SADRÝAJ. Broj 23 Godina XVI. Zagreb 15. rujna OPÆINA DUBRAVA OPÆINA GRADEC

Transcript

1 Broj 23 Godina XVI. Zagreb 15. rujna SADRÝAJ OPÆINA DUBRAVA 1. Zakljuèak o izboru predsjednika i èlanova Povjerenstva za ravnopravnost spolova Odluka o izmjeni Odluke o prekršajima protiv javnog reda i mira Odluka o razrješenju i imenovanju èlana Sto- Þera zaštite i spašavanja I. Izmjene i dopune Proraèuna Opæine Dubrava za godinu... 3 OPÆINA GRADEC 5. Zakljuèak o donošenju Procjene ugroþenosti Opæine Gradec od prirodnih i tehnièko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreæa Procjena ugroþenosti Opæine Gradec od prirodnih i tehnièko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreæa Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti na podruèju Opæine Gradec Odluka o II. Izmjenama i dopunama Proraèuna Opæine Gradec za godinu Odluka o izvršavanju Proraèuna Opæine Gradec za godinu I. Izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu na podruèju Opæine Gradec u godini I. Izmjene i dopune Programa odrþavanja komunalne infrastrukture na podruèju Opæine Gradec u godini I. Izmjene i dopune Programa gradnje objekata i ureðaja komunalne infrastrukture za godinu I. Izmjene i dopune Programa potreba u dijelu socijalne skrbi na podruèju Opæine Gradec u godini Proraèun Opæine Gradec za godinu Program javnih potreba u kulturi na podruèju Opæine Gradec u godini Program gradnje objekata i ureðaja komunalne infrastrukture za godinu Program odrþavanja komunalne infrastrukture na podruèju Opæine Gradec u godini Program javnih potreba u sportu na podruèju Opæine Gradec u godini Program potreba u dijelu socijalne skrbi na podruèju Opæine Gradec u godini Odluka o sufinanciranju troškova boravka djece u Djeèjem vrtiæu Odluka o financiranju kupnje posuda za komunalni otpad Odluka o razrješenju i izboru jednog potpredsjednika Opæinskog vijeæa Opæine Gradec Odluka o prestanku mandata vijeænika u Opæinskom vijeæu Opæine Gradec Odluka o poèetku obnašanja duþnosti vijeænika u Opæinskom vijeæu Opæine Gradec... 97

2 Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluþbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte. Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V. Glavna urednica: Dubravka Kravos, dipl. iur., tajnica Struène sluþbe Skupštine, tel.: 01/ , faks: 01/ Izvršni nakladnik i distributer: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Savski gaj, XIII. put 6 Poštarina plaæena u pošti Zagreb

3 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 3 OPĆINA DUBRAVA 1 Na temelju članka 18. Statuta Općine Dubrava, ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 20/09 i 6/10), i članka 3. Odluke o osnivanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 36/10), Općinsko vijeće Općine Dubrava, na 13. sjednici, odrţanoj 11. srpnja godine, donijelo je ZAKLJUČAK O IZBORU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA POVJERENSTVA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA I. U Povjerenstvo za ravnopravnost spolova izabrani su: 1. LIDIJA SENJANEC, dipl. oec., iz Dubrave, za predsjednicu, 2. FERKO JASNA, iz Zgališća, za člana, 3. KATALENAC BRANIMIR prof., iz Dubrave, za člana, 4. OREŠKI ÝELJKA iz Zetkana, za člana, 5. PARANOS JADRANKA, dipl. iur. iz Dubrave, za člana, 6. PEREGLIN BRANKA iz Dubrave, za člana, 7. Dr. med. ZUKANOVIĆ NEVENKA iz Vrbovca, za člana. II. Djelokrug i način rada Povjerenstva za ravnopravnost spolova određen je odredbama Odluke o osnivanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova općine Dubrava ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 36/10). III. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Glasniku Zagrebačke Ţupanije. KLASA: /11-01/6 URBROJ: 238/ Dubrava, 11. srpnja PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Damir Horvatić, v. r. 2 Na temelju članka 37. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ( Narodne novine, broj 5/90 pročišćeni tekst, 30/90 ispr., 47/90 i 24/94), članka 31. stavak 2. i članka 33 stavak 4., 5. i 6. Prekršajnog zakona ( Narodne novine, broj 107/07), članka 18. Statuta Općine Dubrava, ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 20/09), i članka 63. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Dubrava, ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 20/09), Općinsko vijeće Općine Dubrava na 13. sjednici, odrţanoj 11. srpnja godine, donijelo je ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA Članak 1. U članku 5. Odluke o prekršajima protiv javnog reda i mira ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 12/10), stavak 2. mijenja se i glasi: Odobrenje za korištenje Ţive glazbe izdaje Općinski načelnik Općine Dubrava. Članak 2. Članak 15. mijenja se i glasi: Reklamiranje putem pokretnih i statičkih zvučnika na javnim mjestima odobrava Općinski načelnik. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Glasniku Zagrebačke Ţupanije. KLASA: /11-01/1 URBROJ: 238/ Dubrava, 11. srpnja PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Damir Horvatić, v. r. 3 Na temelju članka 9. stavka 3. Zakona o zaštiti i spašavanju ( Narodne novine, broj 174/04, 79/07 i 38/09), članka 5. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja ( Narodne novine, broj 40/08 i 44/08), i članka 63. stavak 1. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Dubrava ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 20/09), Općinsko vijeće Općine Dubrava na 13. sjednici, odrţanoj 11. srpnja godine, donijelo je ODLUKU O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU ČLANA STOÝERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I. DRAÝEN DEJANOVIĆ predstavnik policijske postaje Vrbovec, razrješuje se duţnosti člana StoŢera zaštite i spašavanja za područje Općine Dubrava. II. ROBERT KRIÝANAC pomoćnik načelnice za kriminalističku policiju PP Vrbovec, imenuje se za člana StoŢera zaštite i spašavanja općine Dubrava. III. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Glasniku Zagrebačke Ţupanije. KLASA: /11-01/2 URBROJ: 238/ Dubrava, 11. srpnja PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Damir Horvatić, v. r. 4 Na temelju članka 7., članka 39. i članka 43. Zakona o proračunu ( Narodne novine, broj 87/08), te članka 18. Statuta Općine Dubrava ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 20/09 i 6/10), Općinsko vijeće Općine Dubrava na 14. sjednici, odrţanoj 12. kolovoza godine, donijelo je

4 Stranica 4 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 I. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE DUBRAVA ZA GODINU I. OPĆI DIO Članak 1. Članak 1. Proračuna Općine Dubrava za godinu ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 36/10) mijenja se i glasi: PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Prihodi poslovanja , ,44 35, ,56 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine , ,00 41, ,00 Rashodi poslovanja , ,35 3, ,00 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,33 81, ,00 RAZLIKA MANJAK , ,46 3, ,44 B. RAČUN ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJA Primici od financijske imovine i zaduţivanja , ,00 100,00 0,00 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova , ,02 100,00 0,00 NETO ZADUÝIVANJE/FINANCIRANJE , ,02 100,00 0,00 C. RASPOLOÝIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA) Vlastiti izvori , ,56 17, ,44 VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJA + RASPOLOÝIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 0,00 200,00 0,00 Članak 2. Opći dio Proračuna koji obuhvaća račun prihoda i primitaka, rashoda i izdataka prema ekonomskoj klasifika ciji, mijenja se i glasi: BROJ KONTA VRSTA PRIHODA/RASHODA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 6 Prihodi poslovanja , ,44 35, ,56 61 Prihodi od poreza , ,56 11, , Porez i prirez na dohodak ,00 0,00 0, , Porezi na imovinu , ,00 146, , Porezi na robu i usluge , ,44 5, ,56 63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna , ,00 82, , Pomoći iz proračuna , ,00 82, , Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna , ,00 100,00 0,00 64 Prihodi od imovine , ,00 58, , Prihodi od financijske imovine , ,00 45, , Prihodi od nefinancijske imovine , ,00 67, , Prihodi od kamata na dane zajmove ,00 0,00 0, ,00 65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada , ,00 6, , Upravne i administrativne pristojbe 8.000,00 0,00 0, , Prihodi po posebnim propisima , ,00 3, , Komunalni doprinosi i naknade , ,00 12, ,00

5 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 5 BROJ KONTA VRSTA PRIHODA/RASHODA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS 68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi ,00 0,00 0, , Kazne i upravne mjere ,00 0,00 0, ,00 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine , ,00 41, ,00 71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine , ,00 35, , Prihodi od prodaje materijalne imovine prirodnih bogatstava , ,00 35, ,00 72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine , ,00 47, , Prihodi od prodaje građevinskih objekata , ,00 50, , Prihodi od prodaje knjiga, umjetničkih djela i ostalih izloţbenih vrijednosti 2.000, ,00 65,00 700,00 3 Rashodi poslovanja , ,35 3, ,00 31 Rashodi za zaposlene ,00 0,00 0, , Plaće (Bruto) ,00 0,00 0, , Ostali rashodi za zaposlene ,00 0,00 0, , Doprinosi na plaće ,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi , ,35 0, , Naknade troškova zaposlenima , ,65 1, , Rashodi za materijal i energiju , ,00 0, , Rashodi za usluge ,00 500,00 0, , Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 5.000, ,00 60, , Ostali nespomenuti rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 34 Financijski rashodi , ,00 86, , Kamate za primljene kredite i zajmove , ,00 100,00 0, Ostali financijski rashodi , ,00 20, ,00 35 Subvencije ,00 0,00 0, , Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora ,00 0,00 0, ,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade , ,00 12, , Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna , ,00 12, ,00 38 Ostali rashodi , ,00 19, , Tekuće donacije , ,00 7, , Kapitalne donacije , ,00 97, , Kazne, penali i naknade štete ,00 0,00 0, , Izvanredni rashodi , ,00 50, , Kapitalne pomoći , ,00 165, ,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,33 81, ,00 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine , ,00 66, , Materijalna imovina prirodna bogatstva , ,00 66, ,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,33 82, , Građevinski objekti , ,33 89, , Postrojenja i oprema , ,00 4, , Nematerijalna proizvedena imovina , ,00 45, ,00 BROJ KONTA VRSTA PRIHODA/RASHODA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS B. RAČUN ZADUÝIVANJA/FINANCIRANJA 8 Primici od financijske imovine i zaduţivanja , ,00 100,00 0,00 84 Primici od zaduţivanja , ,00 100,00 0, Primljeni krediti i zajmovi od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora , ,00 100,00 0,00

6 Stranica 6 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 BROJ KONTA VRSTA PRIHODA/RASHODA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova , ,02 100,00 0,00 51 Izdaci za dane zajmove , ,02 100,00 0, Izdaci za dane zajmove trgovačkim društvima i obrtnicima izvan javnog sektora , ,02 100,00 0,00 54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova , ,00 100,00 0, Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora , ,00 100,00 0,00 C. RASPOLOÝIVA SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA I REZERVIRANJA) 9 Vlastiti izvori , ,56 17, ,44 92 Rezultati poslovanja , ,56 17, , Višak/manjak prihoda , ,56 17, ,44 II. POSEBNI DIO Članak 3. Posebni dio Proračuna Općine Dubrava u kojem su rashodi i izdaci raspoređeni kroz razdjele, glave i proračunske korisnike po osnovnim i potanjim namjenama mijenja se i glasi: POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS UKUPNO RASHODI / IZDACI , ,00 47, ,00 RAZDJEL 001 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA , ,00 0, ,00 Glavni program A01 OPĆINSKO VIJEĆE I NAČELNIK , ,00 0, ,00 Program A FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI , ,00 0, ,00 Aktivnost A A Materijalni rashodi općinskog vijeća i načelnika , ,00 1, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,00 1, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA , ,00 1, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 1, ,00 32 Materijalni rashodi , ,00 1, ,00 R Naknade troškova sluţbenog puta izvan radnog odnosa 4.000, ,00 100, ,00 R Naknade ostalih troškova osoba izvan radnog odnosa 1.000, ,00 100,00 0,00 R Naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela ,00 0,00 0, ,00 R Naknade članovima pred. i izvrš. tijela načelnik, predsj. vijeća i zamjenici ,00 0,00 0, ,00 R Naknade članovima povjerenstava 0, ,00 0, ,00 R Reprezentacija ,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi 3.000, ,00 53, ,00 R Ostale kapitalne donacije građ. i kuć. likovna djela 3.000, ,00 53, ,00 Aktivnost A A Aktivnosti odrţavanja izbora ,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Ostale slične naknade za rad izbori ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Djelatnost političkih stranaka ,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije političkim strankama ,00 0,00 0, ,00

7 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 7 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS Aktivnost A A Proračunska pričuva , ,00 50, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI , ,00 50, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA , ,00 50, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 50, ,00 38 Ostali rashodi , ,00 50, ,00 R Nepredviđeni rashodi do visine proračunske pričuve , ,00 50, ,00 Aktivnost A A Radna i savjetodavna tijela predstavničke i izvršne vlasti 4.000,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI 4.000,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA 4.000,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja 4.000,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi 4.000,00 0,00 0, ,00 R Savjet mladih 2.000,00 0,00 0, ,00 R Povjerenstvo za ravnopravnost spolova 2.000,00 0,00 0, ,00 Glavni program A02 MJESNA SAMOUPRAVA ,00 0,00 0, ,00 Program A FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI MJESNE SAMOUPRAVE ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Materijalni rashodi u Mjesnim odborima ,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Ostali materijal i dijelovi za tek. i inves. odrţ. mjesni odbori ,00 0,00 0, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. mjesni odbori ,00 0,00 0, ,00 RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL , ,00 48, ,00 Glavni program A03 REDOVNA DJELATNOST JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA , ,65 1, ,00 Program A FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI , ,65 1, ,00 Aktivnost A A Rashodi za zaposlene jedinstvenog upravnog odjela ,00 0,00 0, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 31 Rashodi za zaposlene ,00 0,00 0, ,00 R Plaće za zaposlene ,00 0,00 0, ,00 R Darovi u naravi 0,00 0,00 0,00 0,00 R Naknade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj 5.000,00 0,00 0, ,00 R Regres za godišnji odmor 0,00 0,00 0,00 0,00 R Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 0,00 0,00 0,00 0,00 R Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje ,00 0,00 0, ,00 R Doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 1.875,00 0,00 0, ,00 R Doprinosi za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 6.375,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Materijalni rashodi i rashodi za usluge , ,65 3, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,65 3, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA , ,65 3, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,65 3, ,00 32 Materijalni rashodi , ,65 2, ,00 R Dnevnice za sluţbeni put u zemlji 1.000,00 0,00 0, ,00 R Naknade za prijevoz na posao i s posla 6.000, ,65 16, ,35 R Seminari, savjetovanja i simpoziji ,00 0,00 0, ,00 R Naknada za korištenje privatnog automobila u sluţbene svrhe ,00 0,00 0, ,00

8 Stranica 8 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS R Uredski materijal ,65 400,00 2, ,65 R Literatura (publikacije, časopisi, glasila, knjige i ostalo) 3.000, ,00 66, ,00 R Materijal i sredstva za čišćenje i odrţavanje 4.000, ,00 25, ,00 R Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 0, ,00 0, ,00 R Električna energija ,00 0,00 0, ,00 R Plin 6.000,00 0,00 0, ,00 R Motorni benzin i dizel-gorivo 5.000,00 0,00 0, ,00 R Sitni inventar 6.000,00 0,00 0, ,00 R SluŢbena, radna i zaštitna odjeća i obuća 2.000,00 0,00 0, ,00 R Usluge telefona, telefaksa ,00 0,00 0, ,00 R Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) ,00 0,00 0, ,00 R Usluge teku. i inv. odrţ. građ. obj. zgrada Općine ,00 0,00 0, ,00 R Usluge tek. i inv. odrţ. građ. objekata zgrada Dolarevo ,00 0,00 0, ,00 R Usluge tekućeg i investicijskog odrţavanja postrojenja i opreme 5.000,00 0,00 0, ,00 R Ostale usluge tekućeg i investicijskog odrţavanja 5.000,00 0,00 0, ,00 R Tisak, natječaji i oglasi , ,00 100, ,00 R Ostale usluge promidţbe i informiranja , ,00 6, ,00 R Opskrba vodom 4.500,00 0,00 0, ,00 R Iznošenje i odvoz smeća ,00 0,00 0, ,00 R Deratizacija i dezinsekcija , ,00 33, ,00 R Ostale komunalne usluge grobna naknada 1.500,00 0,00 0, ,00 R Ugovori o djelu ,00 0,00 0, ,00 R Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 5.000, ,00 100, ,00 R Geodetsko-katastarske usluge , ,00 25, ,00 R Ostale intelektualne usluge računov. usluge , ,00 16, ,00 R Ostale intelektualne usluge izrada elaborata , ,00 80, ,00 R Usluge odrţavanja softwarea ,00 0,00 0, ,00 R Ostale računalne usluge odrţavanje web stranice 7.000, ,00 28, ,00 R Uređenje prostora za BoŢić i Novu Godinu ,00 0,00 0, ,00 R Premije osiguranja ostale imovine 2.000,00 0,00 0, ,00 R JavnobiljeŢničke pristojbe 1.000,00 0,00 0, ,00 R Ostale pristojbe i naknade 2.000,00 0,00 0, ,00 R Rashodi protokola (vijenci, cvijeće, svijeće i sl.) 3.000, ,00 66, ,00 34 Financijski rashodi , ,00 20, ,00 R Usluge banaka ,00 0,00 0, ,00 R Ostali nespomenuti financijski rashodi Min. fin. 5% od prihod , ,00 40, ,00 Kapitalni projekt A K Opremanje prostora , ,00 8, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI , ,00 8, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0111 IZVRŠNA I ZAKONODAVNA TIJELA , ,00 8, ,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 8, ,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,00 8, ,00 R Računala i računalna oprema 4.500,00 0,00 0, ,00 R Uredski namještaj ,00 0,00 0, ,00 R Ostala oprema za odrţavanje i zaštitu 0, ,00 0, ,00 R Oprema , ,00 50, ,00 R Ulaganja u računalne programe 0, ,00 0, ,00 Glavni program A04 GRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE , ,33 57, ,00 Program A VODOVOD , ,00 100,00 0,00

9 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 9 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS Kapitalni projekt A K Sufinanciranje izgradnje magistralnog vodovoda Vrbovec Dubrava , ,00 100,00 0,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,00 100,00 0,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0630 OPSKRBA VODOM , ,00 100,00 0,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 100,00 0,00 38 Ostali rashodi , ,00 100,00 0,00 R Kapitalne pomoći trg. druš. u javn. sek. suf. izgrad. vodovoda , ,00 100,00 0,00 Program A KANALIZACIJA , ,67 12, ,00 Kapitalni projekt A K Izgradnja kanalizacije , ,67 12, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,67 12, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0443 GRAĐEVINARSTVO , ,67 12, ,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,67 12, ,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,67 12, ,00 R Izgradnja kanalizacije , ,67 16, ,00 R Ostala nemat. pro. imo. projektiranje kanalizacije ,00 0,00 0, ,00 Program A CESTE , ,00 59, ,00 Kapitalni projekt A K Izgradnja novih nerazvrstanih cesta u poljoprivrednim zonama , ,00 96, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 0, ,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0, ,00 0, ,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0, ,00 0, ,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0, ,00 0, ,00 R Ceste u poljoprivrednim zonama 0, ,00 0, ,00 Izvor NAMJENSKI PRIMICI OD ZADUÝIVANJA , ,00 100,00 0,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET , ,00 100,00 0,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 100,00 0,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,00 100,00 0,00 R Ceste u poljoprivrednim zonama , ,00 100,00 0,00 Kapitalni projekt A K Izgradnja kruţnog toka u Centru , ,00 614, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 0, ,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0, ,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja 0, ,00 0, ,00 38 Ostali rashodi 0, ,00 0, ,00 R Sufinanciranje izgradnje kruţnog toka 0, ,00 0, ,00 Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE , ,00 100,00 0,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET , ,00 100,00 0,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 100,00 0,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,00 100,00 0,00 R Ostali slični prometni objekti kruţni tok , ,00 100,00 0,00 Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 0, ,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0, ,00 0, ,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 0, ,00 0, ,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 0, ,00 0, ,00 R Projektiranje kruţnog toka 0, ,00 0, ,00 Program A JAVNA RASVJETA ,00 0,00 0, ,00 Kapitalni projekt A K Izgradnja javne rasvjete ,00 0,00 0, ,00 Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0640 ULIČNA RASVJETA ,00 0,00 0, ,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine ,00 0,00 0, ,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine ,00 0,00 0, ,00 R Javna rasvjeta ,00 0,00 0, ,00

