EN : Zapreminske težine, sopstvena težina, korisna opterećenja za zgrade

Transcript

1 EN 1991: DEJSTVA NA KONSTRUKCIJE EN : Zapreminske težine, spstvena težina, krisna pterećenja za zgrade Mr Nikla Baša, dipl.inž.građ.

2 EN : SADRŽAJ Di 1 Opšte dredbe Di 2 Klasifikacija dejstava Di 3 Prračunske situacije Di 4 Zapreminske težine građevinskih i uskladištenih materijala Di 5 Spstvena težina građevinskih elemenata Di 6 Krisna pterećenja u zgradama Aneks A Aneks B Tabele nminalnih zapreminskih težina građevinskih materijala, ka i nminalnih zapreminskih težina i uglva unutrašnjeg trenja uskladištenih materijala Prepreke za vzila i parapeti za parkirališta

3 EN : PODRUČJE PRIMJENE U EN su prikazana uputstva i dejstva za prračun knstrukcija zgrada i inženjerskih građevinskih bjekata za sljedeće veličine: zapreminske težine građevinskih materijala i uskladištenih materijala spstvenu težinu knstrukcijskih elemenata krisna pterećenja u zgradama EN je predviđen za investitre, prjektante, izvđače i dgvarajuće rgane vlasti.

4 Spstvena težina KLASIFIKACIJA DEJSTAVA Klasifikvana ka staln nepkretn dejstv Kada varira tkm vremena uvdi se u prračun prek grnje i dnje karakteristične vrijednsti Kada se definiše ka slbdn dejstv (pkretne pregrade) tretira se ka dpunsk krisn pterećenje Opterećenja d zastra i zemlje na krvvima i terasama u prračun se uzimaju ka stalna dejstva uzimajući u bzir sadržaj vlage i debljine Krisna pterećenja Klasifikvana ka prmjenljiv dejstv Krisna pterećenja na mstvima su data u EN Opterećenja d udara vzila ili mašina u zgradama su data u EN U prračun se uzimaju ka kvazi statička dejstva Ak se čekuju reznantni efekti treba da bude sprvedena dinamička analiza Za viljuškare i helikptere dpunska pterećenja d inercijalnih sila se uzimaju u prračun prek dinamičkg keficijenta, kji pvećava statičke vrijednsti pterećenja Dejstva kja izazivaju ubrzanje knstrukcijskih elemenata, klasifikuju se ka dinamička i mraju da budu razmatrana dinamičkm analizm

5 Stalna pterećenja PRORAČUNSKE SITUACIJE Ukupna spstvena težina knstrukcijskih i neknstrukcijskih elemenata uzima se u bzir u kmbinacijama dejstava ka pjedinačn dejstv. Za pvršine na kjima se čekuje uklanjanje ili ddavanje knstrukcijskih ili neknstrukcijskih elemenata, u prračunu treba da budu uzeti u bzir najnepvljniji slučajevi pterećenja. Niv vde mra biti uzet u bzir u prračunskim situacijama, ka i prijekl i sadržaj vlage rastresitih materijala u slučaju zgrada kje služe za skladištenje. Krisna pterećenja Za pvršine kje su predviđene da budu izlžene različitim kategrijama pterećenja, u prračunu mra da bude razmatran najnepvljniji slučaj pterećenja. U prračunskim situacijama u kjima krisna pterećenja djeluju istvremen sa drugim prmjenljivim dejstvima (na primjer: dejstva usljed vetra, snijega, kranva ili mašina) ukupna krisna pterećenja se razmatraju ka pjedinačn dejstv. Na krvvima (narčit na krvvima kategrije H), krisna pterećenja se ne primjenjuju u kmbinaciji ni sa pterećenjem d snijega ni sa pterećenjem d dejstva vjetra.

6 ZAPREMINSKE TEŽINE GRAĐEVINSKIH I USKLADIŠTENIH MATERIJALA Za zapreminske težine građevinskih i uskladištenih materijala kriste se karakteristične vrijednsti. Ka karakteristične vrijednsti treba da budu krišćene srednje vrijednsti. Srednje vrijednsti zapreminskih težina građevinskih i uskladištenih materijala su date u Aneksu A. Za materijale kji nisu buhvaćeni tabelama u Aneksu A karakteristične vrijednsti zapreminskih težina materijala treba da budu dređene u skladu sa EN 1990, ili puzdanm direktnm prcjenm (mže da se kristi EN 1990, Aneks D).

