GLAVNI PROJEKT gra evinski projekt konstrukcije MAPA 2

Transcript

1 MAGNATI d.o.o. za projektiranje, nadzor i gra enje Bana Jela a 2, Slatina OIB: ( prostor za ovjeru ) nnapo INVESTITOR: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA OIB: GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA TD: GPK/2017 ZOP: 17/17 GLAVNI PROJEKT gra evinski projekt konstrukcije MAPA 2 GLAVNI PROJEKTANT: Snježana Stipe, dipl. ing. arh. PROJEKTANT: Zoran Vlaisavljevi, dipl.ing.gra. DIREKTOR: Jasna Lic SLATINA, svibanj 2017.

2 INVESTITOR: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA MAGNATI d.o.o. za projektiranje, nadzor i gra enje Bana Jela a 2, Slatina BROJ T.D.: GPK/ ) SADRŽAJ OP EG DIJELA 1. POPIS MAPA 2. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA 3. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANATA 4. RJEŠENJE O UPISU PROJEKTANTA U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA 5. IZJAVA PROJEKTANTA

3 ARHIS d.o.o. Trg sv. Josipa 1 Slatina VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA, TRG LJ. PATA A 1, VIROVITICA Projekt broj : 17/17 GP OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA, DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Snježana Stipe,dipl.ing.arh. GLAVNI PROJEKT Stranica : 2 POPIS MAPA GLAVNOG PROJEKTA MAPA 1 ARHITEKTONSKI PROJEKT izra en po ARHIS d.o.o. Slatina; t.d. 17/17 GP MAPA 2 PROJEKT KONSTRUKCIJE izra en po MAGNATI d.o.o. Slatina; t.d. GPK/2017 MAPA 3 PROJEKT ELEKTROINSTALACIJA izra en po ARHIS d.o.o. Slatina; t.d. 17/17 E

4

5

6

7 ARHIS d.o.o. Trg sv. Josipa 1 Slatina VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA, TRG LJ. PATA A 1, VIROVITICA Projekt broj : 17/17 GP OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA, DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Snježana Stipe,dipl.ing.arh. GLAVNI PROJEKT Stranica : 7 Na temelju lanka 51 Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17), donosi se : RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANATA I kojim se odre uju Projektanti na izradi glavnog projekta za : INVESTITOR: GRA EVINA: LOKACIJA: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Z.O.P. 17/17 Te se imenuje : 1. PROJEKTANT ARHITEKTONSKOG PROJEKTA : SNJEŽANA STIPE, dipl.ing.arh. 2. PROJEKTANT KONSTRUKCIJE: ZORAN VLAISAVLJEVI, dipl.ing.gra. 3. PROJEKTANT ELEKTROINSTALACIJE : DAVOR KNOCHL, dipl.ing.el. II Projektant je odgovoran da projekt koji izra uje ispunjava propisane uvjete, temeljne zahtjeve za gra evinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada, da je uskla ena sa odredbama Zakona o gradnji. O B R A Z L O Ž E N J E Imenovani Projektanti upisani su u Komoru ovlaštenih inženjera, te su ispunili uvjete predvi ene Zakonom o gradnji, te je odlu eno kao u izreci ovog Rješenja. Slatina, Direktor : Snježana Stipe, dipl.ing.arh.

8

9

10 INVESTITOR: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA MAGNATI d.o.o. za projektiranje, nadzor i gra enje Bana Jela a 2, Slatina LOKACIJA: BROJ T.D.: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA GPK/2017 IZJAVA PROJEKTANTA Rekonstrukcija dijela krovišta gra evine OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA na lokaciji DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA investitora VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Rekonstrukcija dijela krovišta gra evine nema bitan utjecaj na zate ena tehni ka svojstva vezana uz mehani ku otpornost i stabilnost postoje e gra evine, odnosno, mijenjaju se do uklju ivo 10% (promjena mase gra evine, promjena položaja središta masa, središta krutosti, promjena naprezanja u prora unskim presjecima i sl.). U Slatini, svibanj PROJEKTANT: Zoran Vlaisavljevi, dipl.ing.gra.

11 INVESTITOR: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA MAGNATI d.o.o. za projektiranje, nadzor i gra enje Bana Jela a 2, Slatina BROJ T.D.: GPK/ ) GRA EVINSKI PROJEKT KONSTRUKCIJE SADRŽAJ A/ TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA RADOVA I PROGRAM KONTROLE KVALITETE B/ PROJEKT KONSTRUKCIJE B.1. Tehni ki opis i primijenjeni propisi B.2. Plan pozicija B.3. Prora un mehani ke otpornosti i stabilnosti Projektant: Zoran Vlaisavljevi, dipl.ing.gra.

12 INVESTITOR: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA MAGNATI d.o.o. za projektiranje, nadzor i gra enje Bana Jela a 2, Slatina BROJ T.D.: GPK/2017 A/ TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA RADOVA I PROGRAM KONTROLE KVALITETE Projektant: Zoran Vlaisavljevi, dipl.ing.gra.

13 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str OP I PODACI I DEFINICIJE 1. Primjena op ih tehni kih uvjeta Ovi tehni ki uvjeti i program kontrole kvaliteta (u daljnjem tekstu Tehni ki uvjeti) sadrže tehni ke uvjete izvo enja radova, tehnologiju izvo enja, na in ocjenjivanja kvalitete. Tehni ki uvjeti vrijede za radove na konstrukciji i za radove koji se naknadno odrede na gradilištu, a koji su neophodni za potpuno dovršenje predmetne gra evina. Primjena ovih Tehni kih uvjeta je obvezna. Ovi tehni ki uvjeti izra eni su sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13) Svi sudionici u gra enju (investitor, izvo i dr.)dužni su se pridržavati odredbi navedenog zakona Investitor je dužan: i. Projektiranje, gra enje i nadzor povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih djelatnosti ii. Osigurati stru ni nadzor nad gra enjem iii. Pridržavati se ostalih obveza po navedenom zakonu 1.2. Izvo je dužan i. Graditi u skladu s dokumentima i posebnim suglasnostima za gradnju. ii. Graditi u skladu s projektima iii. Radove izvoditi na na in da zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehani ke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti za slu aj požara, zaštite zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite od buke i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te ostala funkcionalna i zaštitna svojstva. iv. Ugra ivati materijale, opremu i proizvode predvi ene projektom, provjerene u praksi, a ija je kvaliteta dokazana certifikatima sukladno propisima i normama. v. Osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugra enih proizvoda i opreme 1.3. Dokumentacija Da bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta gra enja izvo mora na gradilištu posjedovati odgovaraju u dokumentaciju za gra enje i pridržavati se nje kako slijedi: i. Dokumenti za gradnju i dokumentaciju koja je njoj prethodila (suglasnosti) ii. Uredno vo en gra evinski dnevnik iii. Rješenja o imenovanju odgovornih osoba iv. Elaborat o organizaciji gradilišta sa mjerama zaštite na radu i zaštite od požara. v. Dokumentaciju o kvaliteti radova i ugra enog materijala i opreme. (atesti, uvjerenja certifikati, jamstveni listovi i sl.) a naro ito: vi. Program ispitivanja kvalitete ugra enog betona i izvještaje o ispitivanju betona od strane ovlaštene institucije. vii. Atesti kvalitete ugra enih zidnih elemenata i morta korištenog za zidanje. viii. Izvještaje o svim ostalim ispitivanjima koja su provedena po nalogu ispitivanju nadzornog inženjera ili bez njegovog naloga a koja su potrebna radi dokazivanja kvalitete izvedenih radova i ugra enih materijala Kontrolna ispitivanja O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugra uje u gra evinu mora se cijelo vrijeme gra enja voditi evidencija te sa initi izvješ e o pogodnosti ugra enih materijala sukladno projektu, ovom programu ili citiranim pravilnicima, normama i standardima. Izvješ e o pogodnosti ugra enih materijala mora sadržavati slijede e dijelove: i. Naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, koli inu uzoraka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzorka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvo u i investitoru, podatke o gra evini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje. ii. Prikaz svih rezultata, laboratorijskih, terenskih ispitivanja za koja se izdaje uvjerenje odnosno iii. ocjena kvalitete. Ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (uporabljivosti) materijala za primjenu na navedenoj gra evini te rok do kojega vrijedi izvješ e. Uzimanje uzoraka i rezultati laboratorijskih ispitivanja moraju se upisivati u laboratorijsku i gradilišnu dokumentaciju(gra evinski dnevnik, gra evinska knjiga).

