Glava 2 OPERACIONI POJAČAVAČ

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Glava 2 OPERACIONI POJAČAVAČ"

Transcript

1 adoje Đurć Osno analone elektronke Glaa OPEACON POJAČAAČ ETF u Beoradu - Odsek za elektronku

2

3 M 8 Slka a u Slka b ešenje: a) S obzrom da se pobuda dood na ejtoe dferencjalno para M M dferencjalna ulazna otpornost pojačaača je u s rds7 rds 6 Na slc c prkazana je uprošćena šema pojačaača za male snale Prema ooj slc dferencjalno pojačanje je Pošto je u au m d ds ds 4 Slka c M 3 5/ 5/ M M a r r s7 d Operacon pojačaač 3 c) Ako je Na slc a prkazana je uprošćena šema jedno CMOS operacono pojačaača Na slc su pored sako tranzstora date dmenzje šrne dužne kanala u μm parametr upotrebljenh tranzstora su: μ ncox = 0μA/ - TN = T = 07 λ n = 004 μ pcox = 50μA/ TP = T - λ p = 005 dok je DD = SS = B = 50μA a) Odredt parametre ekalentno kola pojačaača za male snale slka b a u u okoln mrne radne tačke = = 0 b) Ako je srednja rednost ulaznh napona jednaka nul odredt opse rednost zlazno napona mn max u kojem su s tranzstor u zasćenju = = odredt opse rednost napona mn max u kojem su s tranzstor u zasćenju m m7 = = = d ds ds4 ds7 ds6 = = μ ( / ) B 8 μ C ( W / L) B C W L m D B n ox = = m7 D7 7 B p ox 7 = ( λ λ ) ( λ λ ) ds ds4 n p B ds6 ds7 = n p 4B dferencjalno pojačanje postaje 4 B μncox ( W / L) μ ( / ) ( / ) ( / ) pcox W L μ 7 ncox W L μ pcox W L 7 ad = = = 366 λ λ 4 λ λ ( ) M 4 0 / B 5/ 0 / 0 / M5 M 6 0 / 0 / m7 7 M 7 DD SS ( ) n p B n p B

4 4 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke Prema slc c zlazna otpornost pojačaača je = 556 kω = λ λ 4 = ( ) ds6 ds7 n p B b) Maksmalna rednost zlazno napona za koju s tranzstor rade u zasćenju određena je ulaskom tranzstora M 7 u trodnu oblast D7 8B max = DD DS7max DD = DD = 37 B7 μ pcox( W / L) 7 Mnmalna rednost oo napona određena je ulaskom tranzstora M 6 u trodnu oblast D6 8B mn = SS DS6mn SS SS 57 B = μ C W / L = ( ) 6 p ox 6 c) Mnmalna rednost napona određena je ulaskom tranzstora M 5 u trodnu oblast D 5 mn SS DS5mn GS SS GS B5 = = 4B B mn = SS 066 μ C W L C W L = T ( / ) μ ( / ) n ox 5 n ox dok je maksmalna rednost oo napona određena ulaskom tranzstora M M u trodnu oblast B max = DD GS34 DGmn = DD GS 34 T = DD = 37 μ C W / L p ox ( ) Na slc a prkazana je uprošćena šema jedno operacono pojačaača Parametr upotrebljenh tranzstora su: βfn = βon = 00 βfp = βop = 50 BE 06 CES = 0 pad napona na proodnm dodama je CC D = 06 dok je CC = EE = 5 0 = 00μA Q3 Q4 Q 7 Q 5 EE Q Q Q 6 EE 0 0 D D Q 8 34 Mnmalan pad napona na strujnom zoru neophodan za njeo spraan rad je 0mn = 03 a smatrat da u mrnoj radnoj tačk ( = = 0 P = 0 ) tranzstor Q 0 prood struju C0 = ma a) Odredt parametre ekalentno kola pojačaača za male snale slka b a Smatrat da je u ce4 MΩ r = r = 500 kω r ce7 = 50 kω dok se Earlyje Slka a efekat na ostalm tranzstorma može zanemart b) Odredt maksmalnu mnmalnu rednost napona na potrošaču za koju s tranzstor rade u drektnom aktnom režmu c) Odredt opse napona srednje rednost = = mn max za koj s tranzstor Q 0 Q 9 P EE ce

5 u u Slka b a u C9 0 ma Operacon pojačaač 5 rade u drektnom aktnom režmu ( βop) B6 = rπ6 rπ7 = 63kΩ dok je ekalentno strujno pojačanje b8 d Tranzstor Q 3 4 r ce7 b0 r π 8 β 08 b8 b9 r π 9 p Q3 Q4 c3 c 4 Q 5 d m Slka c Slka d Q Q ešenje: a) Na slc c je prkazana šema pojačaača za male snale Pošto su kolektorske struje u mrnoj radnoj tačk: C = C = 0 / = 00μA C3 = C4 = 0 / = 00μA C7 = 0 = 00μA C6 = C7 / βfp = 4μA C0 = ma C = C8 = C9 / βfn = 0μA parametr tranzstora u modelu za male snale su β eq b6 C m = m = m = = 4mS r ce 7 b6 m B6 d d b8 b0 r π 8 r π 9 r π0 β 00 b0 ( ) βeq = β06 β07 β06β07 = βop Q čne strujno oledalo pa je t π π βon t C r = r = / = 50kΩ r = β / = 35kΩ π 6 op t C6 r = β / = 65kΩ π 7 op t C7 r = β / = 5kΩ π0 on t C0 r = β / = 5kΩ π 8 op t C8 rπ 9 = βont / C9 = 5kΩ Dferencjalna ulazna otpornost pojačaača je u = r π = 00kΩ Otpornost koja se d u baz tranzstora Q 6 je c4 c3 = c = md / c = md / r c c4 = md ce4 rce rce4 r ce b6 = ( c c4) = md rce4 rce B6 rce4 rce B6 Otpornost koja se d u baz zlaznh tranzstora je beskonačna pa je β rce4 rce 00 b0 b0 = p = rce7βeqb6 = rce7βeq md rce4 rce B6 r π0 odakle se dobja naponsko pojačanje p rce4 rce 5 a = = rce7βeq m = d rce4 rce B6 zlazna otpornost pojačaača dobja se z šeme za male t t snale prkazane na slc d Prema Krhofom zakonma je b9 = β08b8 rπ8 b8 = rπ0b0 β ( β00 ) b0 ( β08 ) b8 β09b9 = t 09 b9 t rπ 0b0 b0 b8 = 0 r ce7 p β 08 b8 09 b β 9 b9

6 6 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke Sođenjem se dobja da je zlazna otpornost r r t r r = rce7 640Ω t β β β π0 π0 ce7 π 8 r 0 00 π rπ 8 b) S obzrom na elko naponsko pojačanje pojačaača maksmalna rednost nezoblčeno napona na potrošaču određena je ulaskom u zasćenje tranzstora Q 7 Pmax = CC ECS7 BE0 = 4 z sto razloa je mnmalna rednost nezoblčeno napona na potrošaču određena ulaskom u zasćenje strujno zora 0 = = P mn EE 0 mn EB8 4 c) Maksmalna rednost napona određena je zasćenjem dferencjalno para Q Q max = CC EB7 EB6 CES BE = 4 dok je mnmalna rednost oo napona određena zasćenjem strujno zora = = a mn EE 0 mn BE 4 3 U pojačaaču sa slke 3 upotrebljen je operacon pojačaač čj su parametr = MΩ = 00Ω 5 a = 0 dok su mu se ostale karakterstke dealne Poznato je = 00kΩ = 0 kω a) Odredt naponsko pojačanje a = / u r b) Odredt otpornost ur koju d pobudn enerator c) Odredt zlaznu otpornost pojačaača r d) Ponot prethodne tačke kada a e) Ako su upotrebljene otpornost sa tolerancjom ± % a odredt opse rednost armn ar armax u kojem se nalaz naponsko pojačanje Slka 3 ešenje: a) Na slc 3a prkazana je ekalentna šema pojačaača de je operacon pojačaač zamenjen modelom za male snale Pošto je prmenjena neatna poratna sprea pojačanje se može dobt prmenom asmptotske formule T a a 0 r = = a T T T = βa Sečenjem β a krua dobja se kružno pojačanje u β a = a =9000 u u a u u Kada se pust da a tada je u 0 = a 0 = = = Slka 3a Druo asmptotsko pojačanje se dobja kada je a = 0 Tada je pojačanje 0 u 4 a0 = = = 90 u ( ) u Pojačanje pojačaača sa reakcjom dobja se sođenjem prethodnh zraza

