih mješavina za ubrzanje vezivanja a) Takđe vidjeti djeljak - Rad sa cement betnm- POSEBNI TEHNIČKI USLOVI. b) Za mkri pstupak pripreme mlazng betna primjenjuju se sam tečne vrste mješavina za ubrzanje vezivanja; navedene mješavine se ddaju na ili pred mlaznice. Ispruka sa pumpe RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 43 d 135

46 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva aditiva za ubrzanje vezivanja mra biti kntrlisana i mra biti prprcinalna ispruci na pumpi za betn. Mlaznica mra biti takva da mgućava pripremu hmgene mješavine aditiva za ubrzanje vezivanja sa mkrm mješavinm Psebn cementn veziv U snvi, pstje dvije mgućnsti za nanšenje mlazng betna sa psebnim cementnim vezivm: primjenm suvih agregata sa sadržajem vde manjim d 0.8 % agregati mgu biti pmiješani sa cementnim vezivm nepsredn prije nanšenja. primjenm mkrih agregata sa sadržajem vde manjim d 4 % agregate i cementn veziv je ptrebn pmiješati nepsredn prije nanšenja NANOŠENJE MLAZNOG BETONA a) Pvršine stijena ili pvršine na kje je prethdn nanesen mlazni betn, a na kje će se mlazni betn pnv nansiti mraju biti dbr čišćene d rastresitg materijala, kamenja i drugih nečistća. Čišćenje je ptrebn izvršiti primjenm kmpresvang vazduha ili mlazm vde, uklik stijena nije sjetljiva na vdu. b) Optimalna udaljenst između mlaznice i pvršine za nanšenje treba da iznsi d 1.0 d 1.3 metra. Mlaznica treba biti pstavljena kmit na pvršinu na kju se nansi mlazni betn. Najmanje dvije mlaznice je ptrebn uptrijebiti za nrmaln napredvanje iskpa tunela. c) Maksimalna debljina mlazng betna kji se djednm nansi ne smije biti veća d 15 cm. Uklik je ptrebn pvećati debljinu, sljedeći slj/sljeve ne treba nansiti sve dk prethdn naneseni slj ne razvije dvljnu čvrstću kak bi mga izdržati sljedeće sljeve. Nanšenje ddatnih sljeva treba završiti u rku d tri dana. d) Čelične lukve, krvne zatege, armaturne mreže i stalu armaturu treba pstaviti u mlazni betn, kak je predstavljen na crtežima. Armaturne mreže i armaturne šipke mraju biti sa stijenske strane prekrivene minimaln sljem 2 cm mlazng betna ili kak je prikazan na crtežima. e) Uklik se uptrebljava više d jedng slja armature, drugi slj ne smije biti pziciniran prije neg št je prvi slj pstavljen i pprskan mlaznim betnm. f) Uklik se mlazni betn nansi na zdravu stijenu treba da slijedi pvršinu stijene uz zakruživanje zasjeka i uglva. Na dijelvima zdrave stijene debljina mlazng betna mže biti smanjenja na dvije trećine predviđene debljine. T se primjenjuje sam za klasu siguranja A2 i B1. g) Otpadni mlazni betn treba uklniti dmah p završetku nanšenja. Otpadni mlazni betn treba uklniti narčit na hrizntalnim spjevima mlazng betna zbg prekida u slijedu izvđenja radva ka i na svim spjevima, uklik je nephdn pmću pneumatskih čekića, prije sljedećeg nanšenja. h) Otpadni mlazni betn ne smije ni pd kjim uslvima biti pnv uptrebljen. Otpadni betn treba redvn čistiti sa knstrukcije. i) Njegvanje: ptrebn, gdje je nephdn. j) Mjere za pstizanje ukupne debljine mlazng betna utvrditi IZVOĐAč, a dbrava NADZOR. Navedene mjere mgu da buhvataju vizuelne znakve kji se pstavljaju prije nanšenja mlazng betna ili rupe kje se buše p završetku nanšenja mlazng betna. k) Priprema pvršine za nanšenje hidrizlacine membrane Nans mlazng betna finije granulacije treba primjenjivati u cilju pripreme pvršine i zaštite hidrizlacine membrane, u skladu sa Odjeljkm l) Kak bi se izbjegl prekmjern pterećenje blge d mlazng betna, narčit u stišljivj stijenskj masi, defrmacine tvre je ptrebn pstaviti u blgu d mlazng betna. Širina tvra uglavnm iznsi 20 d 40 cm, s tim da mraju radijaln biti blženi. Stvarni plžaj tvra zavisi d getehničkih uslva. strana 44 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