14 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str. 2 Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda ili poluproizvoda proizvo je dužan priložiti rezultate teku ih ispitivanja koja se odnose na isporu ene koli ine. Za materijale koji podliježu obveznom atestiranju mora se izdati atestna dokumentacija sukladno propisima Sva izvješ a, atesti i drugi dokazi kvalitete moraju se odmah po dobivanju dostaviti i nadzornom inženjeru. Po završetku svih radova izvo je obvezan izraditi elaborat izvedenog stanja gra evine Standardi Nabavku opreme i materijala izvoditelj mora usuglasiti sa ovim specifikacijama i važe im standardima: HRN EN (Hrvatske norme preuzete europske norme) Ukoliko neki radovi nisu obuhva eni ovim standardima, mjerodavni e biti: a) Me unarodne Organizacije za Standardizaciju ISO b) Njema ke Industrijske Organizacije DIN 2. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI a. Beton proizveden prema odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije i ovih tehni kih uvjeta ugra uje se u betonsku konstrukciju prema projektu, normi HRN EN , normama na koje ta norma upu uje i odredbama ovoga Priloga. b. Izvo mora prema normi HRN EN prije po etka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehni ka svojstva betonske konstrukcije. c. Kontrolni postupak utvr ivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN EN i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji. d. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugra ivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvo a. d.1. Ako je koli ina ugra enog betona ve a od 100 m3, za svakih slijede ih ugra enih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona. d.2. Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvo a evidentiraju se uz navo enje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navo enje oznake pojedina nog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugra ivao u trenutku uzimanja uzoraka. d.3.. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristi ne tla ne vrsto e betona provodi se odgovaraju om primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206 1»Ispitivanje identi nosti tla ne vrsto e«. d. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona ugra enog u pojedini element betonske konstrukcije u slu aju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu koje se odre uje na temelju podataka iz to ke d.2 ovoga Priloga. e. Za slu aj nepotvr ivanja zahtijevanog razreda tla ne vrsto e betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugra en beton nedokazanog razreda tla ne vrsto e provesti naknadno ispitivanje tla ne vrsto e betona u konstrukciji prema HRN EN i ocjenu sukladnosti prema EN

15 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str ISPORUKA SVJEŽEG BETONA Informacije korisnika betona proizvo u Korisnik e usuglasiti s proizvo em: datum isporuke, vrijeme i koli inu, i informirati proizvo a o: posebnom transportu na gradilište, posebnim postupcima ugradnje, ograni enjima vozila isporuke, npr. tipa (agitiraju a ili neagitiraju a oprema), veli ine, visine ili bruto težine Informacije proizvo a betona korisniku Kada naru uje beton, korisnik e zahtijevati informacije o sastavu mješavine betona radi primjene pravilne ugradnje i zaštite svježeg betona i utvr ivanja razvoja vrsto e betona. Te informacije mora na zahtjev korisnika dati proizvo prije isporuke betona, ve prema tome kako odgovara korisniku. Kad je posrijedi tvorni ki proizvedeni beton, informacije, kad se zatraže, mogu tako er biti dane i referencama proizvo eva kataloga sastava mješavina betona, u kojima su iskazane pojedinosti o klasama vrsto e, klasama konzistencije, težina mješavine i drugi mjerodavni podaci. Informacije za utvr ivanje vremena zaštite betona prema razvoju vrsto e mogu biti iskazane nazivima iz tablice 2 ili krivuljom razvoja vrsto e betona pri 20 C izme u 2 i 28 dana. Tablica 2 Razvoj vrsto e betona pri 20 C Razvoj vrsto e Omjeri vrsto e 2 / 28 Brz >0,5 Srednji >0,3 i< 0,5 Polagan > 0,15 i < 0,3 Vrlo polagan <0,15 Omjer vrsto e kao indikator razvoja vrsto e jest omjer srednje vrijednosti tla ne vrsto e nakon 2 dana 2 i srednje vrijednosti tla ne vrsto e nakon 28 dana 28 utvr en po etnim ispitivanjima ili zasnovan na poznatim svojstvima betona komparabilnog sastava. U ovim po etnim ispitivanjima uzorke za utvr ivanje vrsto e treba praviti, njegovati i ispitivati prema HRN EN , HRN EN , HRN EN i HRN EN Proizvo treba informirati korisnika o zdravstvenom riziku koji se može pojaviti tijekom rukovanja betonom Otpremnica za gotov (tvorni ki proizveden) beton Pri isporuci betona proizvo mora dostaviti korisniku otpremnicu za svaku transportnim sredstvom isporu enu koli inu betona, na kojoj su otisnute, utisnute ili upisane najmanje sljede e informacije: ime tvornice betona, serijski broj otpremnice, datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode, broj vozila, ime kupca, ime i lokacija gradilišta, detalji ili reference uvjeta, npr. kodni broj, redni broj, koli ina betona u m 3, deklaracija sukladnosti s referentnim uvjetima kvalitete i EN 206, ime ili znak certifikacijskog tijela ako je relevantno, vrijeme kad beton stiže na gradilište, vrijeme po etka istovara, vrijeme završetka istovara.