7 a r Operacon pojačaač 7 ( a ) u ( ) ( )( ) = = = 9999 a u u što se dobja prmenom Krhofoh zakona Oaj dru put rešaanja je nešto duž b) Otpornost koju d pobudn enerator je ur = u de je u otpornost koja se d na mnus prključku operacono pojačaača Pošto je prmenjena neatna poratna sprea za određanje otpornost u može se prment Blackmanoa formula βaksu u0 u = u0 = βaou βaou Otpornost u0 je otpornost bez reakcje Oa otpornost se dobja se kada je a = 0 l kada se raskne kružn tok snala na krajema prekda postae otpornost sa suprotne strane prekda kada u kolu nema reakcje u0 = u ( ) = 9kΩ Pošto je kružno pojačanje 4 β a u ou = a =909 0 u otpornost koja se d od mnus prključka operacono pojačaača do mase je u0 u = = Ω ur = u = 0kΩ βa c) zlazna otpornost se takođe može dobt prmenom Blackmanoe formule βaks 0 = 0 = βao βa Otpornost 0 se dobja kada je a = 0 : 0 = ( u ) = 99 9Ω a posle smene se dobja zlazna otpornost pojačaača sa reakcjom 0 = = mω βa U kolu je prmenjena paralelno-naponska reakcja pa se otpornost na mnus ulazu operacono pojačaača zlazna otpornost pojačaača smanjuju d) Kada a ulazn napon operacono pojačaača tež nul u 0 tako da je a = a = = 0 β a = ur = = 0kΩ r 0 e) Na osnou zraza za naponsko pojačanje nertujuće pojačaača z prethodne tačke se dobja ( x/00) x x x x ar = = ( x/00) de su x x procentualna odstupanja otpornost respektno Maksmalna rednost naponsko pojačanja odeć računa o znaku pojačanja ma se kada je x = x = x = % a smenom se dobja x ar max = Mnmalna rednost naponsko pojačanja ma se kada je x = x = x = % a tada je x ar mn =0 00

8 8 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke 4 U pojačaaču sa slke 4 upotrebljen je operacon 5 pojačaač čj su parametr u = MΩ = 00Ω a = 0 dok su mu se ostale karakterstke dealne Poznato je = 90kΩ = 0kΩ a) Odredt naponsko pojačanje a = / r b) Odredt otpornost ur koju d pobudn enerator c) Odredt zlaznu otpornost pojačaača r d) Ponot prethodne tačke kada a e) Ako su upotrebljene otpornost sa tolerancjom ± % a odredt opse rednost armn ar armax u kojem se nalaz naponsko pojačanje Slka 4 a Slka 4a u u a u ešenje: a) Na slc 4a prkazana je ekalentna šema pojačaača de je operacon pojačaač zamenjen modelom za male snale Prmenom asmptotske formule dobja se T a a 0 r = = a T T T = βa Kružno pojačanje je u β a = a =9900 u Asmptotsko pojačanje a dobja se kada a Tada je u 0 = a 0 = = = Asmptotsko pojačanje a 0 dobja se kada je a 0 = 0 : 0 6 a0 = = = 99 0 u ( ) Naponsko pojačanje pojačaača sa reakcjom je T a a 0 r = a = 9999 T T b) Prmenom Blackmanoe formule dobja se otpornost koju d pobudn enerator βa ksu ur = u0 = u0( βa) βaou Ulazna otpornost bez reakcje je u0 = ur = 0 u ( ) = 009 kω a= tako da je otpornost koju d pobudn enerator ur = u0 ( βa) = 999GΩ c) zlazna otpornost pojačaača je βaks 0 = 0 = βao βa zlazna otpornost bez reakcje je 0 = r = ( 0 u) = 999 Ω a= tako da je zlazna otpornost pojačaača

9 Operacon pojačaač 9 0 = = 0mΩ βa U kolu je prmenjena redno-naponska reakcja što poećaa ulaznu smanjuje zlaznu otpornost pojačaača d) Kada a tada je u 0 = a r 0 = = = Zbo a kružno pojačanje postaje βa pa je u 0 e) Naponsko pojačanje nenertujuće pojačaača je ( x/00) x x x x ar = = ( x/00) de su x x procentualna odstupanja otpornost respektno Maksmalna rednost naponsko pojačanja ma se kada je x = x = x = % : x ar max = dok je njeoa mnmalna rednost x ar mn = 98 x = x = x = % 00 X 3 A 4 5 U kolu sa slke 5 operacon pojačaač je dealan dok je = 3 = 390kΩ = 50kΩ a) Odredt otpornost 4 tako da naponsko pojačanje bude a = / = 00 b) Odredt otpornost ur koju d pobudn enerator ešenje: a) U kolu je prmenjena neatna poratna sprea što znač da je mnus prključak operacono pojačaača na rtuelnoj Slka 5 mas Prmenom Krhofoh zakona se dobja X = X = X X X = = X 3 3 = a = Na osnou poznato naponsko pojačanja dobja se otpornost = = 36kΩ a 3 b) Ulazna otpornost pojačaača je ur = = 50kΩ Prednost oo pojačaača u odnosu na klasčn nertor je u koršćenju otpornost manjh rednost Za pojačanje od -00 stu ulaznu otpornost klasčn nertor morao b mat u kolu neatne poratne spree (od zlaza do mnusa) otpornost od = 5MΩ

10 0 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke 6 U kolu sa slke 6 operacon pojačaač je dealan dok je = 0 kω Odredt naponsko pojačanje a = / Slka 6 A ešenje: Prmenom Krhofoh zakona se dobja ( /) = / odakle se nalaz naponsko pojačanje a = = 8 A 7 U kolu sa slke 7 operacon pojačaač se može smatrat dealnm Odredt otpornost tako da: naponsko pojačanje bude a = / = / 3 otpornost koju d pobudn enerator bude = 5kΩ u Slka 7 ešenje: Slka 7a / A Koršćenjem Teenenoe teoreme dobja se kolo prkazano na slc 7a Prema ooj slc ulazna otpornost je u = /= 3 / odakle se dobja otpornost = u /3= 0kΩ Naponsko pojačanje dobja se na osnou ste slke prmenom Krhofoh zakona: / = a / = = 3 = = 0kΩ x 3 Slka 8 ( x) 3 A 8 U kolu sa slke 8 operacon pojačaač se može smatrat dealnm dok je = = 3 = 0kΩ a) Odredt nacrtat zasnost naponsko pojačanja a = / u funkcj položaja klzača x 0 x potencometra 3 a = f ( x) b) Odredt zasnost otpornost u koju d pobudn enerator u funkcj položaja klzača x 0 x potencometra 3 u = ( x) ešenje: a) U kolu je ostarena neatna poratna sprea pa je

11 a 0 / Operacon pojačaač x 3 = = = x = 3 = = x a = ( x) x x = = Na slc 8a prkazana je zasnost a = f ( x) Slka 8a 0 x b) Otpornost koju d pobudn enerator dobja se na osnou sledećh jednakost u = = = ( x) u = = = x x 3 = = U krajnjm položajma potencometra 3 otpornost koju d pobudn enerator je x 0 / 5kΩ x = = = 0kΩ Slka 9 t Slka 9a t P p 3 p u ( = ) = = ( ) P p p ooj slc je u 9 U kolu sa slke 9 operacon pojačaač je dealan a poznato je: = 6Ω = kω 3 = 00kΩ Odredt naponsko pojačanje a = p/ za de rednost otpornost potrošača: a) P = 600Ω b) P ešenje: Prmenom Teenenoe teoreme dobja se kolo prkazano na slc 9a Napon Teenenoo eneratora jednak je naponu prazno hoda = t p P Napon prazno hoda dobja se z kola sa slke 9b Prema t 3 = = = ( ) Teenenoa otpornost je x p P t t = = p P = 0 pks 3 t = de je pks struja kratkospojenh prključaka potrošača Oa struja se određuje na osnou slke 9c Pošto je struja mnus prključka opera-cono pojačaača nula to je = 3 = 0 pks = / Smenom se dobja da je Teenenoa otpornost

12 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke ( b) 3 t pks t 3 t = = t = 600Ω pks Prema slc 9a napon na potrošaču je P P 3 p = t = P t 3 P P ( 3) p = P ( ) ( ) 3 a) Kada je P = 600Ω smenom brojnh rednost se dobja p = 50 a = p/ = 50 Pošto je P = t = 600Ω ostareno je prlaođenje po snaz potrošača pojačaača P b) Kada P napon na potrošaču je 3 3 p p = = 00 a = U kolu sa slke 0 operacon pojačaač se može smatrat dealnm dok je = = 0kΩ 3 = 5kΩ a) Odredt naponsko pojačanje a = / ( c) Slka 9 b) Odredt otpornost ur koju d pobudn enerator c) Odredt otpornost 3 za koju se ulaz pojačaača ponaša kao: c) otorena eza c) kratak spoj ešenje: t Slka 0 t A 3 A 3 a) Buduć da je 3 = < = 05 ( 3) u kolu je ostarena neatna reakcja Stoa je = = = 3 = 3 3 = = a 3 = = = b) Na slc 0a prkazana je šema z koje se određuje otpornost koju d pobudn enerator Prmenom rezultata z prethodne tačke može se psat t = t = 3 t t ur = = = = 0kΩ t 3 c) Na osnou zraza za ulaznu otpornost zaključuje se da će ona bt beskonačna kada je 3 = U oom Slka 0a