47 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele ISPITIVANJE MLAZNOG BETONA a) Testve ispitivanja prikladnsti i kntrle kvaliteta mlazng betna treba izvesti u skladu sa austrijskim "Smjernicama za mlazni betn Pglavlje 12", uklik u vm Odjeljku nije naveden drugačije. b) Vrsta i brj ispitivanja prikladnsti za prjekat mješavine navedeni su u Tabeli 7.1. c) Vrsta, brj i učestalst ispitivanja nephdnih za kntrlu kvaliteta u tku izgradnje navedeni su u Tabeli Ispitivanje prikladnsti a) Kmpatibilnst mješavina za ubrzanje vezivanja i cementa treba labratrijski ispitati prvjerm vremena ptrebng za vezivanje, ka i pdatka da li se ddavanjem aditiva za ubrzanje vezivanja uzrkuje prekmjern smanjenje dugtrajne tlačne čvrstće mlazng betna. b) Ispitivanja na terenu treba izvršiti kak bi se utvrdil vezivanje i razvj čvrstće, te kak bi se utvrdila dgvarajuća dza aditiva za ubrzanje vezivanja mlazng betna. c) Za svaku vrstu aditiva za ubrzanje vezivanja, kja je prethdnim labratrijskim ispitivanjima utvrđena ka prikladna, na prbne panele ptrebn je nanijeti prbnu mješavinu (3 Ns. 500x500x200 mm p prbnj mješavini). Navedenu mješavinu ptrebn je njegvati u skladu sa uslvima na gradilištu, te je istu ptrebn ispitati. Kak je pisan, najmanje tri različite dze svake vrste aditiva za ubrzanje vezivanja treba ispitati. Opseg dza aditiva za ubrzanje vezivanja treba da se kreće d 2% d 7% težine cementa. d) Temperatura kline za ispitivanje treba da bude u skladu sa stvarnim uslvima u tunelu Ispitivanje svježeg mlazng betna (pčetna klasa čvrstće) e) Prktrv pit (Mjerni pseg d 0 d 1.2 MPa) Razvj čvrstće d 1.2 N/mm² mguće je drediti pmću penetrmetra, uz uptrebu klipa prečnika 3 mm, s tim da dubina penetracije treba da iznsi k 15 mm. Ispitivanje je ptrebn izvršiti u skladu sa "Smjernicama za mlazni betn. f) Metd pbijanja zavrtanja a) Mjerni pseg 1 d 8 MPa Zavrtnji se upucavaju u betn, te se dređuje dubina penetracije. Debljina penetracije je parametar kji se primjenjuje za dređivanje tlačne čvrstće. Za pbijanje zavrtanja u betn uptrebljava se HILTI DX 450 L bušilica sa bijelim umetcima. Ispitivanje je ptrebn izvršiti u skladu sa austrijskim "Smjernicama za mlazni betn. b) Mjerni pseg 3 d 16 MPa Zavrtnji se upucavaju u betn, te se dređuje dubina penetracije. Zatim se zavrtnji uklanjaju, te se izvdi mjerenje sile izvlačenja. Odns sile izvlačenja i dubine penetracije predstavlja parametar kji se uptrebljava za dređivanje tlačne čvrstće. Za pbijanje zavrtanja u betn uptrebljava se HILTI DX 450 L bušilica sa zelenim umetcima. Sila izvlačenja se dređuje pmću uređaja za izvlačenje (npr. HILTI Tester 4). Ispitivanje je ptrebn izvršiti u skladu sa austrijskim "Smjernicama za mlazni betn. c) Mjerni pseg 16 d 56 MPa HILTI zavrtnji, vrsta M D12 (ukupne dužine 60 mm) upucavaju se u betn, te se dređuje dubina penetracije. Zatim se zavrtnji uklanjaju, te se izvdi mjerenje sile izvlačenja. Odns sile izvlačenja i dubine penetracije predstavlja parametar kji se uptrebljava za dređivanje čvrstće na pritisak. Bušilica HILTI DX 450 L, pstavljena u plžaj 2, sa žutim umetcima se uptrebljava za upucavanje zavrtanja u betn. Sila izvlačenja se dređuje pmću uređaja za izvlačenje (npr. HILTI ili ETIRIP). Ispitivanje je ptrebn izvršiti u skladu sa austrijskim "Smjernicama za mlazni betn. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 45 d 135

48 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Ispitivanje mlazng betna Razvj tlačne čvrstće se ispituje lmljenjem cilindričnih uzraka mlazng betna, starsti 7 i 28 dana. Priprema uzraka se vrši bušenjem jezgra iz prbnih panela, kje je ptrebn njegvati u uslvima kji su slični uslvima u tunelu. Prečnik uzrka treba da iznsi 100 mm i treba da bude sječen u visini d 100 mm. Bušenje jezgra treba izvršiti najranije 48 časva nakn prskanja. Od ivica ispitng panela ptrebn je državati minimalnu udaljenst d 100 mm. Za svaku starsnu db mlazng betna kja je dređena za prcjenu tlačne čvrstće treba ispitati pet jezgra. Prsječna vrijednst pet rezultata dbijenih ispitivanjem treba da bude u skladu sa navedenim zahtjevima kji se dnse na čvrstću. Prpusnst mlazng betna se ispituje u skladu sa austrijskim standardm ÖNORM B Dubina prdiranja vde ne smije prelaziti 35 mm. Ispituju se tri uzrka jezgra, prečnika 200 mm i visine 120 mm, pri starsti d 28 dana KONTROLA KVALITETA U cilju bezbjeđenja zahtijevang kvaliteta mlazng betna u tku izgradnje, ptrebn je ispitati granulaciju agregata, cement, aditive (npr. elektr filtarski pepe), aditive za ubrzanje vezivanja, razvj čvrstće "mladg" mlazng betna i čvrstća mlazng betna pri starsti d 7 i 28 dana, kak je predstavljen u Tabeli Neispunjivanje zahtjeva za tlačnm čvrstćm U vm članu navedene su radnje kje je ptrebn preduzeti uklik nisu ispunjeni zahtjevi kji se dnse na čvrstću, u skladu sa Članm ve specifikacije. a) neuspjeh testa izvlačenja starsti 24 časa ili ispitivanja jezgara starsti 3 dana: bavijestiti NADZOR hitn ispitivanje blge tunela u pdručju za kje pstji sumnja hitn ispitivanje elemenata kji su uptrebljeni u izradi, prevzu i nanšenju tmlazng betna neprekidan nadzr izvršiti pripreme za izvđenje daljih ispitivanja u trajanju d tri dana št je prije mguće uzeti nve prbne panele, te sprvesti ispitivanje penetrmetrm, ispitivanje izvlačenjem i ispitivanje čvrstće na pritisak uzraka jezgra, kak je gre naveden b) neuspjeh ispitivanja jezgara starsti 7 dana : bavijestiti NADZOR i PROJEKTANTA uspstaviti mjernu dinicu nadzr u skladu sa specifikacijama (Odjeljak vih Specifikacija) uklik rezultati nadzra ukazuju na nestabilnst dređene dinice, ptrebn je pstaviti ddatne pdgrađivanje stijena uklik je tumačenje mjerenja defrmacije takv da ddatn pdgrađivanje nije ptrebn, naredna ispitivanja treba izvršiti pri starsti d 28 dana. c) neuspjeh ispitivanja jezgara starsti 28 dana : bavijestiti NADZOR i PROJEKTANTA uzeti jezgra iz tunelske blge drediti sumnjiv pdručje izvesti ispitivanje jezgara i uklik bude neuspješn: pripremiti prijedlg za jačanjem dređeng pdručja u saradnji sa PROJEKTANTOM strana 46 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