10 Stranica 10 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS Glavni program A05 ODRÝAVANJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE , ,00 1, ,00 Program A ODRÝAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE , ,00 1, ,00 Aktivnost A A OdrŢavanje javne rasvjete , ,00 6, ,00 Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE , ,00 6, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0640 ULIČNA RASVJETA , ,00 6, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 6, ,00 32 Materijalni rashodi , ,00 6, ,00 R Električna energija javna rasvjeta ,00 0,00 0, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. javna rasvjeta , ,00 40, ,00 Aktivnost A A Zimska sluţba , ,00 33, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,00 33, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0660 RASHODI VEZANI ZA STANOVANJE I KOM. POGODNOSTI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI , ,00 33, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 33, ,00 32 Materijalni rashodi , ,00 33, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. zimska sluţba , ,00 33, ,00 Aktivnost A A OdrŢavanje vodocrpilišta Dlakovec 3.000, ,00 166, ,00 Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE 3.000, ,00 166, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0630 OPSKRBA VODOM 3.000, ,00 166, ,00 3 Rashodi poslovanja 3.000, ,00 166, ,00 32 Materijalni rashodi 3.000, ,00 166, ,00 R Usluge tekućeg i investic. gra. obje. vodocrpilište Dlakovec 3.000, ,00 166, ,00 Aktivnost A A Nerazvrstane ceste , ,00 1, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI 0, ,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0, ,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja 0, ,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi 0, ,00 0, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. ceste 0, ,00 0, ,00 Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 0, ,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 0, ,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja 0, ,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi 0, ,00 0, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. ceste 0, ,00 0, ,00 Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE , ,00 57, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET , ,00 57, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 57, ,00 32 Materijalni rashodi , ,00 57, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. ceste , ,00 57, ,00 Izvor POMOĆI ÝUPANIJSKI PRORAČUN , ,00 25, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET , ,00 25, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 25, ,00 32 Materijalni rashodi , ,00 25, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. ceste , ,00 25, ,00 Aktivnost A A OdrŢavanje parkova ,00 0,00 0, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0660 RASHODI VEZANI ZA STANOVANJE I KOM. POGODNOSTI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. parkovi ,00 0,00 0, ,00

11 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 11 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS Aktivnost A A OdrŢavanje kanalizacije ,00 0,00 0, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0510 GOSPODARENJE OTPADOM ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. kanalizacija ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A OdrŢavanje općinske trţnice Dudnjak ,00 0,00 0, ,00 Izvor PRIHODI ZA POSEBNE NAMJENE ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0660 RASHODI VEZANI ZA STANOVANJE I KOM. POGODNOSTI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. Dudnjak ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Prometna signalizacija 3.000,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI 3.000,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0451 CESTOVNI PROMET 3.000,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja 3.000,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi 3.000,00 0,00 0, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. prometni znakovi i ost. sign ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A OdrŢavanje javnih površina 3.500,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI 3.500,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0660 RASHODI VEZANI ZA STANOVANJE I KOM. POGODNOSTI KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI 3.500,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja 3.500,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi 3.500,00 0,00 0, ,00 R Ostale usluge tek. i inv. odrţ. javne površine 3.500,00 0,00 0, ,00 Glavni program A06 PROSTORNO UREĐENJE , ,00 46, ,00 Program A PROSTORNI PLAN , ,00 37, ,00 Kapitalni projekt A K Izmjene i dopune prostornog plana , ,00 37, ,00 Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE , ,00 60, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0443 GRAĐEVINARSTVO , ,00 60, ,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 60, ,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,00 60, ,00 R Dokumenti prostornog uređenja prostorni plan , ,00 60, ,00 Izvor POMOĆI ÝUPANIJSKI PRORAČUN ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0443 GRAĐEVINARSTVO ,00 0,00 0, ,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine ,00 0,00 0, ,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine ,00 0,00 0, ,00 R Dokumenti prostornog uređenja prostorni plan ,00 0,00 0, ,00 Program A FORMIRANJE PODUZETNIČKE ZONE , ,00 100,00 0,00 Kapitalni projekt A K Projektiranje u Poduzetničkoj zoni , ,00 100,00 0,00 Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE , ,00 100,00 0,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0620 RAZVOJ ZAJEDNICE , ,00 100,00 0,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 100,00 0,00 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , ,00 100,00 0,00 R Ostala nemat. proiz. imov. projekti Poduzetničke zone , ,00 100,00 0,00 Program A FORMIRANJE NOVIH KAPITALNIH INVESTICIJA , ,00 66, ,00 Kapitalni projekt A K Otkup zemljišta za javne namjene , ,00 66, ,00 Izvor PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE , ,00 66, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0610 RAZVOJ STANOVANJA , ,00 66, ,00 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine , ,00 66, ,00

12 Stranica 12 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine , ,00 66, ,00 R Poljoprivredno zemljište , ,00 66, ,00 Glavni program A07 KREDITIRANJE PODUZETNIŠTVA , ,02 100,00 0,00 Program A DUGOROČNO KREDITIRANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA , ,02 100,00 0,00 Aktivnost A A Izdaci za kreditiranje obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva , ,02 100,00 0,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,02 100,00 0,00 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova , ,02 100,00 0,00 51 Izdaci za dane zajmove , ,02 100,00 0,00 R Dani zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora dugoročni , ,02 100,00 0,00 Glavni program A08 GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDA ,00 0,00 0, ,00 Program A RAZVOJ GOSPODARSTVA I POLJOPRIVREDE ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Subvencije poljoprivrednicima za umjetno osjemenjivanje krava ,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0421 POLJOPRIVREDA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 35 Subvencije ,00 0,00 0, ,00 R Subvencije poljoprivrednicima općina ,00 0,00 0, ,00 Izvor POMOĆI ÝUPANIJSKI PRORAČUN ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0421 POLJOPRIVREDA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 35 Subvencije ,00 0,00 0, ,00 R Subvencije poljoprivrednicima Ţupanija ,00 0,00 0, ,00 Glavni program A09 ZAŠTITA OKOLIŠA , ,00 38, ,00 Program A UNAPREĐENJE I ZAŠTITA OKOLIŠA , ,00 38, ,00 Aktivnost A A Renta Gradu Vrbovcu za odlaganje smeća na Beljavinama ,00 0,00 0, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0560 POSLOVI I USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Renta za zbrinjavanje otpada na Beljavinama ,00 0,00 0, ,00 Kapitalni projekt A K Nabavka kanti za odlaganje smeća , ,00 67, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,00 45, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0560 POSLOVI I USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI , ,00 45, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 45, ,00 38 Ostali rashodi , ,00 45, ,00 R Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru , ,00 45, ,00 Izvor POMOĆI DRÝAVNI PRORAČUN , ,00 100,00 0,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0560 POSLOVI I USLUGE ZAŠTITE OKOLIŠA KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI , ,00 100,00 0,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 100,00 0,00 38 Ostali rashodi , ,00 100,00 0,00 R Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru , ,00 100,00 0,00 Tekući projekt A T Sanacija divljih deponija u Općini ,00 0,00 0, ,00 Izvor POMOĆI ÝUPANIJSKI PRORAČUN ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0510 GOSPODARENJE OTPADOM ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00

13 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 13 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS 32 Materijalni rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Usluge čišćenja sanacija divljih deponija ,00 0,00 0, ,00 Glavni program A10 ZAŠTITA OD POÝARA I SPAŠAVANJE , ,00 9, ,00 Program A ZAŠTITA OD POÝARA I SPAŠAVANJE , ,00 9, ,00 Aktivnost A A Vatrogasna zajednica i Civilna zaštita , ,00 9, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,00 9, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0320 USLUGE PROTUPOÝARNE ZAŠTITE , ,00 9, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 9, ,00 38 Ostali rashodi , ,00 9, ,00 R Ostale tekuće donacije Vatrogasna zajednica , ,00 10, ,00 R Ostale tekuće donacije Civilna zaštita 1.000,00 0,00 0, ,00 Glavni program A11 OBITELJ I DJECA, UMIROVLJENICI, SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVO ,00 0,00 0, ,00 Program A OBITELJ, DJECA, STARIJE OSOBE ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Briga o starijim osobama i umirovljenicima ,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1020 STAROST ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije umirovljenicima ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Provođenje natalitetnih mjera ,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1040 OBITELJ I DJECA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade ,00 0,00 0, ,00 R Rodiljne naknade ,00 0,00 0, ,00 Program A PROGRAM SOCIJALNE SKRBI ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Briga o socijalno ugroţenim skupinama ,00 0,00 0, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1070 SOCIJALNA POMOĆ STANOVNIŠTVU KOJE NIJE OBUHVAĆENO REDOVNIM SOCIJALNIM PROGRAMIMA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade ,00 0,00 0, ,00 R Pomoć obiteljima i kućanstvima ,00 0,00 0, ,00 Izvor POMOĆI ÝUPANIJSKI PRORAČUN ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1070 SOCIJALNA POMOĆ STANOVNIŠTVU KOJE NIJE OBUHVAĆENO REDOVNIM SOCIJALNIM PROGRAMIMA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade ,00 0,00 0, ,00 R Stanovanje pomoć za ogrjev ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Programi za branitelje Domovinskog rata ,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1070 SOCIJALNA POMOĆ STANOVNIŠTVU KOJE NIJE OBUHVAĆENO REDOVNIM SOCIJALNIM PROGRAMIMA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Ostale kapitalne donacije građanima priključci na infrastrukturu za branitelje Domovinskog rata ,00 0,00 0, ,00

14 Stranica 14 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS Glavni program A12 KULTURA ,00 0,00 0, ,00 Program A KULTURNO I TURISTIČKO PROMICANJE OPĆINE ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Aktivnosti KUD-a Frankopan ,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUÝBE KULTURE ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije KUD Frankopan ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Aktivnosti Dana Općine ,00 0,00 0, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUÝBE KULTURE ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Dan općine ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Kulturna događanja u Štaglju 1.000,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI 1.000,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0820 SLUÝBE KULTURE 1.000,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja 1.000,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi 1.000,00 0,00 0, ,00 R Ostale tekuće donacije kulturna događ. u Štaglju 1.000,00 0,00 0, ,00 Glavni program A13 OBRAZOVANJE , ,00 31, ,00 Program A PROGRAMI POTPORA U OBRAZOVANJU , ,00 31, ,00 Aktivnost A A Sufinanciranje prijevoza učenika i studenata , ,00 43, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 5.000, ,00 500, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1040 OBITELJ I DJECA 5.000, ,00 500, ,00 3 Rashodi poslovanja 5.000, ,00 500, ,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 5.000, ,00 500, ,00 R Sufinanciranje cijene prijevoza 5.000, ,00 500, ,00 Izvor POMOĆI ÝUPANIJSKI PRORAČUN , ,00 5, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 1040 OBITELJ I DJECA , ,00 5, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 5, ,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade , ,00 5, ,00 R Sufinanciranje cijene prijevoza , ,00 5, ,00 Aktivnost A A Blagdanski darovi djeci ,00 0,00 0, ,00 Izvor VLASTITI PRIHODI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0980 USLUGE OBRAZOVANJA KOJE NISU DRUGDJE SVRSTANE ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Ostale tekuće donacije u naravi darovi djeci ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Sufinanciranje škole plivanja 9.500,00 0,00 0, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI 9.500,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0912 OSNOVNO OBRAZOVANJE 9.500,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja 9.500,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi 9.500,00 0,00 0, ,00 R Ostale tekuće donacije Škola plivanja 9.500,00 0,00 0, ,00 Glavni program A15 ŠPORT ,00 0,00 0, ,00 Program A RAZVOJ ŠPORTA ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Športska zajednica Općine Dubrava ,00 0,00 0, ,00

15 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 15 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0810 SLUÝBE REKREACIJE I SPORTA ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 38 Ostali rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije sportskim društvima ,00 0,00 0, ,00 Glavni program A16 HUMANITARNI I OSTALI PROGRAMI , ,00 75, ,00 Program A HUMANITARNI I OSTALI PROGRAMI , ,00 75, ,00 Aktivnost A A Humanitarne aktivnosti i aktivnosti ostalih udruga i građana , ,00 75, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,00 75, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0860 RASHODI ZA REKREACIJU, KULTURU I RELIGIJU KOJI NISU DRUGDJE SVRSTANI , ,00 75, ,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 75, ,00 38 Ostali rashodi , ,00 75, ,00 R Tekuće donacije Ýupa Svete Margarete ,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije Udruga udomitelja djece s posebnim potrebama 1.000,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije HČZ, HDDR, HVIDRA 5.000,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije Udruga motorista Kockari 1.000,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije Udruga Autizam 1.000,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije Lovačka udruga 1.000,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije Udruga za preventivno otkrivanje malignih oboljenja 1.000,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije Češka beseda 1.000,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije Udruga Ţena oboljelih od raka dojke 1.000, ,00 100, ,00 R Tekuće donacije Aero klub Dubrava 1.000,00 0,00 0, ,00 R Tekuće donacije Ribolovno društvo Vukšinac 0, ,00 0, ,00 R Tekuće donacije Crveni kriţ Vrbovec 5.000, ,00 300, ,00 Glavni program A19 OTPLATA ZAJMA , ,00 100,00 0,00 Program A OTPLATA NAMJENSKOG ZAJMA , ,00 100,00 0,00 Aktivnost A A Otplata namjenskog zajma za ceste u poljoprivrednoj zoni , ,00 100,00 0,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI , ,00 100,00 0,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0170 TRANSAKCIJE VEZANE ZA JAVNI DUG , ,00 100,00 0,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 100,00 0,00 34 Financijski rashodi , ,00 100,00 0,00 R Kamate za primljene kredite od tuzemnih kreditnih institucija , ,00 100,00 0,00 Izvor POMOĆI DRÝAVNI PRORAČUN , ,00 100,00 0,00 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova , ,00 100,00 0,00 54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova , ,00 100,00 0,00 R Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora dugor , ,00 100,00 0,00 GLAVA 01 PREDŠKOLSKI ODGOJ , ,00 41, ,00 PRORAČUNSKI KORISNIK DJEČJI VRTIĆ DUBRAVA , ,00 41, ,00 Glavni program A14 PREDŠKOLSKI ODGOJ , ,00 41, ,00 Program A FINANCIRANJE REDOVNE DJELATNOSTI , ,00 41, ,00 Aktivnost A A Financiranje redovne djelatnosti Dječjeg vrtića Dubrava ,00 0,00 0, ,00 Izvor OPĆI PRIHODI I PRIMICI ,00 0,00 0, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0911 PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE ,00 0,00 0, ,00 3 Rashodi poslovanja ,00 0,00 0, ,00 31 Rashodi za zaposlene ,00 0,00 0, ,00 R Plaće za zaposlene ,00 0,00 0, ,00

16 Stranica 16 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 POZI- CIJA BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO PROMJENA IZNOS (%) NOVI IZNOS R Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 6.000,00 0,00 0, ,00 R Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje ,00 0,00 0, ,00 R Doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 2.175,00 0,00 0, ,00 R Doprinosi za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 7.395,00 0,00 0, ,00 32 Materijalni rashodi ,00 0,00 0, ,00 R Naknade za prijevoz na posao i s posla ,00 0,00 0, ,00 R Ostale usluge tekućeg i investicijskog odrţavanja 5.000,00 0,00 0, ,00 R Ostale intelektualne usluge ,00 0,00 0, ,00 Aktivnost A A Financiranje Male škole 9.000, ,00 36, ,00 Izvor POMOĆI DRÝAVNI PRORAČUN 9.000, ,00 36, ,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0911 PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE 9.000, ,00 36, ,00 3 Rashodi poslovanja 9.000, ,00 36, ,00 38 Ostali rashodi 9.000, ,00 36, ,00 R Ostale tekuće donacije Mala škola 9.000, ,00 36, ,00 Kapitalni projekt A K Adaptacija objekta Dječjeg vrtića u Dubravi , ,00 100,00 0,00 Izvor POMOĆI DRÝAVNI PRORAČUN , ,00 100,00 0,00 FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA 0911 PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE , ,00 100,00 0,00 3 Rashodi poslovanja , ,00 100,00 0,00 38 Ostali rashodi , ,00 100,00 0,00 R Kapitalne donacije za grad. i ob. građ. objek. proširenje kapaciteta , ,00 100,00 0,00 III. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 4. Ove I. izmjene i dopune Proračuna Općine Dubrava za godinu objavit će se u Glasniku Zagrebačke Ţupanije, a stupaju na snagu osmog dana od dana objave. KLASA: /11-01/2 URBROJ: 238/ Dubrava,12. kolovoza PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Damir Horvatić, v. r.

17 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 17 OPĆINA GRADEC 5 Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( Narodne novine, broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), članka 28. Zakona o zaštiti i spašavanju ( Narodne novine, broj 174/04, 79/07 i 38/09), te članka 18. Statuta Općine Gradec ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 23/09), a uz pribavljenu Suglasnost DrŢavne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Zagreb, KLASA: /10-04/19, URBROJ: , od 23. rujna godine, Općinsko vijeće Općine Gradec na 13. sjednici, odrţanoj 8. lipnja godine, donijelo je ZAKLJUČAK O DONOŠENJU PROCJENE UGROÝENOSTI OPĆINE GRADEC OD PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA I. Donosi se Procjena ugroţenosti Općine Gradec od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća koju je izradila ovlaštena tvrtka PROTECTION d.o.o. iz UMAGA. II. Ovaj Zaključak i Procjena ugroţenosti Općine Gradec od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća objavit će se u Glasniku Zagrebačke Ţupanije. KLASA: /10-01/3 URBROJ: 238/ Gradec, 8. lipnja PROCJENA PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Darko Fugaj, v. r. UGROÝENOSTI OPĆINE GRADEC OD PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA Studeni godine UVOD Procjena ugroţenosti od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća Općine Gradec polazni je dokument za izradu Plana zaštite i spašavanja Općine Gradec. Procjenom se razrađuju moguća ugro- Ţavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća, potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju. Procjenom se nastoje utvrditi ugroze kako bi se što bolje pripremilo i na najmanju moguću mjeru svelo posljedice katastrofe ili velike nesreće na području Općine Gradec, te također kako bi se posljedice istih na najbrţi i najbolji način sanirale. U prvom dijelu procjene analiziraju se moguće opasnosti i prijetnje koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće. U drugom dijelu se indentificiraju i lociraju objekti kritične infrastrukture te procjenjuju moguće štetne posljedice svake katastrofe i velike nesreće na obavljanje njihove djelatnosti i posljedica prekida obavljanja djelatnosti po korisnike. U trećem dijelu se utvrđuju postojeći kapaciteti i snage zaštite i spašavanja i sveukupno raspoloţivih materijalnih resursa koji se mogu angaţirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće te potrebne snage za zaštitu i spašavanje ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje. Procjena je izrađena na temelju članka 28. Zakona o zaštiti i spašavanju ( Narodne novine, broj 174/04, 79/07 i 38/09) i članka 2. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroţenosti i planova zaštite i spašavanja ( Narodne novine, broj 38/08). Pri izradi ove procjene korišteni su dostupni podaci iz dokumenata: 1. Prostorni plan uređenja Općine Gradec, 2. Prostorni plan uređenja Zagrebačke Ţupanije, 3. Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroţenosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Zagrebačke Ţupanije, DrŢavni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske, Zagreb, rujan 2006., 4. Procjena ugroţenosti od poţara i tehnološke eks plozije Općine Gradec, Protection d.o.o Umag, InŢenjering-konzalting Poreč, Poreč, 5. Plan zaštite od poţara i tehnološke eksplozije Općine Gradec, Protection d.o.o Umag, InŢenje ring- -konzalting Poreč, Poreč, 6. Procjena ugroţenosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća, Vlada RH, 7. Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke Ţupanije ( Glasnik Zagrebačke Ţupanije, broj 5/05 i 21/07), 8. Potresi, Seizmološki zavod Hrvatske. SADRÝAJ: 1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće Poplave Potresi Ostali prirodni uzroci

18 Stranica 18 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/ Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu cestovnom, pomorskom ili zračnom Katastrofe i velike nesreće od proloma hidroakumulacijskih brana Katastrofe i velike nesreće od epidemioloških i sanitarnih opasnosti 1.3. Ratna djelovanja i terorizam 1.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju potencijalnu opasnost koja moţe izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš 2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU 2.1. Posljedice izazvane poplavom Proizvodnja i distribucija električne energije Opskrba vodom Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Javno zdravstvo Energetika (prirodni plin, nafta) Telekomunikacije Promet Financijske usluge Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti 2.2. Posljedice izazvane potresom Proizvodnja i distribucija električne energije Opskrba vodom Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Javno zdravstvo Energetika (prirodni plin, nafta) Telekomunikacije Promet Financijske usluge Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti 2.3. Posljedice izazvane ostalim prirodnim uzrocima (suša i toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar, klizište, tuča, snjeţna oborina i poledica) Proizvodnja i distribucija električne energije Opskrba vodom Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Javno zdravstvo Energetika (prirodni plin, nafta) Telekomunikacije Promet Financijske usluge Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti 2.4. Posljedice usljed tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima Proizvodnja i distribucija električne energije Opskrba vodom Prehrana (proizvodnja, skaldištenje i distribucija) Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Javno zdravstvo Energetika (prirodni plin, nafta) Telekomunikacije Promet Financijske usluge Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti 2.5. Posljedice uslijed tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, Ţeljezničkom, pomorskom ili zračnom) Proizvodnja i distribucija električne energije Opskrba vodom Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Javno zdravstvo Energetika (prirodni plin, nafta) Telekomunikacije Promet Financijske usluge Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti 2.6. Posljedice izazvane prolomom hidroakumulacijskih brana 2.7. Posljedice izazvane epidemiološkim i sanitarnim opasnostima Proizvodnja i distribucija električne energije Opskrba vodom Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Javno zdravstvo Energetika (prirodni plin, nafta) Telekomunikacije Promet