13 slučaju naponsko pojačanje je Operacon pojačaač 3 a = / = 3 c) Kada ulazna otpornost tež nul sto kao naponsko pojačanje pojačaača Slka A U kolu pojačaača sa slke upotrebljen je operacon pojačaač koj se napaja z baterja CC = EE = čj se zlazn napon struja nalaze u opseu max = mn = OP mn OP OP max OP OP CC OP mn OP OP max OP max = OP mn = 0 ma Se ostale karakterstke operacono pojačaača mou se smatrat dealnm dok je = kω = 9kΩ a) Ako je P = kω odredt nacrtat zasnost = f ( ) b) Ponot prethodnu tačku kada je P = 00Ω ešenje: a) Se dok je operacon pojačaač zan strujno orančenja l naponsko zasćenja u kolu je prmenjena neatna poratna sprea Ona čn da je = = = = = 0 Operacon pojačaač uć će u poztno zasćenje kada postane = OP max = /0 = OP max /0 = OP > OP P OP max OP < OP mn OP P P [] 0 ~0 [] Slka a Slka b Ekalentna šema pojačaača kada je operacon pojačaač u poztnom zasćenju pokazana je na slc a Kada je napon na zlazu operacono pojačaača je = OP max Ekalentna šema pojačaača kada je operacon pojačaač u neatnom zasćenju pokazana je na slc b Zbo smetrje kola se lako zaključuje da je operacon pojačaač u neatnom zasćenju kada je = OP mn Ekstremne rednost zlazne struje operacono pojačaača su OP max OP max = = ma < OP max P ( ) Slka c

14 4 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke OP mn OP mn = = ma > OP mn P ( ) što znač da je zlaz operacono pojačaača uek u opseu zan strujno orančenja = f Na slc c prkazana je zasnost ( ) b) Zbo znatno manje otpornost P u oom slučaju pre će doć do strujno orančenja neo do naponsko zasćenja zan strujno orančenja u kolu je ostarena neatna reakcja pa je = = 0 Strujno orančenje sa ornje strane se dešaa kada postane OP max = = max = OP max ( P ( )) OP maxp = P ( ) = max /0 = 0 Ekalentna šema pojačaača kada operacon pojačaač uđe u poztno strujno orančenje pokazana je na slc d > < OP OP OP max OP mn P P = 00Ω P 0 Slka f [] ~0 [] 0 Slka d Slka e Strujno orančenje sa donje strane nastupa kada postane OP mn = P ( ) ( ) ( ) = = = mn OP mn P OP mn P = mn /0 = 0 Ekalentna šema pojačaača kada operacon pojačaač uđe u neatno strujno orančenje pokazana je na slc e = f kada je Na slc f pokazana je zasnost ( ) U kolu sa slke operacon pojačaač se napaja z baterja CC = EE = zlazna struja mu je orančena na opse 5mA OP 5mA a G može se smatrat da su mu ostale karakterstke A dealne Na ulaz pojačaača doeden je pobudn enerator čja je ems G = G 0 m sn(πft) Slka G0 = 5 f = khz a poznato je = = 0kΩ a) Ako je =00m odredt nacrtat remensk oblk zlazno napona (t) m b) Odredt maksmalnu ampltudu napona pobudno eneratora m max pr kojoj se na zlazu

15 Operacon pojačaač 5 dobja nezoblčen napon c) Ako se zmeđu zlaza pojačaača mase poeže potrošač čja je otpornost P odredt mnmalnu rednost oe otpornost P mn za koju je mouće ostart maksmalnu ampltudu z tačke b) G0 m G0 G0 0 0 m 0 0 m 0 m Slka a G t/ T ešenje: a) Prmenom prncpa superpozcje dobja se ( ) ( ) = G0 = 0 = 0 G0 G0 = G0 = odakle je () t = sn( π ft) 0 = 5 = 00m 0 m Na slc a prkazan su remensk djaram ulazno zlazno napona b) Mnmalna rednost zlazno napona određena je neatnm zasćenjem operacono pojačaača: = = max EE 0 m max EE G0 / m m max = EE G 0 / = 075 c) Maksmalna ampltuda pobudno napona z prethodne tačke može bt ostarena samo ako operacon pojačaač nje u neatnom strujnom orančenju U rančnom slučaju je 5mA = EE = 4 kω P mn = 36 kω mn OP mn 5mA P = EE OP mn P P t/ T OP mn m G 0kΩ A G ešenje: Slka 3 CC 3 U kolu sa slke 3 operacon pojačaač se može smatrat dealnm napaja se z jedne baterje za napajanje = 5 Poznato je: = / = kω CC = Odredt nacrtat zasnost f ( ) CC = Se dok je operacon pojačaač zan oblast zasćenja u kolu je ostarena neatna reakcja Stoa je G = = = 5 0G Operacon pojačaač će uć u poztno zasćenje kada postane = CC CC G = = ( CC) = = 05 0 Kada je G napon na zlazu je = CC = 5 Operacon pojačaač ulaz u neatno zasćenje kada postane G

16 6 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke = 0 CC G = = = = 05 0 Kada je G napon na zlazu je = 0 = f Na slc 3a prkazana je zasnost ( ) 4 U kolu pojačaača sa slke 4 operacon pojačaač se može ~0 smatrat dealnm napaja se z jedne baterje CC = dok je 0 = 0kΩ G a) Ako je = m sn ( π ft) m = 0 f = khz odredt nacrtat remenske oblke napona u tačkama A B C kao Slka 3a zlazno napona (t) b) Odredt maksmalnu ampltudu napona pobudno eneratora za koju se na zlazu dobja nezoblčen napon mmax A Slka 4 B A 0 C CC ešenje: a) Pošto je ostarena neatna reakcja kolo je lnearno pa se može prment prncp nezasno dejsta baterje CC pobudno eneratora Pošto su s kondenzator C na učestanost pobudno snala on se ponašaju kao kratk spoje dok su otorene eze za jednosmerne snale Na osnou ooa je CC CC A ( t) = ( t) B ( t) = CC C ( t) = 0 ( t) ( t) = 0 ( t) ( t) = m sn(πft) Na slc 4a prkazan su remensk djaram releantnh napona b) Maksmalna ampltuda pobudno napona odredjena je ulaskom operacono pojačaača u zasćenje Tada je Cmax = CC C mn = 0 Pošto je () t = / z blo ko usloa dobja se C CC CC / CC CC CC CC CC CC CC / 0 CC m m 0 / / 0 m m 0 0 m 0 m Slka 4a A B C G t/ T / / t/ T t/ T / / t/ T

17 Operacon pojačaač 7 sta rednost maksmalne ampltude pobudno napona pr kojoj ne dolaz do odsecanja zlazno napona CC m max = = 06 0 A 0 B A 9 C CC 5 U kolu pojačaača sa slke 5 operacon pojačaač je dealan napaja se z jedne baterje CC = dok je = 0kΩ a) Ako je = msn( π ft) m = 0 f = khz odredt remenske oblke napona u tačkama A B C kao zlazno napona (t) b) Odredt maksmalnu ampltudu napona pobudno eneratora mmax za koju se na zlazu dobja nezoblčen napon Slka 5 ešenje: a) Prmenom prncpa superpozcje dobja se CC CC A( t) = B ( t) = ( t) () CC C t = 0 () t () t = 0 () t ( t) = sn(πft) b) Maksmalna ampltuda pobudno napona odredjena je ulaskom operacono pojačaača u zasćenje Tada je Cmax = CC c mn = 0 odakle se dobja CC m max = = 06 0 m F P 6 Na slc 6 je prkazan jedan transrezstansn pojačaač Operacon pojačaač se može smatrat dealnm dok je = 00kΩ = 0kΩ a) Odredt otpornost F tako da transrezstansa pojačaača bude r = / = 0kΩ m b) Odredt otpornost ur koju d pobudn enerator P Slka 6 ešenje: a) Pošto je u kolu prmenjena neatna poratna sprea to je = = 0 = F odakle se dobja transrezstansa pojačaača rm = / = F odnosno otpornost F F = rm = 0kΩ b) Zbo prmenjene neatne poratne spree otpornost koju d pobudn enerator jednaka je nul = 0 ur

18 8 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke P p 7 Na slc 7 je prkazan jedan transkonduktansn pojačaač Operacon pojačaač se može smatrat dealnm dok je = = 0kΩ P a) Odredt otpornost F tako da transkonduktansa pojačaača bude = / = ms m p b) Odredt otpornost r koju d potrošač P F ešenje: Slka 7 t F t a) Zbo ostarene neatne poratne spree je = = p = / F odakle se dobja transkonduktansa pojačaača m = p/ = / F odnosno otpornost F F = / m = kω b) Na slc 7a je prkazana šema za male snale z koje se određuje otpornost koju d potrošač Prema ooj slc je P = = 0 t = / F = 0 odakle se zaključuje da je = / r t t Slka 7a P 8 Na slc 8 je prkazan jedan strujn pojačaač Smatrat da je operacon pojačaač dealan dok je: = 0 kω = 0kΩ = kω p p a) Odredt otpornost tako da strujno pojačanje pojačaača bude β = / = 50 p b) Odredt otpornost ur koju d pobudn enerator c) Odredt otpornost r koju d potrošač P ešenje: Slka 8 a) Zbo ostarene neatne poratne spree je = = 0 = Prmenom Krhofoo zakona dobja se p / = 0 p = ( / ) odakle se nalaz strujno pojačanje pojačaača p β = = odnosno otpornost = ( β ) = 49kΩ b) Zbo neatne poratne spree otpornost koju d pobudn enerator jednaka je nul = 0 ur