49 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele dstaviti NADZORU na dbrenje prijedlge prije pčetka sanacinih radva. Uklik zahtijevana čvrstća mlazng betna d 28 dana nije pstignuta, NADZOR mže zahtijevati pvećanje teretske debljine mlazng betna ds za vrijednst d1, kja se izračunava primjenm sljedeće frmule: d1 = ((F/M) - 1) * ds F zahtijevana čvrstća mlazng betna d 28 dana u N/mm² M mjerena stvarna čvrstća blge d mlazng betna u N/mm² d1 ddatna debljina mlazng betna kju je ptrebn nanijeti u cm ds teretska debljina blge d mlazng betna u cm U nekim slučajevima NADZOR mže zahtijevati da se izvrši skidanje nedgvarajućeg mlazng betna, te da se pdgrada stijene pnvn izvede, u skladu sa dređenm klasm stijenske mase. Ptrebn je naglasiti da NADZOR mže zahtijevati preduzimanje ddatnih mjera za pstizanje čvrstće, u bil kje vrijeme, nakn neuspjeha ispitivanja jezgra starsti 3 dana. IZVOĐAČ je dgvran za neuspjehe gre pisanih ispitivanja tlačne čvrstće. Ptrebn jačavanje ili pstavljanje armature u izvedenu pdgradu stijena zbg neuspjelih kntrlnih ispitivanja kvaliteta neće se mjeriti za bračun i plaćanje ARMATURA ARMATURNA MREŽA Materijal a) Armaturna mreža mra biti u skladu sa dredbama Odjeljka POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA, uklik u vm Odjeljku nije dređen drugačije. b) Armaturna mreža treba da bude izrađena d čelika kvaliteta MAG 500/560. c) Uptrebljava se mreža 150 x 150 mm ili 100 x 100 mm, 5-6mm prečnika, u zavisnsti d dbrenja NADZORA Pstavljanje a) Armaturnu mrežu treba pstaviti tak da slijedi, št je više mguće, nepravilnsti pvršine iskpa ili prethdn pstavljenih sljeva mlazng betna. Armaturne mreže treba čvrst da budu pstavljene u cilju sprečavanja pjave vibracija i prmjene plžaja u tku nanšenja mlazng betna. Armaturnu mrežu treba pstaviti u najvećj mgućj dužini. Preklapanje armaturnih mreža, kje se pstavljaju u blgu d mlazng betna, treba da iznsi minimaln dva plja (kca) u pravcu bima i jedn plje (kce) u pravcu dužine iskpa. b) Armaturnu mrežu treba pstaviti tak da bezbijedi prekrivenst sa sljem betna minimalne debljine 3,0 cm ARMATURNE ŠIPKE Za izradu siguranja tunela nephdne su armaturne šipke, ka ddatna armature u pdručjima sa jačim napnima, ka št su prtali, spjevi tunela sa pprečnim prlazima za pješake u zavisnsti d uslva terena i kak je predstavljen na crtežima iz prjekta Materijal a) Armaturne šipke treba da budu u skladu sa dredbama Odjeljka POSEBNIH TEHNIČKIH USLOVA, uklik u vm Odjeljku nije drugačije dređen. b) Armaturne šipke mraju biti izrađene d čelika RA 400/500. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 47 d 135

50 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva Pstavljanje a) Armaturne šipke mraju biti dbr pstavljene u prethdn naneseni slj mlazng betna ili armaturnu mrežu. b) Preklpe treba izvesti u skladu sa relevantnim crtežima ČELIČNI LUKOVI OPŠTE a) Ovaj di Odjeljka dnsi se na nabavku i pstavljanje čeličnih lukva, kji su nephdni i kji se uptrebljavaju ka siguranje pdzemnih iskpa. Čelični lukvi mraju biti efikasni ka snvn siguranje dmah pslije izvđenja iskpa, a naknadn treba psluže ka armaturni elemenat betnske blge. b) Čelični lukvi mraju biti prizvedeni tak da ispunjavaju gemetrijske zahtjeve kji se dnse gemeteriju iskpa u svakj klasi stijenske mase, uključujući relevatna dstupanja Dkumentacija kju je ptrebn dstaviti a) U skladu sa Pglavljem ve specifikacije. b) Radinički crteži. Prije pčetka izvđenja radva ptrebn je dstaviti sljedeće: Ptpuni radni detalji čeličnih lukva pstupke pstavljanja i situaciju detalji spjevima, pvezivanju lukva, pdmetačima, gemetriji, itd. certifikati usklađensti materijala VRSTE ČELIČNIH LUKOVA Lukvi H - prfila Lukvi H prfila treba da se sastje d HEB ili GI tpl valjanih prfila prema dimenzijama kje su predstavljene na crtežima pdgrade tunela Lukvi TH prfila i lukvi E - prfila a) TH - prfili i E prfile kji prizlaze iz rudarstva su tpl valjani prfili, čiji je pprečni presjek u bliku zvna. Pvezivanje sekcija lukva se izvdi preklapanjem prfila kji se uklapaju jedan u drugi i kji su pvezani stegama. Ovakva vrsta pvezansti dzvljava veće defrmacije usljed trenja na spjevima stega. b) TH-prfile i E-prfile treba primjenjivati uklik su uslvi terena takvi da je mguće čekivati veće defrmacije Rešetkasti nsači a) Rešetkasti nsači su trdimenzinalni, laki čelični ramvi prizvedeni d kruglih čeličnih šipki, u skladu sa zahtijevanm gemetrijm iskpa tunela. b) Uklik se prizvdnja vrši na gradilištu, IZVOĐAČ je bavezan NADZORU da dstavi detaljan pis izvđenja radva MATERIJALI a) Tpl valjani prfili (H, TH i E prfili) treba da se sastje d knstruktivng čelika minimalne čvrstće na rastezanje 240 N/mm². b) Rešetkasti nsači treba da budu prizvedeni d armaturnih šipki minimalne čvrstće na rastezanje 400 N/mm². strana 48 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

