Prof.dr.sc. Jasmin Velagić. Kolegij: Aktuatori
|
|
- Καλυψώ Μιχαλολιάκος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Lekcija 6 Koračni motori Prof.dr.sc. Jasmin Velagić Elektrotehnički fakultet Sarajevo Kolegij: Aktuatori
2 6.1. Osnove koračnih motora Motivacija: proizvesti motor koji bi se mogao neposredno upravljati pomoću digitalnog računara i čiji bi se izlazni signal neposredno dovodio računaru bez složenih A/D i D/A pretvornika. Od takvih motora se zahtijevaju diskretni, odnosno koračni mehanički pomaci, odakle i potječe naziv koračni motori (eng. stepper motors). Koračni motori su elektromehanički pretvornici energije, koji pulsnu, odnosno koračnu električku pobudu pretvaraju u koračni mehanički pomak. Izrađuju đ se u rotacijskoj j i translacijskoj j izvedbi (preovladava rotacijska). a malim koračnim brzinama rotor se zaustavlja na svakom koračnom položaju. 2/53
3 Osnove koračnih motora a srednjim brzinama nema zaustavljanja rotora na svakom koračnom položaju, ali ugaona brzina oscilira ovisno o položaju. Što se koračna brzina više povećava, oscilacije ugaone brzine postaju sve manje, tako da na velikim koračnim brzinama ugaona brzina teži konstantnoj brzini. Pojam velika koračna brzina je relativan, a ovisno o konstrukciji, kod komercijalnih motora se kreće od 10 2 do 10 4 koraka u sekundi [k/s]. Koračni motor je električki motor bez komutatora. Svi namoti su smješteni na statoru, a rotor je permanentni magnet, ili, u slučaju varijabilnoreluktancijskog motora, predstavlja blok zupčanika od mekog magnetskog materijala. 3/53
4 Osnove koračnih motora Komunikacijom se upravlja izvana sa kontrolerom, pri čemu su motori i kontroleri dizajnirani na način da motor može doći u bilo koju fiksnu poziciju kada rotira na jedan ili drugi način. Većina koračnih motora može koračati na audio frekvencijama, i primjenom odgovarajućeg g kontrolera mogu se startati i zaustavljati on a dime na upravljanim orijentacijama. 4/53
5 Prednosti koračnih motora iska cijena. Male dimenzije i masa. Velike funkcijske mogućnosti. Često se isporučuju integrirano s radnim mehanizmom. Pretvara digitalne ulazne impulse u analogno kretanje: uključenje napona naredne faze - pomak za 1 korak, broj koraka = broj upravljačkih impulsa (jedan korak odgovara određenom fiksnom uglu zakretu). Ugao rotacije motora je proporcionalan ulaznom impulsu. Odziv rotora na digitalne impulse omogućuje upravljanje u otvorenoj petlji (upravljanje položajem radne osovine bez povratne veze jednostavno je realizirati sistem upravljanja većim brojem motora (roboti, pisači)). e akumulira pogrešku položaja. 5/53
6 Prednosti koračnih motora Jednostavne su konstrukcije i ne zahtijevaju održavanje. Motor ima puni moment u zastoju (ako su namoti napajani). Precizno pozicioniranje i ponovljivost pokreta, budući da dobri koračni motori imaju pogrešku od 3-5% posto od ukupnog koraka. Odličan odziv na zalet, zaustavljanje i promjenu smjera. Veoma pouzdani jer nemaju kontaktnih četkica u motoru. Osim toga, životni vijek motora jednostavno ovisi o životnom vijeku ležajeva. Moguće je postići veoma sporu sinhronu brzinu rotacije kada je osovina direktno opterećena (teret na osovini). Može se realizirati široko područje raspoloživih brzina jer je Može se realizirati široko područje raspoloživih brzina jer je brzina proporcionalna frekvenciji ulaznih impulsa. 6/53