19 Operacon pojačaač 9 c) z sto razloa kao u prethodnoj tačk otpornost koju d potrošač P je Slka 9 t ( a) ( b) t Slka 9 p P t t t t P r 9 Na slc 9 je prkazan jedan transkonduktansn pojačaač Smatrat da je operacon pojačaač dealan a) Odredt transkonduktansu pojačaača = / m p b) Odredt otpornost ur koju d pobudn enerator c) Odredt otpornost r koju d potrošač ešenje: P a) U kolu je ostarena neatna poratna sprea jer je Zato až: = P P = = p = = = odakle se dobja transkonduktansa pojačaača p m = = b) Otpornost koju d pobudn enerator određuje se na osnou šeme sa slke 9a Korsteć rezultate z prethodne tačke može se psat: = t = 0 = = ( P) t t P = ( ) t P t t t = t ur = = ( P ) = t P c) Na slc 9b pokazana je šema z koje se određuje otpornost koju d potrošač Prema ooj slc je = = t t t t t = = = 0 što znač da je otpornost koju d potrošač t r = t 0 Pobudn enerator maju ems G G unutrašnje otpornost = = 00Ω Ako su na raspolaanju jedan dealn operacon pojačaač potrebne otpornost projektoat kolo koje obalja funkcju: a) = 3G 5G ; b) = 3G 5G P P

20 0 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke ešenje: G G Slka 0a 3 3 odakle se nalaze nepoznate otpornost 3 = 3 Ako se usoj da je 3 = 5kΩ dobja se = 0kΩ 6k 9 a) Na slc 0a je prkazano kolo koje obalja funkcju = 3G 5G Pošto je 9 = = 0 za prethodnu operacju je potrebno da bude 3 3 = 03 = de je = = Sređanjem prethodnh jednakost se dobja 3 03 = = = 5 = Ω = = 99 kω = = 59 kω b) Na slc 0b je prkazano kolo koje obalja operacju = 3G 5G Prmenom prncpa superpozcje dobja se = G G 3 G 4 5 de je = 4 = 4 G 4 Poređenjem željeno ostareno se dobja da mora bt 3 = = Ako se usoj da je = = 0kΩ 5 = 0kΩ Slka 0b dobja se 3 = 30kΩ 4 = 5 = 4kΩ = = 99kΩ 4 = 4 = 39kΩ 5 3 Slka A d ρ Operacon pojačaač u kolu sa slke ma konačno dferencjalno pojačanje a faktor potskanja napona srednje d s d rednost ρ = a / a dok su mu se ostale karakterstke dealne a) Odredt naponsko pojačanje a = / a b) Odredt relatnu rešku a δ = de je a naponsko a pojačanje pojačaača u dealnom slučaju ad ρ

21 ešenje: Slka a Ad ρ Operacon pojačaač a) Zasnost zlazno napona u funkcj ulaznh napona u kolu operacono pojačaača pokazano na slc a data je sledećm zrazom as s = add ass = ad d s = ad d a d ρ d = s = Dferencjaln napon napon srednje rednost ulaznh napona u kolu sa slke su d = = s = a posle smene postaje = ad ( ) ad ad ρ = ρ ρ odakle se dobja naponsko pojačanje ad ρ a = = ad ρ b) Kada ad ρ naponsko pojačanje pojačaača postaje a pa je relatna reška a a d d a a ρ ρ δ = = a = = a a a d ρ d ad ρ ρ 3 G Slka OS B A B A ealn operacon pojačaač A modeluje se preko dealno operacono pojačaača A jednosmernh nedealnost polarzaconh struja B B naponsko ofseta (razdešenost) OS slka Operacon pojačaač se napaja z baterja = = dok je: CC EE = 9 = 5kΩ = m OS B = 0 45μA B = 05μA a) Odredt otpornost 3 tako da u odsustu pobudno snala ( G = 0) bude = 0 b) Pod usloom z prethodne tačke odredt nacrtat zasnost = f ( ) G

22 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke ešenje: a) Prmenom prncpa superpozcje se dobja = G OS 3B B Da b zlazn napon u mrnoj radnoj tačk bo nula potrebno je da bude = 0= ( / ) OS ( / ) 3B B B ( / ) CC OS 3 ( B = = OS ) = 34 kω / 0 EE 0 Slka a ~0 EE 0 CC G ( ) B B B b) Pod usloom z prethodne tačke zlazn napon je = ( / ) G = 0G Oaka zasnost až se dok je operacon pojačaač zan zasćenja Oo je spunjeno kada je ulazn napon u opseu EE /0 G CC /0 Kada je G > CC /0 = operacon pojačaač je u poztnom zasćenju = CC = dok je pr G < EE /0 = u neatnom zasćenju Tada je = = Na slc a prkazana je prenosna karakterstka f ( ) G EE = B B 3 ealn operacon pojačaač modeluje se preko dealno operacono pojačaača strujnh zora B = 00nA B = 00nA koj predstaljaju ulazne polarzacone struje realno operacono pojačaača Poznato je = 00kΩ a) Odredt naponsko pojačanje a = / b) Odredt otpornost tako da ulazna struja u Slka 3 mrnoj radnoj tačk bude = 0 c) Odredt rednost zlazno napona u mrnoj radnoj tačk ešenje: a) Naponsko pojačanje pojačaača je a = / = b) Prema Krhofom zakonma je = B B = = B B = B odakle se dobja da je = = 00kΩ c) Napon na zlazu u mrnoj radnoj tačk je = B = 0m B B B = =

23 G B B B A A Operacon pojačaač 3 4 ad kompenzacje ulazne polarzacone struje paralelno sa ulazom operacono pojačaača A postaljeno je kolo sa pojačaačem A koje ma ste polarzacone struje kao pojačaač A B = 00nA ealn operacon pojačaač A A modeloan su dealnm operaconm pojačaačma A A strujnm zorma B dok je = MΩ a) Odredt tp bpolarnh tranzstora u ulaznom dferencjalnom pojačaaču operaconh pojačaača A A b) Odredt otpornost tako da ulazna struja polarzacje bude = 0 ešenje: B a) Ulazne struje u operacon pojačaač maju realn smer kao struja strujnh zora kojm se modeluju polarzacone struje Pošto struja ulaz u ulazne prključke realnh operaconh pojačaača na ulazu je Slka 4 dferencjaln pojačaač sa NPN tranzstorma b) Pošto je u kolu pojačaača A ostarena neatna reakcja to je = B = = B Da b struje bla nula treba da je = 0= B = B B = B = = MΩ C C A 5 Operacon pojačaač A ma na ulazu dferencjaln pojačaač sa NPN tranzstorma čje su struje baze B = B = B = 05μA dok mu se se ostale karakterstke mou smatrat dealnm Poznato je = = 0kΩ C = C a) Odredt naponsko pojačanje pojačaača a = / b) Odredt otpornost koju d pobudn enerator Slka 5 c) Odredt rednost zlazno napona u mrnoj radnoj tačk Slka 5a A ešenje: a) Na slc 5a prkazana je šema pojačaača za male snale S obzrom da je u kolu ostarena neatna reakcja to je = = = odakle se dobja da je naponsko pojačanje a = / = b) Na osnou razmatranja z prethodne tačke zaključuje

24 4 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke B B se da je = = 0 = = 0 odakle se dobja otpornost koju d pobudn enerator : = / u c) Na slc 5b prkazana je ekalentna šema kola pojačaača u mrnoj radnoj tačk Prema ooj slc zlazn napon u mrnoj radnoj tačk je = ( ) B = 0m Slka 5b 4 B B 3 6 U kolu pojačaača sa slke 6 strujnm zorma B = μa modeloan je utcaj ulaznh polarzaconh struja operacono pojačaača Se ostale karakterstke oo operacono pojačaača mou se smatrat dealnm dok je = kω = 0 kω 3 = kω a) Odredt otpornost 4 tako da ulazna struja polarzacje bude = 0 b) Odredt jednosmernu rednost zlazno napona u mrnoj radnoj tačk c) Odredt naponsko pojačanje pojačaača a = / d) Odredt otpornost koju d pobudn enerator ešenje: Slka 6 a) Na slc 6a prkazana je ekalentna šema pojačaača u mrnoj radnoj tačk Prema ooj slc je = 3 = 4 4 = 3 B/ 4 Struja koja protče kroz pobudn enerator u mrnoj radnoj tačk je = = = / B 4 4 B 3 B 4 odakle se zaključuje da će oa struja bt nula kada je 4 = 3 = kω B 4 4 B 3 Slka 6a Slka 6b

25 Operacon pojačaač 5 b) Na osnou ste slke kao u prethodnoj tačk zaključuje se da je zlazn napon u mrnoj radnoj tačk = B = 0m c) Na slc 6b prkazana je šema pojačaača za male snale Prema ooj slc naponsko pojačanje je a = / = / = d) Na osnou slke 6b zaključuje se da je = = 0 4 odakle se dobja otpornost koju d pobudn enerator = / u Slka 7 OS B / B rednost zlazno napona u mrnoj radnoj tačk 3 7 U kolu nertujuće pojačaača upotrebljen je operacon pojačaač koj je modeloan dealnm operacon pojačaačem strujnm zorma B B B = = μa OS = B B = 0μA koj predstaljaju utcaj ulaznh polarzaconh struja ad kompenzacje utcaja polarzaconh struja na rednost zlazno napona u mrnoj radnoj tačk postaljen je otpornk 3 koj zadooljaa uslo 3 = Poznato je = 00 = 00 kω Odredt jednosmernu ešenje: Prmenjujuć prncp nezasno dejsta eneratora B OS slke 7a 7b dobja se ( ) ( ) = B = 0 OS = 0 OS B B OS / B 3 3 Prema slc 7a je Slka 7a Slka 7b = = ( ) = B 3B