51 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele PROIZVODNJA ČELIČNIH LUKOVA Gemetrija Čelični lukvi treba da budu prizvedeni tak da ispunjavaju gemetrijske zahtjeve svake d klasa siguranja kje zahtijevaju njihvu uptrebu, u skladu sa crtežima iz prjekta ZAVARIVANJE a) Primjenjuje se ručn električn lučn zavarivanje. Prizvđač je bavezan da bezbijedi da kapacitet pstrjenja za zavarivanje i pmćne preme bude dgvarajući za izvđenje pstupka zavarivanja, ka i za državanje pstrjenja za zavarivanje i pmćne preme u ispravnm stanju. b) Uptrebljavaju se plaštene elektrde u skladu sa njemačkim standardm DIN Izbr elektrda se vrši s bzirm na dređenu primjenu (plžaj zavarivanja, prjekat spja). Elektrde treba držati u njihvim rginalnim kutijama, na suvm, p mgućnsti u prstriji kja se zagrijava, kja je zaštićena d vremenskih uticaja i kja je u skladu sa prizvđačevm specifikacijm. c) Pvršine kje se zavaruju mraju biti suve. Pvršine kje se vare, ka i klne pvršine mraju biti čiste, na njima ne smije biti vlage, ulja, bje ili drugih supstanci kje mgu uticazi na kvalitet vara. Pslije svake serije zavarivanja metala ptrebn je uklniti zguru, prije izvđenja sljedeće serije zavarivanja. Za svaki pjedinačni slučaj ptrebn je drediti najpvljniji plžaj za zavarivanje. d) Za sječenje čeličnih prfila primjenjuje se ručn autgen sječenje. Pilanje je takđe dzvljen. e) Dalje pripreme pvršina spja i spjnih pvršina treba izvršiti brušenjem. f) Dijelve kje je ptrebn zavariti treba pstaviti tak da su spjevi lak vidljivi i lak dstupni varicu. g) U cilju izvđenja vizuelng pregleda ptrebn je iz svih varva uklniti zguru. h) Nadzr nad zavarivanjem treba da izvdi dgvarajuće bučena sba, kja treba da ima dređen iskustv u prizvdnji. Nadzr nad zavarivanjem dgvran je za sljedeće dužnsti: angažvanje varica ili kvalifikvanih radnika i nadzr nad njihvim radm. izbr, uptrebu i skladištenje dgvarajućih metala za zavarivanje i pmćng materijala. izbr i uptrebu dgvarajućeg aparata za varenje, pstrjenja za varenje i pribra. vizuelne prvjere i prvjere dimenzija zavara, kak je pisan pd tačkm (l). i) Varici su bavezni da plže prijemni ispit. j) Prije pčetka prcesa zavarivanja, svaki varic je bavezan da u uslvima redvng pstupka prizvdnje izvede tri prbna zavarivanja. Pregled navedenih spjeva izvdi NADZOR. k) Rutinski pregled zavarenih spjeva izvdi NADZOR pregledm na licu mjesta najmanje 10 prcenata zavarenih spjeva. l) Ispitivanje za prihvaćanje vara i rutinsku inspekciju treba izvršiti u skladu sa kriterijumima navedenim u tabeli. Vidljivi nedstaci kji premašuju granice predstavljene u tabeli mraju biti tklnjeni i zamijenjeni na dgvarajući način. varvi nedgvarajuće veličine 0.1 "a" dzvljen (10 %) zasjek dzvljeni d dređene granice vidljive pre nešt,10% p pvršini vidljivi staci zgure dzvljeni d dređene granice, ali ne neprekidn Utvri i krateri dzvljena manja ulegnuća nedstatak spja dzvljen, ali ne na velikim pvršinama i RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 49 d 135

52 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva puktine prekmjerna asimetričnst varva POSTAVLJANJE neprekidn dzvljene su pjedine manje lkalne puktine bčni dns < 1:0.6 a) Čelične lukve je ptrebn pstaviti u skladu sa ktama predstavljenim na crtežima. Tačne kte iskpa dređuje IZVOĐAČ, u skladu sa svjm premm i načinm izvđenja radva, naravn uz saglasnst NADZORA. b) Drveni pragvi d tvrdg drveta i klinvi se uptrebljavaju za pstavljanje čeličnih lukva na dređene kte. Za pvezivanje luka sa susjednim lukm, te za njegv čvrst pstavljanje na mjest uptrebljavaju se vezni elementi. c) Čelični lukvi mraju biti kruženi mlaznim betnm, kak bi se stvarila veza između stijene i čeličng luka prek čvrste ispune d mlazng betna, u slju debljine najmanje 20 mm. d) Čelične lukve treba pstaviti uspravn na svinu tunela. e) Spjevi lukva mraju biti takvi da je mguće držati statičku efikasnst pprečng presjeka. f) U slučaju TH - prfila, tvr treba biti krenut prema tunelu, kak bi se mgući prens pterećenja i izbjegla pjava šupljina iza čeličng prfila. Kntakt između terena i čelika treba stvariti u skladu sa gre navedenm tačkm (c) PODUPIRANJE ČELIČNIM KOPLJIMA Ptprna kplja predstavljaju elemenat prbjne pdgrade, kji je nephdan za izvđenje radva na iskpu. Ptprna kplja se primjenjuju i za stijenske mase i za tla, kd kjih pstji tendencija pjave viška iskpa, brušavanja ili drnjavanja materijala p završetku iskpa. Ptprna kplja je mguće izvesti lkaln ili sistematičn, u zavisnsti d klnsti, a u vezi sa bezbjednšću na radu i sprečavanjem nadprfilng iskpa, št je pvezan sa pstavljanjem čeličnih lukva. Dužina čeličnih cijevi ili šipki treba da bude najmanje 1 m duža d predviđene dužine iskpng kraka KOPLJA - INJEKTIRANE CIJEVI Materijal Injektirane cijevi za siguranje iskpa su sam-bušeće cijevi. Cijev se sastji d neprekidng hladn valjang navja šipke za bušenje. Uptrebljavaju se čelične cijevi minimalng vanjskg prečnika 32 mm i sa tvrm za bušenje čiji prečnik iznsi 20 mm, minimalne klase čelika St 37-3U (ENV 1993 S 235 J0). Učvršćivanje cijevi na udaljensti d 25 cm treba izvesti d vrha cijevi d 1 m prije završetka cijevi. Malter za zalivanje treba biti u skladu sa Pglavljem vih specifikacija Instalacija a) Pdgrađivanje treba izvesti u skladu sa crtežima ili u skladu sa uputstvima NADZORA. b) Zalivanje cijevi se izvdi krz mlaznicu, dmah p završetku bušenja. c) Pdgrada treba da ima dgvarajuće siguranje d čeličnih lukva i mlazng betna kji se pstavlja iznad čeličnih lukva. Stga, prskanje praznine između luka i stijene u pdručju kplja treba izvesti p završetku pstavljanja kplja. d) Razmak između uzastpnih cijevi za pdupiranje ili šipki k krune prfila iskpa mra biti u skladu sa razmakm kji je predstavljen na crtežima, ali mra biti prilagđen prevladavajućim gelškim uslvima radng čela tunela. strana 50 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