19 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica Financijske usluge Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti 3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.1. Postojeći kapaciteti i snage redovnih sluţbi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite, fizičkih osoba i sveukupno raspoloţivih materijalnih resursa koji se mogu angaţirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće, na području Općine StoŢer zaštite i spašavanja Općine Gradec SluŢbe i postrojbe središnjih tijela drţavne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti Vatrogasne postrojbe 3.2. Snage redovnih sluţbi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti Komunalna i slična poduzeća i obrti Pogrebna poduzeća Poduzeća i ustanove za zaštitu bilja i biljnih proizvoda i poljoljekarne 3.3. Udruge 3.4. Civilna zaštita 3.5. Materijalni resursi na području Općine koji se mogu angaţirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća Građevinska mehanizacija Prijevozni kapaciteti Smještajni kapaciteti Kapaciteti za prehranu 3.6. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje Poplava i prolomi hidroakumulacijskih brana Potres Opasnosti od ostalih prirodnih uzroka (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, tuča, snjeţne oborine i poledica) Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija 4. ZAKLJUČNE OCJENE 4.1. Poplava i prolomi hidroakumulacijskih brana 4.2. Potres 4.3. Opasnosti od ostalih prirodnih uzroka 4.4. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu 4.5. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija 4.6. Kritična infrastruktura 4.7. Postojeće odnosno potrebne snage zaštite i spašavanja 5. ZEMLJOVIDI 6. POLOÝAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA 6.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja Ukupna površina područja Rijeke i jezera Ostale geografsko-klimatske karakteristike i tehnološke karakteristike postrojenja Tehnološke karakteristike postrojenja 6.2. Stanovništvo Broj stanovnika /zaposlenih/nezaposlenih/ umirovljenika/ Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje Gustoća naseljenosti po jedinici površine 6.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš Kulturna dobra Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine Vodoopskrbni objekti Zone poljoprivredne proizvodnje Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata Pravne osobe u gospodarstvu s povećanom opasnosti od nastajanja i širenja poţara Stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti u kojima boravi i moţe biti ugroţen velik broj ljudi Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselje Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane) Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni) 6.4. Prometno-tehnološka infrastruktura Prometnice cestovne, Ţeljezničke, te plovni putovi na unutarnjim vodama Zračne luke, luke unutarnjih voda (riječne), te prometna čvorišta Mostovi, vijadukti i tuneli Energetski sustavi Telekomunikacijski sustavi Hidrotehnički sustavi Plinovodi, naftovodi i sl. 7. ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

20 Stranica 20 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI, TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ 1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće Poplave 1 1. Hidrološki pokazatelji vodotoci, jezera i akumulacije koji mogu biti uzrok poplava Glavni uzročnik poplava moţe biti rijeka Glogovnica u dijelu s neuređenim vodnim reţimom. Jedina akumulacija za obranu od poplava na području Općine Gradec je akumulacija Fuka na vodotoku Koritna. Brdskih potoka nema. Prema iskustvu najkritičniji mjeseci u godini su oţujak travanj dok se topi snijeg i rujan listopad kada su česte i obilnije kiše. 2. Opasnosti od poplava rijeka ili bujičnih voda Unutar Općine Gradec poplavno područje se nalazi između rijeke Glogovnice i Ţeljezničke pruge, juţno od šume Tučenski lug. Na području Općine statistički gledano nije bilo poplava većih razmjera osim bujičnih voda koje manjim dijelom mogu ugroziti stambene i gospodarske objekte. Tablica 1-1* * Izvor podataka: DrŢavni plan zaštite od poplava (NN 8/97) 3. Pregled ugroţenih naselja s brojem i strukturom stanovništva Na području Općine nema ugroţenih naselja od poplava. Bujične vode mogu kratkotrajno ugroziti naselja, pojedinačne stambene, infrastrukturne i gospodarske objekte. U tom smislu najugroţenija su nizinska naselja Mali i Veliki Brezovec koji su kod zadnjih bujica bili poplavljeni vodom visine cca 50 cm. Tablica 1-2 ugroţenost od bujičnih voda mjesta pojave bujičnih voda ugroţena naselja i dijelovi naselja ugroţena infrastruktura ugroţeno stanovništvo, Ţivotinje i materijalna dobra potoci Črnec i StrŢen rijeka Glogovnica i potok Lubenica Mali i Veliki Brezovec, Gradečki Pavlovec industrijska zona pojedini objekti u Gradecu, Cugovcu, Lubeni i Repincu mostovi na potoku Črnec kod Malog Brezovca i preko potoka StrŢen, lokalna prometnica Gostović Gradec most kod Gradeca na prometnici D28 stanovnici i stambene jedinice u naseljima M. i V. Brezovac (cca 60 stanovnika i 27 objekata) u industrijskoj zoni G. Pavlovec (ÝCZ-asfaltna baza i Oprema Vrbovec pogon metalske prerade, Stipex skladište suhomesnatih proizvoda), Ţeljeznička stanica Gradec, škola, trgovina i veterinarska ambulanta u Cugovcu, Ţeljeznička pruga u Repincu, 4 5 kuća u Lubeni 1 Prostorni plan uređenja Općine Gradec

21 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica Hidrometeorološki uvjeti vodostaj, led, prosječna godišnja količina padavina Pregled vodostaja za proglašenje i prestanak mjera odbrane od poplava dan je u tablici 1-1. Srednja godišnja količina oborina na području Općine Gradec za razdoblje iznosi mm. 5. Zaštitna infrastruktura nasipi i drugi zaštitni vodoprivredni objekti 2 Na Glogovnici je u juţnom dijelu Općine djelomično izveden obostrani nasip, a djelomično desnoobalni nasip. Na potoku Črnec izveden je obostrani nasip od naselja Potočec do ušća Črneca u Glogovnicu. Od objekata na kojima se vrši obrana od poplava su lijevi i desni nasip Glogovnice duţine 19,64 km i usporni nasipi uz k. Črnec (Velika). Izgrađenost nasipa je dobra i u suradnji s vodoprivrednom organizacijom čiste se i proširuju. 7. Procijenjena veličina ugroţenog područja i stupanj izgrađenosti površina naseljenost, industrija, prometnice Na području potencijalno ugroţenom od poplave nema naselja, industrijskih ni gospodarskih objekta ni prometnica osim lokalnih putova. Pregled objekata, infrastrukture i drugih materijalnih dobara ugroţenih bujičnim vodama dat je u tablici Lokacije kritične za formiranje ledenih barijera i utjecaj na plovnost Obrana od poplava, prouzročena nakupljanjem leda u vodotocima i stvaranjem ledenih barijera (čepova) koje ometaju protjecanje vode, provodi se lomljenjem ledenih površina i sprečavanjem zaustavljanja i nagomilavanja ledenih masa u koritima vodotoka. Led na rijeci Glogovnici i na manjim vodotocima ne predstavlja opasnost jer kod niskih temperatura (ispod 0 ) nema velikih količina oborina. 9. Statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini, proglašenim elementarnim nepogodama, nastalim štetama i sl. Prema podacima Općine Gradec nije bilo proglašenja elementarnih nepogoda u prethodnom periodu Potresi 3 Budući da za Gradove i Općine u Hrvatskoj, pa ni za najveće, nije provedeno seizmičko mikrozoniranje, kod procjena prirasta intenziteta potresa prikazanih na seizmološkim kartama na temelju kojih se procjenjuju očekivana oštećenja objekata, valja postupiti na sljedeći način. Za tla I i II kategorije prema čl. 9. Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima ( SluŢbeni list, broj 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90, preuzetom Zakonom o preuzimanju zakona o standardizaciji koji se u RH primjenjuje kao republički zakon, Narodne novine, broj 53/91) valja uzeti da nema prirasta intenziteta, dok za III kategoriju tla valja uzeti da je prirast intenziteta jednak 0.5 MSK ljestvice. Za tla kod kojih se za potresa javljaju dinamičke nestabilnosti kao posljedica pojave likvefakcije rastresitog pjeskovitog i drugog materijala zasićenog vodom, slijeganja, klizišta, rasjedanja i sličnoga, za prirast intenziteta valja uzeti 1 MSK ljestvice. 1. Seizmičke karakteristike terena i seizmološki rizik po Ţivot ljudi i materijalnih dobara 4 Područje Zagrebačke Ţupanije, zajedno s gradom Zagrebom predstavlja zonu pojačane seizmičke aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII. do IX. stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MSC) povratno razdoblje od 500 godina. Zona najjače seizmičke aktivnosti na području Zagrebačke Ţupanije zahvaća tek kranji dio istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe. Seizmotektonski aktivne zone obiljeţene su različitim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvaţnije rasjede: savski rasjed koji se pruţa padinama Vukomeričkih gorica (dubina hipocentra većine potresa nalazila se između 10 i 30 km), medvednički rasjed koji prolazi potezom Ýumberačka gora Medvednica, a dubina hipocentra nalazila se uglavnom izmedu 5 i 17 km. Općina Gradec pripada preteţito nestabilnom području Ţupanije i nalazi se najvećim dijelom svog područja u VIII, a manjim dijelom u VII potresnoj zoni MCS ljestvice. 2 Prostorni plan uređenja Općine Gradec 3 Sezmiološka sluţba RH 4 Prostorni plan uređenja Zagrebačke Ţupanije i Općine Gradec

22 Stranica 22 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 2. UgroŢenost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoću naseljenosti Tablica 1-3* OPĆINA GRADEC Površina km 2 % Gustoća naseljenosti broj stan/ km 2 Vrsta gradnje Rabljeni materija OPĆINA GRADEC, ukupno 88, ,12 Buzadovac 3,97 4,46 33,75 Cugovec 6,38 7,18 61,13 Festinec 4,64 5,22 15,09 Repinec 2,82 3,17 90,43 Veliki Brezovec 4,41 4,96 42,63 Mali Brezovec 1,64 1,84 54,88 Salajci 2,53 2,84 34,78 Lubena 2,19 2,46 56,16 Gradečki Pavlovec 4,65 5,23 108,82 Haganj 12,36 13,91 43,20 Grabrić 1,41 1,58 60,28 Naselja su strukturirana linijski duţ komunikacija jednostruko ili dvostruko s obje starne komunikacije. Sačuvani su objekti tradicijske arhitekture prizemne drvene ili zidane kuće. Danas je u naseljima zastupljena uglavnom nova gradnja koja datira iza druge polovine 20. st. Veći dio objekata (max.visine do P+2) je stare gradnje (cigla, drvo, kamen) s drvenim međukatnim i tavanskim konstrukcijama te drvenom stolarijom. To je dijelom uzrok lošeg građevinskog stanja dijela objekata što moţe biti uzrok oštećenja i rušenja kod potresa. Fuka 5,93 6,67 20,24 Sela razgranate matrice organizirane uz cestu. Zabrđe 5,12 5,76 36,72 Ostale karakteristike kao gore. Gradec 6,16 6,93 79,55 Naselje s čvrstom strukturom povijesne jezgre gdje je nekad bila srednjevjekovna utvrda koju čine zidane građevine. Danas ima karakteristike neplanskog načina gradnje gdje se izmjenjuju stambeni, javni i gospodarski sadrţaji Podjales 1,67 1,87 113,77 Naselje na padini brijega uz cestu Remetinec 6,45 7,25 11,47 Pokasin 1,69 1,90 31,95 Naselje na blagoj padini brijega Potočec 6,95 7,82 14,96 Tučenik 5,14 5,78 23,74 Stari Glog 2,74 3,07 41,97 * Izvor podataka: Prostorni plan Općine Gradec Naselje na razkriţju dva cestovna smjera, tlocrt sela je zrakast. Organizirano oko središnjeg pravokutnog javnog prostora Kod gradnje starih objekata korišteni su tradicionalni materijali drvo, opeka i crijep. Kod novogradnji i kod adaptacija objekata koriste se betonski i armiranobetoski elementi i materijali s većim udjelom opeke, betonskih bloketa, plastike i suvremenih građevnih materijala. S aspekta utjecaja potresa na stabilnost građevina novogradnje su otpornije na utjecaj potresa. 3. Učestalost, intenziteti i epicentri potresa na području Zagrebačke Ţupanije U tabeli 1-12 dan je pregled za naselja na području Zagrebačke Ţupanije i Grada Zagreba. Čestine intenziteta potresa u pojedinim gradovima prikazane su za 125-godišnje razdoblje (od do god). Tablica 1-4 Red. br. Grad / mjesto ϕ ( N) λ ( E) Čestine intenziteta ( o MSK) V VI VII VIII 1. Jastrebarsko Samobor Zaprešić Zagreb Pokupsko Velika Gorica Dugo Selo Sveti Ivan Zelina Ivanić-Grad Vrbovec *Izvor podataka: Seizmološka sluţba RH

23 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica Seizmološke karte za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina Na priloţenim kartama prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraţeni u stupnjevima MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice s vjerojatnošću pojave 63%, i za povratna razdoblja 50, 100, 200, 500 godina (izradio g. V. Kuk, rukovoditelj Seizmološke sluţbe Geofizički zavod PMF-a, Zagreb). Intenzitet potresa za povratno razdoblje 50 godina Intenzitet potresa za povratno razdoblje 100 godina Intenzitet potresa za povratno razdoblje 200 godina Intenzitet potresa za povratno razdoblje 500 godina 5. Seizmološki rizik po Ţivot ljudi i materijalna dobra Seizmološka karta za povratni period od 500 godina ukazuje nam da se Općina Gradec nalazi u području u kojemu je za očekivati potrese maksimalnog intenziteta 8 stupnjeva MSK. 6. Posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS skale (postotak oštećenosti građevina) Seizmičnost na području Općina Gradec iznosi 7 8 stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice. Specifičnost potresa je da je to nepogoda koja nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni spriječiti. Moguće je jedino reagirati u trenutku nastanka i sanirati nastale štete u što kraćem roku, kako ne bi izazvale daljnje povrede i štete. U procesu planiranja, pripreme i provođenja potrebnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od posljedica potresa na području Općine Gradec, potrebno je voditi računa o tipovima građevina, mogućim stupnjevima oštećenja i kvantitativnim posljedicama koje se mogu očekivati za predvidivi maksimalni intenzitet potresa.

24 Stranica 24 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 a) Klasifikacija ljestvice Tipovi građevina: Tablica 1-5 tipovi građevina opis građevina tip A I grupa objekata zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline tip B II grupa objekata zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, zgrade od prerađenih materijala, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena tip C III grupa objekata zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade

25 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 25 Klasifikacija oštećenja: Tablica 1-6 stupanj oštećenje 1. stupanj lagana oštećenja sitne pukotine u Ţbuci i otpadanje manjih komada Ţbuke 2. stupanj umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka 3. stupanj teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka 4. stupanj razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune 5. stupanj potpuno rušenje potpuno rušenje građevina b) Stupnjevi intenziteta Kvantitativne karakteristike Ustrojstvo ljestvice pojedini, malo, rijetki 10% a) ljudi i njihova okolina mnogi 20-50% b) građevine većina 60% c) priroda Tablica 1-7 Tablica 1-8 Stupanj MCS VII o oštećenja zgrada VIII o razorna oštećenja zgrada Posljedice potresa a) Većina ljudi se prestraši i bjeţi na otvoreno. Mnogi se teško odrţavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona. b) U mnogim zgradama tipa C oštećenja 1. stupnja; u mnogim zgradama tipa B oštećenja 2. stupnja; u mnogim zgradama tipa A oštećenja 3. stupnja, u pojedinim četvrtog. U pojedinim slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima. c) Na površini vode stvaraju se valovi; voda se zamuti od izdizanja mulja. Promjena izdašnosti izvora i razine vode u zdencima. U pojedinim slučajevima stvaraju se novi ili nestaju postojeći izvori vode. Pojedini slučajevi odrona na pješčanim ili šljunčanim obalama rijeka. a) Opći strah i pojedinačno panika; uznemirenost osjećaju osobe u automobilima u pokretu. Ponegdje se lome grane stabala. I teţi namještaj se ponekad pomiče. Neke viseće svjetiljke su oštećene. b) U mnogim zgradama tipa C oštećenja drugog stupnja, u pojedinim 3. stupnja. U mnogim zgradama tipa B oštećenja 3. stupnja, u pojedinim 4. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 4. stupnja, u pojedinim 5. stupnja. Spomenici i kipovi se pomiču. Nadgrobni kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde. c) Mali odroni u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom; pukotine u tlu doseţu nekoliko centimetara. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina vode u zdencima. U pojedinim slučajevima stvaraju se novi ili nestaju postojeći izvori vode. Pojedini slučajevi odrona na pješčanim ili šljunčanim obalama rijeka. Karakteristike potresa od IX. do XII. stupnja nisu opisane, jer su takvi potresi manje vjerojatni na ovom području. Na području Općine Gradec očekuje se potres maksimalnog intenziteta VIII stupnja (MCS). U tim uvjetima očekuju se oštećenja stambenih i gospodarskih objekata. Posebno će biti ugroţeni povijesne građevine i sklopovi, objekti tradicijskog graditeljstva i općenito građevine koje nisu novije gradnje. Armirano-betonski i objekti sličnih karakteristika bit će otporniji na djelovanje potresa. Tablica 1-9* PREGLED UGROÝENIH OBJEKATA PO NASELJIMA naselje tip objekta ugroţeni objekti Gradec povijesna jezgra naselja povijesne građevine i sklopovi stambene građevine građevine javne namjene gospodarski objekti povijesna jezgra dvorac Ţupna crkva, Kurija kaptola, Ţupni dvor, stambene građevine u središtu naselja nasuprot Ţupnog dvora i uz dvorac obiteljske kuće zgrada stare pošte, zgrada Ţeljezničke postaje, škola, zgrada JLS, trgovine, svinjogojska farma, farma za tov pilića, benzinska postaja,

26 Stranica 26 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 PREGLED UGROÝENIH OBJEKATA PO NASELJIMA naselje tip objekta ugroţeni objekti Grabrić Haganj Podjelas objekti tradicijskog graditeljstva, povijesne građevine (stambene i gospodarske), građevine javne i gospodarske namjene drvena prizemnica kbr. 2, 12, 22, 24, 26, 27, 41, drvena prizemnica kbr. 10, 20, 22, 26, 78, 80, 106, 114, 123, 163, zidana prizemnica kbr.11, zgrada škole, trgovina zidana prizemnica kbr.10, 16, 45, 63, 74, drvena prizemnica kbr. 23, 25, 32, 34, 38, 41, 42, 49, 51, 53, 57, 60, 69, 78, Stari Glog drvena prizemnica kbr. 19, 26, 27, 29, 36, 38, 37, 39, 46, 47, zidana prizemnica kbr. 25, gospodarski objekt (drveni) kbr.56 Pokasin drvena prizemnica kbr. 2, 4, 11, 14, 15, 16, 18, Festinec drvena prizemnica kbr. 3, 5, 6, 7, 9, 19, 35, 39, Buzdovac drvena prizemnica kbr. 3, 25, 32, 35, 37, 41, zidana prizemnica kbr. 12 Cugovec Repinec drvena prizemnica kbr. 39, 81, 85, 96, 128, 130, 168, zidana prizemnica kbr.111, 113, Dom za stare i nemoćne, škola, trgovina zgrada škole, pilana, trgovina, drvena prizemnica kbr. 22, 36, 44, 45, 72, 91, 92, Donji Repinec drvena prizemnica kbr. 1, 4, 13, Veliki Brezovac drvena prizemnica kbr. 1, 4, 19, 23, 27, 40, 53, 55 Mali Brezovac drvena prizemnica kbr. 18, 20, 26, Salajci drvena prizemnica kbr. 5, 6, 22, 26, 28, Lubena drvena prizemnica kbr. 9, 17, 21, Fuka Gradečki Pavlovec drvena prizemnica kbr. 5, 7, 14, 18, 22, 29, 42, 44, 50, 56, 62, 64, zidana prizemnica kbr. 48, zidana prizemnica kbr. 7, 37, 44, 86, 120, 134, 138, 158, drvena prizemnica kbr. 13, 22, 24, 30, 54, 56, 62, 98, 99, 100, 152, gospodarski objekt kbr. 28, industrijska zona, Zabrđe drvena prizemnica kbr. 2, 3, 25, 28, 33, 35, 41, 55, 58, 62, 65, 70, 71, 75, 76, 78, 86, 88, Tučenik zgrada škole, drvena prizemnica kbr. 6, 7, 8, 15, 22, 26, 33, 37 * Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec i Općina Gradec 7. Posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo s obzirom na gustoću naseljenosti, vrste objekata i intenzitet potresa i dr. Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo Općine bile bi: određen broj srednje i plitko zatrpanih u urbanim naseljima, materijalne štete će biti velike, osobito na manje otpornim građevinama. Sociološke i psihološke posljedice mogu se u većoj mjeri pojaviti kod rodbine poginulih osoba, povrijeđenih i zatrpanih osoba, osoba koje će biti predugo angaţirane u spašavanju. Moguće posljedice potresa na objektima Općine Gradec Tablica 1-10 JLS GRADEC 3920 stanovnika intenzitet potresa VII o (MCS) VIII o (MCS) tip, postotak pojedinih objekata i posljedice na objektima tipa A oko 15% tipa B oko 60% tipa C oko 35% u mnogim (20 50%) zgradama oštećenja 3. stupnja, u pojedinim (10%) 4. stupnja u mnogim zgradama (20 50%) oštećenja 4. stupnja, u pojedinim (10%) 5. stupnja u mnogim (20 50%) zgradama oštećenja 2. stupnja u mnogim (20 50%) zgradama oštećenja 3. stupnja, u pojedinim (10%) 4. stupnja u mnogim (20 50%) zgradama oštećenja 1. stupnja u mnogim (20 50%) zgradama oštećenja 2. stupnja, u pojedinim (10%) 3. stupnja Ovisno o epicentru i intenzitetu potresa, procjenjuje se da bi na području Općine moglo doći do određenog broja poginulih i povrijeđenih osoba, do većeg uništenja i oštećenja osobne imovine, te do potpunog prekida uobičajenog načina Ţivota i gubitaka svih sredstava za Ţivot.