26 6 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke ( ) B 3B = = ( 3) B = 0 Prema slc 7b je = = 3 OS / OS = 0 OS = 3 OS = = OS = 0m 8 U kolu sa slka 8a 8b upotrebljen su opera-con pojačaač koj je modeloan dealnm operaconm pojača-ačem eneratorom naponsko ofseta = m Poznato je = 99 = 99 kω a) Odredt naponska pojačanja a = / a = / b) Odredt jednosmerne rednost zlaznh napona OS OS OS ešenje: a) Naponska pojačanja a a međusobno su jednaka a = a = = 00 b) Pošto je kondenzator otorena eza u ustaljenom stanju napon na zlazma kola Slka 8a Slka 8b sa slke 8a 8b međusobno se razlkuju: = / = 00m = = m ( ) OS OS A Slka X A 3 9 U kolu sa slke 9 operacon pojačaač se mou smatrat dealnm dok je: = kω = 9 kω 3 = 5kΩ a) Odredt nacrtat zasnost naponsko pojačanja a = / u funkcj promene otpornost X 0 X 3 a = f ( X ) b) Ako je = m sn( π ft) m = f = khz za obe rančne rednost otpornost X odredt remensk oblk zlazno napona (t) ešenje: a) Operacon pojačaač A sa otpornostma čn nenertujuć pojačaač čje je pojačanje a = / = 0 = 0

27 Operacon pojačaač 7 a Prmenom Krhofoh zakona dobja se 0 A = X X = A 3 3 X X = X 0 X 0 = = X 3 3 a 0 X = = 3 0 Zasnost pojačanja a od promene položaja klzača potencometra X 0 X 3 prkazana Slka 9a je na slc 9a b) Kada je X = 0 pojačanje je a = 0 pa je () t = 0 sn( π ft) dok je pr X = 3 zlazn napon () t = 0 sn( π ft) G a = 08 Poznato je 9 9kΩ ešenje: A U A 30 U kolu sa slke 30a operacon pojačaač A se može smatrat dealnm Pojačaač A ma ulaznu otpornost u zlaznu otpornost 0 dok mu je karakterstka naponsko pojačanja pokazana na slc 30b de je a = 09 = = Odredt nacrtat zasnost = f ( ) ( ) G = za poztne za neatne rednost napona na zlazu pojačaača A u kolu je ostarena neatna poratna sprea Pošto je pojačaač A dealan to je ~0/a Slka 30c ~ a Slka 30a Slka 30b 0 ~0/a G ~0 0 ~0 G 0 ~ a U = = G G = = G = 0G Prethodna zasnost ne zas od znaka ulazno odnosno zlazno napona Napon na zlazu operacono pojačaača A za neneatne rednost G

28 8 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke ulazno napona menja se po zakonu 0 = = = 0 dok je za neatne rednost G G a a 0 = = = < 0 G 5 G a a Na slc 30c prkazane su prenosne karakterstke = f ( ) ( ) G G G = 3 U kolu sa slke 3 operacon pojačaač se mou smatrat dealnm a) Odredt polartet ulaznh prključaka operaconh pojačaača tako da u kolu bude ostarena neatna poratna sprea b) Pod usloom z tačke a) odredt naponsko pojačanje a = / ešenje: a) Sečenjem β a krua dobja se kolo prkazano na slc 3a Posle ooa je Slka 3 = t / = t / Da b u kolu bla ostarena neatna poratna sprea fazn stao napona r t moraju se razlkoat u opštem slučaju za ( k ) π k = 0 U našem slučaju oaj uslo može bt spunjen na da načna Ako je ornj prključak operacono pojačaača A plus prključak zbo eće pojačanja po kolu poratne spree de se nalaz pojačaač A njeo prključak treba da je plus prključak Ako napon t poraste za st znos porašće napon Zbo operacono pojačaača A eć je porast napona 3 od napona Da b u kolu bla ostarena neatna poratna sprea napon r treba da opada a oo će bt spunjeno kada Slka 3a A r t A A A je donj prključak operacono pojačaača A mnus prključak Dru načn poezanja prključaka koj obezbeđuje neatnu poratnu spreu je da je ornj prključak operacono pojačaača A mnus prključak Usled ooa usloa za prmenu neatne poratne spree ϕ ( r / t) = ( k ) π prključak treba da je mnus prključak operacono pojačaača A Oba načna su teorjsk mouća Praktčno je mouć samo dru načn poezanja operaconh pojačaača u kolo Name zbo kašnjenja snala kroz kolo pojačaača A u prom slučaju u kolu će postojat poztna poratna sprea a kolo će bt nestablno U druom slučaju (ornj prključak pojačaača A je mnus) pre poezanja pojačaača A u kolu pojačaača A je postojala neatna reakcja (lokalna) b) Kada je u kolu ostarena neatna reakcja tada je / = a = / = / = ( ) U kolu sa slke 3 operacon pojačaač se mou smatrat dealnm G

29 Operacon pojačaač 9 A a) Odredt polartet ulaznh prključaka operaconh pojačaača tako da u kolu bude ostarena neatna poratna sprea b) Pod usloom z tačke a) odredt naponsko pojačanje a = / ešenje: A a) Pošto se poratna sprea raća samo na jedan ulazn prključak operaconh pojačaača za prmenu neatne poratne spree ornj prključak pojačaača A treba da je mnus prključak Zbo ooa donj prključak pojačaača A Slka 3 treba da bude plus prključak Na oaj načn je po kružnom toku snala ostaren fazn sta od π b) Pojačaač A se nalaz u konfuracj jednčno nertora pa je = Preko razdelnka napona se dobja / = /= a = / = Slka 33 9 P A A P nezoblčeno napona na potrošaču pm max 33 U kolu sa slke 33 operacon pojačaač su dealn napajaju se z baterja CC = EE = 5 dok je = 0 kω P = 50Ω a) Odredt naponsko pojačanje a = / b) Odredt maksmalnu ampltudu smetrčno p ešenje: a) U kolu oba operacona pojačaača ostarena je neatna poratna sprea pa je 9 A = A = A = A = 0 P = = 0 P = P = 0 = = 0 a = / = 0 P P P b) S obzrom da su napon na zlazma operaconh pojačaača protfazn maksmalna ampltuda napona na potrošaču je pm max = CC EE = CC = 0 34 U kolu pojačaača sa slke 34 operacon pojačaač je dealan parametr MOS tranzstora su = B= μ C W / L= ma/ dok je = MΩ = 0kΩ > 0 T n ox a) Ako je U = 0 odredt mnmalnu rednost napona = mn za koju je tranzstor zan oblast zakočenja b) Ako je > mn pod usloom z prethodne tačke odredt u kom režmu rad tranzstor = f c) Ako tranzstor ostaje u oblast rada z prethodne tačke odredt zasnost ( ) p U

30 30 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke Smatrat da je D >> d) Odredt zasnost pojačanja a= d / du u funkcj referentno napona a = ( ) M D ešenje: U a) U kolu je ostarena neatna poratna sprea Slka 34 te je U = = = 0 DS = 0 G = = Da b tranzstor bo zan oblast zakočenja potrebno je da bude spunjen uslo GS > T = mn = T = b) Pošto je GS > T DS = 0 < GS T tranzstor je u trodnoj oblast c) Struja drejna MOS tranzstora u trodnoj oblast je DS D = BDS GS T odakle se dobja da je U U D B = U T = BU T Na osnou struje drejna dobja se zlazn napon ( ) = U = U D U D = U B T d) Naponsko pojačanje je d a = = = B T = 9 5 du u Kolo predstalja naponsk kontrolsan pojačaač a pojačanje je lnearna funkcja kontrolno napona Kada je tranzstor zakočen pojačanje je najmanje a mn = DD Slka 35 D D M 4 3 P P 35 U kolu sa slke 35 operacon pojačaač se može smatrat dealnm napaja se z baterje = dok je: DD B = ma/ = λ 0 T = 33kΩ 4 = 0 kω = 0kΩ = 0kΩ D P a) Odredt otpornost 3 tako da napon na zlazu operacono pojačaača u mrnoj radnoj tačk bude = DD / b) Odredt otpornost tako

31 da naponsko pojačanje bude a = / = 0 p Operacon pojačaač 3 c) Odredt otpornost u koju d pobudn enerator otpornost koju d potrošač ešenje: a) U mrnoj radnoj tačk kondenzator su otorene eze a pošto je u kolu ostarena neatna reakcja to je DD D = = 300μA GS = T D / B = 77 D 3 GS = = = = 4 kω 3 4 DD GS GS b) Na slc 35a je pokazana šema pojačaača za male snale Pošto je D operacon pojačaač dealan a u kolu je prmenjena neatna poratna sprea struja drejna jednaka je nul D d = 0 p Stoa je s = 0 = x d P x 3 x = p 4 3 M odakle se dobja naponsko pojačanje 3 p a = = odnosno otpornost Slka 35a = = kω a c) Prema šem za male snale otpornost koju d pobudn enerator je u = = kω a pošto je operacon pojačaač dealan otpornost koju d potrošač P je = 0 P C M 3 M Slka 36 M 4 M C 36 U kolu sa slke 36 s tranzstor su dentčnh parametara a operacon pojačaač su dealn a) Ako su tranzstor M M u trodnoj oblast odredt zasnost = f ( ) = b) Ako je = = odredt mnmalnu rednost oo napona za koj až prethodna zasnost