53 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele KOPLJA IZ ČBR ŠIPOVA Materijal Kplja iz ČBR su čelične šipke, minimalne klase čelika St 37-3U (ENV1993 S 235 J0) i minimalng prečnika 26 mm. Kplja se pstavljaju u malter u skladu sa pglavljem Pstavljanje a) Pdgrađivanje treba izvesti u skladu sa crtežima ili u skladu sa uputstvima NADZORA. b) U zabušene rupe ptrebn je pstaviti malter, d dna d vrha. c) Pstavljanje kplja se vrši u zabušene rupe d pvršine pbijanja prema neiskpanm terenu. d) Pdgrada treba da ima dgvarajući siguranje d čeličnih lukva i mlazng betna kji se pstavlja iznad čeličnih lukva. Stga, prskanje praznine između luka i stijene u pdručju kplja treba izvesti p završetku pstavljanja kplja. e) Razmak između uzastpnih cijevi za pdupiranje ili šipki k krune prfila iskpa mra biti u skladu sa razmakm kji je predstavljen na crtežima, ali mra biti prilagđen prevladavajućim gelškim uslvima radng čela tunela ČELIČNE PLATICE (TALPE) Talpe treba uptrebljavati uglavnm na slabm terenu, nekhezivnm, u cilju sprečavanja brušavanja materijala u tku i nepsredn nakn iskpa. Uptreba talpi zahtijeva pstavljanje čeličnih lukva MATERIJALI a) Uptrebljavaju se čelične platice debljine d 4 d 6 mm. b) Dužina se dređuje u skladu sa dužinm iskpa i zahtjevima kji se dnse na siguranje iza radng čela. c) Dužina čelične platice iznsi d 1.5 d 2.0 m. d) Širina lima treba da iznsi između 180 mm i 225 mm POSTAVLJANJE a) Pstavljanje platica se izvdi u skladu sa dužinama predstavljenim na crtežima. Platice treba pbiti u teren ispred iskpa dređene kampade d dubine kja prelazi minimalnu dužinu d 0.8 metara iza radng čela. b) Šupljine i tvre iza platica treba ispuniti mlaznim betnm ili masm za injektiranje d cement maltera SIDRA OPŠTE a) Ovdje navedene dredbe primjenjuju se za sva sidra kja su pstavljena lkaln ili sistemsk na krunu, bčne zidve i pdnžni svd tunela. Sidra predstavljaju di primarne pdgrade, čija je svrha da aktiviraju spregnutst klne stijene i mlazng betna, dprinseći na taj način nsivsti primarne tunelske blge. Sidra kja su pvremen ptrebna ka siguranje radng čela tunela takđe su buhvaćena vim dredbama. b) Pstavljanje sidara treba izvršiti prema dužinama i raspredu za pstavljanje sidara, kji su predstavljeni na crtežima za svaki relevantni standardni sistem siguranja, uklik predstavnici IZVOĐAČA i NADZORA ne drede drugačije prema klasifikaciji pstjeće stijenske mase Definicije a) SN-sidra se izrađuju d rebraste armature. Cementnim malterm se vezuju za klnu stijenu. Prije pstavljanja sidra vrši se zalivanje buštine cementnim malterm. Skraćenica SN značava rudnik "Stre Nrfrs" gdje su va sidra prvi put primjenjena. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 51 d 135

54 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva b) PG - sidra (naknadn zalivena cementnim malterm ili injekcina sidra) izrađena su d rebraste armature sa crijevm za utiskivanje mase za injektiranje. Zalivanje cementnim malterm se vrši krz crijev nakn pstavljanja sidra. c) IBO-sidra (injekcina sambušeća sidra) predstavljaju kmbinvan sistem sidra i šipke za bušenje. Za vrijeme bušenja, sidr se uptrebljava ka šipka za bušenje fiksiranim dlijetm. Šipka i dlijet staju u buštini ka sidr, a u tvr se zatim krz crijev utiskuje masa za injektiranje. Uklik dđe d urušavanja buštine, vakav sistem mgućava pstavljanje štapnih sidara. d) Swellex sidra (trenjem fiksirana štapna sidra) su mašinskim putem blikvane čelične cijevi. Pd dejstvm viskg pritiska vde kja se pri ugrađivanju upumpava, defrmisan blik cijevi ekspandira i naliježe na neravne zidve duž buštine MATERIJALI SN-sidra i PG-sidra a) Minimalni prečnik sidara iznsi 28 mm za vrstu čelika RA 400/500. b) Kritičn pterećenje se takđe dnsi na maticu, sidrenu plču i spjnicu, uklik pstji. c) Sidra treba da budu izrađena d rebraste armature (rebrasta šipka). Čelična rebra na čeličnj šipki treba da imaju dređenu rebrastu pvršinu (fr), u skladu sa DIN 488 Di 3, između 0,02 i 0,03. Najčešće se primjenjuju prečnici d 24 mm, a gre navedeni uslvi dnse se na udaljenst rebara d k 25 mm d 50 mm, u zavisnsti d visine i nagiba rebra. Uzdužna rebra treba izbjegavati. Sidra dbrava NADZOR. d) Na jedan kraj šipke treba pstaviti dgvarajuću navrtku na kju se pstavlja sidrena plča i navrtanj za fiksiranje. e) Za sve vrste sidara treba uptrebljavati sidrene plče, veličine 150 x 150 mm i debljine 8 mm, uklik PROJEKTANT ne dredi drugačije a NADZOR se saglasi sa tim, zbg ptreba kje se dnse na siguranje. Oblik sidra treba da mgućava ujednačen nalijeganje, čak i uklik sidr nije pstavljen ptpun uspravn na dnju pvršinu. f) Pdlške i navrtke treba da mgućavaju bezbjedan prens sidrene sile na sidrenu plču IBO-sidra (sambušeća sidra) a) IBO-sidra treba da imaju minimaln kritičn pterećenje d 250 kn. b) Kritičn pterećenje se takđe dnsi na maticu, sidrenu plču i spjnicu. c) Čelične šipke treba da imaju talasastu pvršinu Swellex i Super Swellex sidra a) Super Swellex sidra za sistematske rasprede sidara treba da imaju minimaln kritičn pterećenje d 200 kn. b) Za lkaln sidrenje i za sidrenje u fazama izgradnje, mguće je uptrebljavati sidra sa kritičnim pterećenjem d 110 kn ("Standard" Swellex). c) Sidrene plče se uptrebljavaju za prens sidrene sile prek glave sidra na mlazni betn, čelični luk ili pvršinu stijene. d) Za ubrizgavanje vde u sidra uptrebljava se prema kja je prepručena d strane prizvđača sidara Spjnice za sidra Spjnice treba da budu izrađene d istg materijala ka sidra ili čak d materijala bljeg kvaliteta. Prečnik spjnice treba da mgući zalivanje čitave dužine sidra d najdublje tačke buštine. strana 52 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