7 edostaci koračnih motora Fiksan korak. Razmjerno mala efikasnost, veliko nadvišenje i oscilatornost u odzivu od jednog koraka. Ograničene mogućnosti pokretanja tereta s velikim momentom inercije. Moment trenja i aktivni teret mogu povećati pogrešku položaja (moguć je gubitak koraka posljedica je akumulirana pogreška položaja). Mogućnost pojave rezonancije ako nije adekvatno upravljanje. Rad neprikladan i teško ih je upravljati na velikim brzinama. 7/53
8 Svojstva koračnih motora Rezolucija. Odziv jednog koraka. Tačnost. Statički moment. Dinamički moment. Start stopni moment. Rezolucija Rotacijski koračni motor k [kor/okr] - broj koraka po okretaju, k =360 / k [ ] - iznos koraka u stupnjevima. Linearni koračni motor x k [mm] - iznos koraka. 8/53
9 Svojstva koračnih motora Mogućnost mikrokoračanja upravljanje iznosom struja faza, različiti položaji vektora polja, dijeljenje koraka. Odziv jednog koraka 1. faza uključena (ostale faze isključene) 1. faza se isključi i 2. faza se uključi pomak rotora za 1 korak oscilatornost zbog inercije Iz odziva jednog koraka vidljive su sljedeće karakteristike motora: brzina odziva, oscilatornost, tačnost pogreška pozicije zbog konstrukcije θ m =1 do 5%. 9/53
10 Svojstva koračnih motora 10/53 Statički moment motora (moment držanja, holding torque) Ovisnost uspostavljenog momenta (statički moment) u motoru o pomaku rotora M=f(θ). Krutost koračnog motora može se povećati povećanjem statičkog momenta M H. Stabilna radna tačka (A,C) poravnavanje polova rotora i statora. estabilna radna tačka (B) pol rotora tačno na sredini između dva pola statora.
11 Svojstva koračnih motora Dinamički moment motora (pull out torque) Ovisnost srednje vrijednosti momenta unutar koraka o brzini vrtnje (frekvenciji) M=f(f [kor/s]). Maksimalna vrijednost momenta trenja (moment kojim se motor smije opteretiti) kojim se u stacionarnom stanju smije opteretiti koračni motor na određenoj brzini, a da rotor ne ispadne iz sinhronizma (izgubi korak) s upravljačkim impulsima i motor se ne zaustavi (motor se ne zalijeće pod tim teretom). M [m] M 0 M t 11/53 M 0 maksimalan moment u Rad u otvorenoj petlji mirovanju. Upravljanje u otvorenoj petlji: Rad u zatvorenoj petlji zaliha momenta (50-100)%, maksimalna brzina vrtnje f om nije velika. Upravljanje u zatvorenoj petlji: postiže se veći moment i brzina f 0m f zm f [kor/s] vrtnje f zm >f om, M t raste f z pada (pouzdan rad pogona).
12 12/53 Svojstva koračnih motora Start stopni moment (Pull-in torque) Moment tereta oblika trenja s kojim motor pri zadanoj frekvenciji koračnih impulsa može krenuti (startati), a da ne izgubi korak (u jednom koraku postiže zadanu brzinu). Područje između krivulja start stopnog i dinamičkog momenta je nestabilno da bi radio u njemu mora se motor ubrzavati po određenom algoritmu. Dinamički moment motora dozvoljeno opterećenje kad se motor već vrti. M M 0 estabilno područje Start stopni moment Dinamički moment f [kor/s]
13 13/53 Podjela koračnih motora Podjela koračnih motora se vrši prema: vrsti uzbude; broju faza; broju polova; načinu kretanja. Što se tiče vrste uzbude tu razlikujemo koračne motore prema: ačinu stvaranja magnetskog polja: elektromagnetska uzbuda; uzbuda permanentnim magnetima. Smještaju uzbude: uzbuda na rotoru (aktivni koračni motori); uzbuda na statoru.
14 14/53 Podjela koračnih motora Tipu uzbude: koračni motori s permanentnim magnetima (rotor magnetiziran radijalno); hibridni koračni motori (permanentni magneti na rotoru smješteni aksijalno) reluktantni (reaktivni koračni motori) nemaju uzbudu. Prema broju faza: ajčešće n f = ,3,4,5,6; za n f = 1 satovi; f za n f 1 specijalne primjene.