7 SOPSTVENA TEŽINA GRAĐEVINSKIH ELEMENATA KONSTRUKCIJE Spstvena težina građevinskih elemenata se predstavlja prek pjedinačne karakteristične vrijednsti i računa se na snvu nminalnih dimenzija i karakterističnih vrijednsti zapreminskih težina. Spstvena težina građevinskih elemenata buhvata knstrukcijske i neknstrukcijske elemente, uključujući nepkretne instalacije i premu, ka i težinu zemlje i zastra. Opterećenja usljed pkretnih pregrada mraju da budu tretirana ka krisna pterećenja. U EN su date dpunske dredbe za mstve kje se dnse na spstvenu težinu zastra na željezničkim mstvima, nasipa iznad ukpanih knstrukcija, blga mstva, instalacija i stalih neknstrukcijskih elemenata.

8 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA Krisna pterećenja u zgradama zavise d namjene prstra i vrijednsti kje su date buhvataju: - ubičajenu uptrebu d ljudi - namještaj i pkretne predmete - vzila - čekivane rijetke dgađaje, ka št su kncentracije ljudi ili nameštaja, ili pmjeranje i gmilanje predmeta kji se mgu javiti u tku rerganizacije ili adaptacije. Krisna pterećenja, predstavljaju se ka jednak pdijeljena pterećenja, linijska pterećenja, kncentrisana pterećenja, ili ka kmbinacija vih pterećenja. Teška prema (na primjer, u javnim kuhinjama, radilškim sbama, prstrijama sa klima kmrama itd.), nije uključena u EN Opterećenja za tešku premu treba da budu dgvrena između investitra i relevantng rgana vlasti.

9 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA KATEGORIJE Karakteristične vrijednsti krisnih pterećenja svrstane su u kategrije: Stambene, društvene, trgvačke i adminitrativne pvršine - 4 kategrije (A stambene pvršine, B kancelarijske pvršine, C pvršine za kupljanje ljudi i D prdajne pvršine) Pvršine za skladištenje i industrijsku uptrebu - 2 kategrije (E1 pvršine za skladištenja i E2 pvršine za industrijsku uptrebu) Sabraćajne i parking pvršine u zgradama (isključuju se mstvi) - 2 kategrije (F pvršine za laka vzila < 30 kn brut težine i G pvršine za srednja vzila > 30 kn, <160 kn brut težine) Krvvi - 3 kategrije (H neprhdni krvvi, I prhdni krvvi i K krvvi psebne namjene za slijetanje helikptera)

10 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA Tabela 6.1: Kategrije uptrebe K a te g rija P s e b n a n a m je n a P rim je r A S ta m b e n e p v rš in e i S b e u s ta m b e n im z g ra d a m a i k u ć a m a ; d m a ć in s tv a s p a v a ć e s b e i d je lje n ja u b ln ic a m a ; s p a v a ć e s b e u h te lim a i p re n ć iš tim a ; k u h in je i t a le ti. B K a n c e la rijs k e p v rš in e C P v rš in e n a k jim a je C 1 : P v rš in e s a s t l v im a itd., n a p rim je r: m g u ć e k u p lja n je lju d i p v rš in e u š k la m a, k a fe im a, re s t ra n im a, (s a iz u z e tk m p v rš in a trp e z a rija m a, č ita n ic a m a, s a la m a z a d e fin is a n ih u p rije m e. k a te g rija m a A, B i D 1 ) C 2 : P v rš in e s a n e p k re tn im s je d iš tim a, n a p rim je r: p v rš in e u c rk v a m a, p z riš tim a ili b i s k p im a, k n fe re n c ijs k im s a la m a, u č i n ic a m a, s a la m a z a s k u p v e, č e k a n ic a m a, ž e lje z n ič k im č e k a n ic a m a. C 3 : P v rš in e b e z p re p re k a z a k re ta n je lju d i, n a p rim je r: p v rš in e u m u z e jim a, iz l ž b e n im p r s t rija m a itd., k a i p ris tu p n e p v rš in e u ja v n im i a d m in is tra tiv n im z g ra d a m a, h te lim a, b ln ic a m a, p re d v rjim a ž e lje z n ič k ih s ta n ic a. C 4 : P v rš in e s a m g u ć im fiz ič k im a k tiv n s tim a, n a p rim je r: p le s n e d v ra n e, g im n a s tič k e s a le, p z rn ic e. C S : P v rš in e s je tljiv e n a v e lik k u p lja n je lju d i, n a p rim je r: u z g ra d a m a z a ja v n e d g a đ a je k a š t s u k n c e rtn e d v ra n e, s p rts k e d v ra n e u k lju č u ju ć i trib in e, te ra s e i p ris tu p n e p v rš in e, k a i ž e lje z n ič k e p la tf rm e. D P r d a jn e p v rš in e D 1 : P v rš in e u m a l p r d a jn im ra d n ja m a u p š te D 2 : P v rš in e u r b n im k u ć a m a