55 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele Zalivanje cementnim malterm a) Injekcini cement malter treba da se sastji d pijeska, cementa i vde ili čistg cementa i vde. b) Uptrebljava se bični Prtland cement. c) Pijesak kji se uptrebljava za zalivanje mra biti čisti, mineralni pijesak, ujednačeng kvaliteta i mra da ptiče iz dbreng izvra. Ovaj materijal mra biti dbren d strane NADZORA. d) Vda mra biti čista bez primjesa ulja, kiseline, alkalija, rganskih i drugih štetnih supstanci. e) Mguća je primjena aditiva za pbljšanje ugradljivsti. f) Injekcina smjesa d cementng maltera mra biti izmiješana mašinskim putem u cilju stvaranja ujednačene knzistencije. g) Ekspanzivni aditivi predstavljaju imperativ IZVOĐENJE SN-Sidra a) Buštine za sva sidra treba izbušiti d dubina kje zahtijevaju dužine sidara, kja su dređena ka siguranje dgvarajućih vrsta stijenske mase. Prečnici buština treba da bezbjeđuju najblju ugradivst prilikm zalivanja, spajanja i pstavljanja. Minimalni prečnik buština treba da bude za 10 mm veći d prečnika pstavljenih sidara/spjnica. b) Buštine treba čistiti d talga bušenja, mulja i tpadaka. Pstavljanje sidara treba da uslijedi nakn bušenja i pripreme buštine u rku d 3 sata. c) Prije pstavljanja sidra, čitavu buštinu je ptrebn ispuniti cementnim malterm. Ispunjavanje se izvdi tak št se crijev za utiskivanje injekcine mase uvlači d kraja dubine buštine, a zatim se izvlači istvremen sa utiskivanjem maltera. d) Mlaznicu treba držati u cementnm malteru dk se vrši izvlačenje cijevi, tak da se za vrijeme ispunjavanja tvra vrši istiskivanje vazduha. Sidr se zatim pstavlja u buštinu. e) Navrtanj zaliveng sidra treba stegnuti najkasnije 2 radna kraka iza radng čela ili 12 časva nakn pstavljanja, kak bi se na sidreni plči pstigla sila d k 20 kn. Navedena sila se dstiže kalibrisanim mment ključem. f) U slučaju graničeng radng prstra i/ili dugih sidara, dzvljen je sastavljanje. Brj sastavljenih dijelva treba biti minimalan. Međutim, nsivst spjenih sidara ne smije biti manja d nsivsti standardng integralng sidra. Psebnu pažnju je ptrebn bratiti na pstupak zalivanja cementnim malterm, kak bi se pstigl ptpun nalijeganje sidra zalivanjem cementnim malterm PG sidra a) U slučaju primjene spjenih sidara ili dijelimičn brušenih buština, zalivanje cementnim malterm je mguće izvršiti nakn pstavljanja sidra. Zalivanje buštine se zatim izvdi pmću psebng priključka, kjim se izvdi zalivanje buštine u tku utiskivanja cementng maltera. Vazduh iz tvra se izvdi pmću cijevi, kja se pstavlja na ugrađen sidr, čitavm dužinm. Zatim se izvdi pumpanje cementng maltera, tak da je mguće vidjeti kak se tvr ispunjava. Otvr je pun kada cementni malter pčne da izlazi na kraju cijevi. b) Ist ka Pglavlje , izuzev paragrafa (c) IBO- sidra a) IBO-sidra se primjenjuju kada su uslvi terena takvi da nije mguće izvršiti efikasn pstavljanje stalih vrsta štapnih sidara. b) IBO-sidra se pstavljaju bušenjem šipke u tl, s tim da se ubušena šipka ne izvlači. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 53 d 135

56 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva c) IBO-sidra se zalivaju pmću crijeva za utiskivanje injekcine mase, i t dmah p završetku bušenja. d) IZVOĐAČ, u skladu sa dređenim uslvima terena i uz saglasnst NADZORA dređuje mješavinu cementng maltera, ka i pritisak i kličinu istg Swellex sidra a) Buštine za pstavljanje sidara treba izbušiti d ptrebne dubine. Buštine je ptrebn čistiti d talga bušenja, mulja i stale prljavštine. b) Pstavljanje sidara treba izvršiti najkasnije dva sata nakn bušenja buštine. c) Pstavljanje sidara i ubrizgavanje vde treba izvršiti u skladu sa preprukama prizvđača. Ubrizgavanje vde treba izvršiti pmću psebne pumpe za ubrizgavanje vde. P završetku ubrzigavanja sidra je ptrebn isušiti ISPITIVANJE Cementni malter a) Prije izvđenja testva prihvatljivsti sidara, ptrebn je sprvesti ispitivanja rasplživg cementa i pijeska, kak bi se utvrdi dgvarajući prjekat mješavine, u cilju pstizanja ptrebne čvrstće i dgvarajuće ugradljivsti, u dnsu na premu kja se uptrebljava za zalivanje. b) U cilju pbljšanja ugradljivsti dzvljena je uptreba aditiva. Uticaj aditiva na razvj čvrstće treba utvrditi na snvu ispitivanja, kja su pisana vim članm. c) Ispitivanje cementng maltera treba izvršiti pmću kcki 5x5x5 cm. Njegvanje kcki se izvdi u vdi. d) Za svak ispitivanje tlačne čvrstće ptrebn je pripremiti pet kcki. Rezultanta čvrstće predstavlja prsjek kji je utvrđen na snvu tri prestale vrijednsti, pslije eliminisanja najviše i najniže vrijednsti. e) Uzrke kcki je, u tku izgradnje, ptrebn uzimati sedmičn. Uzrci se uzimaju na mlaznici crijeva za zalivanje i t na svakm petm pstavljenm sidru. f) Zahtijevana čvrstća na pritisak cementng maltera Pslije 24 časa 8 N/mm2 Pslije 28 dana 20 N/mm2 w/c = čisti cement w/c = mješavina cementa i pijeska (0-5 mm) Ispitivanje sidara izvlačenjem Ispitivanje sile izvlačenja se izvdi na snvu ISRM Dk.2, Di 1 "Predlžene metde ispitivanja sidara". a) Dkazivanje uptrebljivsti Prije pčetka ispitivanja NADZOR treba da dbri detaljan prgram ispitivanja, kji je utvrđen na snvu gre navedeng dkumenta. Odstupanja d ISRM predlženg metda mra dbriti NADZOR. Izvještaj ispitivanju treba bjaviti dmah p završetku ispitivanja. Izvještaj treba dstaviti NADZORU. Infrmacije za svaku vrstu sidra treba da buhvataju vrstu sidra, premu za ispitivanje, lkaciju i zapisnike pstavljanju strana 54 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