15 15/53 Podjela koračnih motora Prema broju polova dijele se na: broj polova serijski proizvedenih koračnih motora p r =1 do 90; koračni motor s permanentnim magnetima na rotoru,,p r =1 do 4; Po načinu kretanja: rotacijski; translacijski.
16 6.2. Permanentnomagnetski koračni motori Permanentnomagnetski koračni motori imaju radijalni permanentnomagnetski rotor i višefazno izvedeni elektromagnetski stator. Dakle, permanentni magneti su na rotoru. Ovo za sobom povlači jednostavniju izvedbu i nižu cijenu. Uzastopnim ukapčanjem ili okretanjem smjera struja pojedinih statorskih faza ili njihovih kombinacija po određenom redoslijedu, rezultantno magnetsko polje statora skokovito se okreće u jednom ili drugom smjeru. 16/53 Pri tome se permanentnomagnetski rotor postavlja u smjeru rezultantnog t statorskog t polja i na taj način se obavlja koračna rotacija. Broj faza: od 8-12, broj pari polova: 1-12, 12 broj paketa statora 2-4.
17 Permanentnomagnetski koračni motori Ova vrsta koračnih motora ima malu rezoluciju tipični koračni uglovi između 7.5º i 15 º. Rotor nema velike zube, ali je magnetiziran s alternativnim S i polovima. Povećana gustoća magnetskog toka omogućuje koračnom motoru s permanentnim magnetima poboljšanje momentnih karakteristika. 17/53 Primjer: rotor- permanentni magnet. stator - namotaji, - polje statora aksijalno, - zubi poprimaju onaj pol na kojoj su strani vezani za tijelo statora.
18 Princip rada Zatvaranjem sklopki u navedenom redoslijedu: rotacija rezultantnog vektora magnetskog polja, zakretanje rotora prema vektoru magnetskog polja. Kretanje smjerom obrnutim od kazaljke na satu. 18/53 Rezolucija: α k = 360 = su p q r s, Gdje je: su ukupan broj zubi svih statorskih paketa, p r broj pari polova rotora, q s broj statorskih paketa.
19 Princip rada 19/53 Faze se napajaju tako da motor radi polukoračno.
20 Dvofazni permanentnomagnetski koračni motori ajjednostavniji primjer ove vrste motora je dvofazni četveropolni motor. 20/53 FAZA 1 FAZA 2 Korak A B C D 1. +(+) -(-) 0(0) 0(0) 2. 0(0) 0(0) +(-) -(+) 3. -(-) +(+) 0(0) 0(0) 4. 0(0) 0(0) -(+) +(-) Dvofazni permanentnomagnetski koračni motor koračni hod. (oznake u zagradama drugi smjer brzine vrtnje)
21 Dvofazni permanentnomagnetski koračni motori 21/53 Dvofazni permanentnomagnetski koračni motor polukoračni hod Korak FAZA 1 FAZA 2 A B C D 1. +(+) -(-) (+) -(-) +(-) -(+) (-) -(+) 4. -(-) +(+) +(-) -(+)
22 22/53 Koračni hod motora Ova animacija demonstrira princip punog koračnog hoda (pune komutacije) koračnog motora s permanentnim magnetima. Rotor se sastoji od permanentnih magneta i stator ima dva para namota. U trenutku kad se rotor poravna sa jednim od statorskih polova, druga faza se napaja. Dvije faze se naizmjenično ukapčaju i iskapčaju i tako se mijenja polaritet. Postoji četiri koraka. Jedna faza kasni za drugom fazom jedan korak. Ovo je ekvivalentno jednoj četvrtini električkog kruga, tj. 90.
23 23/53 Polukoračni hod motora Komutacijska sekvenca za polukoračne motore ima osam koraka umjesto četiri. Glavna razlika u odnosu na prethodnu vrstu koračnog č motora je da se druga faza ukapča prije nego što se prva iskapča. Znači, obje faze se napajaju istovremeno. Tokom polukoračnog hoda rotor se drži između dvije pune koračne pozicije. Polukoračni motor ima dvostruku rezoluciju punokoračnog motora.
24 Koračni i polukoračni hod motora 24/53 Puna koračna sekvenca Polukoračna č pokazuje kako se sekvenca binarnim brojevima može upravljačkih upravljati motor. binarnih brojeva.