16 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str Otpremne informacije za gradilišni beton Odgovaraju a informacija tražena potpoglavljem za otpremnicu betona mjerodavna je i za beton proizveden na velikom gradilištu, ili kad uklju uje više tipova betona Konzistencija pri isporuci Op enito je svako dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci zabranjeno. U posebnim slu ajevima voda ili kemijski dodaci mogu biti dodani kad je to pod odgovornoš u proizvo a i primjenjuje se za dobivanje uvjetovane vrijednosti konzistencije, osiguravaju i da uvjetovane grani ne vrijednosti nisu prekora ene i da je dodatak kemijskog dodatka uklju en u projekt betona. Koli ina svakog dodatka vode ili kemijskog dodatka dodana u vozilo (mikser) mora biti upisana u otpremni dokument u svim slu ajevima Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti Kontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima sukladnosti prilago enim unaprijed radi provjere sukladnosti betona s propisanim uvjetima. Kontrola sukladnosti je integralni dio kontrole proizvodnje. Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovaraju im ispitivanjima prema normiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u konstrukcijama mogu se razlikovati od tih utvr enih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama konstrukcije, ugradnji, zbijanju, njegovanju i klimatskim uvjetima. Plan uzorkovanja i ispitivanja te kriteriji sukladnosti trebaju zadovoljavati postupke navedene u ovom poglavlju. Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna svojstva betona i sastav betona zna ajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta isporuke. Kada su ispitivanja kontrole proizvodnje ista kao i ispitivanja uvjetovana za kontrolu sukladnosti, treba ih uzeti u obzir pri vrednovanju sukladnosti. Proizvo može koristiti i druge rezultate ispitivanja isporu enog betona u prihva anju sukladnosti. Sukladnost ili nesukladnost prosu uje se prema kriterijima sukladnosti. Nesukladnost može voditi daljnjim akcijama na mjestu proizvodnje i na gradilištu Kontrola proizvodnje Proizvo je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmet kontrole proizvodnje. Kontrola proizvodnje obuhva a sve mjere nužne za održavanje svojstava betona u sukladnosti s uvjetovanim svojstvima. To uklju uje: izbor materijala, projektiranje betona, proizvodnju betona, preglede i ispitivanja, uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svježeg i o vrslog betona i opreme kontrolu sukladnosti. Kontrola proizvodnje mora se odvijati prema na elima serije normi HRN EN ISO Sustav kontrole proizvodnje treba sadržavati odgovaraju e dokumentirani postupak i upute. Taj postupak i upute treba po potrebi utvrditi uzimaju i u obzir potrebe kontrole iskazane u tablicama 22, 23 i 24 EN 206. Namjeravanu u estalost ispitivanja i nadzora treba dokumentirati. Rezultate ispitivanja i kontrola treba evidentirati izvještajima. Svi mjerodavni podaci o kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadržani u izvještajima), Izvještaje o kontroli proizvodnje treba uvati najmanje 3 godina, ako zakonske obveze ne traže duže razdoblje Vrednovanje i potvr ivanje sukladnosti Proizvo je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima. U tu svrhu proizvo mora provoditi sljede e: a) po etno ispitivanje kad je traženo b) kontrolu proizvodnje c) kontrolu sukladnosti Proizvo evu kontrolu proizvodnje treba za sve betone klase iznad C 16/20 vrednovati i pregledavati ovlašteno nadzorno tijelo i zatim ovjeriti ovlašteno certifikacijsko tijelo.proizvo je odgovoran za održavanje sustava kontrole proizvodnje.

17 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str SKELE I OPLATE Osnovni zahtjevi Skele i oplate, uklju uju i njihove potpore i temelje, treba projektirati i konstruirati tako da su: otporne na svako djelovanje kojem su izložene tijekom izvedbe, dovoljno vrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju i sprije e ošte ivanje konstrukcije. Oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova ne smiju biti ugroženi ni ošte eni svojstvima skela i oplate te njihovim uklanjanjem. Skele i oplate moraju zadovoljavati mjerodavne hrvatske i europske norme kao što je EN Materijali Op enito Može se upotrijebiti svaki materijal koji e ispuniti uvjete konstrukcije ovih tehni kih uvjeta. Moraju zadovoljavati odgovaraju e norme za proizvod ako postoje. U obzir treba uzeti svojstva posebnih materijala Oplatna ulja Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na na in da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju štetno na okolinu. Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju štetno utjecati na valjanost površine, njezinu boju ili na posebne površinske premaze. Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvo a ili isporu itelja Skele Projekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle štetne pukotine u mladom betonu. To se može posti i: ograni enjem progibanja i/ili slijeganja, kontrolom betoniranja i /ili specificiranjem betona npr. usporavanjem ugradnje Oplate Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne o vrsne. Oplata i spojnice izme u elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da sprije e gubitak finog morta. Oplatu koja apsorbira zna ajniju koli inu vode iz betona ili omogu ava evaporaciju treba odgovaraju e vlažiti da se sprije i gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena. Unutarnja površina oplate mora biti ista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osigurati takvu površinu betona Posebne oplate Pri izvedbi konstrukcije kliznom oplatom, projekt takvog sustava mora uzeti u obzir materijal oplate i osigurati kontrolu geometrije radova. Za osiguranje traženog zaštitnog sloja betona, uskla enog s tolerancijama definiranim ovim tehni kim uvjetima, treba koristiti odgovaraju e vodilice ili distancere oplate od armature Površinska obrada Posebnu površinsku obradu betona, ako se traži, treba utvrditi projektnim specifikacijama. Za prihva anje zadane kvalitete površinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli. Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim dodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe Oplatni ulošci i nosa i Privremeni drža i oplate, šipke, cijevi i sli ni predmeti koji e se ubetonirati u sklop koji se izvodi i ugra eni elementi kao npr. plo e, ankeri i distanceri trebaju: biti vrsto fiksirani tako da o uvaju projektirani položaj tijekom betoniranja, ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju, ne reagirati štetno s betonom, armaturom ili prednapetim elikom, ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona, ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.

18 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str. 6 Svaki ugra eni dio treba imati dovoljnu vrsto u i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja. Ne smije sadržavati tvari koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu. Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvo e sli ne okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi na in obrade specificiran Otpuštanje skela i uklanjanje oplate Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu vrsto u: otpornu na ošte enje površine skidanjem oplate, dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku, da izbjegne deformacije ve e od specificiranih tolerancija elasti nog ili neelasti nog ponašanja betona. Uklanjanje oplate treba izvoditi na na in da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti. Optere enja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela i oplate treba održavati pri osloba anju i uklanjanju optere enja. Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja po etnog optere enja, sukcesivno optere enje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi ARMATURA I UGRADNJA ARMATURE a. Armatura izra ena od elika za armiranje prema odredbama ugra uje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN EN , normama na koje ta upu uje b. Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehni kih specifikacija koje se odnose na elik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama ovoga Priloga. c. Izvo mora prema normi HRN EN prije po etka ugradnje provjeriti je li armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja armature došlo do njezinog ošte ivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehni ka svojstva betonske konstrukcije. d. Nadzorni inženjer neposredno prije po etka betoniranja mora: d.1. provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za elik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, d.2. provjeriti je li armatura izra ena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske konstrukcije te dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u gra evinski dnevnik Materijali elik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete EN i uvjete projekta konstrukcije. Svaki proizvod treba biti jasno ozna en i prepoznatljiv. Sidreni i spojni elementi trebaju zadovoljavati uvjete EN i uvjete projekta. Površina armature mora biti o iš ena od slobodne hr e i tvari koje mogu štetno djelovati na elik, beton ili vezu izme u njih. Galvanizirana armatura može se koristiti samo u betonu s cementom koji nema štetnog djelovanja na vezu s galvaniziranom armaturom Savijanje, rezanje, prijevoz i skladištenje elik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome: savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom, savijanje elika pri temperaturi ispod 5 C, ako je dopušteno projektnim specifikacijama, treba izvoditi uz poduzimanje odgovaraju ih posebnih mjera osiguranja, savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim specifikacijama. Promjer trna za savijanje šipki treba biti prilago en stvarnom tipu armature