57 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele primjenjena prbna pterećenja i zapisnike defrmacijama prcjenu rezultata dbijenih ispitivanjem, u skladu sa dkumentm ISRM tumačenje i predlžene aktivnsti u slučaju neuspjelg ispitivanja sile izvlačenja Dkazivanje uptrebljivsti treba sprvesti za sve vrste sidara kje su predviđene za uptrebu na vm prjektu, i t prije pčetka izgradnje tunela, kak bi se dkaza uticaj i kapacitet sidara na terenu. Ispitivanja treba izvršiti u uslvima kji su gelški slični terenu sa kjim će se IZVOĐAČ susresti prilikm iskpa tunela. NADZOR dređuje lkaciju sidara čije će se ispitivanje vršiti. Ptrebn je izvršiti ispitivanje najmanje pet sidara d svake vrste. U zavisnsti d pstupka ispitivanja i rezultata dbijenih ispitivanjem, NADZOR mže zahtijevati dalje ispitivanje sidara. Ptrebn je bezbijediti dgvarajuću premu za ispitivanje, u skladu sa gre navedenim ISRM dkumentm. Navedena prema služi za registrvanje istezanja sidra, pmjeranje sidra i sila zatezanja. Maksimaln pterećenje kje se primjenjuje iznsi 250 kn ili uklik je drugačije dbren. b) Ispitivanje u tku iskpa tunela NADZOR treba da izabere sidra za ispitivanje njihve prizvdnje. Od svake vrste sidara NADZOR treba da izabere pet kmada d prvih 100 kji su ugrađeni u tunel. Od prestalih sidara ptrebn je na svakih 200 kmada izabrati pet kja će se uptrijebiti u svrhu ispitivanja. Sila kja će se primjenjivati u tku ispitivanja treba da iznsi najmanje 80% d kritičng pterećenja sidra. Sidra sa negativnim rezultatima ispitivanja ili iščupana sidra treba zamijeniti. U slučaju negativnih rezultata ispitivanja, NADZOR mže da zahtijeva ispitivanje stalih sidara kja se nalaze u blizini nedgvarajućeg. Ostal ist ka u Pglavlju (a) vih specifikacija Zapisnici pstavljanju IZVOĐAČ je bavezan da vdi zapisnike detaljima pstavljanja sidara u tku iskpa tunela, ka št je knzistencija cementng maltera, dubina bušenja, dužina i vrsta sidara, dstupanja d teretskg plžaja, vrsta i vrijeme zalivanja cementnim malterm, vrijeme zatezanja, psebna smatranja, itd. IZVOĐAČ je bavezan da navedene zapisnike vdi za svaku seriju pstavljana sidara, a sblje NADZORA treba da ptpiše iste. Kpije zapisnika dstavljaju se NADZORU LSC (ĆELIJE ZA KONTROLU NAPONA U OBLOZI) OPŠTE Da bi izdržala velike defrmacije kje se javljaju u tku iskpa tunela u stijenama sa nepvljnim karakteristikama, tunelska blga se dijeli na segmente pmću uzdužnih razmaka. U cilju bljeg iskrištenja nsivsti blge, u defrmacine tvre se u kružnm smjeru pstavljaju stišljivi elementi izrađeni d mekg čelika. Ćelije za kntrlu napna u blzi se uptrebljavaju za pstizanje kntrlisane duktilnsti tunelske blge. Sa graničenjem razvja nrmalnih napna sprječen je prepterećivanje betnskg blga i time sigurana nseča kapaciteta pdgrade SISTEM Ćelije za kntrlu napna u blzi, kje se pstavljaju između dvije pritisne plče pstavljene bčn na njihvim krajevima, sastje se d višestrukih čeličnih cijevi kncentričn pstavljenih. U cilju graničavanja izvijanja prema unutra i prema naplju, cijev pterećenja se kaksijaln pstavlja između dvije nseće cijevi kje su kraće d cijevi pterećenja. Kak bi se izve pčetni razvj pterećenja ptrebn je predvidjeti psebne dredbe (slabljenje na krajevima cijevi RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 55 d 135