27 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 27 Moguće posljedice potresa na stambenim objektima većih naselja na području Općine Gradec Tablica 1-11 naselje broj stanovnika/ stambene jedinice Gradec 490/322 naselje broj stanovnika/ stambene jedinice intenzitet potresa VII (MCS) VIII (MCS) intenzitet potresa Haganj 534/326 VII (MCS) VIII (MCS) tip, pribliţan broj pojedinih objekata i posljedice na objektima zgrade od opeke, građevine od krupnih zgrade od neobrađenog blokova, zgrade od kamena, seoske građevine, prerađenih materijala, kuće od nepečene opeke, građevine s drvenom kuće od nabijene gline (cca 48 konstrukcijom, građevine objekata) iz tesanog prirodnog kamena (cca 193 objekta) na cca 10 do 24 zgrade teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 4 zgrade razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune na cca 10 do 24 zgrade razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune, cca 5 zgrada bit će potpuno porušene na cca 38 do 96 zgrada umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka na cca 38 do 96 zgrada teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 19 objekata razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade (cca 112 objekta) na cca 22 do 56 zgrada lagana oštećenja sitne pukotine u Ţbuci i otpadanje manjih komada Ţbuke na cca 22 do 56 objekata umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka, na cca 11 teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka tip, pribliţan broj pojedinih objekata i posljedice na objektima zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline (cca 48 objekta) na cca 7 do 24 zgrade teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 5 zgrade razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune na cca 7 do 24 zgrade razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune, cca 5 zgrada biti će potpuno porušene zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, zgrade od prerađenih materijala, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena (cca 195 objekta) na cca 39 do 97 zgrada umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka na cca 39 do 97 zgrada teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 19 objekata razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno-panelne zgrade, dobro građene drvene zgrade (cca 114 objekta) na cca 23 do 57 zgrada umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka na cca 23 do 57 zgrada umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka, na cca 11 teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka

28 Stranica 28 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 naselje Gradečki Pavlovec naselje broj stanovnika/ stambene jedinice 506/319 broj stanovnika/ stambene jedinice Cugovec 390/276 intenzitet potresa VII (MCS) VIII (MCS) intenzitet potresa VII (MCS) VIII (MCS) tip, pribliţan broj pojedinih objekata i posljedice na objektima zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, zgrade od prerađenih materijala, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena (cca 191 objekata) zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline (cca 47 objekata) na cca 9 do 23 zgrade teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 5 zgrada razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune na cca 9 do 23 zgrade razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune, cca 5 zgrada bit će potpuno porušene zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od nabijene gline (cca 41 objekt) na cca 38 do 95 zgrada umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka na cca 38 do 95 zgrada teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 19 objekata razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne zgrade, dobro građene drvene zgrade (cca 48 objekata) na cca 10 do 24 zgrade umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka na cca 10 do 24 zgrade umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka, na cca 5 objekata teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka tip, pribliţan broj pojedinih objekata i posljedice na objektima zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, zgrade od prerađenih materijala, građevine s drvenom konstrukcijom, građevine iz tesanog prirodnog kamena (cca 165 objekata) na cca 8 do 20 zgrada teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 4 zgrade razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune na cca 8 do 20 zgrada razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune, cca 4 zgrade bit će potpuno porušene na cca 33 do 82 zgrade umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka na cca 33 do 82 zgrade teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, na cca 16 objekata razorna oštećenja otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne zgrade, dobro građene drvene zgrade (cca 97 objekata) na cca 19 do 48 zgrada umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka na cca 19 do 48 zgrada umjerena oštećenja male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada Ţbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima, otpadanja dijelova dimnjaka, na cca 9 objekata teška oštećenja široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka

29 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 29 Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo na području Općine ozlijeđenih Tablica 1-12 mrtvih JLS stanovnika intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% od toga srednje do 10% lako do 70% ukupno 0,1-0,2% GRADEC 3920 VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% Moguće posljedice po stanovništvo po naseljima naselje stanovnika Gradec 490 naselje stanovnika Buzadovac 134 naselje stanovnika Cugovec 390 intenzitet potresa ukupno do 10% ozlijeđenih teško do 20% od toga srednje do 10% lako do 70% Tablica 1-13 mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) do 1 zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% ozlijeđenih teško do 20% od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% ozlijeđenih teško do 20% od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10%

30 Stranica 30 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 ozlijeđenih mrtvih naselje stanovnika Festinec 70 naselje stanovnika Fuka 120 naselje stanovnika Grabrić 85 naselje Gradečki Pavlovec naselje stanovnika 506 stanovnika Haganj 534 intenzitet potresa 10% ukupno do od toga teško do 20% srednje do 10% ukupno lako do 70% 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) do 1 zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) do 1 zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10%

31 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 31 naselje stanovnika Lubena 123 naselje stanovnika Mali Brezovec 90 naselje stanovnika Podjales 190 naselje stanovnika Pokasin 54 naselje stanovnika Potočec 104 intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% potresa ukupno do 10% intenzitet ozlijeđenih mrtvih teško do 20% od toga srednje do 10% lako do 70% ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) 5 1,5 0,5 3,5 - ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10%

32 Stranica 32 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 naselje stanovnika Remetinec 74 naselje stanovnika Repinec 255 naselje stanovnika Salajci 88 naselje stanovnika Stari Glog 115 naselje stanovnika Tučenik 122 intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% ukupno 0,2-0,3% lako do 60% VIII (MCS) zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10% intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) VIII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3% zatrpanih osoba za evakuaciju 5-10% srednje do 5% plitko do 10%

33 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 33 naselje stanovnika Veliki Brezovec 188 naselje stanovnika Zabrđe 188 intenzitet potresa ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) VIII (MCS) intenzitet potresa ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3% zatrpanih osoba srednje do 5% plitko do 10% za evakuaciju 5-10% ukupno do 10% teško do 20% ozlijeđenih od toga srednje do 10% lako do 70% mrtvih ukupno 0,1-0,2% VII (MCS) VIII (MCS) ukupno do 20% teško do 25% srednje do 15% lako do 60% ukupno 0,2-0,3% zatrpanih osoba srednje do 5% plitko do 10% za evakuaciju 5-10% Procjenjuje se da će bez krova nad glavom ostati oko 150 do 300 ljudi, od čega će se oko 30% zbrinuti sami (privremeni smještaj kod rodbine, vikendice i sl.). U većoj ili manjoj mjeri bit će ugroţeno cjelo kupno stanovništvo Općine, a naročito naselja Haganj (534 st), Gradečki Pavlovac (506 st), Gradec (490 st), Cugovec (390 st), Repinec (255 st), (naselja s pojedinačno najvećim brojem stanovnika i najgušće naseljena područja). Najviše stambenih i javnih objekata u kojima moţe boraviti veći broj ljudi je u Gradecu, pa bi slijedom toga u slučaju potresa Gradec mogao biti izloţen najvećim rušenjima građevina, a time i najvećim brojem zatrpanih, poginulih i teţe i lakše ozlijeđenih. Osim toga velika oštećenja nastala bi i u ruralnim djelovima naselja na području gdje su izgrađeni stambeni i drugi objekti slabijih konstrukcija. Najrizičnije stambene građevine su one izgrađene do godine odnosno do razornog potresa u Skoplju nakon čega se uvode strogi uvjeti u protupotresnom projektiranju. Kod potresa intenziteta VII. VIII. stupnja po Mercallijevoj ljestvici moţe doći do oštećenja vodnih objekata te poplava. Kao posljedica potresa pojavit će se zarazne bolesti Ostali prirodni uzroci 1. Suša i toplinski val Kao meteorološka pojava nastaje uslijed dugotrajnog pomanjkanja oborina i izaziva tkz. hidrološku sušu pomanjkanje podzemne vode. Najveće štete suša izaziva na poljoprivredi, posebno u početnoj fazi rasta kulture. S obzirom na klimatske promjene koje su nastale posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni sušni periodi, kao i zbog promjena vodnog reţima u budućnosti se mogu očekivati veće i češće suše s velikom matrijalnom štetom. Posljedice dugotrajnih suša Posljedice mogu biti višestruke: poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u teţim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (voćnjaci), vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, tlak vode u sustavu pada, zbog smanjenja protoka vodotoka dolazio do pomora organizama koji Ţive u vodi, a manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teţe posljedice. Broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše* Tablica 1-14 vrijeme i mjesto nastanka ugroze vrsta ugroze / poplava, suša, tuča i sl./ posljedice ugroze kultura/ objekti štete u kunama g. Općina Gradec suša kultura , g. Općina Gradec suša kulture ,10 UKUPNA ŠTETA: ,10 * Izvor podataka: Općina Gradec 2. Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je bar jednom zabiljeţen vjetar jačine 6Bf odnosno 8Bf. Posljedice nastale djelovanjem jakog vjetra ili oluje Veće štete nastaju oštećenjem građevinskih objekata, kidanjem telefonskih i električnih zračnih vodova, naglim začepljivanjem oborinske infrastrukture uslijed

34 Stranica 34 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 čega nastaju poplave u podrumima zgrada i kuća. Dolazi do rušenja starih stabala. Broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog olujnog vjetra* Tablica 1-15 vrijeme i mjesto nastanka ugroze vrsta ugroze / poplava, suša, tuča i sl./ g. Općina Gradec olujni vjetar * Izvor podataka: Općina Gradec posljedice ugroze kultura/objekti štete u kunama građevinski objekti ,27 3. Klizišta Na području Općine nema klizišta. 4. Tuča Tuča najviše štete pričinjava poljoprivredi, voćnjacima i vinogradima i znatno utječe na smanjivanje prinosa. Pored navedenog tuča nanosi štete šumarstvu, građevinama, vozilima, a zabiljeţene su i ljudske Ţrtve. U novije vrijeme sve češće se biljeţe tuče u različita godišnja doba. Najkritičniji mjeseci u godini za pojavu tuče su od svibnja do rujna. 5. SnjeŢne oborine Snijeg moţe predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili moţe predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). SnjeŢne prilike prikazane prema podacima meteorološke postaje Zagreb mogu se očekivati u nizinskom dijelu Zagrebačke Ţupanije. Najveći rizik od pojave snijega, maksimalnih visina novog snijega i snjeţnog pokrivača u Ţupaniji je u zimskim mjesecima (prosinac, siječanj i veljača). Posljedice snjeţne oborine Snijeg do visine 50 cm moţe bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje zajednice (nemogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid prometa, onemogućavanje dolaske hitne medicinske pomoći i sl.). Dakle veće količine snjeţnih oborina mogu poremetiti svakodnevno funkcioniranje vitalnih aktivnosti na području, pa i zatvaranje prometa na lokalnim cestama i to u slučajevima ako bi palo više od 25 cm snijega u 24 sata, jer se takve ceste čiste prema planu zimske sluţbe u roku od 24 sata nakon prestanka padalina. Velika visina snijega moţe prvenstveno omesti funkcioniranje hitnih sluţbi. SnjeŢne oborine u visini 50 cm uz pojavu sjevernog vjetra, koji stvara nanose mogu predstavljati problem za normalan rad i Ţivot stanovništva a naročito za naselja udaljenija od središta Općine: Zabrđe, Haganj, Buzadovac, Festinec, kao i u naseljima koja imaju uspone terena kao Gradec, Veliki Brezovec, Mali Brezovec, Cugovec, Remetinec. Takve pojave izazivaju prekid djelovanja najviše do dva dana, zdravstvene i veterinarske sluţbe, prekid električne energije, mogućnost redovne opskrbe stanovništva osnovnim kućnim potrepštinama, nemogućnost nastavka školovanja, dolazaka i odlaza stanovništva na posao i ograničeno kretanje motornih vozila a naročito javnog prijevoza. 6. Poledica Pojava zaleđenih kolnika moţe biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugroţavaju promet i ljudsko zdravlje. Poledice i kiša koja se ledi na objektima, prometnim površinama, vodovima za distribuciju električne enrgije, stablima voća, česta je pojava na području općine u mjesecu studenom i siječnju i nanosi znatne štete. NajugroŢeniji su pojedini lokalni pravci, koji su u zadnjem III. prioritetu čišćenja po planu zimske sluţbe. Posljedice poledice Kao posljedica poledice moţe doći do pojedinačnih prometnih nesreća, gdje moţe biti lako i/ili teţe ozlijeđenih osoba s manjim i/ili većim materijalnim štetama na vozilima. 7. Broj proglašenih elementarnih nepogoda u prethodnih 10 godina * Tablica 1-16 vrijeme i mjesto nastanka ugroze vrsta ugroze naziv i lokacija zemljištaobjekata koji su stradali (poplava, suša, tuča i sl) zahvaćena površina (u ha) ukupne poljoprivredne površine Općine (ha) posljedice ugroze kultura/objekti štete u kunama g. Općina Gradec suša kulture , g. elementarna nepogoda Općina Gradec suša proglašena za cijelo područje Općine kulture , g. Gradec Općina Gradec glodavci kulture , g. Općina Gradec olujni vjetar * Izvor podataka: Općina Gradec građevinski objekti ,27 UKUPNA ŠTETA: ,17

35 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima Nisu zabiljeţene, s obzirom na strukturu gospodarske djelatnosti (metalna, prehrambena, prijevoznička, usluţne djelatnosti). Mogućnost je nastanka nesreća (katastrofa) navedene vrste na području Općine mala jer na prostoru nema većeg tehničko-tehnološkog procesa koji bi mogao izazvati katastrofu ili veliku nesreću. 1. Vrsta rizika i opasnosti* Tablica 1-17 pravna osoba lokacija opasna tvar svojstvo smještaj količina (t) BELJE d.d. svinjogojska farma Gradec loţ ulje EL zapaljivost, opasno po okoliš Plinacro d.o.o. podzemni spremnik MRS Gradec, Gradec bb prirodni plin zapaljivost, eksplozivnost MRS 0,68 t/h MRS Haganj, Haganj bb prirodni plin zapaljivost, eksplozivnost MRS 2,74 t/h * Izvor podataka: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke Ţupanije-revizija 1 (rujan 2006) Rezultati proračuna za najgori mogući slučaj* gospodarski subjekt lokacija opasna tvar model za proračun zona ugroţenosti zona ugroţenosti R (m)** Tablica 1-18 prog. raz. procesa*** BELJE d.d. svinjogojska farma Gradec loţ ulje EL TNT model 88 1 Plinacro d.o.o. Zagreb MRS Gradec, Gradec bb prirodni plin 110 RMP*comp MRS Haganj, Haganj bb prirodni plin 70 *** Izvor podataka: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke Ţupanije revizija 1 (rujan 2006) *** R(m) udaljenost od točke ispuštanja do granice opasnosti (polumjer zone ugroţenosti) *** programska razina procesa: 1. proces ne prelazi granice tvrtke, 2. proces prelazi granice tvrtke 2 Kritična infrastruktura na području Općine ne bi bila ugroţena uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim objektima i procjenjuje se da ne bi došlo do oštećenja ili uništenja infrastrukture koja je neophodna za normalno funkcioniranje Ţivota građana jer je udaljenost naselja i objekata od zona ugroţenosti dovoljna velika. Mjere zaštite i spašavanja od eventualne velike nesreće implementirane su u operativne planove spašavanja pravne osobe, a čim počne primjena Seveso II. Direktive, operateri koji potpadaju pod odredbe Direktive, umjesto operativnih izradit će unutarnje planove za slučaj opasnosti; sukladno tome i na temelju podataka iz unutarnjih planova. Procjenjuje se da na području Općine nema mogućnost nastanka nesreća (katastrofe) ove vrste, a koje se mogu dogoditi na onim lokacijama gdje postoje industrijski objekti koji koriste ili proizvode u svom proizvodnom procesu opasne tvari. S obzirom na zone ugroţenosti (tablica 1-18) nema opasnosti za stanovništvo Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu cestovnom, pomorskom ili zračnom Cestovna povezanost Općine sa neposrednim okruţenjem i drţavnim i međudrţavnim cestovnim pravcima je zadovoljavajuća. Na prometnicama koje prolaze područjem Općine izgrađeno je više cestovnih objekata (vijadukti i mostovi). Procjenjuje se da na području Općine moţe doći do tehničko-tehnološke nesreće (katastrofe) u cestovnom i/ili Ţeljezničkom prometu. U cestovnom i/ili Ţeljezničkom prometu nesreće mogu biti izazvane neposrednim sudarima ili prevrtanjima prijevoznih sredstava, a ista mogu prevoziti opasne tvari koje se koriste u proizvodnom procesu ili za neposrednu potrošnju. To mogu biti nafta, loţ ulje, benzin, mazivo, zapaljivi plinovi, gospodarski eksplozivi, zapaljive krute tvari i dr. Zbog moguće prometne nesreće koju moţe prouzročiti neispravno prijevozno sredstvo, nepaţnja vozača i sl., na cestama je prisutna opasnost nastanka akcidentne situacije i poţara, pri čemu su nuţne intervencije vatrogasne postrojbe u izbavljanju ozlijeđenih osoba iz karamboliranih vozila, gašenju poţara i sanaciji terena kao i potreba uključivanja specijaliziranih tvrtki za postupanje sa opasnim otpadom. Budući da opasne tvari zbog svojih svojstava kao što su: zapaljivost, eksplozivnost, oksidacija i sl., mogu ugroziti ljude te prouzročiti materijalnu štetu i onečistiti okoliš, u prijevozu opasnih tvari potrebno je provoditi odgovarajuće mjere zaštite. Unatrag 10 godina nije bilo slučajeva tehničko-tehnoloških katastrofa u Ţeljezničkom i/ili cestovnom prometu na području Općine Gradec. U slučaju potresa VIII. stupnja MCS doći će do manjih odrona u udubljenjima i na nasipima prometnica sa strmim nagibom (D28, Ý3040, Ý2211 i Ý3040).