32 3 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke ešenje: a) S obzrom da je u kolu ostarena neatna poratna sprea da su operacon pojačaač dealn to je DS = DS = C Prema Krhofoom zakonu je = D3 = D = D4 = D a pošto su tranzstor M M u trodnoj oblast to je DS C = B GST DS = B T C DS C = B GS T DS = B T C C C = = BC T T = BC ( ) b) Mnmalna rednost napona određena je zlaskom tranzstora M M z trodne oblast mn = C T U Slka 37 J J SS DD 37 U pojačaaču sa slke 37 operacon pojačaač je dealan napaja se z baterja SS = DD = Parametr JFET-oa su: P = DSS = 4 ma λ 0 dok je = 00 kω a) Odredt polartet ulaznh prključaka operacono pojačaača tako da u kolu bude ostarena neatna reakcja b) Ako su tranzstor u zasćenju odredt zasnost = f ( ) U c) Odredt opse ulazno napona Umn U Umax u kojem až prethodna zasnost ešenje: a) S obzrom na to da je ornj prključak tranzstora J sors prključak operacono pojačaača treba da je mnus prključak Oako se postže da je fazn sta po kružnom toku snala π b) S obzrom da je pojačanje pojačaača a potencjal sorsa oba tranzstora su jednak a pošto su otpornc u sorsu jednak struje drejna međusobno su m jednake odnosno napon ejt-sors Na osnou prethodno se zaključuje da je = U c) Kada su tranzstor u zasćenju struje drejna su m jednake Mnmalna rednost ulazno napona određena je ulaskom tranzstora J J u trodnu oblast Umn = DD DGmax = DD P = 0 Maksmalna rednost ulazno napona može bt određena ulaskom u zakočenje tranzstora J J Umax = SS GSmax = SS P = 4 Međutm oo nje orančaajuć faktor Pošto će pre toa zlaz operacono pojačaača otć u poztno zasćenje oo određuje maksmalnu rednost ulazno napona Umax = max = SS =

33 Operacon pojačaač 33 U J J J 3 DD U pojačaaču sa slke 38 operacon pojačaač je dealan napaja se z baterja DD = SS = Parametr JFET-oa su: = = 5mA λ 0 dok je P DSS = 0kΩ 3 = kω a) Odredt otpornost 4 tako da je struja drejna u mrnoj radnoj tačk D = 50μA a naponsko pojačanje a = / = 0 b) Ako je P = 0P P = 099P odredt rednost zlazno napona u mrnoj radnoj tačk u ešenje: a) U kolu je prmenjena neatna poratna sprea SS usled čea su struje drejna međusobno jednake Slka 38 Napon ejt-sors dferencjalno para takođe su jednak pa je u mrnoj radnoj tačk U = 0 = 0 Tranzstor J 3 sa otpornkom čn strujn zor tako da je P( D3/ DSS ) P( D/ DSS ) D3 = D = = = 33kΩ D3 D Pošto su napon na ejtoma dferencjalno para jednak to je G = G = U U = = U 3 z usloa da je naponsko pojačanje a = / u = 0= 4/ 3 dobja se otpornost 4 = a = 9 = 9kΩ ( ) b) Zbo neatne poratne spree pored razlčth napona praa struje drejna dferencjalno para ostaju međusobno jednake Pošto je D D = D = D3 D = D = D3 / Napon na ejtu JFET-a J u mrnoj radnoj tačk je D D D G = GS GS = P P = ( PP) DSS DSS DSS pa je zlazn napon 4 4 D = G = ( PP) = 64 m 3 3 DSS 39 U kolu sa slke 39 operacon pojačaač su dealn napajaju se z baterja = = dok je = 0kΩ CC EE G = G0 msn G0 = 5 f = khz odredt napone na zlazma sh operaconh pojačaača b) Odredt maksmalnu ampltudu napona pobudno eneratora m max za koju se na zlazma sh operaconh pojačaača dobja nezoblčen napon a) Ako je ( π ft)

34 34 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke c) Odredt otpornost koju d pobudn enerator G A A A 3 3 A 4 Slka 39 ešenje: a) Pošto su operacon pojačaač dealn a u kolu je ostarena neatna poratna sprea to je t () t () t = () t = sn( π ft) () t () t sn( π ft) G A m = = A m G() t () t G A4 t 3() t = () t = () t = msn( π ft) () = 3 = 0 = 5 () t = A4() t = A4() t = G0 = 5 b) Na osnou prethodne tačke se zaključuje da je: () t = G0 = 5 () t = G0 = 5 A 4 A () t = 0 3 () t = 0 3 t Operacon pojačaač A uć će u zasćenje kada postane t max = CC = G0 mmax odakle se dobja maksmalna ampltuda t ulazno napona = = Slka 39a određuje otpornost koju d pobudn enerator Prema ooj slc je = t = t 3 = t t 3 t t t = = = odakle se dobja da je otpornost koju d pobudn enerator = / = = 0kΩ u t t mmax CC G0 7 c) Na slc 39a pokazana je uprošćena šema za male snale z koje se 40 U kolu sa slke 40 operacon pojačaač se mou smatrat dealnm a poznato je: = 50Ω = 336 Ω a) Ako je X = 0 odredt otpornost koje se de na prključcma b) Ako je X = 0 = 0 3 = 0 a = sn ( π ft) odredt napone na prključcma 3 c) Ponot prethodnu tačku ako je prključak otoren ( = 0 ) d) Ponot tačku b) ako je prključak kratkospojen sa masom e) Ako je zlaz poslednje operacono pojačaača doede na ulaz pro operacono X = 3 ponot tačku b) f) Ako je = 0 = sn ( π ft) 3 = 0 odredt napone na prključcma 3

35 Operacon pojačaač 35 X X 0 A 0 A A 3 3 Slka 40 ešenje: a) Operacon pojačaač su dealn pa su m zlazne otpornost jednake nul Stoa je 0 = 0 = 30 = = = 50Ω Pošto je sta unutrašnja otpornost eneratora j j= 3 ostareno je prlaođenje po snaz b) S obzrom na prethodn rezultat () t () t = () t = = 05 sn( π ft) Napon na plus prključku operacono pojačaača A je nula pa je () t = ( / ) () t =68 sn( π ft) Napon na plus prključku druo operacono pojačaača je A = pa se prmenom Krhofoo zakona dobja A = 4 4 () t = () t = () t = () t = 05 sn( π ft) 4 8 Kada se znaju napon prmenom prncpa superpozcje dobja se = = = = 8 8( ) 5 =

36 36 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke Po analoj sa naponom može se dobt napon na prključku 3: = = Napon na zlazu poslednje operacono pojačaača je ( ) = = c) Kada je otoren prključak = 0 napon na zlazu operacono pojačaača A se ne menja ( = 0 ) () t = 05 sn( π ft ) ( ) ( t) = ( t) =68 sn π ft dok je 4 () t = () t () t = () t = sn( π ft) Kao što se d oa rednost je da puta eća od rednost kada je prključak prlaođen potrošaču po snaz Napon na zlazu druo operacono pojačaača je 8 () t = () t () t = () t =() t odakle se dobja ( ) ( π ) ( t) = 68 sn ft 4 () t = () t = 0309 () t = 05 sn ft 3 4 ( π ) d) Kada je prključak da uzemljen tada je ( t) = ( t) = ( t) = 68 sn ( π ft) 4 3() t = () t = 0309 () t = 05 sn( π ft) 4 e) Kada se zlaz operacono pojačaača A 3 doede na ulaz X napon u kolu se neće proment u odnosu na tačku b) = 05 sn ( π ft) =05 sn ( π ft) 3 () t 0 f) Sada je prključak enerator dok su prključc 3 prlaođen potrošač Zbo smetrje kola sada je = 05 sn ( π ft) 3 =05 sn ( π ft) () t 0 Kolo obalja funkcju crkulatora 4 U kolu sa slke 4 upotrebljen su dealn operacon pojačaač koj se napajaju z baterje = 5 dok je: = sn( πft) f = khz = 0kΩ = 50Ω = 600Ω CC m a) Odredt polartet ulaznh prključaka operaconh pojačaača A A4 tako da u kolu bude ostarena neatna poratna sprea Pod usloom z tačke a) odredt: b) zasnost ) u funkcj parametara kola; P ( c) otpornost koju d potrošač P ; d) maksmalnu rednost ampltude m max pr kojoj još uek až zasnost z tačke b) P