11 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA Tabela 6.2: Krisna pterećenja na pdvima, balknima i stepeništima zgrada Kategrije pterećenih pvršina Kategrija A - pdvi - stepeništa - balkni Kategrija B Kategrija C - C1 - C2 - C3 - C4 - C5 Kategrija D - D1 - D2 q k [kn/m 2 ] 1,5 d 2,0(2,0) 2,0 d 4,0(3,0) 2,5 d 4,0(3,0) 2,0 d 3,0(2,5) 2,0 d 3,0 3,0 d 4,0 3,0 d 5,0 4,5 d 5,0 5,0 d 7,5 4,0 d 5,0 4,0 d 5,0 Q k [kn] 2,0 d 3,0 2,0 d 4,0 2,0 d 3,0 1,5 d 4,5(4,0) 3,0 d 4,0 2,5 d 7,0 (4,0) 4,0 d 7,0 3,5 d 7,0 3,5 d 4,5 3,5 d 7,0 (4,0) 3,5 d 7,0

12 Keficijent redukcije α A za krisna pterećenja međuspratnih knstrukcija A 5 A A m 7 A Primjer A (m 2 ) α A (EN za ψ = 0,7) , , , , ,56

13 Keficijent redukcije α n za krisna pterećenja više spratva za zidve i stubve n 2 ( n) 2 n 0 n 2 Primjer n α n (EN za ψ = 0,7) ,9 4 0,85 5 0,82 6 0,8 7 0,79 8 0,78 9 0, ,76

14 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA tabela 6.3: Kategrije skladištenja i industrijske uptrebe Kategrija Psebna namjena Primjer E1 Pvršine sjetljive na Pvršine za skladištenje, uključujući nagmilavanje skladištenje knjiga i drugih dkumenata skladišteng materijala, uključujući pristupne pvršine E2 Industrijska uptreba tabela 6.4: Krisna pterećenja pdva usled skladištenja Kategrije pterećenih pvršina q k [kn/m 2 ] Q k [kn] Kategrija E1 7,5 7,0

15 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA DEJSTVA PROUZROKOVANA VILJUŠKARIMA I TRANSPORTNIM VOZILIMA Viljuškari su klasifikvani u 6 klasa FL1 d FL6,u zavisnsti d spstvene težine, dimenzija i tereta kji dižu. Statičk vertikaln svinsk pterećenje Q k treba da bude pvećan prek dinamičkg keficijenta φ: Q k,dyn = φ Q k Q k,dyn φ Q k dinamička karakteristična vrijednst dejstva dinamički keficijent statička karakteristična vrijednst dejstva Dejstva d transprtnih vzila kja se slbdn kreću p pdu ili p šinama, se dređuju p šemi pterećenja d tčkva. Statičke vrijednsti vertikalnih pterećenja d tčkva treba da budu date ka stalni tereti i pterećenja d transprta. Treba da bude primjenjen njihv spektar da bi se definisali keficijenti za kmbinaciju i pterećenja d zamra.

16 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA Tabela 6.6: Osvinska pterećenja viljuškara Osvinsk Klasa viljuškara pterećenjeq k [kn] FL1 26 FL2 40 FL3 63 FL4 90 FL5 140 FL6 170 Slika 6.1: Dimenzije viljuškara

17 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA tabela 6.7: Sabraćajne i parking pvršine u zgradama Kategrije sabraćajnih pvršina F G Psebna namjena Sabraćajne i parking pvršine za laka vzila ( 30 kn brut težine vzila i 8 sjedišta, ne uključujući vzača) Sabraćajne i parking pvršine za srednja vzila (>30 kn, <160 kn brut težine vzila, na 2 svine) Primjeri garaže; parking pvršine, parking hale prilazne zne; dstavne zne; pristupne zne za vatrgasna vzila ( 160 kn brut težine vzila)