58 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva pterećenja). Minimaln skraćenje dlp u cilju dsezanja prjektvang pterećenja Fp iznsi 60 mm. Varijacije stvarng pterećenja d prjektvang (tlf) ne smiju prelaziti +/- 15% d prjektvang pterećenja Fp. 800 Fp 700 tl F F(kN) dlp dl(mm) Crtež 1. Linija pterećenja ćelija za kntrlu napna u blzi. Iscrtana linija predstavlja liniju prjektvang pterećenja, puna linija predstavlja liniju stvarng pterećenja; Fp prjektvan pterećenje; dlp skraćenje d prjektvang pterećenja; tlf dzvljen dstupanje stvarng pterećenja d prjektvang pterećenja Kak bi se ptimaln iskristila nsivst blge, a narčit blge d mlazng betna, nephdna je primjena više fazng sistema. Više fazni sistem je jedinica kja se sastji iz najmanje dvije ćelije za kntrlu napna u blzi kje su iste visine (L1) i jedne ili više kraćih jedinica (L2), kje se aktiviraju usljed dređenih defrmacija. U vm slučaju nsivst elemenata jedinice se pstepen pvećava. Crtež 2. Grupa d 4 ppuštajućih elementa; dva elementa iz ve grupe su kraća za kasnije aktiviranje Izvdi se grupisanje pjedinačnih elemenata. Mguće su različite kmbinacije vrsta ćelija za kntrlu napna u blzi ka i dužine elemenata, kak bi se izvel njihv ptimaln prilagđavanje pmjeranjima i razvju svjstava mlazng betna. strana 56 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04

59 Smjernice za građenje puteva Psebni tehnički uslvi za tunele U zavisnsti d nephdnsti prjekta, mguće je uptrebljavati sljedeće kmbinacije vrsta ćelija za kntrlu napna u blzi ili kmbinacije istih: 1*Fp (kn) tlf (%) dlp min (mm) LSC A-I 200 +/ LSC A-II 550 +/ LSC A-III 750 +/ LSC B-I 900 +/ LSC B-III / Dužina ppuštajućih elemenata mra biti prjektvana u skladu sa zahtjevima prjekta. Ubičajene dužine iznse d 400 d 450 mm IZVEDBA Svaka ćelija za kntrlu napna u blzi sastji se d kmbinacije neklik ćelija za kntrlu napna u blzi sa grnjm i dnjm plčm. Pstavljanje se vrši prije nanšenja mlazng betna. Elementi su pričvršćeni za čelične lukve pmću dgvarajućih uređaja za pričvršćavanje (kuke ili sličn). Psebnu pažnju je ptrebn psvetiti dgvarajućem pstavljanju elemenata na blgu. Mntaža, prevz i pstavljanje ne smiju uticati na funkcinalnst blge. Vidjeti siguranje mlazng betna: Prije nanšenja mlazng betna elemente na strani tunela je ptrebn prekriti daskama ili sličn, kak bi se spriječil prdiranje mlazng betna u pdručje djelvanja ćelija za kntrlu napna u blzi. Pslije nanšenja mlazng betna i bezbjeđenja da funkcinalnst susjednih elemenata ne bude ugržena nastavkm izvđenja radva, pkrivač d dasaka je mguće uklniti CIJEVNI ŠTIT (CIJEVNI KROV/KIŠOBRAN, PIPE ROOF) Cijevni štit, kji se sastji d čeličnih cijevi, pstavlja se u slučaju vrl niskg stijenskg nadslja (d 2 d 3 prečnika tunela) u cilju smanjenja slijeganja a pvećanja brzine iskpa i stabilnsti iskpng čela. Cijevni štit se uglavnm primjenjuje u slučaju tla i vrl slabe stijenske mase (raspadnute stijene ili ptpun tršene). U slučaju rastresitg terena ili tla, čelične cijevi se mgu uptrebljavati ka manchette cijevi za injektiranje terena između i k cijevi pd pritiskm MATERIJAL a) Uptrebljavaju se perfrirane čelične cijevi, minimalne klase čelika St 37-3U (u skladu sa DIN 2448) (ENV 1993 S 235 J0) sa minimalnim vanjskim prečnikm 114 mm. b) Debljina stijenke ne smije biti manja d 6 mm. c) Čelične cijevi se uglavnm pstavljaju u dužini d 15 m. Preklapanje treba da bude 4 5 m. d) Cementni malter treba da bude u skladu sa pglavljem ve specifikacije. Odns vde i cementa mra biti prilagđen zahtjevima klnih stijena. Pdručje prstena i zapremina cijevi mraju biti zaliveni d najdubljeg pdručja buštine injekcinm masm niskg pritiska (max. 10 bara). e) Cijevi mraju imati parve tvra za injektiranje pstavljenih jedan naspram drugg, na minimalnj udaljensti d 1m. Otvri za injektiranje treba da budu pmjereni za 90 stepeni IZVEDBA a) Cijevni krv treba biti pstavljen u skladu sa crtežima ili u skladu sa uputstvima NADZORA. Bušenje treba izvesti sa tačnšću d 1%. RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga II - di 3 strana 57 d 135

60 Psebni tehnički uslvi za tunele Smjernice za građenje puteva b) Čelične cijevi se pstavljaju u buštine, d pvršine iskpa prema neiskpanm terenu. U slučaju nestabilnih buština, mgu se kd bušenja uptrebljavati zaštitne čelične cijevi. c) Razmak između čeličnih cijevi u kruni prfla iskpa mra biti u skladu sa razmakm kji je predstavljen na crtežima, ali mra biti prilagđen prevladavajućim gelškim uslvima radng čela tunela. d) Pslije bušenja čelične cijevi je ptrebn čistiti kmpresvanim vazduhm, a prije zalivanja pd niskm pritiskm SIDRENE ŠIPKE OPŠTE a) Ovaj di specifikacija primjenjuje se za nabavku i pstavljanje prednapregnutih sidrenih šipki, kje su ptrebne i kje se uptrebljavaju ka ddatn siguranje kaverna. b) Radvi mraju biti izvedeni u skladu sa sljedećim standardima: - SIA 191 (1996) - BAS MATERIJALI Opšte Sidra ne smiju da sadrže materijale kju nisu međusbn kmpatibilni, te kji nisu kmpatibilni sa klinm Prednapregnute šipke a) Prednaprepregnuta sidra se sastji d prednapregnutih čeličnih šipki, u skladu sa ÖNORM B Razmak između šipke i plastične cijevi mra biti dvljn velik za savršen pstavljanje u cement ili malter ili u trajn plastični materijal za zaštitu d krzije. Šipke mraju biti izrađene d velike vlačne čvrstče čelika. b) Mehanička svjstva i tehničke karakteristike mraju biti u skladu sa: čelične šipke St 835/1030 MPa dvstruka zaštita d krzije Masa za injektiranje a) BAS «Zalivanje i injektiranje» strana 58 d 135 knjiga II - di 3 RS-FB&H/3CS DDC 433/04