25 Trofazni permanentnomagnetski koračni motori 25/53 Složenija konstrukcija trofaznog motora s permanentnomagnetskim rotorom. Stator nema izraženih polova, nego utore u koje su smješteni svici. amot je u osnovi kao trofazni indukcijski motor. Pobuđivanjem svake faze pojedinačno (slika ispod), nastaje rotacija od 2π/3 (koračni hod od 2π/3). Korak FAZE I II III
26 Trofazni permanentnomagnetski koračni motori Ako se nakon ukapčanja jedne faze zajednički ukapčaju dvije faze (slika ispod), postiže se rotacija s koracima od π/3. 26/53 Korak FAZE I II III Crvena strelica (I faza), Zelena strelica (II faza)
27 Trofazni permanentnomagnetski koračni motori Također je moguća i rotacija s koracima od π/6. To se ostvaruje kad nakon zajedničke pobude dviju faza dolazi zajednička pobuda svih triju faza (slika ispod). 27/53 korak k FAZE korak k FAZE I II III I II III akon pobude sa dvije faze slijedi uvijek pobuda sve tri faze
28 Prednosti PM koračnih motora 28/53 Postoji statički moment i kad nije priključeno napajanje (u nepobuđenom stanju imaju zaporni moment, tj. mogu se opteretiti momentom po vrijednosti jednakim zapornom moment, a da se ne izazove kontinuirani pomak). Veliki omjer statičkog momenta i dimenzija. Potrebna manja snaga za rad. Veće prigušenje odziva (malo nadvišenje i naglašena mala sklonost oscilacijama). Mehanička jednostavnost. iska cijena (izrada mnogo dijelova štancanjem)
29 edostaci PM koračnih motora Mali omjer zakretnog momenta motora i momenta inercije. Prevelika pobuda može izazvati demagnetizaciju rotora, koji inače, u usporedbi s rotorima ostalih koračnih motora, ima veliku inerciju. Jakost permanentnog magneta se mijenja. Mala maksimalna brzina vrtnje. 29/53 Velika protuelektromotorna sila. isu pogodni za male korake k (koraci su im relativno veliki, a time je i položajno razlučivanje slabo).
30 30/53 Primjer koračnog motora Iz Sherline CC stroja za glodanje: Koračni ugao: 1.8. apon: 3.2 V. Moment držanja: 0.97 m. Inercija rotora: 250 g-cm 2. Težina: 1.32 lb (0.6 Kg.). Duljina: 2.13" (54 mm). Izlazna snaga = 3W. Preciznost koračnog motora: 0.02 /koraku, 1 obrtaj u minuti, 3W.
31 Aplikacije PM koračnih motora 31/53 Film Drive I. V. pumpa Optički skener Analizator krvi Printeri FAX strojevi ATM strojevi Termostat t
32 6.3. Reluktantni koračni motori Imaju nazubljeni višefazno namotani stator (lameliran) i nazubljeni rotor od mekog željeza (višepolni rotor). 32/53 Ugao koračanja im ovisi o broju zuba statora i rotora, o načinu namatanja statorskih faza te načinu njihove pobude. Trofazna verzija, na primjeru (slajd br. 35) ima dvanaest statorskih i osam rotorskih zuba, pa zubni ugao među statorskim zubima iznosi 30, a među rotorskim 45.
33 Podjela reluktatntnih koračnih motora Prema broju paketa namota jednopaketni, višepaketni. Prema načinu kretanja rotacijski, translacijski. Prema vrsti zračnog raspora s radijalnim zračnim rasporom, s aksijalnim zračnim rasporom. 33/53
34 Reluktantni motor s jednopaketnim statorom Broj zubi statora i rotora je različit. Okretanje se postiže postavljanjem j nemagnetskog željeznog rotora (meko željezo) u položaj minimalne i reluktancije statorskog magnetskog polja. Jednopaketni koračni motori se okreću uzastopnim ukapčanjem faza. 34/53
35 Djelovanje motora s jednopaketnim statorom 35/53 U a =U zubi rotora poravnaju se sa zubima statora a faze A. U a =0, U b =U zubi rotora poravnaju se sa zubima statora faze B - korak u smjeru kazaljke na satu. akon U a =U, U a =0, U c =U zubi rotora poravnaju se sa zubima statora faze C korak u smjeru obrnutom od kazaljke na satu.