18 KATEGORIJE SAOBRAĆAJNIH POVRŠINA KATEGORIJA F q k [kn/m 2 ] Q k [kn] Brut težina vzila: 30 kn 1,5-2, KATEGORIJA G KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA Tabela 6.8 Krisna pterećenja d vzila u garažama i na sabraćajnim pvršinama 30 kn < brut težina vzila 160 kn 5, Slika 6.2: Dimenzije svinskg pterecenja

19 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA Kategrije pterećene pvršine H Tabela 6.9: Kategrizacija krvva Psebna namjena Krvvi kji nisu pristupačni, sim za ubičajen državanje i ppravke I K Krvvi pristupačni saglasn kategrijama A d G Krvvi pristupačni za psebne namjene, ka št su pvršine za slijetanje helikptera KROV Tabela 6.10 Krisna pterećenja na krvve kategrije H q k [kn/m 2 ] Q k [kn] KATEGORIJA H 0-1,0(0,4) (0.7) 0,9-1.5(1,0)

20 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA Tabela 6.11: Krisna pterećenja na krvvima kategrije K za helikptere Klasa helikptera Opterećenje pri plijetanju helikptera Q Opterećenje pri plijetanju Q k Dimenzija pterećene pvršine (m x m) HC1 Q 20 kn Q k = 20 kn 0,2 x 0,2 HC2 20 kn < Q k 60 kn Q k = 60 kn 0,3 x 0,3 Dinamički keficijent φ, kji se primjenjuje na pterećenje pri plijetanju Q k radi uzimanja u bzir udarnih dejstava uzima se φ = 1,40.

21 KORISNA OPTEREĆENJA U ZGRADAMA Karakteristične vrijednsti linijskg pterećenja q k kje djeluje na visini pregradng zida ili parapeta, ali ne na visini većj d 1,20 m, date su u tabeli Tabela 6.12 Hrizntalna pterećenja na pregradne zidve i parapete KATEGORIJE OPTEREĆENIH POVRŠINA KATEGORIJA A KATEGORIJE B i C1 KATEGORIJE C2 C4 i D KATEGORIJA C5 KATEGORIJA E KATEGORIJA F KATEGORIJA G 1) q k [kn/m] 0,2-1,0(0,5) 0,2-1,0(0,5) 0,8-1,0 3,0-5,0(5,0) 0,8-2,0 1) aneks B aneks B Data je minimalna vrijednst za kategriju E, i u zavisnsti d zapsjednutsti pvršine na mže da bude uvećana.

22 ANEKS A (infrmativan) (nrmativan) TABELE NOMINALNIH ZAPREMINSKIH TEŽINA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA, KAO I NOMINALNIH ZAPREMINSKIH TEŽINA I UGLOVA UNUTRAŠNJEG TRENJA USKLADIŠTENIH MATERIJALA Tabela A.1 Tabela A.2 Tabela A.3 Tabela A.4 Tabela A.5 Tabela A.6 Tabela A.7 Tabela A.8 Tabela A.9 Tabela A.10 Tabela A.11 Tabela A.12 Građevinski materijali betn i malter Građevinski materijali elementi za zidanje Građevinski materijali drv Građevinski materijali metali Građevinski materijali stali materijali Materijali za mstve Uskladišteni materijali za zidanje i izgradnju Uskladišteni prizvdi pljprivredni Uskladišteni prizvdi namirnice Uskladišteni prizvdi tečnsti Uskladišteni prizvdi čvrsta griva Uskladišteni prizvdi industrijski i stali

23 Annex B (infrmativan) (nrmativan) PREPREKE ZA VOZILA I PARAPETI ZA PARKIRALIŠTA Hrizntalna karakteristična sila F kja djeluje upravn na prepreku na dužini d 1.5 m definisana je ka: F = 0,5mv 2 / (δ c+ δ b ) m v δ c δ b brut masa vzila (u kg) brzina vzila (u m/s), upravna na prepreku defrmacije vzila (u mm) defrmacije prepreke (u mm) Vrijednsti sile su date u zavisnsti d brut mase vzila: 1) Za vzila čija brut masa ne prekračuje 2500 kg: m=1500kg v=4,5 m/s δ c =100 mm 2) Za vzila čija brut masa prekračuje 2500 kg: m=aktuelna masa vzila v=4,5 m/s δ c =100 mm Vrijednsti sile su date za prilazne rampe, ka i za djelve rampi predviđene za silazni sabraćaj, kje prekračuju 20 m dužine.

24 Hvala na pažnji!