36 Stranica 36 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 Moguća ugroţenost vijadukata i mostova u slučaju prirodnih katastrofa Tablica 1-19 moguća ugroţenost od prirodnih katastrofa prometnice lokacija potres (VII i VIII stupanj MCS) poplava ostali prirodni uzroci (poledica/ bujične vode) drţavna cesta D28 brza cesta Sv. Helena Cugovec lokalna cesta mostovi na potoku Črnec na granici s Gradom Vrbovcem ne/da ne da na rijeci Glogovnici u Gradecu ne/da ne da/da preko rijeke Glogovnice prije čvorišta Vrbovec 2 (Grabić) ne/da ne da na potoku Črnec na granici s Gradom Vrbovcem ne/da ne da na potoku Črnec i StrŢen kod Malog Brezovca (kod ind. zone) ne/da ne da/da Ţeljeznička pruga preko potoka Črnec na granici s Gradom Vrbovcem ne/da ne ne Ţeljeznička pruga brza cesta Sv. Helena Cugovec nadvoţnjaci preko Ţeljezničke pruge Zagreb-Bjelovar i DC-28 u naselju Gradec ne/da ne ne preko DC-28 kod Cugoveca (u izgradnji) ne/da ne da prije Cugoveca ne/da ne da na čvorištu Vrbovec 2 (Grabić) ne/da ne da na kriţanju sa lokalnom cestom za Potočec ne/da ne da Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec; Google maps Gradec, Hrvatska ( god., 09,30 h); tablica1-8. Moguća ugroţenost stanovništva u slučaju nesreće na cestovnim prometnicama Na temelju Odluke o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i o određivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima ( Narodne novine, broj 57/07) na području Općine Gradec nije dozvoljen, osim u slučajevima opskrbe gospodarskih subjekata, benzinskih postaja i stanovništva. Polazeći od toga procjenjuje se da na prometnicama Općine i to: D28, Ý3040, Ý2211 moţe doći do manjeg akcidenta u slučaju prometne nesreće. U ovakvim nesrećama moţe doći do onečiš ćenja okoliša rijeke Glogovnice, akumulacije Fuka i/ili potoka Črnec. Ukoliko se takva nesreća dogodi u nekom naselju duţ navedenih prometnica moţe doći do manje pojedinačne ugroze stanovništva. S obzirom da se radi o manjim količinama opasnih tvari koje se prevoze navedenim prometnicama iste ne predstavljaju opsnost za nastanak katastrofe ili velike nesreće. Kartografski prikaz infrastrukturnih sustava dat je u poglavlju 5. Zemljovidi Katastrofe i velike nesreće od proloma hidroakumulacijskih brana Na području Općine nema opasnosti od proloma hidroakumulacijskih brana jer takvih objekata nema Katastrofe i velike nesreće od epidemioloških i sanitarnih opasnosti Na području Općine Gradec moguća je pojava epidemioloških i sanitarnih opasnosti. Prema podacima Općine u posljednih deset godina naselju Gradički Pavlovec došlo je do trovanja stanovništva izazvanog salmonelom, a na farmi svinja u Gradecu došlo je do tuberkuloze svinja, pa je provedeno cijepljenje svih zaposlenih na farmi. Moguće posljedice temelje se na procjenama nadleţnih zdravstvenih, sanitarnih, veterinarskih, agronomskih i drugih sluţbi i institucija koje u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja predstavljaju osnovne nositelje koji su, u okviru redovnih djelatnosti, nadleţni za reagiranje u slučajevima epidemioloških i sanitarnih opasnosti. Posebno treba istaknuti problem bjesnoće, a koju prenose bijesne lisice kojih ima sve više. Tu bi mogla biti pojačana ugroza stanovništva jer nije moguće predvidjeti gdje će se pojaviti niti koga će bijesna Ţivotinja ugristi. Salmoneloze, trihineloza i bjesnoća su bolesti o kojima treba posebno voditi računa i pojačati mjere zaštite organiziranim i zajedničkim mjerama. Bolesti bilja uzrokuju uzročnici biljnog porijekla: gljivice, bakterije, virusi i dr. Kod biljaka su bolesti stalno prisutne, međutim u slučaju elementarnih nepogoda (npr. suša) napadaju ih razni štetnici (najčešći su lisne uši i gusjenice), rđa kod Ţitarica koje mogu nanijeti velike štete i male prinose. Uslijed vlaga i kiša pojavljuje se peronospora i pepelnica na vinovoj lozi, te gljivične bolesti botritis koje napadaju sve vrste zelenih površina, a izazivaju i truleţ groţđa. Svaka elementarna nepogoda dovodi neminovno do čitavog niza posljedica kako na samom čovjeku, smanjenjem njegove otpornosti, tako i u njegovoj okolini, stvaranjem povoljnih uvjeta za razvoj bioloških agensa. Sve tako nastale promjene mogu veoma negativno utjecati na zdravlje čovjeka, dovesti do bolesti, pa i do smrti. Epidemiološka i sanitarna ugroza ne bi izazvala oštećenja i uništenja osobne imovine, ali bi utjecala na značajan pad Ţivotnog standarda i prekid uobičajenog načina Ţivota što bi se manifestiralo: u nehigijenskim uvjetima smještaja,

37 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 37 u nedovoljnoj opskrbljenosti količinama pitke vode, u prehrani koja ne zadovoljava bar minimalne potrebe, u uvjetima koji ne omogućuju provođenje mjera osobne higijene, u konačnici u pojavi bolesti i mogućih smrtnih ishoda. Epidemije, bilo koje vrste, bi nedvojbeno prouzročile i niz socioloških i psiholoških posljedica. Prvenstveno ljudi zbog bolesti ne bi mogli obavljati redovne poslove na radnom mjestu, niti kod kuće, uslijed čega bi izostao i dio primanja neophodnih za normalan i ustaljen način Ţivota. Također bi bilo znatno manje okupljanja ljudi na javnim mjestima čime bi i društveni Ţivot bio reduciran. Cijenimo da bi sve navedeno, kao i izolacija zaraţenih bolesnika ili sumnjivih na zaraznu bolest, te strah od susreta sa istim, utjecalo na promjenu psihičkog stanja stanovništva izazivajući sveopći strah od zaraze. Dodatno negativan utjecaj na svijest stanovništva, izazvao bi eventualno mogući nedostatak dovoljnog broja medicinskog osoblja i lijekova za sprječavanje i saniranje zaraze. Nepoduzimanjem preventivnih mjera u pogledu zaštite, prvenstveno namirnica i vode, a time i suzbijanja epidemija zaraznih bolesti, kao i nepravovremenim i efikasnim djelovanjem na nastalu epidemiološku i sanitarnu ugrozu, posljedice iste bile bi znatno teţe. Relativno malo područje Općine i svakodnevni pokreti stanovništva (posao), škola), su olakotne okolnosti za širenje, osobito, aerogenih epidemija (koje se prenose zrakom) čemu bi, praktično, bilo izloţeno (i ugroţeno) cjelokupno stanovništvo područja Općine. Zahvaljujući prometnoj povezanosti naselja unutar Općine, te iste sa susjednim Gradovima i Općinama u Republici Hrvatskoj i šire, moguća je Ţurna i stručna liječnička pomoć i dostava lijekova. Ta okolnost je od velikog značaja jer bi u uvjetima elementarne nepogode, bilo oteţano provođenje protuepidemioloških mjera uslijed eventualnog nedostatka kadrova i materijalnih sredstava (šatora, kreveta i hrane za oboljele, lijekova za liječenje), kao i vode koja je osnovno sredstvo za provođenje higijenskih mjera. 1. Mjere zaštite za sprečavanje suzbijanja zaraznih bolesti Mjere za sprečavanje i suzbijanje epidemija zaraznih bolesti koje su definirane Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ( Narodne novine, broj 79/07), a čije je sprečavanje i suzbijanje od velike vaţnosti, mogu biti: Tablica 1-20 opće posebne ostale osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane, predmeta koji dolaze u dodir s hranom i predmeta opće uporabe te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih, osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za piće te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji sluţe za javnu opskrbu vodom za piće, osiguravanje zdravstvene ispravnosti kupališnih, bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javno zdravstvenog interesa, osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na površinama, u prostorijama ili objektima, osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda, balastnih voda te odlaganja otpadnih tvari, osiguravanje provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao opće mjere na površinama, prostorima, prostorijama ili objektima. Napomena: U objektima (prostorima za uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari, za organizaciju zdravstva i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, odgojnoobrazovnim objektima, objektima i sredstvima javnog prometa, stambenim objektima i dvorištima, ostalim objektima prostorijama, površinama, sredstvima rada) poduzeća i drugih pravnih i fizičkih osoba, opće mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, provodit će, sukladno svojim planovima, njihove nadleţne sluţbe. rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, laboratorijsko ispitivanje uzročnika zarazne bolesti, odnosno epidemije zarazne bolesti, prijavljivanje, prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih, provođenje preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama, zdravstveni odgoj osoba, imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa, informiranje zdravstvenih radnika i pučanstva Napomena: Slušati radio i TV i čitati i slijediti upute nadleţne sluţbe za sprječavanje suzbijanja zaraznih bolesti kako bi se mogle provesti neke posebne mjere. Epidemiološkoterenski izvid i epidemiološko ispitivanje glede ranog otkrivanja zaraze i putova prenošenja iste, laboratorijsko ispitivanje uzročnika zaraznih bolesti/epidemije, obveznu DDD, zdravstveni nadzor nad kliconošama; zaposlenim i drugim osobama, zdravstveni odgoj osoba, imunizaciju, seroprofilaksu i kemoprofilaksu, te karantenu, provodit će, sukladno svojim planovima; nadleţne sluţbe. redovito uzimanje propisanih lijekova i savjetovanje sa zdravstvenim djelatnicima, temeljito i često prati ruke i odjeću, te prostor u kojemu se boravi, ne koristiti namirnice kojima se ne zna porijeklo i koje nisu u zatvorenoj ambalaţi, namirnice prije uporabe dobro oprati i termički obraditi, opće i posebne mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti prestati primjenjivati tek onda kada to dozvole nadleţne sluţbe koje su proglasile pojavu epidemije.

38 Stranica 38 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/ Ratna djelovanja i terorizam Procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na temelju strategijskih dokumenata Republike Hrvatske, javno dostupnih dokumenata koje izrađuju Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, uzimajući u obzir definiranu strukturu, veličinu i postupke operativnih snaga za djelovanje u katastrofama i velikim nesrećama u odnosu na zahtjeve za njihovom primjenom tijekom otklanjanja posljedica ratnih djelovanja i terorizma. Na temelju prosudbe prostora, prijetnji i rizika, moţe se zaključiti da trenutačno protiv RH nije, i da u duţem vremenskom razdoblju neće biti izraţena neposredna konvencionalna prijetnja, premda se ona ne smije u potpunost i isključiti. Mala je vjerojatnost da će se u nastupajućem razdoblju razviti konvencionalni sukob u kojem će teritorij RH biti dio većeg ratišta. DrŢave koje bi eventualno mogle ugroziti RH ne posjeduju visokosofisticirane snage, nego su uglavnom konvencionalne. Unatoč trendu postupne stabilizacije još uvijek postoji mogućnost pojave i širenja nestabilnosti u okruţju RH. Prijetnje dobivaju novi karakter i u budućnosti će se vrlo teško moći razdvojiti njihova vojna i nevojna komponenta. IzraŢena je mogućnost posrednog utjecaja kriza s izvorištem u bliţem okruţenju i destabilizacijskog utjecaja asimetričnih i transnacionalnih prijetnji. Na globalnoj razini posebno je izraţena prijetnja međunarodnog terorizma, koji daje novu dimenziju svim ostalim oblicima transnacionalnih prijetnji, a moţe prouzročiti i konvencionalne sukobe. Terorizam je u vrlo kratkom vremenu i s nedvojbeno velikim učinkom uspio ugroziti sigurnost svih demokratskih društava, ostvarujući prvi u nizu svojih ciljeva stvaranje osjećaja nesigurnosti u populaciji ciljanih drţava. Proliferacija oruţja masovnog uništavanja omogućava stvaranje novih vojnih i terorističkih prijetnji. Dostupnost ovih oruţja tehnološki slabijim oruţanim snagama agresivnih nedemokratskih drţava, pa i manjim skupinama, kao i mogućnost njihove uporabe predstavljaju prijetnju svjetske sigurnosti Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju potencijalnu opasnost koja moţe izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš Na području Općine Gradec nema velikih privrednih ili drugih subjekata koji skladište, u tehnološkom procesu rabe ili proizvode velike količine opasnih tvari. Međutim, sa stanovišta zaštite i spašavanja potrebno je istaknuti da postoje pravne osobe koje skladište, u tehnološkom procesu rabe manje količine opasnih tvari, koje ukoliko dođe do nesreća, mogu ugroziti ljude i materijalna dobra (Tabela 6-19). 2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU 2.1. Posljedice izazvane poplavom Proizvodnja i distribucija električne energije Poplava ne bi imala utjecaja na distribuciju električne energije. U poplavnom području nema TS. Područjem (Siget) sjeverno od prometnice D28 Gradec Cugovec prolazi 10 kv zračni dalekovod, kojega je slučaju poplave moguće isključiti iz distribucije Opskrba vodom Distributivna vodovodna mreţa (cjevovodi) nije ugroţena poplavom. Veći dio stanovništva se opskrbljuje pitkom vodom iz individualnih bunara. Bunari su relativno plitki (dubina 5 10 m), pa se voda za vrijeme većih oborina zamuti. Ne postoje podaci o kvaliteti pitke vode Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Na poplavnom području nema većih poljoprivrednih površina tako da se ne očekuju veće posljedice na poljoprivrednim kulturama. Iako nije propisana obveza drţanja zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda za određeni period ne očekuje se poremećaj u opskrbi stanovništva. Distribucija prehrambenim artiklima obavlja se putem maloprodajnih mjesta u Općini, te trgovačkih centara koji u asortimanu imaju prehrambene proizvode Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Ne očekuju se posljedice od djelovanja poplave na poplavnom području kod manipulacije opasnim tvarima Javno zdravstvo Ne očekuju se problemi kod izvršavanja zadataka javnog zdravstva Energetika (prirodni plin, nafta) Na području Općine izvedena je plinovodna infrastruktura za koju se procjenjuje da ne bi bila ugroţena Telekomunikacije Ne očekuju se posljedice na telekomunikacijskoj infrastrukturi od djelovanja poplave na poplavnom području Promet Plavljenjem područja poplavit će i dio lokalnih prometnica (seoskih putova) te će time biti onemogućena komunikacija na određenim pravcima. Planirati se mora pristup pomoćnim i alternativnim pravcima Financijske usluge Ne očekuju se posljedice Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti Ne očekuju se posljedice.

39 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 39 Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju poplave Vrsta Poplava Učinak oštećeni 10kV dalekovod zamućeni bunari Posljedica infrastruktura ima nema sustav distribucije električne energije na području Općine 10kV dalekovod na području Siget dio sustava snabdijevanja vodom na području Općine naselja koja nemaju vodovodnu mreţu (sva osim naselja Cugovec, Gradečki Pavlovec i Gradec) - prekid snabdijevanja domaćinstava u ruralnim područjima Tablica 2-1 isključenje dijela DV i zatvaranje prstena distribucije Posljedice izazvane potresom Proizvodnja i distribucija električne energije Na području Općine Gradec očekivati je potrese maksimalnog intenziteta do VIII stupnjeva MSK. Uslijed eventualnog potresa takve jačine, moguće je da sustav opskrbe električnom energijom (prijenosna i transformatorska postrojenja) pretrpi veće oštećenje, što će za posljedicu imati prekid distribucije električne energije Opskrba vodom Kao posljedica potresa jačine VIII stupnjeva MSK očekivati je da će vodocrpilišta i izvori vode za piće, te sustav (cjevovodi, pumpne stanice i spremnici vode) distribucije vode za piće, pretrpjeti oštećenja koja će utjecati na osiguranje i redovnu distribuciju potrebne količine vode Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Procjenjuje se da bi uslijed potresa jačine VIII stupnjeva MSK na području Općine došlo do znatnih poteškoća u opskrbi stanovništva hranom. U ovakvim uvjetima zbog straha od daljnjih potresa ili pak zbog oštećenosti i porušenosti stambenih objekata, ugroţeno stanovništvo ne bi bilo u mogućnosti samo pripremati hranu. Kako zakonodavstvo nije propisalo obvezu drţanja zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda za određeni period, mogu se očekivati poremećaji u opskrbi stanovništva. Planom je potrebno odrediti veći zatvoreni prostor, koji bi sluţio kao distribucijski centar za Općinu, a Planom Ýupanije treba odrediti pravnu osobu koja će vršiti dostavu prehrambenih artikala na prostor. Distribucija prehrambenim artiklima obavlja se putem maloprodajnih mjesta u Općini, te trgovačkih centara Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Uslijed jakog potresa moţe doći do pucanja i oštećenja instalacija i spremnika goriva na benzinskoj crpki u Gradecu, te spremnika goriva na svinjogojskoj farmi u Gradecu. Također je moguće oštećenje plinske armature i cjevovoda u mjerno-redukcijskim stanicama u Gradecu i Haganju Javno zdravstvo Ambulante primarne zdravstvene zaštite i liječnički timovi privatne prakse u uvjetima potresa jačine VIII stupnjeva MSK radit će u oteţanim uvjetima, a moguće je da dođe do oštećenja na objektima zdravstvene skrbi te do oštećenja ili pak uništenja dijela medicinske opreme. Takvo stanje utjecat će na funkcijonalnost i učinkovitost liječničkih timova na području Općine Energetika (prirodni plin, nafta) Na području Općine postoji plinovodna infrastruktura za koju se procjenjuje da su moguća oštećenja na MRS u Gradecu i Haganju. Potres moţe izazvati puknuće plinskih instalacija u navedenim mjerno-redukcijskim stanicama, a kao posljedicu nekontrolirano istjecanje plina i onečišćenje zraka, vode i tla. Pored toga bit će prekinuto snabdijevanje korisnika plinom Telekomunikacije Predviđena snaga potresa moţe imati štetne posljedice na sustav telekomunikacija, odnosno telekomunikacijske pravce. MoŢe doći do oštećenja telekomunikacijske infrastrukture, te uzrokovati privremeni prekid veza Promet U slučaju potresa makroseizmičkog intenziteta VIII. stupnja nastaju mali odroni u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim nagibom, što moţe prouzročiti zakrčenost prometnica i onemogućiti cestovni promet. Slomljene grana i srušena stabla mogu zakrčiti prometnice i izazvati prometne nesreće. Uznemirenost osoba u automobilima u pokretu moţe također prouzročiti prometne nesreće Financijske usluge U slučaju uništenja osnovne infrastrukture doći će do nemogućnosti izvršavanja financijskih usluga. U slučaju poremećaja u prometu, distribuciji električne energije i telekomunikacijama također moţe biti onemogućeno normalno pruţanje financijskih usluga Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti U slučaju potresa makroseizmičkog intenziteta VIII. stupnja spomenici i kipovi se miču. U uvjetima navedenog intenziteta potresa očekivati je oštećenja spomenika kulture.