19 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str BETONIRANJE Uvjeti kakvo e betona Beton mora biti proizveden prema uvjetima iz EN 206 i ovim tehni kim uvjetima Isporuka, preuzimanje i gradilišni prijevoz svježeg betona Nadzor i kontrolu kakvo e treba provesti na mjestu ugradnje i to najmanje u opsegu definiranom ovim tehni kim uvjetima.me u ostalim treba provjeriti otpremni dokument i parafom potvrditi izvršeni nadzor Kontrola prije betoniranja Treba pripremiti planove betoniranja i nadzora kao i sve ostale mjere predvi ene ovim Tehni kim uvjetima i projektom, a ako ne postoji projekt, a prema složenosti izvedbe je neophodan potrebno ga je izraditi. Treba po potrebi izvesti po etno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbe dokumentirati. Sve pripremne radnje treba provjeriti i dokumentirati prema ovim uvjetima prije no što ugradnja betona po ne. Konstrukcijske spojnice moraju biti iste i navlažene. Oplatu treba o istiti od prljavštine, leda, snijega ili vode. Ako se beton ugra uje izravno na tlo, svježi beton treba zaštititi od miješanja s tlom i gubitka vode. Konstrukcijske elemente treba podložnim betonom od najmanje 3 5 cm odvojiti od temeljnog tla ili za odgovaraju u vrijednost pove ati donji zaštitni sloj betona. Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira trebaju imati temperaturu koja ne e uzrokovati smrzavanje betona prije no što dostigne dovoljnu otpornost na smrzavanje. Ugradnja betona na smrznuto tlo nije dopuštena ako za takve slu ajeve nisu predvi ene posebne mjere. Predvi a li se temperatura okoline ispod 0 o C u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od ošte enja smrzavanjem. Površinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idu eg sloja treba biti iznad 0 o C. Ako se predvi a visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od tih negativnih djelovanja Ugradnja i zbijanje Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloženi elementi dobro obuhvate betonom i osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traženu vrsto u i trajnost. Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja. Vibriranje, osim ako nije druga ije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenim vibratorima. Beton treba uložiti što bliže kona nom položaju u konstrukcijskom elementu: Vibriranjem se beton ne smije namjerno navla iti kroz oplatu i armaturu. Normalna debljina sloja ne bi smjela biti ve a od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditi sustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira. Kod debljih slojeva je revibriranje površinskog sloja preporu ljivo i radi izbjegavanja plasti nog slijeganja betona ispod gornjih sipki armature. Vibriranje površinskim vibratorima treba izvoditi sustavno dok se iz betona osloba a zarobljeni zrak. Prekomjerno površinsko vibriranje koje slabi kvalitetu površinskog sloja betona treba izbje i. Kad se primjenjuje samo površinsko vibriranje, debljina sloja nakon vibriranja obi no ne treba prelaziti 100 mm, osim ako nije prethodno eksperimentalno dokazano druga ije. Korisno je dodatno vibriranje površina uz podupore. Brzina ugradnje i zbijanja betona treba biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i dovoljno niska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preoptere enje oplate i skela. Hladna spojnica se može

20 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str. 8 stvarati tijekom betoniranja, ako beton ugra enog sloja veže prije ugradnje i zbijanja narednog. Dodatni zahtjevi na postupak i brzinu ugradnje betona mogu biti potrebni kod posebnih zahtjeva za površinsku obradu. Segregaciju betona treba pri ugradnji i zbijanju svesti na najmanju mjeru. Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i snijega. Naknadno dodavanje vode, cementa, površinskih otvr iva a ili sli nih materijala nije dopušteno Njegovanje i zaštita Beton u ranom razdoblju treba zaštititi: da se skupljanje svede na najmanju mjeru, da se postigne potrebna površinska vrsto a, da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja, od smrzavanja, od štetnih vibracija, udara ili drugih ošte ivanja. Pogodni su sljede i postupci njegovanja primijenjeni odvojeno ili uzastopno: držanje betona u oplati, pokrivanje površine betona paronepropusnim folijama, posebno u vrš enim i osiguranim na spojevima i na krajevima, pokrivanjem vlažnim materijalima i njihovom zaštitom od sušenja, držanjem površine betona vidljivo vlažnom prikladnim vlaženjem, primjenom zaštitnog premaza utvr ene uporabivosti (potvr ene certifikatom ili tehni kim dopuštenjem). Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona ili držati površinu stalno vlažnom. Prirodno njegovanje je dovoljno ako su uvjeti u cijelom razdoblju potrebnog njegovanja takvi daje brzina evaporacije vlage iz betona dovoljno niska, npr. u vlažnom, kišnom ili maglovitom vremenu. Njegovanje površine betona treba bez odgode zapo eti odmah po završetku zbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi od pucanja zbog plasti nog skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske obrade. Trajanje primijenjenog njegovanja treba biti funkcija razvoja svojstava betona u površinskom sloju ovisno o omjeru: vrsto e i zrelosti betona, oslobo ene topline i ukupne topline oslobo ene u adijabatskim uvjetima. Definirani beton za uporabu u uvjetima izloženosti konstrukcije treba njegovati dok površinski sloj betona ne dosegne najmanje 50 % uvjetovane tla ne vrsto e. Iskustveno se taj uvjet, iskazan vremenski, može kontrolirati prema podacima danim u tablici "Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloženosti betona druga ije od X0 i XC1" Tablica 3: Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloženosti betona druga ije od X0 i XC1 Površinska temperatura betona, C r<0,15 T>25 25>T> 15 15>T>10 10>T>5 3) 1) 2) Najmanje razdoblje njegovanja, dana Razvoj vrsto e betona 4) f cm2 / f cm28 brz, r> 0,50 srednji, r = 0,30 spor, r = 0,15 vrlo spor, 1,0 1,0 2,0 3,0 1,5 2,0 4,0 6,0 2,0 3,0 7,0 10,0 1) dodaju i svako vrijeme vezanja iznad 5 sati 2) linearna interpolacija izme u vrijednosti u redovima je mogu a 3) za temperature ispod 5 C trajanje treba produžiti za razdoblje jednako vremenu ispod 5 C 4) razvoj vrsto e betona je omjer izme u srednje tla ne vrsto e betona nakon 2 dana i srednje tla ne vrsto e betona nakon 28 dana 3,0 5,0 10,0 15,0