37 Operacon pojačaač 37 A CC A A 3 P P A 4 ešenje: Slka 4 a) Operacon pojačaač A A 3 maju poratnu spreu raćenu samo na jedan ulaz Po kružnom toku snala fazn sta treba da je π pa su stoa ornj ulazn prključc oh pojačaača mnus prključc Na osnou faznh staoa rednost otpornost u kolu pojačaača za prmenu neatne poratne spree potrebno da ornj ulazn prključc pojačaača A A 4 budu mnus prključc b) Zbo ostarene neatne poratne spree kolo je lnearno Stoa ćemo prment prncp superpozcje deloanja baterje za napajanje pobudno A eneratora Kada deluje samo baterja CC ekalentno kolo pojačaača je prkazano na slc 4a Prema ooj slc je: = 3 = CC /= 5 CC A = 4 CC = A CC / CC / CC / odakle se dobja da je = 4 Pošto je CC A 4 = A 4 4 CC 4 = A 4 smenom se dobjaju jednosmerne rednost napona Slka 4a na zlazma pojačaača A A 4 : = 4 = CC /= 5 S obzrom da je potrošač kapactno sprenut sa kolom pojačaača = P ( ) 0 CC

38 38 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke A Ekalentna šema kola kada u8 kolu deluje samo enerator prkazana je na slc 4b Prema ooj slc je = = b 4 a a a = P 4 b b = P Sabranjem prethodne de jednakost dobja se a b = dok njhoo oduzmanje daje A 4 p = 4 b 09 P Pošto je Slka 4b a b = a b = p sabranjem oduzmanjem se dobja a = ( 09) b = ( 09) a = 004 b = = a = 04 = 096 = 0 04 c) Na slc 4c prkazana je šema z koje se određuje otpornost koju d potrošač P Prema ooj slc je A t t t t t = t t t t = Sabranjem prethodnh jednakost dobja se t t t t t = ( t t) odnosno t = t A odakle se dobja otpornost koju d 4 4 t potrošač t ( ) = = = t 4 Slka 4c = 4 = 50Ω d) Prmenom prncpa superpozcje za napone na zlazma operaconh pojačaača se dobja a P p

39 Operacon pojačaač 39 CC = CC CC = = CC 4 = 04 Očto je da je maksmalna ampltuda napona pobudno eneratora određena ulaskom operacono pojačaača A 4 u zasćenje: / m max = CC = U kolu sa slke 4 operacon pojačaač su dealn s bpolarn tranzstor su dentčnh karakterstka sa β = 0 parametr MOS tranzstora su: B = ma/ = F CES λ 0 dok je: = = 5 0 = 500μA = = 0kΩ B M ešenje: DD SS a) Kada je B = 0 kolektorske struje tranzstora Q Q međusobno su jednake C = C = 0 /= 50μA Tranzstor M M3 M M 4 čne strujno oledalo te je D = C = D3 = 50μA D = C = D4 = 50μA Pošto je M M 3 B Q Q Q3 Q4 Slka 4 0 A A SS A 3 a) Ako je B = 0 = 0 odredt se struje drejna kao se kolektorske struje u kolu b) Ako su s tranzstor u aktnm režmma odredt zasnost = f ( B ) a zatm objasnt funkcju kola c) Ako je B = 0 odredt opse rednost napona mn < < max za koj až zasnost z prethodne tačke Smatrat da je BE max = 075 / = 0 C3 = C4 = D3 = D4 = 50μA = 0 D5 = C3 C4 = C3 = 0 = 500μA b) Sa četr bpolarna tranzstora rade u drektnom aktnom režmu pošto je CB = 0 te je ln C ln C ln C B = BE BE = T T = T S S C ln C ln C ln C B = BE BE = T T = T S3 S4 C4 odakle se dobja = M 5 SS M 4 CC4 C3 C DD A 4 T

40 40 Zbrka zadataka z Osnoa elektronke Dalja prmena Krhofoh zakona daje: D3 = D = C D4 = D = C D3 = C3 D4 = C4 a posle smene postaje D3 C C C3 = = = C C4 C C = C C D4 C B C t C = = e = e Na osnou poslednje zraza se zaključuje da kolo predstalja kontrolsan pojačaač (oslabljač) čje se pojačanje podešaa kontrolnm naponom B c) Mnmalna rednost napona određena je zakočenjem tranzstora Q3 Q 4: mn = 0 / = 5 dok je maksmalna rednost oo napona određena zasćenjem operacono pojačaača A 4 : max = max = CC = 5 B t A A 3 43 U kolu sa slke 43 operacon pojačaač se mou smatrat dealnm a) Odredt zasnost struje potrošača u funkcj napona = f ( ) b) Odredt otpornost koju d potrošač P c) Odredt dferencjalnu ulaznu otpornost u Slka 43 Pošto je t Slka 43a P ešenje: a) S obzrom da u kolu postoj neatna poratna sprea to je A = A = A A = A = A A = A A = = 3 smenom se dobja = t = A 3 = A t = = ( ) 3 3 t Struja potrošača proporconalna je razlc t napona ne zas od otpornost potrošača što znač da je kolo naponsk kontrolsan strujn zor

41 Operacon pojačaač 4 b) Na slc 43a prkazana je šema za male snale z koje se određuje zlazna otpornost = t / t Prema oznakama na slc zaključuje se da je struja test eneratora t t t t = = = 0 = t / t c) S obzrom da je dferencjalna ulazna otpornost je A A A = = u = 44 U kolu strujno zora upotrebljen su tranzstor sa: - λ = 004 dok je = 3 = 50μA DD M Slka 44 A DD A 0 B = μ C W / L= ma/ = 07 n ox a) Ako su operacon pojačaač dealn odredt struju strujno zora 0 b) Odredt rednost napona tako da se ostar najmanja mnmalna rednost napona 0 za koju su s MOS tranzstor u zasćenju Zanemart utcaj Earlyjeo efekta Ako je naponsko pojačanje operaconh pojačaača a = 50 dok su m se ostale karakterstke dealne odredt: c) zlaznu otpornost strujno zora 0 ; d) otpornost koju d strujn zor ešenje: a) Struje drejna tranzstora M M su B B D = ( GS T)( λds) D = ( GS T)( λds) B = B = B T = T = T λ = λ = λ Zbo ostarene neatne poratne spree u kolu napon drejn-sors tranzstora M M međusobno su jednak DS = DS = GS = GS D = tako da je B ( GS T )( λ DS) D = = B 0 = D3 = D = D = = 50μA D ( GS T )( λds ) Jakom neatnom poratnom spreom zjednačaaju se napon drejn-sors tranzstora M M čme se postže preczno podešaanje odnosa referentne struje strujno zora 0 b) Mnmalna rednost napona 0mn određena je ulaskom tranzstora M 3 u trodnu oblast 0 mn = DS3mn = / B Oa rednost postaje mnmalna kada se zabere tako da tranzstor M bude na ranc trodne oblast zasćenja Tada je M 3 M 0 T

42 4 a u Slka 44a DSmn / B = = ( ) s3 m s3 u r ds3 t r ds Zbrka zadataka z Osnoa elektronke t = = / B = 447 m 0 mn mn mn DS3mn c) Na slc 44a je prkazana šema za male snale na osnou koje se određuje zlazna otpornost strujno zora Prema ooj slc je r = = ( a ) ( ) u ds t s3 u = r a s3 ds t 3( 3) ( 3( ( ) ) ) = r r t ds t ds t m s t = t rds rds m a rds tako da je zlazna otpornost strujno zora 0 = t = rds rds3( m( a ) rds) t a 0 mds r rds3a = 0B = 56GΩ λ ( ) Zbo neatne poratne spree zlazna otpornost oo strujno zora prblžno je a puta eća od zlazne otpornost kaskodno strujno zora d) Na slc 44b prkazana je šema za male snale z t koje se određuje otpornost = t/ t Prema ooj slc je m s t = u s = au = at t r ds t t u s a u t = ms ma t r = ds r ds odakle se dobja otpornost t Slka 44b = = = = 447Ω a / r a a B G Slka 45 A Q ZD 0 Q X D 5 4 X t m ds m 0 45 U kolu sa slke 45 operacon pojačaač je dealan Zener doda je dealna sa Z = 56 doda ma D = 06 dok su parametr tranzstora: β F A 06 0 Poznato je: BE CES = 5kΩ = MΩ 4 = 80kΩ 5 = 00Ω Strujn zor 0 = 00μA realzoan je kao prosto strujno oledalo Ako je X =0 0 G 00m odredt: a) polartet ulaznh prključaka operacono pojačaača tako da u kolu bude ostarena neatna poratna sprea; = f b) zasnost ( ) c) Ako se X promen od =0 X do = 0 X odredt promenu struje X d) Odredt mnmalnu rednost napona X mn pr kome još uek až zasnost z tačke b) ešenje: a) Pošto se snal sa zlaza raća od baze do emtora tranzstora Q pa na ulaz pojačaača kako b X G