40 Stranica 40 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 Objekti školskih ustanova (Osnovna i područne škole na području Općine) moguće je da pretrpe značajnija oštećenja, a ukoliko do eventualnog potresa dođe u vrijeme kada su djeca i učenici u tim objektima, moguće je očekivati paniku, slučajeve povređivanja ili pak smrtne slučajeve. Kako se ovdje radi o objektima u kojima se okuplja veći broj osoba (djeca i nastavnici te drugo opsluţno osoblje), potrebno je da škole na području Općine razrade planove za brzo napuštanje objekata, te plan postupanja u ovakvim okolnostima. Planom djelovanja civilne zaštite po mjeri zaštite od potresa potrebno je posebnu pozornost posvetiti zaštiti i spašavanju ljudi iz ovih objekata. Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju potresa Kritična infrastruktura na području Općine moţe biti ugroţena uslijed potresa, te moţe doći do oštećenja ili uništenja one infrastrukture koja je neophodna za normalno funkcioniranje Ţivota građana. Tablica 2-2 Vrsta Učinak Posljedica infrastruktura ima nema srušene TS sustav distribucije električne energije na području Općine (10 kv dalekovodi i TS 10/04 prema grafičkom prilogu) nestanak električne energije srušeni dalekovod - - djelomična zamjena i zatvaranje prstena distribucije oštećeno vodocrpilište prekid ili oteţano snabdijevanja vodom prekid cjevovoda vodocrpilište Gradec i Cugovec, sustav distrbucije vode na području Općine (cjevovodi i instalacije Gradec, Cugovec i Gradečki Pavlovec, druga naselja koriste vlastite bunare) - prekid snabdijevanja urušeni bunari domaćinstava u ruralnim područjima - djelomično saniranje izradom premoštenja - Potres pucanje i propuštanje spremnika opasnih tvari prekid cjevovoda plina i instalacija MRS benzinska crpka Europetrol Rijeka, BC Gradec BELJE d.d., svinjogojska farma Gradec magistralni i distribucijski cjevovod instalacije mjerno-redukcijskih stanica u Hagnju i Gradecu (prema grafičkom prilogu) prekid snabdijevanja građanstva i pravnih osoba energentima, onečišćenje tla, vode i zraka - - srušeni javni i privatni objekti škole (Gradec, Haganj, Repinec, Tučenik i Cugovec), crkve, trgovine (Gradec, Gradečki Pavlovec, Repinec, Cugovec, Haganj), objekti upravnih tijela JLS (Gradec), dom starih (Cugovec), gospodarski objekti (tabela 6-18), kulturna dobra (tabela 6-16),stambeni objekti nemogućnost normalnog funkcijoniranja javnih usluga i gospodarskih subjekata - srušene bazne stanice i objekti telekomunikacijski objekti (bazna stanica mobilne telefonije Gradec) i zračni vodovi prekid telefonskih veza - - nastavak funkcioniranja satelitskih veza oštećenje cestovnih prometnica urušavanje usjeka i nasipa i pojava pukotina na prometnicama D28, Ý3040, Ý2211 i Ý3040 i lokalnim cestama nemogućnost normalnog odvijanja prometa

41 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica Posljedice izazvane ostalim prirodnim uzrocima (suša i toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar, klizište, tuča, snjeţna oborina i poledica) Proizvodnja i distribucija električne energije Na području Općine nema proizvodnih kapaciteta električne energije. Suša bitno ne utječe na distribuciju električne ener gije. Međutim kao posljedica dugotrajne suše moţe doći do poţara. Uslijed poţara koji zahvati područja na kojima se nalazi elektrodistribucijska mreţa doći će do oštećenja iste. To se pogotovo odnosi na nadzemne elektro-vodove na drvenim stupovima. Kao posljedica nastanka poţara u većini slučajeva doći će do obustave opskrbe potrošača električnom energijom i to iz razloga što će poţar zahvatiti i uništiti drvene elektro-stupove ili će se radi sigurnosti gasitelja u zahvatu poţarišta isključiti svi elektrovodovi. Uslijed olujnog nevremena i snjeţnih oborina moţe doći do oštećenja zračnih vodova, a time i do prekida snabdijevanja električnom energijom Opskrba vodom Posljedice od suše se očituju u smanjenju kapaciteta u vodocrpilištima, tlak i protok vode u sustavu pada. Na promatranom području ne bi trebalo biti većih problema u ljetnim mjesecima. Olujno i orkansko nevrijeme, snjeţne oborine, poledica i tuča nemaju bitnijeg utjecaja na vodovodnu infrastrukturu, osim u slučajevima kad vodovodne instalacije nisu zaštićene i direktno su izloţene utjecaju atmosferilija (poledica i led) Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Dugotrajne suše, olujna nevremena tuča i led mogu izazvati veće posljedice po obradive poljoprivredne površine i kulture Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Ne očekuju se zanačajniji poremećaji s obzirom na vrstu količinu i način skladištenja opasnih tvari na području Općine Javno zdravstvo Orkansko nevrijeme, veće snjeţne oborine i poledice imali bi za posljedicu oteţan pristup i usporenu intervenciju na izvršavanju zadataka javnog zdravstva. MoŢe se očekivati pojačana potreba za intervencijama zbog padova i lomova uslijed snjeţnih oborina i poledice Energetika (prirodni plin, nafta) Na području Općine postoji plinovodna infrastruktura za koju se procjenjuje da ne bi bila ugroţena Telekomunikacije U uvjetima olujnog nevremena moguće su štete na telekomunikacijskim objektima i zračnoj mreţi tako da moţe doći do prekida telefonskih i ostalih telekomunikacijskih veza Promet Uslijed olujnog nevremena moţe doći do lomljenja grana stabala koje mogu zakrčiti prometnice i izazvati prometne nesreće. OteŢano upravljanje vozilima uslijed smanjene vidljivosti moţe također prouzročiti prometne nesreće. OteŢani uvjeti prometovanja mogu izazvati prometne nesreće Financijske usluge Ukoliko izazove poremećaje u prometu, distribuciji električne energije i telekomunikacijama moţe biti onemogućeno normalno pruţanje financijskih usluga. Isto tako pristupačnost pruţatelja financijskih usluga moţe utjecati na obavljanje istih Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti Ne očekuju se veća oštećenja i posljedice djelovanja navedenih vremenskih prilika. Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju djelovanja suše i toplinskog vala, olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra, klizišta, tuče, snjeţnih oborina i poledice Tablica 2-3 Vrsta Učinak Posljedica infrastruktura ima nema elektroenergetika suša i toplinski val poţar oštećenje nosača (drvenih stupova) 10 kv dalekovoda nestanak električne energije - - djelomična zamjena i zatvaranje prstena distribucije olujno nevrijeme, jak vjetar i snjeţne oborine oštećenje distributivne mreţe pucanje Ţica 10 kv dalekovoda (prema grafičkom prilogu) nestanak električne energije - - djelomična zamjena i zatvaranje prstena distribucije

42 Stranica 42 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 Vrsta suša i toplinski val Učinak pad izdašnosti crpilišta, tlaka i protoka vode smanjena izdašnost bunara Posljedica infrastruktura ima nema vodoobskrba sustav distrbucije vode na području Općine (crpilišta Gradec i Cugovec), bunari u naseljim bez vodovodne mreţe (sva naselja osim Gradec, Gradečki Pavlovec i Cugovec) prekid ili oteţano snabdijevanja vodom prekid ili oteţano snabdijevanja domaćinstava u ruralnim područjima - - proizvodnja hrane suše, olujno nevrijeme, jak vjetar, tuča i led oštećenje i uništenje poljoprivrednih kultura poljoprivredne površine na području Općine promet smanjeni prinosi poljoprivredne proizvodnje - olujno nevrijeme, jak vjetar, snjeţne oborine, tuča i poledica oteţano prometovanje, oštećenje kolovoza drţavne, Ţupanijske i lokalne prometnice (tablica 6-23) Ţeljeznička infrastruktura (prema grafičkom prilogu) nemogućnost normalnog odvijanja prometa - javne ustanove olujno nevrijeme, jak vjetar, snjeţne oborine, tuča oštećeni javni i privatni objekti zdravstvene ustanove, škole, crkve, trgovine, objekti upravnih tijela JLS, gospodarski objekti (tabela 6-18), stambeni objekti nemogućnost normalnog funkcioniranja javnih usluga i gospodarskih subjekata - telekomunikacije olujno nevrijeme, jak vjetar, snjeţne oborine, tuča oštećene bazne stanice i objekti telekomunikacijski objekti (bazna stanica mobilne telefonije Gradec) i zračni vodovi prekid telefonskih veza - - nastavak funkcioniranja satelitskih veza 2.4. Posljedice usljed tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima Proizvodnja i distribucija električne energije Ne očekuju se poremećaji u distribuciji električne energije Opskrba vodom Ne očekuju se redukcije u opskrbi vodom Prehrana (proizvodnja, skaldištenje i distribucija) Ne očekuju se poremećaji u proizvodnji, skladištenju i distribuciji prehrambenih proizvoda Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima MoŢe doći do štetnih posljedica kod rukovanja i prijevoza opasnih tvari (benzinska crpka) Javno zdravstvo Ne očekuju se negativne posljedice na funkcioniranje javnog zdravstva Energetika (prirodni plin, nafta) Na području Općine postoji plinovodna infrastruktura za koju se procjenjuje da ne bi bila ugroţena Telekomunikacije Ne očekuju se poremećaji u funkcioniranju telekomunikacija Promet Lokacije gospodarskih objekata i moguće nesreće mogu izazvati kraći prekid u komunikaciji, ali postoje alternativni pravci, tako da su posljedice neznatne, te bi se u tom slučaju aktivirale snage susjednih Općina i Gradova Financijske uslug e Ne očekuju se poremećaji u funkcioniranju Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti Ne očekuju se poremećaji.

43 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 43 Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u gospodarskim objektima Tablica 2-4 Vrsta Tehničko-tehnološka katastrofa i velika nesreća u gospodarskim objektima Učinak nekontrolirano istjecanje opasnih tvari na benzinskoj postaji Posljedica infrastruktura ima nema puknuće fleksibilne cijevi i/ili zapornog ventila kod pretakanja naftnih derivata na benzinskoj postaji Europetrol Rijeka, BC Gradec zagađenje okoliša, opasnost od eksplozije i poţara Posljedice uslijed tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, Ţeljezničkom, pomorskom ili zračnom) Proizvodnja i distribucija električne energije Ne očekuju se poremećaji u distribuciji električne energije Opskrba vodom MoŢe doći do zagađenja podzemnih voda, tla i eventualno izvorišta, što bi imalo za posljedicu oteţano snabdijevanje stanovništva s pitkom vodom Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Ne očekuju se poremećaji u distribuciji prehrane Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima U slučaju prometne nesreće došlo bi do poremećaja u snabdijevanju, prijevozu i rukovanju opasnim tvarima. Također je očekivati onečišćenje okoliša Javno zdravstvo U slučaju većeg akcidenta koji bi imao za posljedicu više nastradalih osoba (ozlijeđenih i mrtvih) očekivati je pojačanu aktivnost sluţbi javnog zdravstva Energetika (prirodni plin, nafta) Na području Općine postoji plinovodna infrastruktura za koju se procjenjuje da ne bi bila ugroţena Telekomunikacije Ne očekuju se poremećaji u telekomunikacijskom prometu Promet MoŢe se očekivati oteţan promet ili i potpuni perkid prometa (cestovnog i Ţeljezničkog) uslijed prometne nezgode koja bi imala za posljedicu razlijevanja na prometnicu i okolno zemljište opasnih tvari koje se nalaza u transportu na prijevoznim sredstvima Financijske usluge Ne očekuju se poremećaji financijskih usluga Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti Ne očekuju se poremećaji. Tabelarni prikaz posljedice na kritičnoj infrastrukturi u slučaju tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećom u prometu Tablica 2-5 Vrsta Učinak Posljedica infrastruktura ima nema Tehničko-tehnološka katastrofa i velika nesreća u prometu prometna nesreća u cestovnom i/ili Ţeljezničkom prometu prevrtanje i oštećenje autocisterne/vagona cisterne puknuće spremnika autocisterne (vagona cisterne) i/ili zapornog ventila nekontrolirano istjecanje opasnih tvari u okoliš, zagađenje okoliša, opasnost od eksplozije i poţara, oteţan i/ili prekinut promet, mogućnost lakših i teţih povreda i smrtnih slučajeva, zagađenje vodotoka i tla, oteţano snabdijevanje naftnim derivatima -

44 Stranica 44 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/ Posljedice izazvane prolomom hidroakumulacijskih brana Na području Općine ne očekuju se podsljedice od proloma hidroakumulacijskih brana jer takvih objekata nema Posljedice izazvane epidemiološkim i sanitarnim opsnostima Proizvodnja i distribucija električne energije Ne očekuju se posljedice na distribuciji električne energije Opskrba vodom Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti manifestirale bi se u problemu opskrbe vodom jedino u slučaju fizičkog zagađenja vodospremnika nositeljem zaraze, čime bi manji broj stanovništva Općine bio ugroţen i doveo u pitanje funkcioniranje sustava i društvenih struktura Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti su male s obzirom na količinu proizvodnje, skladištenja i distribuciju hrane Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Ne očekuju se posljedice Javno zdravstvo Očekuje se povećana aktivnost i angaţiranost svih subjekata koji djeluju u javnom zdravstvu, radi saniranja posljedica izazvanih epidemioloških i sanitarnih opasnosti Energetika (prirodni plin, nafta) Na području Općine postoji plinovodna infrastruktura za koju se procjenjuje da ne bi bila ugroţena Telekomunikacije Ne očekuju se posljedice Promet Ne očekuju se posljedice Financijske usluge Ne očekuju se posljedice Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti Ne očekuju se posljedice. 3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE 3.1. Postojeći kapaciteti i snage redovnih sluţbi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite, fizičkih osoba i sveukupno raspoloţivih materijalnih resursa koji se mogu angaţirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće, na području Općine StoŢer zaštite i spašavanja Općine Gradec Odlukom Općinskog vijeća o osnivanju i imenovanju stoţera zaštite i spašavanja, klasa; /09-02/13, urbroj: 238/ , od god.,Općina Gradec ima ustrojen StoŢer zaštite i spašavanja jačine 7 članova SluŢbe i postrojbe središnjih tijela drţavne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti Središnja tijela drţavne uprave (ministarstva i dr- Ţavne upravne organizacije) uključene su u zaštitu i spašavanje na području Općine kroz svoje djelovanje u StoŢerima zaštite i spašavanja (djelatnici DUZS, MUP-a i sl) kao savjetodavna tijela, ali i kao operativna u provođenju određenih zakonom propisanih radnji kojim se bave i u svojoj redovnoj djelatnosti (MUP regulacija prometa, sprječavanje nereda, drţavne inspekcijske sluţbe i sl) Vatrogasne postrojbe Profesionalnih postrojbi na području Općine nema, dobrovoljnih vatrogasnih društava ima jedanaest. Dobrovoljne vatrogasne postrojbe na području Općine Gradec Tablica 3-1* vatrogasne postrojbe operativni članovi vat.dom/ vozila i oprema** spremište Dobrovoljna vatrogasna društva Općine Gradec Gradec NV, 1MVŠ Veliki Brezovec KV, 1MVŠ Tučenik MVŠ Potočec MVŠ Lubena MVŠ Zabrđe MVŠ Haganj MVŠ Cugovec MVŠ Repinec MVŠ Pokasin MVŠ Gradečki Pavlovec MVŠ ** Izvor podataka: Općina Gradec ** AC-autocisterna, NV-navalno vozilo, KV-kombi vozilo, MVŠmotorna vatrogasna štrcaljka

45 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica Snage redovnih sluţbi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti Komunalna i slična poduzeća i obrti Tablica 3-2* Naziv Broj zaposlenih Komgrad, Gradec 4 Rovokopač, vl. Ivan Vinković, Lubena 45 1 Autoprijevoz Perhot, vl. Ýeljko Perhot, Haganj * Izvor podataka: Općina Gradec Pogrebna poduzeća Pogrebne usluge vrše se vlastitim pogonom Općine Gradec u suradnji s pogrebnim poduzećem Krizantema iz KriŢevaca. Groblja se nalaze u naseljima: Gradec, Cugovec, Pokasin i Buzdovac Civilna zaštita Preme nacionalnoj startegiji zaštite okoliša civilna zaštita (CZ) je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih opsoba, drţavnih upravnih tijela i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša od rizika i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja. Ustrojena je zbog opasnosti da RH ili njezini djelovi budu ugroţeni iznenadnim događajima koji bi imali opseg elementarne nepogode ili ratom, čije posljedice mogu ugroziti ljude, materijalna dobra i okoliš. Općina Gradec je Odlukom Općinskog poglavarstva o ustroju postrojbi Civilne zaštite za područje Općine Gradec, Klasa: /07-01/4, Urbroj: 238/ , od 7. studenoga godine, ustrojila sljedeću postrojbu civilne zaštite za svoje područje: Tablica TIM 30 pripadnika (3 skupine + zapovjednik, zamjenik zapovjednika i bolničar) Poduzeća i ustanove za zaštitu bilja i biljnih proizvoda i poljoljekarne Tablica 3-3* 1. skupina (9 pripadnika) 3 SKUPINE 2. skupina (9 pripadnika) 3. skupina (9 pripadnika) Naziv ustanove As agro d.o.o., Cugovec 82 Lival d.o.o., Gradec 134 Broj stručnog osoblja * Izvor podataka: Općina Gradec 3.3. Udruge Količ. preparata fito-zaštite Vozila oprema 3 cca 500 l 2 1 cca. 50 l 1 Tablica 3-4 naziv pravne osobe broj aktivnih članova LOVAČKO DRUŠTVO GAJ GRADEC 35 LOVAČKO DRUŠTVO VIDRA CUGOVEC 25 LOVAČKO DRUŠTVO JELEN LUBENA 30 * Izvor podataka: Općina Gradec 1. ekipa (5 pripadnika) 2. ekipa (5 pripadnika) 3. ekipa (5 pripadnika) 6 EKIPA 4. ekipa (4 pripadnika) 5. ekipa (4 pripadnika) 6. ekipa (4 pripadnika) Sustav CZ ili djelovi sustava zaštite i spašavanja u slučajevima neposredne prijetnje od nastanka katastrofe ili veće nesreće aktiviraju se na zahtjev općinskog načelnika, Ţupana ili na temelju odluke ravnatelja DUZS. U takvim uvjetima planiranje, organiziranje, usklađivanje i nadziranje provođenja zadaća zaštite i spašavanja svih operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja preuzimaju stoţeri zaštite i spašavanja općine ili Ţupanije po čijem se nalogu u slučaju angaţiranja postrojbi civilne zaštite aktiviraju i zapovjedništva civilne zaštite Materijalni resursi na području Općine koji se mogu angaţirati na sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća Građevinska mehanizacija Naziv i adresa poduzeća vlasnika Rovokopač, vl. Ivan Vinković, Lubena 45, Gradec kooperant Komgrad-a Gradec d.o.o. Autoprijevoz Perhot, vl. Ýeljko Perhot, Haganj 197, Nova Kapela kooperant Komgrad-a Gradec d.o.o. * Izvor podataka: Općina Gradec, kamioni rovokopači/ utovarivači Vrsta građevinskih strojeva vozila i količina buldoţeri bageri demperi labudice freze grejder auto betonare Tablica 3-6* valjci kombi

46 Stranica 46 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/ Prijevozni kapaciteti Na području Općine nema pravnih ni fizičkih osoba koji raspolaţu prijevoznim kapacitetima. Putnički projevoz na području Općine vrši Čazmatrans Bjelovar Smještajni kapaciteti Na području Općine nema smještajnih kapaciteta. U slučaju potrebe mogla bi se za te namjene koristiti Osnovna škola u Gradecu i objekt Špica u Haganju Kapaciteti za prehranu Tablica 3-7* naziv objekta lokacija kapacitet smještaj obroka Osnovna škola Gradec MT Hosni objekat Špica Haganj * Izvor podataka: Općina Gradec Pored navedenog mogu se angaţirati i obrtnici i pojedinci koji raspolaţu alatima i sredstvima koja mogu posluţiti u otklanjanju posljedica nesreća ili katastrofa (tesarski i stolarski alati, ljestve, uţad, škare za sječenje armature, veće autodizalice i sl). AngaŢirat će se i stanovništvo sa svojim traktorima, prikolicama i drugim poljoprivrednim strojevima Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje Poplava i prolomi hidroakumulacijskih brana Snage za zaštitu i spašavanje Snage za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od posljedica poplava koje se mogu angaţirati na području Općine: Tablica 3-8 r. br. snage broj izvršitelja vozila/ strojevi zadaće Snage koje se angaţiraju na području Općine Gradec 1. StoŢer zaštite i spašavanja 7 planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća zaštite i spašavanja 2. DVD-a na području Općine provode mjere tehničkih intervencija, spašavanje iz vode, ispumpavanje vode, uklanjanje naplavina 3. Rovokopač, vl. Ivan Vinković, Lubena osiguravaju ljudstvo i tehniku i rade na saniranju 4. Autoprijevoz Perhot, Haganj posljedica poplave po zahtjevu stoţera ZS 6 4 osigurava redovnu isporuku pitke vode, rade na sanaciji 5. Komgrad Gradec oštećene i/ili uništene vodovodne infrastrukture Veterinarske ambulante Gradec i Cugovec Ambulanta primarne zdravstvene zaštite Gradec vrše animalnu asanaciju terena uz pomoć komunalnih poduzeća, vlasnika stoke, lovačkih društava i dr. provodi mjere trijaţe i pruţanja zdravstvene pomoći ozlijeđenim i bolesnim 8. Postrojba CZ opće namjene Općine 30 - aktivira se kao potpora operativnim snagama 9. Udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem (Lovačke udruge) Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su navedene nisu dovoljne. Stoga se predlaţe angaţiranje snaga izvan područja Općine. Tablica 3-9 r. br. snage broj izvršitelja vozila/ strojevi zadaće Temeljni nositelji obrane od poplave na sektoru I 1. VGO Zagreb - - Hrvatske vode su temeljni nositelj i organizator 2. VGI Bjelovar - - provođenja preventivnih mjera, pripremnih radnji i neposrednih mjera obrane od poplava 3. Hidroregulacija d.d. Bjelovar (ispostava KriŢevci) provodi zadatke i radnje na regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama

47 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 47 Tablica 3-10 r. br. snage broj izvršitelja vozila/ strojevi zadaće 1. Druge snage van područja Općine koje bi trebalo angaţirati na području Općine Gradec HEP ODS d.o.o. Elektra Bjelovar pogon KriŢevci Veterinarska stanica Vrbovec 2 2 osigurava neprekidnu isporuku električne energije, saniraju posljedice poplave na elektroenergetskim postrojenjima vrši animalnu asanaciju terena uz pomoć komunalnih poduzeća, vlasnika stoke, lovačkih društava i dr. 3. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teţe ozlijeđene i bolesne 4. Dom zdravlja Vrbovec HMP 12 4 pruţa hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenim i bolesnima Policijska uprava Zgrebačka, policijska postaja Vrbovec Postrojba CZ Zagrebačke Ţupanije za spašavanje na vodi 15 - regulira promet u ugroţenom području i osiguravaju ugroţeni prostor sprječavajući pristup nepozvanim Ţupanijska specijalistička postrojba CZ, aktivira se kao potpora operativnim snagama zaštite i spašavanja Potres Snage za zaštitu i spašavanje Snage za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara od posljedica potresa koje se mogu angaţirati na području Općine: Tablica 3-11 r. br. snage broj izvršitelja vozila/ strojevi zadaće Snage koje se angaţiraju na području Općine Gradec 1. StoŢer zaštite i spašavanja 7 planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća zaštite i spašavanja 2. DVD-a na području Općine provode mjere tehničkih intervencija, gašenja poţara i spašavanje iz ruševina, snabdijevanje pitkom vodom 3. Rovokopač, vl. Ivan Vinković, Lubena 4. Autoprijevoz Perhot, Haganj 5. Komgrad Gradec Veterinarska ambulante Gradec i Cugovec Ambulanta primarne zdravstvene zaštite Gradec 2 2 osigurava ljudstvo i tehniku i rade na saniranju posljedica potresa po zahtjevu stoţera ZS osigurava redovnu isporuku pitke vode, rade na sanaciji oštećene i/ili uništene vodovodne infrastrukture vrše animalnu asanaciju terena uz pomoć komunalnih poduzeća, vlasnika stoke, lovačkih društava i dr. provodi i mjere trijaţe i pruţanja zdravstvene pomoći ozlijeđenim i bolesnim 8. Postrojba CZ opće namjene Općine 30 - aktivira se kao potpora operativnim snagama 9. Udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem (Lovačke udruge) Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su navedene nisu dovoljne. Stoga se predlaţe angaţiranje snaga van područja Općine. r. br. snage broj izvršitelja vozila/ strojevi zadaće Druge snage van područja Općine koje bi trebalo angaţirati na području Općine Gradec vrši animalnu asanaciju terena uz pomoć 1. Veterinarska stanica Vrbovec 2 2 komunalnih poduzeća, vlasnika stoke, lovačkih društava i dr. 2. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teţe ozlijeđene i bolesne 3. Dom zdravlja Vrbovec HMP 12 4 pruţa hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenim i bolesnima 4. Policijska uprava Zgrebačka, policijska postaja Vrbovec regulira promet u ugroţenom području i osiguravaju ugroţeni prostor sprječavajući pristup nepozvanim

48 Stranica 48 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 r. br. snage broj izvršitelja vozila/ strojevi zadaće Druge snage van područja Općine koje bi trebalo angaţirati na području Općine Gradec 5. Postrojba CZ -za spašavanje iz ruševina 30 - Ţupanijska specijalistička postrojba CZ, aktiviraju se kao potpora operativnim snagama zaštite i spašavanja 6. Udruge građana koje se bave zaštitom i spašavanjem (Crveni kriţ, Speleološke udruge) 7. Snage iz zemlje i inozemstva po planu i koordinaciji DUZS RH Opasnosti od ostalih prirodnih uzroka (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, tuča, snjeţne oborine i poledica) Snage za zaštitu i spašavanje Tablica 3-12 r. br snage broj izvršitelja broj vozila zadaće Snage koje se angaţiraju na području Općine Gradec 1. StoŢer zaštite i spašavanja 7 - planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća zaštite i spašavanja 2. DVD-a na području Općine 50 3 provode mjere tehničkih intervencija, gašenje poţara, dobava pitke vode, vatrogasna deţurstva 3. Rovokopač, vl. Ivan Vinković, Lubena osigurava ljudstvo i tehniku i rade na saniranju Autoprijevoz Perhot, Haganj posljedica po zahtjevu stoţera ZS 5. Komgrad Gradec osigurava redovnu isporuku pitke vode 6. Ambulanta primarne zdravstvene zaštite Gradec 2 2 provodi mjere trijaţe i pruţanja zdravstvene pomoći ozlijeđenim i bolesnim 7. Postrojba CZ opće namjene Općine 30 - aktivira se kao potpora operativnim snagama Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su navedene nisu dovoljne. Stoga se predlaţe angaţiranje snaga van područja Općine. Tablica 3-13 r. br. snage broj izvršitelja broj vozila zadaće Druge snage van područja Općine koje bi trebalo angaţirati na području Općine Gradec 1. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teţe ozlijeđene i bolesne 2. Dom zdravlja Vrbovec HMP 3 1 pruţa hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenim i bolesnima 3. Hrvatski zavod poljoprivredno savjetodavne sluţbe Područni odjel Sv. Ivan Zelina 2 1 pruţa savjetodavnu pomoć na sanaciji posljedica na poljoprivrednim nasadima Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i u prometu Snage za zaštitu i spašavanje Tablica 3-14 r. br. snage broj izvršitelja broj vozila zadaće Snage koje se angaţiraju na području Općine Gradec 1. StoŢer zaštite i spašavanja 7 - planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća zaštite i spašavanja 2. DVD-a 50 3 provode mjere tehničkih intervencija, gašenje poţara, sanacije prosutih, prolivenih opasnih tvari u pogonima 3. Rovokopač, vl. Ivan Vinković, Lubena osigurava ljudstvo i tehniku i radi na saniranju 4. Autoprijevoz Perhot, Haganj 6 4 posljedica tehničko-tehnološke katastrofe po zahtjevu stoţera ZS

49 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 49 r. br. snage broj izvršitelja broj vozila zadaće 5. Komgrad Gradec 6. Ambulanta primarne zdravstvene zaštite Gradec Veterinarske ambulante Gradec i Cugovec 2 2 osigurava redovnu isporuku pitke vode, sanira posljedice tehničko-tehnološke katastrofe na vodovodnoj infrastrukturi i postrojenjima provodi mjere trijaţe i pruţanja zdravstvene pomoći ozlijeđenim i bolesnim saniraju posljedice na prostorima, objektima i Ţivotinjama zahvaćenim tehničko-tehnološkom katastrofom u prometu Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su navedene nisu dovoljne. Stoga se predlaţe angaţiranje snaga izvan područja Općine. Tablica 3-15 r. br. snage broj izvršitelja broj vozila zadaće Druge snage van područja Općine koje bi trebalo angaţirati na području Općine Gradec 1. HEP ODS d.o.o. Elektra Bjelovar pogon KriŢevci 10 5 osiguravaju neprekidnu isporuku električne energije, saniraju posljedice tehničko-tehnološke katastrofe na elektroenergetskim postrojenjima 2. Dom zdravlja Vrbovec HMP 3 1 pruţa hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenim i bolesnima 3. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teţe ozlijeđene i bolesne 4. Policijska uprava Zgrebačka, policijska postaja Vrbovec 5. Veterinarska stanica Vrbovec 2 2 regulira promet u ugroţenom području i osiguravaju ugroţeni prostor sprječavajući pristup nepozvanim sanira posljedice na prostorima, objektima i Ţivotinjama zahvaćenim tehničko-tehnološkom katastrofom u prometu Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija Na području Općine Gradec nema odlagališta otpada tako da se ne procjenjuju moguće nesreće i potrebne snage za zaštitu i spašavanje po toj osnovi. Snage za zaštitu i spašavanje r. br. snage broj izvršitelja broj vozila Snage koje se angaţiraju na području Općine Gradec 1. Rovokopač, vl. Ivan Vinković, Lubena Autoprijevoz Perhot, Haganj 3. Komgrad Gradec zadaće Tablica 3-16 osiguravaju ljudstvo i tehniku i rade na asanaciji terena, sahrani mrtvih 4. Ambulanta prim. zdravst. zaštite Gradec BELJE d.d. Svinjogojska farma, Gradec Farma za tov pilića BlaŢinović, Gradec 3 3 provodi mjere trijaţe i pruţanja zdravstvene pomoći ozlijeđenim i bolesnim provode zapovjeđene mjere animalne asanacije na prostorima kojima gospodare 7. Tov stoke i poljop. obrt Baričević, Haganj Postrojba opće namjene CZ Općine 30 - pruţa pomoć u ljudstvu oko provedbe humane i animalne asanacije Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su navedene nisu dovoljne. Stoga se predlaţe angaţiranje snaga van područja Općine.

50 Stranica 50 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 r. br. snage broj izvršitelja vozila/ strojevi zadaće Druge snage van područja Općine koje bi trebalo angaţirati na području Općine Gradec 1. Veterinarska stanica Vrbovec Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke Ţupanije Dom zdravlja Vrbovec 10 5 Tablica 3-17 planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća animalne asanacije terena planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća humane asanacije pruţa hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenim i bolesnima 4. KBC Dubrava Zagreb zdravstveno zbrinjava teţe ozlijeđene i bolesne 5. Policijska uprava Zgrebačka, policijska postaja Vrbovec 6. Gradsko društvo crvenog kriţa Vrbovec 1 1 regulira promet u ugroţenom području i osiguravaju ugroţeni prostor sprječavajući pristup nepozvanim pruţa pomoć u ljudstvu (volonteri) oko provedbe humane asanacije 4. ZAKLJUČNE OCJENE Zaključne ocjene donose se za svaku mjeru zaštite i spašavanja propisanu ovom Procjenom Poplava i prolomi hidroakumulacijskih brana Na poplavnom području Općine Gradec ne očekuje se ugroţavanje kritične infrastrukture koja je neophodna za normalno funkcioniranje Ţivota građana. Postojeće općinske snage neće biti dovoljne za sanaciju poplavnog područja pa se stoga predlaţe aktiviranje dodatnih snaga van područja Općine Potres Ovisno o epicentru i intenzitetu potresa, procjenjuje se da bi na području Općine bilo ozlijeđenih (10 20%) i poginulih (0,1 0,3%) osoba. Došlo bi do većeg oštećenja i uništenja osobne imovine, prekida uobičajenog načina Ţivota te gubitaka osnovnih sredstava za Ţivot. Kritična infrastruktura na području Općine bit će ugroţena uslijed potresa, te moţe doći do oštećenja ili uništenja infrastrukture koja je neophodna za normalno funkcioniranje Ţivota građana. Na temelju izvršene prosudbe, a sukladno očekivanim mogućim posljedicama, u slučaju potresa snage VIII. stupnja MCS prosuđuje se da na području Općine Gradec nema dovoljnih snaga i sredstava potrebnih kako bi se otklonila opasnost, smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice katastrofe, stoga se predlaţe aktiviranje dodatnih snaga van područja Općine Opasnosti od ostalih prirodnih uzroka Kritična infrastruktura moţe biti ugroţena od suše, snjeţnih oborina, poledice, olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra te moţe doći do oštećenja ili uništenja infrastrukture koja je neophodna za normalno funkcioniranje Ţivota građana. Ovisno o veličini, kretanju i intenzitetu djelovanja oluje ili orkanskog nevremena procjenjuje se da bi bilo pojedinačno ozlijeđenih osoba. Također se prosuđuje da moţe doći do znatnog oštećenja i/ili uništenja osobne imovine, prekida uobičajenog načina Ţivota te gubitaka osnovnih sredstava za Ţivot. Na temelju izvršene prosudbe, a sukladno očekivanim mogućim posljedicama, u slučaju suše, oluje ili orkanskog nevremena, snijega, leda i poledice prosuđuje se da na području Općine Gradec nema dovoljno snaga i sredstava potrebnih kako bi se otklonila opasnost, smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice. U cilju saniranja posljedica na infrastrukturi, pruţanja hitne medicinske pomoći i zbrinjavanja ozlijeđenih i bolesnih nastalih djelovanjem navedenih prirodnih uzroka potrebno je aktiviranje dodatnih snaga van područja Općine Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu Sprječavanje katastrofalnih posljedica nesreće za stanovništvo, materijalna dobra i okoliš temelji se velikim dijelom na prevenciji, odnosno na funkcionalnom odrţavanju i redovnoj kontroli pogona/postrojenja s opasnim tvarima, pravilnom rukovanju tehnološkom opremom, edukaciji djelatnika, redovnoj inspekciji i saniranju manjkavosti, izradi kvalitetnih planova za slučaj opasnosti (operativnih te budućih unutarnjih i vanjskih) i testiranju sustava. U cestovnom i Ţeljezničkom prometu nesreće mogu biti izazvane neposrednim sudarima ili prevrtanjima prijevoznih sredstava, a ista mogu prevoziti opasne tvari koje se koriste u neposrednoj potrošnji. Cijeni se da na području Općine Gradec nema dovoljnih snaga i sredstava kako bi se otklonila opasnost, sman jila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice katastrofe, stoga se predlaţe aktiviranje dodatnih snaga van područja Općine Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija Na temelju izvršene prosudbe, a sukladno očekivanim posljedicama, u slučaju epidemije i sanitarne opasnosti na području Općine Gradec nema dovoljno snaga i sredstava potrebnih kako bi se otklonila opasnost,

51 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 51 smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice stoga se predlaţe aktiviranje dodatnih snaga van područja Općine Kritična infrastruktura Kritična infrastruktura na području Općine moţe biti ugroţena od djelovanja potresa, ostalih prirodnih uzroka (suša, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, snjeţne oborine i poledica) i tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu. Na temelju izvršene prosudbe, a sukladno očekivanim posljedicama, na području Općine nema dovoljno snaga i sredstava potrebnih kako bi se otklonila opasnost, smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice, stoga se predlaţe aktiviranje dodatnih snaga van područja Općine Postojeće odnosno potrebne snage zaštite i spašavanja Postojeća struktura i veličina općinskih operativnih snaga zaštite i spašavanja nije dovoljna kako bi se otklonila opasnost, smanjila stradanja i oštećenja i/ili uklonile posljedice. Nameće se potreba za potpuno opremanje postrojbe civilne zaštite opće namjene i to što prije. Polazeći od navedene konstatacije predlaţe se uključivanje i drugih snage van Općine za provedbu zadataka zaštite i spašavanja. S određenim pravnim osobama koje će biti angaţirane potrebno je sklopiti ugovore o angaţiranju ljudi i materijalnih sredstava. Na zadacima zaštite i spašavanja pored navednih snaga u slučaju velikih katastrofa potrebno je uključiti i snage HV-a. Pored navedenih materijalno-tehničkih sredstava, ovisno o potrebi koristit će se i sredstva drugih Gradova i Općina i susjednih Ţupanija. 5. ZEMLJOVIDI 1. Raspored naselja i stanovnika, prometnice s nazivima i građevinsko područje, 2. Vodoopskrba, 3. Elektroenergetika, 4. Plinovod i plinska mreţa, 5. Telekomunikacije, 6. Centri poţarnih zona i pravci djelovanja, 7. Makrolokacije na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tvari, tekućina ili plinova i građevine u kojma boravi veći broj osoba, 8. Poplavno područje, hidromelioracija i nasipi. Svi zemljovidi se nalaze u prilogu procjene. 6. POLOÝAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA 6.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja 5 Općina Gradec nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Zagrebačke Ţupanije. 5 Prostorni plan uređenja Sisačko-moslavačke Ţupanije i Općine Gradec Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske ovaj prostor pripada jugozapadnom dijelu Panonske megaregije. Kao sastavni dio Zagrebačke Ţupanije Općina Gradec ulazi u područje šireg zagrebačkog prostora. Područje Općine Gradec na zapadu graniči s Gradom Vrbovcem. Sjeverna granica Općine ujedno je i granica Zagrebačke Ţupanije s Koprivničko-kriŢevačkom Ţupanijom, odnosno Gradom KriŢevcima i Općinom Sveti Ivan Ýabno. Na istoku se pruţa granica s Općinom Farkaševac, dok juţni dio Općine graniči s Općinom Dubrava. Na području Općine prevladavaju ravni tereni i tereni umjerenog nagiba,što osigurava neometano gospodarsko iskorištavanje i uvođenje infrastrukture. Naselja su u prosjeku vrlo mala, a prema veličini se mogu izdvojiti središnje naselje Gradec te Haganj kao najveće naselje Općine, Gradečki Pavlovec, Cugovec i Repinec. U ovih pet naselja smješteno je više od polovine stanovnika Općine. Sva ostala naselja Općine imaju manje od 200 stanovnika Ukupna površina područja Na području Općine Ţivi 3920 stanovnika u 20 naselja. Općina Gradec je područje sa izrazito niskom gustoćom naseljenosti od 44,12 st./km 2. Gustoća naseljenosti na području Ţupanije je 99,47 st./km 2, dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 77,4 st./km 2. općina površina (km 2 ) broj stanovnika broj stambenih jedinica broj kućanstva Tablica 6-1* gustoća naseljenosti po km 2 Gradec 88, ,12 * Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec Tablica 6-2* OPĆINA GRADEC površina km 2 % OPĆINA GRADEC, ukupno 88, Buzadovac 3,97 4,46 Cugovec 6,38 7,18 Festinec 4,64 5,22 Fuka 5,93 6,67 Grabrić 1,41 1,58 Gradec 6,16 6,93 Gradečki Pavlovec 4,65 5,23 Haganj 12,36 13,91 Lubena 2,19 2,46 Mali Brezovec 1,64 1,84 Podjales 1,67 1,87 Pokasin 1,69 1,90 Potočec 6,95 7,82 Remetinec 6,45 7,25 Repinec 2,82 3,17 Salajci 2,53 2,84 Stari Glog 2,74 3,07 Tučenik 5,14 5,78 Veliki Brezovec 4,41 4,96 Zabrđe 5,12 5,76 * Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec

52 Stranica 52 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/ Rijeke i jezera Umjereno breţuljkasto područje ispresijecano je vodotocima rijeke Glogovnice, te potoka StrŢen, Črnec, Crnčić, Ljubenica, Koruška, Petrovinec, Prašnica i Koritna. Od prirodnih jezera postoji jezero Fuka kapaciteta m 3 vode dok akomulacijskih jezera na području općine nema Ostale geografsko-klimatske karakteristike i tehnološke karakteristike postrojenja. Reljef Na području Općine prevladavaju ravni tereni i tereni umjerenog nagiba, što osigurava neometano gospodarsko iskorištavanje i uvođenje infrastrukture. Za daljnji razvoj područja Općine potrebno je provesti optimalizaciju prostora po iskoristivosti i namjeni, a pri tome vodeći računa o odrţavanju prirodne i ekološke ravnoteţe. Seizmotektonika Područje Zagrebačke Ţupanije, zajedno s Gradom Zagrebom, predstavlja zonu pojačane seizmičke aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII do IX stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MSC) (povratno razdoblje od 500 godina). Zona najjače seizmičke aktivnosti najveću površinu prekriva na području Grada Zagreba, dok na području Zagrebačke Ţupanije zahvaća tek krajnji istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe. Seizmotektonski aktivne zone obiljeţene su različitim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvaţnije rasjede: savski rasjed koji se pruţa padinama Vukomeričkih gorica (dubina hipocentara većine potresa nalazi se između 10 i 30 km) i zonu medvedničkog rasjeda koji prolazi potezom Ýumberačka gora-medvednica (dubina hipocentara je uglavnom između 5 i 17 km) (Prelogović et al., 1998.). Meteorološki pokazatelji 6 Prostornu raspodjelu srednje godišnje količine oborine na području Grada Zagreba i Zagrebačke Ţupanije karakteriziraju dva dobro odijeljena područja srednjih godišnjih količina oborine. Dijeli ih izohijeta od 1000 mm koja prolazi na sjeveru sjevernim rubom granice Grada Zagreba, zatim se spušta njegovom zapadnom granicom i tada skreće prema zapadu juţnom stranom Samoborskog gorja. Istočno i juţno od ove linije je orografski niţe područje (0-200 m nadmorske visine) sa srednjim godišnjim količinama oborine od mm, a sjeverni rub Lonjskog polja ima i manje količine oborine od mm godišnje. Zapadno od izohijete 1000 mm nalazi se orografski razvijenije područje Medvednice, Samoborskog gorja i Ýumberka s količinama oborine preteţno između 1000 i 1250 mm na visinama od m. Podaci Puntijarke indikator su da na vršnim dijelovima Medvednice količine oborine mogu biti i veće od 1250 mm. Samoborsko 6 Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroţenosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara ZÝ, DHMZ RH gorje također ima više od 1250 mm oborine godišnje na visinama iznad 500 m, a na Ýumberku se prema granici sa Slovenijom moţe očekivati i više od 1500 mm godišnje. a) Suša i toplinski val Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine moţe uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadrţavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potraţnja za vodom od opskrbe. Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potraţnja uključuje ekosustave i ljudske aktivnosti. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom razdoblju, dok ljetne suše na Jadranu pogoduju širenju šumskih poţara. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju moţe, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. U ovoj studiji za ocjenu ugroţenosti od suše analizirani su dani bez oborine definirani kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0.1 mm oborine. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Zagrebačke Ţupanije analizirani su podaci s glavne meteorološke postaje Zagreb-Maksimir smještene u nizinskom dijelu Ţupanije u prigradskom području. U tablici 6-2 prikazani su srednji mjesečni i godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju Na području Zagreba srednji godišnji broj dana bez oborine veći je u istočnom dijelu (oko 233 dana bez oborine Zagreb-Maksimir) i središnjem (oko 4 dana bez oborine manje Zagreb-Grič) nego li u zapadnom koji je sušniji za oko 20 dana (Podsused). Prosječno odstupanje od srednje vrijednosti, izraţeno standardnom devijacijom, iznosi 12 dana. Tijekom godine najviše bezoborinskih dana u prosjeku ima siječanj (oko 23 dana), a zatim srpanj, kolovoz i listopad (20 do 21 dan mjesečno) dok ih je najmanje u lipnju (oko 16 dana). Vrijednost standardne devijacije najveća je u rujnu i studenom (gotovo pet dana), tj. srednji mjesečni broj dana bez oborine u tim mjesecima se od godine do godine nešto više razlikuje nego u drugim mjesecima u kojima standardna devijacija iznosi tri do četiri dana. U analiziranom razdoblju na području Zagreba najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u siječnju (25% slučajeva) te u kolovozu (15% slučajeva). Najviše dana bez oborine imao je siječanj godine (29 dana). U analiziranom razdoblju najmanje dana bez oborine najčešće je bilo u lipnju (19% slučajeva) te u travnju i svibnju (15% slučajeva). Najmanje bezoborinskih dana bilo je u listopadu godine kada je bilo 8 takvih dana. Zagrebačka Ţupanija okruţena je Ýumberačkom gorom na zapadu, Medvednicom na sjeveru te Vukomeričkim goricama na jugu na kojima se zbog promjene oborinskog reţima s nadmorskom visinom moţe očekivati manji broj dana bez oborine (oko 20 dana na vršnom području Medvednice). Najveći rizik za pojavu suše s obzirom na učestalost bezoborinskih dana na području Ţupanije je u ljetnim mjesecima srpnju i kolovozu te listopadu i siječnju.