21 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str. 9 Ako se razvoj topline koristi za mjerenje razvoja svojstava betona, omjer topline i odgovaraju e vrsto e treba prethodno utvrditi ili odobriti ovlaštena institucija. Pobliža odre enja razvoja svojstava betona mogu se temeljiti na jednom od slijede ih postupaka: ra unu zrelosti iz mjerenja temperature na dubini najviše 10 mm u betonu ispod površine, ra unu zrelosti iz mjerenja srednjih dnevnih temperatura zraka, temperaturi grijanja, drugim pogodnim postupcima. Ra un zrelosti treba se zasnivati na odgovaraju oj funkciji zrelosti, dokazanoj za tip cementa ili kombinaciju cementa i uporabljenog mineralnog dodatka. Primjena zaštitnih premaza nije dopuštena na konstrukcijskim spojnicama, na površinama koje e se naknadno obra ivati ili na površinama na kojima treba osigurati vezu s drugim materijalima, osim ako se prethodno potpuno ne uklone prije te sljede e operacije ili ako dokazano ne djeluju štetno na tu sljede u operaciju. Ako projektnim specifikacijama nije naglašeno dopušteno, zaštitni premazi se ne smiju koristiti ni na površinama s uvjetovanim posebnim izgledom površine.površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0 C dok površina betona ne dosegne vrsto u dovoljnu za otpornost na smrzavanje (obi no iznad 5 N/mm 2 ). Najviša temperatura betona ne smije prije i 65 C. Mogu i negativni utjecaji visokih temperatura betona tijekom njegovanja uklju uju: zna ajno smanjenje vrsto e, zna ajno pove anje poroznosti, odloženo formiranje etringita, pove anje razlike temperature betoniranog i prethodnog elementa Aktivnosti poslije betoniranja Nakon skidanja oplate nadzorni inženjer treba prema uvjetovanom razredu nadzora provesti kontrolu površine betona i potvrditi sukladnost za zahtjevima. Površinu betona treba tijekom izvedbe zaštititi od ošte ivanja i reme enja površinske teksture. Potrebe ispitivanja betona na gra evini (svojstvo, u estalost i kriterije sukladnosti) treba prema uvjetima izvedbe i eksploatacije gra evine utvrditi projektom konstrukcije i planom kontrole kvalitete izvedbe radova Konstrukcijske spojnice Spojni dijelovi bilo kojeg tipa trebaju biti neošte eni, to no postavljeni i ispravno izvedeni tako da osiguraju u inkovito ponašanje konstrukcije Geometrijske tolerancije Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najve ih dopuštenih odstupanja radi izbjegavanja štetnih utjecaja na: mehani ku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju, ponašanje tijekom uporabe gra evine, kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih dijelova. Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju zna ajniji utjecaj na ponašanje izvedene konstrukcije mogu se zanemariti. Date tolerancije, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim pretpostavkama, EN 1992 i traženoj razini sigurnosti. Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka me ukontrola tih dijelova mora poštivati uvjete kona ne kontrole izvedene konstrukcije. Ako je odre eno geometrijsko odstupanje pokriveno razli itim zahtjevima (preduvjetovano), primjenjuje se stroži uvjet.

22 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str. 10 a. Presjeci Dimenzije popre nog presjeka, zaštitni sloj betona i položaj armature ne smiju odstupati od zadanih vrijednosti više no što je prikazano u slijede oj tablici tablica 4 tolerancije N Tip odstupanja Opis Dopušteno odstupanje a Dimenzije popre nog presjeka + 10 mm b Položaj obi ne armature u popre nom presjeku Za sve h vrijednosti je: (minus) 10 mm a pozitivno za h< 150 mm + 10 mm h = 400 mm + 15 mm h > 2500 mm uz linearnu interpolaciju me uvrijednosti + 20 mm c min = traženi najmanji zaštitni sloj betona c n = nominalni zaštitni sloj = c + I (minus)i c = stvarni zaštitni sloj = dopušteno odstupanje od c n h = visina popre nog presjeka Uvjet: c + (plus) > c n I (minus) I Dopušteno pozitivno odstupanje zaštitnog sloja temelja i elemenata u temeljima može se pove ati za 15 mm. Dano negativno odstupanje ne može. c Preklopni spoj l preklopna duljina 0,06 l d e okomitost popre nog presjeka ravnost Opla ena ili zagla ena površina Ne opla ene površine : globalno lokalno a duljina dimenzije popre nog presjeka L = 2,0 m L = 0,2 m L 2,0 m L = 0,2 m ne više od 0,04 a ili 10 mm 9 mm 4 mm 15 mm 6 mm f Zakošenost popre nog presjeka ne ve e od h/25 ili b/25 ali ne više od 30 mm g ravnost bridova za dužine > = 1 m > 1 m h otvori u ulošci 1 ; 2 ; 3 ; + 25 mm 8mm 8 mm / m ali ne više od 20 mm

23 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str ZIDARSKI RADOVI Prilikom izvedbe zidarskih radova prema projektu i troškovniku izra enog na osnovu ovog projekta, izvo radova mora se pridržavati svih uvjeta i opisa u projektu i troškovniku kao i važe eg tehni kog propisa za zidane konstrukcije (NN 01/07) 3.1. Materijali Materijali koji se upotrebljava za zidarske radove mora biti ispravan, kvalitetan, a na zahtjev izvo mora predo iti važe e ateste ili dati ispitati prema važe im standardima. Ispitivanje pada na teret izvo a. Kontrolu zahtijevane kvalitete opeke i morta provesti prema europskim normama: zapreminska masa i poroznost svježeg morta EN konzistencija svježeg morta EN tla na i savojna vla na vrsto a morta EN tla na vrsto a opeke EN 771 1, EN 772 1, EN 772 3, EN , EN Uskladištenje materijala, koji se koriste za zidanje, mora biti takvo da nije mogu e ošte enje do stupnja kada nisu pogodni za korištenje. Opeka se ne smije polagati na površine koje sadrže kemijske ne isto e, klinker ili pepeo, niti na novo betonirane plo e, dok ta konstrukcija nema dovoljnu nosivost. U zimi opeku koja nije otporna na mraz potrebno je skladištiti u zatvorenim prostorima gdje temperatura nije niža od 0 C. Cement i vapno trebaju biti zašti eni od djelovanja vlage za vrijeme transporta i skladištenja. Veziva skladištiti odvojeno tako da ne do e do mješanja. Pijesak razli itih tipova treba pohraniti odvojeno na tvrdoj podlozi, gdje ne e biti one iš en. Mort treba biti mješan u omjerima materijala kako je odre eno projektom morta, a koji je dužan dostaviti izvo. Navedenim projektom se mora posti i projektirana marka morta.sav pribor koji se koristi pri mješanju i transportu treba održavati istim. Nakon što se mort izmješai izva en je iz mješalice ne smije mu se dodavati nikakav materijal. Mort mora biti upotrijebljen prije nego po ne vezivanje. Mort mora imati plasti nu konzistenciju odre enu normama za mort. Unaprijed pripremeljeni mort treba rabiti u skladu sa uputama proizvo a i prije kraja roka uporabe deklariranog od proizvo a. Zidne elemente treba postavljati u pravilan zidni vez. Opeka mora biti ista i neošte ena. Prije nego se opeka po ne postavljati u mort mora imati potrebnu vlažnost da se postigne što bolja prionljivost sa mortom. Stoga se preporu a kvašenje elemenata prije polaganja u mort. Duljinu kvašenja odrediti ovisno o konzistenciji morta, tipu opeke i preporukama pojedinih radova i propisa danih u ovom projektu. Zidanje je potrebno obustaviti ako temperatura padne ispod +5 C ili je ve a od +35 C. Kod izvedbe vertikalnih serklaža opeku je potrebno ozidati tako da zid završava na šmorc. Horizontalne serklaže na razini stropova betonirati zajedno sa stropnom konstrukcijom. Novoizvedene zidove potrebno je zaštiti od mehani kih ošte enja i utjecaja nevremena. Vrhovi zidova trebaju biti pokriveni vodonepropusnim presvlakama. Zidovima se ne smije dopustiti prebrzo sušenje, stoga ih je u vru im danima potrebno vlažiti dok ne postigne odgovaraju u vrsto u. Kvaliteta zidanja mora biti u skladu sa zahtijevanom kvalitetom zidova u ovom projektu, prema važe im propisima za zidane konstrukcije, a u nedostatku državnih normi koristiti pripadne euronorme.