36 Rezolucija motora s jednopaketnim statorom Odnos broja zubi statora i rotora: 36/53 = ± s r z s, gdje su: r broj zubi rotora, Rezolucija: s broj zubi statora, z s broj zubi statora po fazi. α k k = = s s 360, k r r, koraka, okretaj o. korak
37 Rezolucija motora s jednopaketnim statorom Za minimalne vrijednosti: 37/53 z smin = 2 - broj zubi po fazi, n fmin = 3 - broj faza. Dobiva se: smin rmin kmin = = = z smin smin n fmin z smin 12 kor / okr. = 6, = 4, Iz gornjeg izraza se dobiva vrijednost maksimalnog iznosa koraka: α kmax = 30 o / okr.
38 Primjer: trofazni reluktantni koračni motori 38/53 korak FAZE I +(+) 0(0) 0(0) II 0(0) 0(+) +(0) III 0(0) +(0) 0(+) Trofazni koračni motor s promjenjivom reluktancijom. Pobuđivanjem faza prema slici, rotor se zakreće za 15 (45-30 ) u smjeru suprotnom od redoslijeda ukapčanja faza (u lijevu stranu). aizmjeničnim pobuđivanjem jedne pa dvije faze, npr. kad se poslije j p j j p j, p p j faze 1. zajednički pobude faze 1. i 2., postiže se polukoračni pomak od 7.5 u lijevom smjeru
39 Reluktantni motor s više paketa statora Rotor višepolni od mekog željeza. Stator lamelirani limovi. Broj faza jednak broju paketa (svaki paket jedna faza), broj faza 3 ili 4. Paketi rotora i statora mehanički učvršćeni, električki i magnetski nezavisni. Za kretanje motora moraju biti pomaknuti paketi rotora ili paketi statora. Pomak paketa rotora prema prethodnom paketu rotora uz 3 faze je 1/3 zuba. 39/53
40 Reluktantni motor s više paketa statora 40/53 Trofazni višepaketni koračni motor Oblik krivulje statičkog momenta: nije sinusoidalan, ovisi o parametrima motora obliku zubiju, veličini zračnog raspora, iznosu uzbude.
41 Djelovanje motora s više paketa statora U a =U 41/53 zubi rotora faze A poravnavaju se sa zubima statora (minimalna reluktancija stabilna radna tačka), djelovanje vanjskog momenta M t dolazi do pomaka osovine θ : moment motora M=f(θ) djeluje j vraćanju u stabilnu ravnotežnu tačku, nestabilna radna tačka M=0 zubi rotora tačno izmedu zubiju statora. t U a =0, U b =U zubi rotora faze B poravnavaju se sa zubima statora korak u smjeru kazaljke na satu. akon U a =U, U a =0, U c =U zubi rotora faze C poravnavaju se sa zubima statora korak u smjeru suprotnom od kazaljke na satu.
42 Rezolucija višepaketnog koračnog motora Rezolucija višepaketnog koračnog motora: 42/53 α k k = zn = f 360 k koraka,, okretaj o = 360 zn f o, o. korak gdje su: z broj zubi po fazi, n f broj faza. Primjer: za ranije prikazani trofazni višepaketni koračni motor slijedi: k = 3* 6 = 18[ kor / okr], α k k o = 360 /18 = 20[ / okr].
43 43/53 Aplikacije reluktantnih koračnih motora Motor skutera i drugih električkih i hibridnih vozila. Industrijski ventilatori, kompresori, pumpe, mikseri, centrifuge, mašinske alati. Aparati za domaćinstvo.