53 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 53 Statistički pokazatelji sušnih razdoblja Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Zagreb-Maksimir, Tablica 6-3 MJESECI GOD BROJ DANA BEZ OBORINE SRED STD MIN MAKS b) Olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udruţen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugroţava i često puta odnosi ljudske Ţivote. Stoga je u ovom poglavlju detaljnije analiziran vjetar kao jedan od čimbenika olujnog nevremena. Mjereni podaci vjetra pomoću električnog ili digitalnog anemografa (brzina i smjer vjetra te maksimalni udari vjetra) u meteorološkoj sluţbi prikupljaju se u relativno rijetkoj mreţi točaka. Postojeća mreţa mjernih točaka odabrana je tako da omogućuje dobivanje općih karakteristika strujanja većih razmjera na visini od 10 m iznad tla. Međutim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj točki za šire područje ovisi o konfiguraciji terena, hrapavosti terena i blizini zaklona oko anemografa. Za nadopunu vjetrovnog reţima na meteorološkim postajama motritelji i opaţaju smjer i jačinu vjetra. Jačina vjetra procjenjuje se vizualno prema učincima vjetra na predmetima u prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izraţava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrţi od 0 do 12 Bf (bofora) kojima su pridruţene odgovarajuće srednje brzine vjetra. BEAUFORTOVA LJESTVICA Tablica 6-4 Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine (m/s) 0 tišina lagan povjetarac povjetarac slab vjetar umjeren vjetar umjereno jak vjetar jak vjetar vrlo jak vjetar olujan vjetar oluja jaka oluja orkanski vjetar orkan Da bi se brzina vjetra iz m/s pretvorila u km/h potrebno je vrijednosti brzine pomnoţiti s 3.6. Smjer vjetra određuje se također vizualno pomoću vjetrulje koja ima označena samo četiri smjera. Motritelj je duţan ocijeniti smjer vjetra na jedan od 16 mogućih smjerova i označiti ga stranom svijeta odakle vjetar puše. Za Zagrebačku Ţupaniju i Grad Zagreb odabrana je meteorološka postaja Zagreb-Maksimir. Postaja Zagreb-Maksimir smještena je u istočnom dijelu grada na ravnom terenu i udaljena je oko 5 km od središta grada. Za promatrano razdoblje analizirani su opaţeni i mjereni podaci jačine/brzine i smjera vjetra. Za prikaz strujnog reţima na području Zagrebačke Ţupanije i Grada Zagreba analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjerova vjetra za Zagreb-Maksimir ( ). Rezultati analize prikazani su grafički na ruţama vjetra (sl. 4). Orografska prepreka Medvednica koja se nalazi na sjevernoj strani grada Zagreba modificira osnovno strujanje pa se na godišnjoj ruţi vjetrova uočava najveća učestalost N i NNE vjetra (18.0% i 10.6% redom). ZapaŢa se da je broj tišina relativno veliki (13.7%). Ostali smjerovi su gotovo podjednako zastupljeni od 3% do 7.5%, osim NW i WNW smjerova koji imaju najmanju relativnu čestinu (1.1% i 1.5% redom). Sličan oblik, kao i godišnja ruţa vjetra, zadrţavaju ruţe vjetrova i po sezonama. U jesen i zimi pojavljuje se veća učestalost tišina (17.0% i 13.5% redom) što je povezano i sa stacionarnim anticiklonalnim tipom vremena. Prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i stabilnu stratifikaciju atmosfere. S druge strane, u hladnom dijelu godine javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U takvim vremenskim situacijama moguć je jak pa čak i olujan N NE vjetar. Za proljeće su karakteristični brţe pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada) što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slučaju da je turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmljavinski oblaci Cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i večernjim satima moguće je nevrijeme. U takvim ljetnim olujama javlja se jak odnosno olujan vjetar praćen pljuskom kiše i grmljavinom, a ponekad i tučom. U toplom dijelu godine za vrijeme vedrih i neporemećenih dana pojavljuje se i cirkulacija obronka. Danju se topli zrak diţe uz obronke Medvednice, a noću spušta niz Medvednicu. Zbog toga se ljeti i u jesen javlja najveća učestalost N vjetra u odnosu na ostala godišnja doba (21.1% i 19.2% redom ).

54 Stranica 54 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 Od ukupnog broja podataka u Zagreb-Maksimiru 0.06 % podataka otpada na jak vjetar ( 6 Bf). Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru i dobu godine, na postaji Zagreb-Maksimir uočava se prevladavanje slabog vjetra jačine 1 3 Bf u 83.9%. Umjeren i umjereno jak vjetar (4 5 Bf) javlja se rijetko (2.3%). Prema tome, u najvećem broju slučajeva na zagrebačkom području prevladava slab vjetar. U određenim vremenskim situacijama moţe se pojaviti jak ili olujan vjetar u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima. Dosadašnja analiza strujanja za Zagrebačku Ţupaniju i Grad Zagreb izrađena je prema vrijednostima jačine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Međutim, vjetar nije diskretna nego kontinuirana veličina, te se moţe pojaviti jak ili olujan vjetra izvan termina motrenja. Upravo zbog toga motritelji biljeţe vrijeme nastupa i prestanka vjetra jačeg od 6 Bf i 8 Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabiljeţen vjetar jačine 6 Bf odnosno 8 Bf. Za cjelovitu sliku vjetrovnog reţima promatranog područja izrađena je i analiza srednjeg mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Zagreb- Maksimir u razdoblju Prema 20-godišnjem razdoblju u Zagreb-Maksimiru se jak vjetar prosječno javlja 44 dana u godini, a olujni vjetar 2 dana. Najveći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 83 dana zabiljeţeno i 6 dana s olujnim vjetrom Međutim, taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju velike vrijednosti standardne devijacije. Godišnji hod dana s jakim vjetrom pokazuje tu pojavu tijekom cijele godine, a olujni vjetar nije bio nikada zabiljeţen u rujnu i listopadu u promatranom 20-godišnjem razdoblju. Najveći broj takvih dana javlja se u hladnom dijelu godine. U travnju opaţen je maksimalan broj dana s jakim vjetrom (17 dana), a s olujnim vjetrom u veljači (4 dana). Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Zagreb-Maksimir, Tablica 6-5 MJESECI GOD BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED STD MIN MAKS BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED STD MIN MAKS MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s) MAKS N N NNE NNE NNE NW WNW NNW N N NE NNE N Očekivani maksimalni udari vjetra (V udar, m/s) te pripadne vjerojatnosti za povratne periode od T godina dobiveni Jenkinsonovom razdiobom ekstrema iz podataka mjerenja brzine vjetra. Zagreb-Maksimir, Tablica 6-6 T (godine) P (%) V udar (ms-1) ZAGREB-MAKSIMIR c) Tuča Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina, sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim postajama biljeţi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snjeţne pahuljice promjera oko 5 mm, koje padaju pri temperaturi oko ili ispod 0 0 C. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tuče, prije više od 30

55 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 55 godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tuče. DrŢavni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od km 2. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča moţe prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa, a od i pri zemnim generatorima na osam Radarskih centara (RC). Svaki centar odgovoran je za svoj dio branjenog područja. Tri radarska centra, Sljeme, Trema i StruŢec pokrivaju područje Grada Zagreba i Zagrebačke Ţupanije, na kojem se godine nalazilo 66 lansirnih postaja za obranu od tuče. Sve postaje raspolaţu s prizemnim generatorima, a njih 46 imaju i rakete. Takva organizacija djelovanja uvjetovana je geografskom rasprostranjenošću te mogućnostima pokrivanja radarskog centra. Analiza srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom izrađena je pomoću podataka s lansirnih postaja koje su neprekidno radile u razdoblju Na slici 2. prikazana je i prostorna raspodjela srednjeg broja dana s pojavom tuče i/ili sugradice za vrijeme sezone obrane od tuče u 20-godišnjem razdoblju. Za Grad Zagreb i Zagrebačku Ţupaniju analizirana je 41 lansirna postaja koje su imale kontinuirani niz podataka s tom pojavom. Na promatranom području u prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče su dva područja. Na zapadnom dijelu Ýupanije to je područje između drţavne granice sa Slovenijom te sela Kalja, Jarušlje i Kostanjevac, a na juţnom dijelu to je šire područje oko sela Vukomerić. Na osnovi podataka o pojavi tuče i štete sa svih lansirnih postaja, koje su radile u razdoblju izrađena je prostorna karta indeksa ugroţenosti od tuče branjenog područja Hrvatske za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna. Indeks je funkcija srednjeg broja dana s krutom oborinom i broja slučajeva sa štetom većom od 50 %, a svrha mu je prikaz područja u kojima tuča i/ili sugradica najčešće uzrokuju štetu. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tuča, sugradica i ledena zrna) na području ove Ýupanije i Grada Zagreba uzeti su podaci s meteorološke postaje Zagreb-Maksimir. U tablici 6-6 prikazani su srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju Na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 2.6 dana. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u siječnju 0.5 dana dok je srednji broj dana u ostalim mjesecima između 0.1 i 0.4 dana. U listopadu nije zabiljeţen ni jedan dan s krutom oborinom. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Zagreb-Maksimir, Tablica 6-7 MJESECI GOD BROJ DANA S TUČOM SRED STD MIN MAKS d) SnjeŢne oborine Snijeg moţe predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili moţe predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroţenosti od snijega analizira se učestalost padanja snijega, maksimalna visina novog snijega, maksimalna visina snjeţnog pokrivača po mjesecima, te procjena očekivane godišnje maksimalne visine snjeţnog pokrivača za povratni period od 50 godina. Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na području Zagrebačke Ţupanije koriste se podaci s glavne meteorološke postaje Zagreb-Maksimir za razdoblje Treba napomenuti da ti podaci daju prvu informaciju o snjeţnom reţimu Zagreba i njegovog šireg nizinskog područja. U orografski razvijenim dijelovima Ýupanije, na obroncima Medvednice i Samoborskog gorja, te Vukomeričkih gorica, vladaju oštrije snjeţne prilike i to područje zahtijeva posebnu analizu. U tablici 1. nalaze se podaci za Zagreb-Maksimir za srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabiljeţen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini snjeţnog pokrivača izmjereni u pojedinom mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju, te procjena maksimalne visine snjeţnog pokrivača, koji se moţe očekivati u prosjeku jednom u 50 godina (prema nizu ). Na širem području Zagreba padanje snijega moţe se očekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše snjeţnih dana i to 47 dana bilo je tijekom zime 1985./1986., a najmanje, 10 dana, zimi 1988./1989. U prosjeku godišnje se moţe očekivati oko 24 dana s padanjem snijega i to u razdoblju od listopada do travnja. Od prosinca do veljače javlja se gotovo svake godine i prosječno pada 5 do 7 dana u pojedinom mjesecu. Najdulje je padao 20 dana u veljači, a od studenog do siječnja bilo je i više od 10 dana s padanjem snijega mjesečno u jednoj zimi. S pojavom snijega u travnju treba računati, iako snjeţna zima češće završi s oţujkom. U 20 godina samo je jednom zabiljeţeno padanje snijega u listopadu i to Na vršnom području Medvednice srednji godišnji broj dana s padanjem snijega iznosi 45 dana. Snijeg se tu moţe pojaviti već i u rujnu, iako iznimno rijetko, i trajati i do svibnja. Maksimalne visine novog snijega od studenog do veljače izmjerene u promatranih 20 godina iznosile su cm (Zagreb-Maksimir), dok je prema podacima Puntijarke u istom razdoblju na Medvednici pao najveći novi snijeg od 45 cm.

56 Stranica 56 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/11 Maksimalne visine snjeţnog pokrivača tijekom zime javljaju se gotovo podjednako često od studenog do oţujka (3 do 5 puta u pojedinom mjesecu u 20 godina). Najviši snjeţni pokrivač od 50 cm izmjeren je u studenom Iste godine zabiljeţen je i maksimum za prosinac (45 cm). Od siječnja do oţujka izmjerene su maksimalne visine snjeţnog pokrivača od 31, 46 i 37 cm. Na vršnom području Medvednice u istom razdoblju izmjerena je maksimalna visina snjeţnog pokrivača od 127 cm u oţujku i veljači Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen, moţe se očekivati snjeţni pokrivač od 43 cm (Zagreb- Maksimir) i 149 cm (Puntijarka). Prema klimatskim zonama koje uvaţavaju promjenu snjeţnog parametra s nadmorskom visinom, na području Zagrebačke Ţupanije moţe se svakih 100 m visine očekivati 3 4 dana više s padanjem snijega godišnje i 10 cm više maksimalne visine snjeţnog pokrivača za 50-godišnji povratni period. Podjednako velik rizik od pojave snijega i maksimalnih visina snjeţnog pokrivača je od studenog do oţujka i od maksimalnih visina novog snijega do veljače. Pojava snijega u listopadu, travnju i svibnju je rijetka, ali s njom treba računati, posebno u brdskom i gorskom području Ýupanije. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Zagreb-Maksimir, Tablica 6-8 MJESECI ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED STD MIN MAKS MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS MAKSIMALNA VISINA SNJEÝNOG POKRIVAČA (cm) MAKS MAKS-T50 43 e) Poledica Pojava zaleđenih kolnika moţe biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugroţavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi republike Hrvatske opaţaju se i biljeţe. Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od prehladnih kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru na zemlji meteorološkog naziva poledica. Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom poledica. Samo opaţanje navedenih meteoroloških pojava, ograničeno na meteorološke postaje, za potrebe procjene ugroţenosti od poledice nije dovoljno. Potreban je općeniti kvantitativni kriterij izraţen pomoću mjerljivih veličina koji će odrediti potencijalne uvjete za pojavu svih uzroka zaleđenih kolnika na širem području. Povoljni, odnosno potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom količinom oborine Rd 0.1 mm) i temperatura zraka je pri tlu 0 C, odnosno na 2 m 3 C. Potonji kriterij dobiven je istraţivanjem odnosa temperatura zraka na 2 m visine (standardna meteorološka kućica) i pri tlu (na 5 cm iznad tla) i primjenjuje se za lokacije gdje nema mjerenja temperatura zraka pri tlu. U ovoj meteorološkoj podlozi za procjenu ugroţenosti analizirat će se godišnji hod broja takvih dana kao pokazatelj najugroţenijih mjeseci s obzirom na pojavu poledice. Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaruju povoljni uvjeti za nastanak poledice, odnosno zaleđenih kolnika, javljaju se od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano proljeće karakteristično je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se sniţava. Pad temperature moţe dovesti do smrzavanja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. S druge strane, u jesen i kasnoj zimi učestalo se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. U kontinentalnom nizinskom dijelu tada prevladava vedro ili maglovito vrijeme (često i niska slojevita naoblaka), dok je na Jadranu i u gorju sunčano i vedro. Pri anticiklonalnom tipu vremena mala je turbulentna razmjena zraka i stabilna stratifikacija atmosfere, pa se u nizinama zrak postupno ohlađuje. U slučaju da ovakva situacija nastupa nakon premještanja nekog oborinskog sustava, niske temperature tada dovode do smrzavanja prethodno pale oborine i pojave zaleđenih kolnika. Takve situacije iziskuju posebne analize i nisu obuhvaćene ovim prikazom. Stoga je učestalost poledice na cestama vjerojatno nešto veća od prikazanih rezultata. Za Zagrebačku Ţupaniju odabrana je meteorološka postaja Zagreb-Maksimir smještena u nizinskom dijelu podno gore Medvednice u blizini rijeke Save.

57 Broj 23/11 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Stranica 57 Godišnji prosjek broja dana s poledicom iznosi 33, maksimalno je zabiljeţeno 47 dana 1996., a minimalno 14 dana godine. Godišnji hod broja dana s povoljnim uvjetima za poledicu na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir u razdoblju godina, pokazuje da su najugroţeniji od poledice mjeseci prosinac, siječanj i veljača sa srednjim brojem od oko 7 povoljnih dana. Najveće varijacije uočavaju se u prosincu u kojem je i zabiljeţen maksimalni broj od 16 dana godine, a minimalno 1 dan biljeţe prosinac i veljača. U oţujku, travnju i studenom rizik od poledice je manji sa srednjim brojem od 3 do 5 dana s poledicom, a maksimalno je zabiljeţeno 12 dana u studenom. U ostalim mjesecima vjerojatnosti za poledicu gotovo da i nema, premda vrlo mala vjerojatnost postoji samo u svibnju i listopadu. Navedene klimatske karakteristike vezane uz poledicu dobro opisuju područje grada Zagreba, no treba napomenuti da je zbog urbanih utjecaja na klimu vjerojatnost za poledicu u gradskom središtu manja. S druge strane, na prostoru izvan grada, očekuje se veći rizik od poledice. Općenito, u dolini rijeke Save zbog niţih minimalnih temperatura postoji veći rizik od poledice, a još je veći u višim dijelovima okolnih gora, posebno u Ýumberačkom gorju gdje u prosjeku padne najveća količina oborine u Ţupaniji, a minimalne temperature zimi su prosječno niţe od ostatka Ţupanije. U gorskim dolinama, zbog zasjenjenosti, poledica se moţe duţe zadrţati. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Zagreb-Maksimir, Tablica 6-9 MJESECI GOD BROJ DANA S POLEDICOM (R d 0.1mm i t min5cm 0.0 C) SRED STD MIN MAKS Godišnja i sezonske ruţe vjetra, Zagreb-Maksimir,

58 Stranica 58 Glasnik Zagrebačke Ţupanije od 15. rujna Broj 23/ Tehnološke karakteristike postrojenja Na području Općine nema značajnijih tehničko-tehnoloških postrojenja Stanovništvo Broj stanovnika /zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika/ OPĆINA Površina popis izvori sredstava za Ţivot tablica 6-10* prihodi od rada 1 bez prihoda 2 mirovina 3 nepoznato km2 % broj % broj % broj % broj % broj % GRADEC 88, , , , ,16 *Izvor podataka: DrŢavni zavod za statistiku, popis stanovništva god. 1-prihodi od rada, prihodi od rada i mirovine, prihodi od rada i ostali prihodi, 2-bez prihoda, povremena potpora drugih, socijalna naknada 3-mirovina, mirovina i socijalna naknada Prema podacima s popisa stanovništva godine na području Općine je zaposleno ukupno 1417 osoba. Iz grafikona koji prikazuje strukturu zaposlenog stanovništva Općine Gradec uočljivo je da su najznačajnije gospodarske djelatnosti poljoprivreda, lov i šumarstvo sa 460 zaposlenih, odnosno 34% ukupnog zaposlenog stanovništva, od čega pak najveći udio predstavljaju zaposleni u poljoprivredi. Izvor podataka: Prostorni plan uređenja Općine Gradec Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih a) Dobna struktura po naseljima Tablica 6-11* naselje ukupno 0-19 godina godina 60 i više godina nepoznato indeks starosti Buzadovac ,33 Cugovec ,90 Festinec ,59 Fuka ,33 Grabrić ,29 Gradec ,31 Gradečki Pavlovec ,89 Haganj ,00 Lubena ,42 Mali Brezovec Podjales ,17 Pokasin ,00 Potočec ,67