24 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str DRVENA KONSTRUKCIJA Drvena konstrukcija izvodi se punim drvetom. Najve i postotak vlage u drvetu je 15%. Mogu e je upotrebiti i drvo sa ve im postotkom vlažnosti (do 20%), ali u trenutku primanja punog optrere enja mora biti zra no suho. Dimenzije gra e moraju biti dimenzija predvi enih prora unom statike (uz dozvoljena odstupanja), sa dozvoljenim nepravilnostima. Zaštitu drveta u konstrukciji izvršiti prema važe em Tehni kom propisu za drvene konstrukcije i normama na koje taj propis upu uje (Zaštitnim premazima protiv vlage, insekata i gljivica, a po potrebi i protiv požara. Zaštitna sredstva ne smiju biti štetna za zdravlje i život ljudi, te okoliš). Drvena konstrukcija je gra evinsko fizikalnim mjerama(odvodnja, ventilacija, grijanje...) potpuno odvojena od atmosferskog djelovanja, procje ivanja vode i sl. U krovnoj konstrukciji je omogu en protok zraka. Sve instalacije smještene u krovnoj konstrukciji su u posebnim protupožarnim kanalima. Spojna sredstva i dijelovi od metala trebaju biti zašti eni pocin avanjem, a ako to nije mogu e onda treba koristiti odgovaraju u antikorozivnu zaštitu za metalne konstrukcije.

25 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str NADZOR Pregledi i nadzor trebaju osigurati da se radovi završavaju u skladu s ovim Tehni kim uvjetima i zahtjevima projektnih specifikacija. Nadzor u ovom kontekstu odnosi se na verifikaciju (potvr ivanje) sukladnosti svojstava proizvoda i materijala koji e se upotrijebiti i na nadzor nad izvedbom radova Nadzor materijala i proizvoda Koji e se nadzor svojstava materijala i proizvoda primijeniti u radovima prikazanje slijede om tablicom. Tablica 5: Zahtjevi nadzora materijala i proizvoda PREDMET VRSTA NADZORA Materijali oplate Armaturni elik Vizualni nadzor Prema EN i zahtjevima projekta 3 ' Svježi beton" proizveden u tvornici ili na gradilištu. Ostali materijali 2 ' Prema EN 206, I prema ovim tehni kim uvjetima. Pri preuzimanju betona treba postojati otpremnica. Prema projektnim specifikacijama i normama Predgotovljeni elementi Prema projektnim specifikacijama 3) Nadzorni izvještaj Treba 1) Na gradilištu izra eni sastavni dijelovi smatraju se kao sastavni dijelovi proizvedeni sa "svježim betonom, tvorni kim ili gradilišnim", osim ako nisu proizvedeni prema normi. 2) Npr. element ugra enog elika, opeka i si. 3) Proizvode s potvrdom sukladnosti tre e osobe treba vizualno pregledati i provjeriti otpremnicu. U slu aju sumnje treba poduzeti daljnje provjere sukladnosti sa specifikacijama. Ostale proizvode treba provjeriti i ispitati prema projektnim specifikacijama Podru je nadzora izvedbe Podru je nadzora koji treba provesti prikazano je u tablici Tablica 6: Podru je nadzora PREDMET Kalupi, oplata i skele Obi na armatura Ugra eni elementi Zidani elementi Gradilišni prijevoz i ugradnja betona Završna obrada i njegovanje betona Geometrija Nadzorna dokumentacija VRSTA NADZORA Glavne kalupe i oplatu pregledati prije betoniranja Glavnu armaturu pregledati prije betoniranja Prema projektnim specifikacijama i ovim tehni kim uvjetima Prema projektnim specifikacijama i ovim tehni kim uvjetima Prema ovim tehni kim uvjetima Prema ovim tehni kim uvjetima Prema projektnim specifikacijama Kako se traži ovim uvjetima

26 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str Nadzor prije betoniranja Prije po etka betoniranja nadzor treba uklju ivati: geometriju oplate, stabilnost oplate, skela i njihovih temelja, nepropusnost oplate, uklanjanje ne isto a (kao što su prašina, snijeg i/ili led i ostaci žice) s dijela koji e se betonirati, obradu lica konstrukcijskih spojnica, uklanjanje vode s dna oplate, osim ako se ne betonira pod vodom, pripremu površine oplate, otvore u oplati Nadzor poslije betoniranja Na konstrukcijskim spojnicama treba provjeriti i potvrditi da je preklopna (kontinuitetna) armatura u projektiranom položaju. Treba provjeriti položaj dilatacijske trake Nadzor armature Nadzor prije betoniranja Prije betoniranja nadzor u skladu s odgovaraju im nadzornim razredom treba potvrditi da je: armatura iskazana u nacrtima ugra ena i prema nacrtima postavljena u projektiranu poziciju, zaštitni sloj u skladu s ovim uvjetima i projektnim specifikacijama, armatura nezaga ena uljem, mastima, bojom ili drugim štetnim materijalima, armatura ispravno u vrš ena i osigurana od pomicanja tijekom betoniranja, razmak izme u šipki armature dovoljan za ugradnju i zbijanje betona, ugra ena armatura popra ena odgovaraju om potvrdom sukladnosti sa svojstvima uvjetovanim u EN Ako za armaturu dopremljenu u savijalište ili na gra evinu nema odgovaraju e potvrde sukladnosti s uvjetovanim svojstvima, ta svojstva treba korisnik potvrditi ispitivanjem odgovaraju eg broja uzoraka dopremljenih profila Nadzor poslije betoniranja Na konstrukcijskim spojnicama treba provjeriti i potvrditi daje preklopna (kontinuitetna) armatura u projektiranom položaju Nadzor postupka betoniranja Nadzor i ispitivanje postupka betoniranja treba planirati, izvoditi i dokumentirati prema tablici Tablica 7: Planiranja, nadzora i dokumentiranja Planiranje nadzora PREDMET VRSTA NADZORA Plan nadzora, procedure i instrukcije prema specifikacijama Aktivnosti kod nesukladnosti Nadzor Osnovni i povremeni detaljni nadzor Dokumentacija Svi dokumenti planiranja, Izvještaji o svim nadzorima Izvještaji o svim nesukladnostima i popravnim mjerama Plan nadzora treba identificirati sve nadzore, motrenja i ispitivanja za potrebne dokaze kvalitete. Najbolji nadzor je kontinuirani nadzor sukladnosti i uobi ajene dobre prakse.