44 6.4. Hibridni koračni motori 44/53 Kombinacija načela na kojima se zasniva rad permanentnomagnetskih i motora s promjenljivom reluktancijom. S nazubljenim statorom na kojem se nalaze elektromagnetski svici i nazubljenim rotorom postižu se dobra svojstva promjenljive reluktancije i permanentnoga magnetskog polja. Zubi su najčešće istoimeni permanentni magneti ali ponekad mogu biti i bez uzbude Poprečni presjek osampolnoga hibridnog motora, dva susjedna položaja
45 Hibridni koračni motori 45/53 Prikaz hibridnog motora i njegov presjek
46 Hibridni koračni motori 46/53 Aksijalni presjek osmopolnoga hibridnog motora Rezolucija: k = s s r r koraka,, okretaj Svojstva: Rade na principu koračnih motora s permanentnim magnetima na rotoru i reluktantnih koračnih motora. Permanentni magneti na rotoru aksijalni smještaj, dva polarizirana paketa rotora pomaknuta za 1/2 koraka zuba, razmak (broj) zubiju statora je različit od razmaka (broja) zubiju rotora. α k = 360, k o. korak
47 Hibridni koračni motori 47/53 Položaji rotora uz struje pojedinih faza
48 48/53 Matematički model hibridnog koračnog motora Koračni motor - nelinearni diskretni element. Matematički tički model opis samo bitnih pojava koje utječu na ponašanje, opis dvofaznih koračnih motora, višefazni koračni motori svode se kod modeliranja na dofane dvofazne. Pojednostavljeni matematički opis uz pretpostavke: magnetski tkimaterijal ijlnije u zasićenju, međuinduktiviteti faza jednaki su nuli, radni otpori i induktiviteti it faza su jednaki, raspodjela magnetskog toka u zračnom rasporu i valni oblik momenta motora su sinusoidalni.
49 Matematički model hibridnog koračnog motora Jednadžbe uzbudnih namota faza: 49/53 d u a = R f ia + dt d u b = R f ib + dt ψ = L i + ψ ψ ψ a b af = L f f = K i e a b + ψ ψ a ψ b a f b f cosθ, e,,,, π ψ bf = K e cos θ e, 2 θ = rθ. e gdje je: u a, u b - naponi faza A i B, [V], i a a,, i b -struje faza A i B, [A], R f - otpor namota faze, [Ω], L f - induktivitet namota faze, [H], ψ a, ψ b - ukupni magnetski tok faze A i B, [Wb], ψ af, ψ bf - magnetski tok faze A i B izazvan permanentnim magnetima na rotoru, [Wb], K e - konstanta motora, [Wb], r - broj zubiju rotora, θ -mehanički ugao zakreta rotora, [rad], θ e -električni ugao zakreta rotora, [rad].
50 Matematički model hibridnog koračnog motora 50/53 Matematički model hibridnog koračnog motora Jednadžbe uzbudnih namota faza:, ψ a e f a dt d i R u + =, e dt di L i R u a a f e f a + + =, ψ b b f b dt d i R u + =, e dt di L i R u b b f b f b + + =,, ψ ψ ψ ψ f b b f b f a a f a i L i L + = + =, sin K dt d e r r e af a θ ω ψ = =, cos, θ ψ ψ ψ e e af f b b f b K = 2 sin K dt d e r r e bf b π θ ω ψ = =, 2 cos π θ ψ e e bf K = ), cos( d K r r e θ θ ω = θ rθ. e =. dt ω =
51 Matematički model hibridnog koračnog motora Jednadžbe momenata: τ = τ + τ, τ τ a b a b gdje je: = K i sin( θ ), τ - moment motora, [m], = K = K m m a π m i b sin r θ 2 i cos( θ ), b τ = τ + Bω + t J u r r dω. dt 51/53 τ t - moment tereta, [m], B - koeficijent viskoznog trenja, [ms], J ti ij u - moment inercije, [kgm 2 ], ω - brzina vrtnje, [s -1 ], K m =M 0 /I n - konstanta motora, [m/a], M 0 - maksimalni moment motora, [m], I n - nominalna struja, [A].