27 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 str MJERE U SLU AJU NESUKLADNOSTI Kad nadzor otkrije nesukladnost, treba poduzeti odgovaraju e radnje koje e osigurati uvjetovanu stabilnost i sigurnost konstrukcije i zadovoljiti namjeravanu uporabu. Kad je nesukladnost potvr ena, treba istražiti sljede e: utjecaj nesukladnosti na izvedbu i uporabu, mjere potrebne da bi se nesukladni element ili dio konstrukcije u inili prihvatljivima, potrebu zabrane i zamjene nepopravljivog nesukladnog elementa ili dijela konstrukcije. Veli ina nesukladnosti uvjetovanih svojstava betona utvr uje se naknadnim ispitivanjima istih svojstava na uzorcima betona iz konstrukcijskog elementa prema važe im normama. Ispitivanja se odlukom nadzornog inženjera povjeravaju odgovaraju oj ovlaštenoj instituciji. Nesukladnost tla ne vrsto e (postignute i uvjetovane klase) betona rješava se naknadnim ispitivanjem uzoraka betona izva enih iz dijela konstrukcije u koji je ugra en nesukladni beton. Ispitivanja treba provesti prema HRN EN 7034 i utvrditi klasu tla ne vrsto e kojoj ugra eni beton odgovara u vrijeme ispitivanja! Približnu klasu kojoj je odgovarao pri 28 dnevnoj starosti. Prva služi za kontrolu stabilnosti i sigurnosti predmetnog konstrukcijskog dijela a druga za reguliranje ugovornih odnosa izme u proizvo a i kupca betona. Ako su neispravnosti i nesukladnosti zanemarive za izvedbu i uporabu element treba preuzeti. Ako se nesukladnost može popraviti, element treba preuzeti nakon popravka. Ocjenu sukladnosti elementa nakon popravka trebaju dati nadzorni inženjer i ovlaštena institucija koja je utvrdila veli inu nesukladnosti i uvjetovala popravak. Ratifikacija nesukladnosti mora biti u skladu s projektnim specifikacijama i ovim Tehni kim uvjetima. Dokumentaciju postupka i materijala koji e se upotrijebiti treba prije popravka odobriti nadzorni inženjer.

28 INVESTITOR: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA MAGNATI d.o.o. za projektiranje, nadzor i gra enje Bana Jela a 2, Slatina BROJ T.D.: GPK/2017 B/ PROJEKT KONSTRUKCIJE Projektant: Zoran Vlaisavljevi, dipl.ing.gra.

29 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: str. 1 Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 B.1. Tehni ki opis i primjenjeni propisi Prema arhitektonskim podlogama postoje e gra evine koje je izradio ARHIS d.o.o. Slatina, a za potrebe investitora, izra en je projekt rekonstrukcije dijela krovišta gra evine OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA, DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA, a u svezi ispunjavanja bitnog zahtjeva mehani ke otpornosti i stabilnosti. Postoje a gra evina je katnosti prizemlje + kat + potkrovlje. Krovište postoje e gra evine,na dijelu koji se rekonstruira, je klasi no drveno. Nosiva vertikalna konstrukcija je armiranobetonska i zidana. Me ukatne nosive horizontalne konstrukcije stropa prizemlja i kata su pune armiranobetonske stropne plo e. Gra evina je temeljena armiranobetonskim temeljnim trakama. Projektom rekonstrukcije na dijelu postoje e gra evine u potkrovlju, projektirana je klasi na nosiva drvena konstrukcija krovišta s pokrovom pocin anim trapeznim limom. Dimenzije nosa a i rubni uvjeti konstrukcije prema prora unu mehani ke otpornosti i stabilnosti. Vezu(sidrenje) postoje e i projektirane armiranobetonske i drvene konstrukcije osigurati sustavom sidrenja Sika AnchorFix 2. Detalje izvedbe i odstupanja od pretpostavki iz ovog projekta koja se uo e tijekom izvedbe rekonstrukcije, riješiti u izvedbenom projektu konstrukcije. Rekonstrukcija dijela krovišta gra evine nema bitan utjecaj na zate ena tehni ka svojstva vezana uz mehani ku otpornost i stabilnost postoje e gra evine, odnosno, mijenjaju se do uklju ivo 10% (promjena mase gra evine, promjena položaja središta masa, središta krutosti,promjena naprezanja u prora unskim presjecima i sl.).

30 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: str. 2 Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 Dimenzije, koli ine armature ( prora unate(odabrane) i minimalno potrebne ) i detalje armiranja i spojeva nosivih elemenata konstrukcije riješiti prema zahtjevima EC2, EC5, EC6, EC8 i rezultatima prora una. Beton: C25/30 Armatura: B500 Projektni(prora unski) uporabni vijek gra evine: 50 god. Projektirana gra evina nalazi se u seizmi koj zoni s poredbenim vršnim ubrzanjem tla 0.16 g, I zoni optere enja snijegom, I zoni optere enja vjetrom. Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih drvenih elemenata konstrukcije osigurana je protupožarnim oblogama klase otpornosti na požar F30(R30). Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih ab elemenata konstrukcije osigurana je odgovaraju im debljinama elemenata i zaštitnih slojeva. POPIS PRIMIJENJENIH ZAKONA, PROPISA I NORMI Zakon o gradnji (NN 153/13) Zakon o prostornom ure enju (NN 153/13) Pravilnik o mjernim jedinicama(nn 2/07) Pravilnik o kontroli projekata (NN 32/) Zakon o normizaciji (NN 80/13) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 1/03, 86/08, 75/09 i 3/12) Tehni ki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, /10, 125/10 i 136/12) Tehni ki propis za zidane kostrukcije (NN 01/07) Tehni ki propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, 58/09, 125/10 i 136/12) Tehni ki propis za gra evinske konstrukcije (NN 17/2017)

31 INVESTITOR: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA MAGNATI d.o.o. za projektiranje, nadzor i gra enje Bana Jela a 2, Slatina BROJ T.D.: GPK/2017 B.2. Plan pozicija Projektant: Zoran Vlaisavljevi, dipl.ing.gra.

32 x5 5 x A A A' A' A''

33 INVESTITOR: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA MAGNATI d.o.o. za projektiranje, nadzor i gra enje Bana Jela a 2, Slatina BROJ T.D.: GPK/2017 B.3. Prora un mehani ke otpornosti i stabilnosti Projektant: Zoran Vlaisavljevi, dipl.ing.gra.