52 Matematički model hibridnog koračnog motora elinearna blokovska shema τ = τ a + τ b, τ τ a b = K m i a sin( θ ), π = K mib sin rθ 2 = K i cos( θ ), τ = τ + Bω + J t m b u r r dω. dt 52/53 dia ua = R f ie + L f + ea, dt dib ub = R f ib + L f + eb, dt dψ af ea = = K e rω sin rθ, dt dψ bf π eb = = K e rω sin rθ dt 2 = K ω cos( θ ), ω = dθ. dt e r r
53 Koračni motori Vanjska karakteristika koračnog motora 53/53
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Zavod za automatiku i procesno računarstvo KORAČNI MOTORI
KORAČNI MOTORI Prikladni su za digitalno upravljanje Digitalni ulazni impulsi analogni izlaz gibanje osovine motora Uključenje napajanja naredne faze motora pomak za 1 korak Broj upravljačkih impulsa =
Διαβάστε περισσότεραOsnovne karakteristike koračnih pogona
Osnovne karakteristike koračnih pogona Elektromagnetni koračni pogoni Rotor koračnog motora izvodi koračno kretanje Koračni ugao: α = 0,36... 180 о Broj koraka po obrtaju: z = 360 o / α = 1000 2 Univerzitet
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραProf.dr.sc. Jasmin Velagić. Kolegij: Aktuatori
Lekcija 2 Električki strojevi Prof.dr.sc. Jasmin Velagić Elektrotehnički fakultet Sarajevo Kolegij: Aktuatori 2.1. Električki strojevi Koriste se kao izvršni članovi za pokretanje radnih mehanizama. Prema
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.
J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine
ELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine Uvod Sinhrone mašine predstavljaju mašine naizmenične struje. Koriste se uglavnom kao generatori električne energije naizmenične struje, te stoga predstavljaju jedan od
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPrimjene motora novih tehnologija
Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnike ELEKTROTEHNIKA - XVII tečaj Nove tehnologije električnih postrojenja Primjene motora novih tehnologija mr sc Milivoj Puzak dipl. ing. viši
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραModerni Mehatronički Sustav
Mehatronika Sadržaj predavanja: 1. Prednosti elektromehaničkog pogona 2. Vrste Povratne Sprege i Primjene 3. DC Servo motori 4. DC Permanent Magnet (PM) Brushless Servo Motori 5. Step Motori Moderni Mehatronički
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραINDUCIRANJE TROFAZNOG NAPONA
SINKRONI STROJEVI generatori od najmanjih do najvećih snaga motori za snage reda MW i više (dobar η, vrtnja definirana f mreže i brojem pari polova) generatori i motori - jednake izvedbe - razlika u smjeru
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραUvod. Asinhrona mašina se u primjeni najčešće koristi kao motor, i to trofazni, iako može da radi i kao generator.
Asinhrone mašine Uvod Asinhrona mašina se u primjeni najčešće koristi kao motor, i to trofazni, iako može da radi i kao generator. Prednosti asinhronih mašina, u odnosu na ostale vrste električnih mašina,
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότερα20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm
MMENT NERJE ZDTK. Za površinu prema datoj slici odrediti: a centralne težišne momente inercije, b položaj glavnih, centralnih osa inercije, c glavne, centralne momente inercije, d glavne, centralne poluprečnike
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραInduktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
Διαβάστε περισσότεραTOLERANCIJE I DOSJEDI
11.2012. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel OSNOVE STROJARSTVA TOLERANCIJE I DOSJEDI 1 Tolerancije dimenzija Nijednu dimenziju nije moguće izraditi savršeno točno, bez ikakvih odstupanja. Stoga, kada
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραUnipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραTranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραPrikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
Διαβάστε περισσότερα13.1 Načelni model električnog stroja
13 ELEKTRIČNI STROJEVI Model električnog stroja Sinkroni strojevi Asinkroni strojevi Strojevi istosmjerne struje Posebne vrste motora 13.1 Načelni model električnog stroja Električni strojevi pretvaraju
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότεραOgled zaustavljanja i zaletanja
Ogled zaustavljanja i zaletanja Ogled zaustavljanja Koristi se za određivanje momenta inercije ili za određivanje gubitaka pri zaustavljanju Postupak podrazumeva da zaletimo mašinu, pa je isključimo sa
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραStrukture upravljanja sinkronim motorom s permanentnim magnetima
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br. 46 Strukture upravljanja sinkronim motorom s permanentnim magnetima Luka Pravica Zagreb, srpanj 212. Umjesto ove stranice umetnite
Διαβάστε περισσότερα