34 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: str. 1 Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 Projektni(prora unski) uporabni vijek gra evine: 50 god. Gradivo Drvo (puno) klasa drveta(ec5): puno drvo C24 karakteristi ne vrsto e drveta: savijanje f_m,k = N/mm2 zatezanje paralelno vlaknima f_t,0,k =.00 N/mm2 zatezanje okomito vlaknima f_t,90,k = 0.40 N/mm2 pritisak paralelno vlaknima f_c,0,k = N/mm2 pritisak okomito vlaknima f_c,90,k = 5.30 N/mm2 smicanje i torzija f_v,k = 2.50 N/mm2 E modul paralelno vlaknima E_0,mean = N/mm2 E_0,05 = N/mm2 E modul okomito vlaknima E_90,mean= N/mm2 modul smicanja G_mean = N/mm2 zapreminska masa ρ_k = kg/m3 Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih drvenih elemenata konstrukcije osigurana je protupožarnim oblogama klase otpornosti na požar F30(R30). Beton Klasa betona: C 25/30 XC1 Cl 0.2 Najve a veli ina agregata: Dmax16 vrsto a na valjku... fck = 25 MPa vrsto a na kocki... fck,cube = 30 MPa... fcm = 33 MPa srednja vla na vrsto a... fctm = 2.6 MPa posmi na vrsto a... τrd = 0.30 MPa po etni modul elasti nosti... Ecm = MPa elik za armiranje (armatura) B500 f_yk = 500 MPa, Es = MPa Zaštitni sloj armiranobetonskih elemenata Mjerodavan razred izloženosti(uvjeti okoliša na betonsku konstrukciju) konstrukcije: XC1. Debljina zaštitnih slojeva ab konstrukcije razreda izloženosti XC1 najmanja debljina zaštitnog sloja c_min = 1.5 cm pove anje zaštitnog sloja c = 0.5 cm nazivna debljina zaštitnog sloja c_nom = 2.0 cm Prekidi u betonu moraju biti zabrtvljeni odgovaraju im sredstvima. Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih ab elemenata konstrukcije prema tabli nim podacima o potrebnim minimalnim debljinama elemenata i zaštitnih slojeva zadovoljava. Zi e Zidni element: ope ni blok min tla ne vrsto e okomito na horizontalnu sljubnicu morta fb,min = 10.0 N/mm2 Vrsta morta: min M10 (mort op e namjene) Karakteristi na tla na vrsto a zi a: fk = K fb^0.65 fm^0.25 = ~ ^ ^0.25 = 3.97 N/mm2 Kategorije kontrole B I: M = 1.5 (seizmi ki prora un) fd = fk / M = fk / 1.5 = 2.64 N/mm2 E = 1000 fk (za GSU E = 600 fk) G = 0.4 E (za potres G = E) Po etna posmi na vrsto a: fvko = 0.3 N/mm2

35 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: str. 2 Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 Djelovanja na konstrukciju 1. Gravitacijska optere enja g opt.: stalno optere enje krov ( 1) trapezni lim 0.7cm (pokrov) = 0.10 kn/m2 ( 2) izolacija (mineralna vuna 22cm) = 0.25 kn/m2 ( 3) gips kartonske plo e 1.25cm = 0.08 kn/m2 ( 4) instalacije = 0.15 kn/m2 g = (1)+(2)+(3)+(4) = 0.58 kn/m2 s opt.: optere enje snijegom( I zona, do 200 m.n.m.) krov

36 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: str. 3 Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/ Optere enje vjetrom w opt.: optere enje vjetrom( I zona, kategorija terena III ) tlocrtne dimenzije gra evine: b = 35.00m d = 18.00m visina gra evine: h = 11.00m referentna brzina vjetra: c_dir c_tem c_alt = 1.0 v_ref,o = 20.00m/s v_ref = c_dir c_tem c_alt v_ref,o = 20.00m/s referentni pritisak vjetra: q_ref = 0.5 ρ v_ref v_ref = q_ref = kg/m m/s 20.00m/s q_ref = N/m2 = 0.25kN/m2 koeficijent izloženosti: ce_(z) = 1.90 Optere enje vjetrom na dvostrešni krov w0 opt.: Smjer vjetra = 0 Vanjski pritisak vjetra: zona: F c_pe10 = 1.38 c_pe1 = 2.30 zona: F c_pe10 = 0.20 c_pe1 = 0.20 zona: G c_pe10 = 1.04 c_pe1 = 1.80 zona: G c_pe10 = 0.20 c_pe1 = 0.20 zona: H c_pe10 = 0.48 c_pe1 = 0.84 zona: H c_pe10 = 0.20 c_pe1 = 0.20 zona: I c_pe10 = 0.34 c_pe1 = 0.34 zona: J c_pe10 = 0.58 c_pe1 = 0.78 Zona: F G H I J površina zone(m2) c_e w_e(kn/m2)

37 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: str. 4 Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 Unutarnji pritisak vjetra: c_pi = 0.30 w_i = q_ref ce_(z) 0.30 = 0. kn/m2 c_pi = 0.30 w_i = q_ref ce_(z) 0.30 = 0. kn/m2 (zona H) w_e = 0.23 kn/m2 w_e + wi = (s) = 0.09(s) kn/m2 w_e + wi = (p) = 0.37(s) kn/m2 (zona I) w_e = 0.16 kn/m2 w_e + wi = (s) = 0.02(s) kn/m2 w_e + wi = (p) = 0.30(s) kn/m2 Trapezni lim (pokrov) osigurati na silu odizanja 0.66 kn/m2 w90 opt.: Smjer vjetra = 90 (zona H) Vanjski pritisak vjetra: c_e = w_e = q_ref ce_(z) 0.65 = 0.31 kn/m2 Unutarnji pritisak vjetra: w_i = ±0.11 kn/m2 (zona H) w_e + wi = (s) = 0.17(s) kn/m2 w_e + wi = (p) = 0.45(s) kn/m2 w90 opt. (trenje u krovnoj ravnini): Smjer vjetra = 90 Opt. vjetrom kn/m2, koeficijent trenja vjetra s krovnom ravninom = 0.1 ( kN/m2) = kn/m2 Optere enje vjetrom na vertikalni zid w0 opt.: Smjer vjetra = 0 tlocrtne dimenzije gra evine: b = 35.00m d = 18.00m visina gra evine: h = 11.00m Vanjski pritisak vjetra: zona: D c_pe10 = 0.80 c_pe1 = 1.00 zona: E c_pe10 = 0.30 c_pe1 = 0.30 e = min(b; 2h) > e = 22.00m > d < e zona: A c_pe10 = 1.00 c_pe1 = 1.30 zona: B* c_pe10 = 0.80 c_pe1 = 1.00

38 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jela a 2 Datum: str. 5 Investitor: VIROVITI KO PODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA Gra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Naziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra.projekt konstrukcije; T.D.: GPK/2017 Zona: A B* D E površina zone(m2) c_e w_e(kn/m2) Unutarnji pritisak vjetra: c_pi = 0.30 w_i = q_ref ce_(z) 0.30 = 0. kn/m2 c_pi = 0.30 w_i = q_ref ce_(z) 0.30 = 0. kn/m2 (zona D) w_e = 0.38 kn/m2 w_e + wi = (s) = 0.52(p) kn/m2 w_e + wi = (p) = 0.24(p) kn/m2 (zona E) w_e = 0. kn/m2 w_e + wi = (s) = 0.00 kn/m2 w_e + wi = 0. 0.(p) = 0.28(s) kn/m2 w90 opt.: Smjer vjetra = 90 (vjetar na zabatni zid) w_e + wi = = 0.52 kn/m2 3. Seizmi ko optere enje Razred važnosti gra evine III ( I = 1.2) Prora un težina masa za odre ivanje seizmi kih sila: G + E,i Q = 1.0, 2,i = 0.0(snijeg)... E,i = 2,i = 0.0 Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A: agr = 0.16 g Mjerodavno horizontalno ubrzanje ag = agr I... seizmi ko optere enje nije mjerodavno

39 MAGNATI d.o.o., Slatina, Bana Jelačića 2 Datum: str. 6 Investitor: VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA, TRG LJUDEVITA PATAČIĆA 1, VIROVITICA Građevina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMIČIĆA-REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARIĆA 24, SLATINA Naziv projekta: glavni projekt Strukovna odrednica: gradevinski projekt konstrukcije; TD -GPK/2017 Karakteristični nosivi sustav ( Pogledajte u Planu pozicija Presjek A'-A' ) Izometrija V_1 V_2 V_3 H_1 V_4 V_5 V_6 Dispozicija okvira