43 Operacon pojačaač 43 po kružnom toku snala fazn sta bo ( k ) π k Z donj ulazn prključak operacono pojačaača treba da bude mnus prključak b) U kolu je ostarena neatna poratna sprea eferencrajuć se na mnus prključak operacono pojačaača može se psat: G ( Z BE ) = 4 44 = = X odakle je 4 5 = 4 4 = X 5 ( 4 / 5 ) = 4 G Z BE 4 X 5 5 Smenom brojnh rednost se dobja X ( G = 0) = 4mA X ( G = 0) = 0mA Dakle kolo rad kao naponsk kontrolsan strujn zor (standardn ndustrjsk opse strujnh daača je od 4mA do 0mA) c) Na osnou prethodno razmatranja se zaključuje da struja X ne zas od napona X tako da nema promene oe struje kada se X menja od 0 do 0 (osm kada je Earlyje efekat uključen u razmatranje) d) Pošto je strujn zor realzoan kao prosto strujno oledalo mnmaln pad napona za njeo spraan rad je 0mn = CES Om usloom je određen mnmaln napon napajanja X u najorem slučaju odnosno pr maksmalnoj struj kroz otpornk 5 5 max Tada je X mn = 55max Z 0mn 5X max Z CES = ( 0 0) = CC G 46 Na slc 46 je prkazano kolo koje se korst za merenje temperature pr čemu se kao temperaturno osetlja otpornost korst otpornk () 0 ( ) t = At Bt de je 0 = kω x Z W ( T ) Slka 46 y W W A 3 L A A A = 40 C B =60 C dok se temperatura ambjenta u o C u kojem se otpornost nalaz menja u opseu od 0 C do 800 C Poznato je: = = 0kΩ L = kω W << L 0 = 00μA CC = a upotrebljen operacon pojačaač su dealn napajaju se z baterja CC = EE a) Smatrajuć da je u kolu ostarena neatna poratna sprea odredt otpornost Na osnou rezultata z tačke a) odredt: b) polartet ulaznh prključaka upotrebljenh operaconh pojačaača tako da u kolu bude ostarena neatna poratna sprea; c) zasnost zlazno napona u funkcj temperature d) rednost nepoznath otpornost tako da zadatoj temperaturnoj promen odoara promena zlazno napona od 0 do 0 x y

Radivoje Đurić, Zbirka zadataka iz osnova elektronike DIODA. Elektrotehnički fakultet, Odsek za elektroniku

Radivoje Đurić, Zbirka zadataka iz osnova elektronike DIODA. Elektrotehnički fakultet, Odsek za elektroniku adoje Đurć brka zadataka z osnoa elektronke OA Elektrotehnčk fakultet Odsek za elektronku oda 3 Slka U kolu sa slke dode maju razlčte nerzne struje zasćenja S = S dok je t = kt / q= 5m T = 93K Ukolko

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni sklopovi pojačala sa bipolarnim tranzistorom

Osnovni sklopovi pojačala sa bipolarnim tranzistorom Osnovn sklopov pojačala sa bpolarnm tranzstorom Prrodno-matematčk fakultet u Nšu Departman za fzku dr Dejan S. Aleksd Elektronka dr Dejan S. Aleksd Elektronka - Pojačavač polarn tranzstor kao pojačavač

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

Modeli poluprovodničkih komponenata

Modeli poluprovodničkih komponenata odel polupoodnčk Za elke snale L + ( odel polupoodnčk L - u ( u Nelnean odel polupoodnčk odel polupoodnčk Za elke snale L + Za elke snale Nelnean Složen odel pooću ačunaa ( Lneazoan Jednosan odel odel

Διαβάστε περισσότερα

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ : BROJNI PRIMER 4 Armrano etonsk temeljn nosač (slka 63), fundran je na dun od D f =15m, u sloju poto-pljenog peska relatvne zjenost D r 75% Odredt sleganje w, nag θ, transverzalnu slu T, moment savjanja

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI

Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI ioje Đurić - Osnoi analogne elektronike Glaa 3 NSTUMENTACON POJAČAVAČ ETF u eogru - Osek za elektroniku 3 nstrumentacioni pojačaači 33 X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

Rešenje: U režimu praznog hoda generatora: I 1 0. Kako je unutrašnja otpornost generatora: R 0, biće: E U 1 100V. Kada se priključi otpornik:

Rešenje: U režimu praznog hoda generatora: I 1 0. Kako je unutrašnja otpornost generatora: R 0, biće: E U 1 100V. Kada se priključi otpornik: . r raznom hodu eneratora zmeren je naon od 00 na njeovm rključcma. Kada se rključ otornk od k naon adne na 50. Odredt struje u oba slučaja, ems unutrašnju otornost eneratora. ešenje: režmu razno hoda

Διαβάστε περισσότερα

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Dr Miodrag Popović. Osnovi elektronike. za studente Odseka za softversko inženjerstvo

Dr Miodrag Popović. Osnovi elektronike. za studente Odseka za softversko inženjerstvo Dr Modrag Popoć Osno elektronke za studente Odseka za softersko nženjersto Elektrotehnčk fakultet eograd, 004 Sadržaj. Uod.... Šta je to elektrotehnka?.... Oblast elektrotehnke:....3 Šta je to elektronka?....

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11. OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Elementi energetske elektronike

Elementi energetske elektronike ELEKTRIČNE MAŠINE Elemen energeske elekronke Uvod Čme se bav energeska elekronka? Energeska elekronka se bav konverzjom (prevaranjem) razlčh oblka elekrčne energje. Uvod Gde se kors? Elemen energeske elekronke

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Projektovanje integrisanih kola. I. I. Uvod Uvod - sistem projektovanja. Sadržaj:

Projektovanje integrisanih kola. I. I. Uvod Uvod - sistem projektovanja. Sadržaj: Projektovanje ntegrsanh kola Potpuno projektovanje po narudžbn Sadržaj: Sadržaj: I. I. Uvod Uvod - sstem projektovanja II. II. MOS Analza Proceskola prmenom računara III. III. Potpuno Optmzacja projektovanje

Διαβάστε περισσότερα

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer

Izbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer FTN No Sad Katedra za motore ozla Teorja kretanja drumskh ozla Izbor prenosnh odnosa Izbor prenosnh odnosa teretnog ozla - prmer ata je karakterstka dzel motora MG OM 906 LA (Izor: http://www.dmg-dusburg.de/html/d_c_om906la.html)

Διαβάστε περισσότερα

8. BIPOLARNI TRANZISTOR

8. BIPOLARNI TRANZISTOR 8. BIPOLARNI TRANZISTOR Bpolarn tranzstor je najmasovnje korštena poluvodčka komponenta. Sastoj se od dva p-n spoja. Ova komponenta se najčešće označava kao Bpolar Juncton Transstor (BJT), odnosno bpolarn

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekonometrja 4 Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Nelnearne zavsnost Prmene u ekonomskoj analz Prmer nelnearne zavsnost Isptujemo zavsnost zmeđu potrošnje dohotka.

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (

Διαβάστε περισσότερα

Generatori analognih funkcija

Generatori analognih funkcija Generator analognh fnkja Uvod Elektronska kola kojma se realzj razlčte fnkjske zavsnost nazvaj se generatorma analognh fnkja, a često konvertorma. Pored toga, ova kola se korste mernm kolma za lnearzaj

Διαβάστε περισσότερα

Aneta Prijić Poluprovodničke komponente

Aneta Prijić Poluprovodničke komponente Aneta Prijić Poluprovodničke komponente Modul Elektronske komponente i mikrosistemi (IV semestar) Studijski program: Elektrotehnika i računarstvo Broj ESPB: 6 JFET (Junction Field Effect Transistor) -

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama

Διαβάστε περισσότερα

Jednostepeni pojačavači sa BJT

Jednostepeni pojačavači sa BJT Sadržaj.. Pojačaač sa zajdnčkom bazom 3. Pojačaač sa zajdnčkm kolktorom Jdnostn ojačaač sa JT Gnralno: Prnc rada - Tranzstor AKTNOM ŽMU D olarzacja obzbđj AKTN ŽM Odnos snaa troš nrj odsst snala Stablnost

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1, 1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Dinamika krutog tijela. 14. dio Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12. Pojmo:. Vekor sle F (ranslacja). omen sle (roacja) Dnamka kruog jela. do. omen romos masa. Rad kruog jela A 5. Kneka energja k 6. omen kolna gbanja L 7. u momena kolne gbanja momena sle L f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Snage u kolima naizmjenične struje

Snage u kolima naizmjenične struje Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

Osnove mikroelektronike

Osnove mikroelektronike Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAČAVAČA

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAČAVAČA NTEGRSN KOL OPERONH POJČVČ 1 UVOD U interisanim kolima ne realizuju se induktivnosti zbo toa što je za to potrebna velika površina čipa. Ukoliko su neophodne u kolu one mou biti vezane na spoljašne priključke

Διαβάστε περισσότερα

10.1. Bit Error Rate Test

10.1. Bit Error Rate Test .. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa

Διαβάστε περισσότερα

Strujno-naponska karakteristika PN spoj tehnologijski uvjeti Temperaturni utjecaji Radna točka Primjena - ispravljač Tiristor i trijak

Strujno-naponska karakteristika PN spoj tehnologijski uvjeti Temperaturni utjecaji Radna točka Primjena - ispravljač Tiristor i trijak ELEKROEHNIKA 9 DIODA Strujno-naponska karakterstka PN spoj tehnologjsk ujet emperaturn utjecaj Radna točka Prmjena - spraljač rstor trjak 125 Doda 9.1. Karakterstka dode Doda je elektrončk element s da

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

1 Momenti inercije u odnosu na Dekartove koordinatne ose

1 Momenti inercije u odnosu na Dekartove koordinatne ose M. Tadć, Predavanja z Fzke 1, ETF, grupa P3, X predavanje, 2017. 1 Moment nercje u odnosu na Dekartove koordnatne ose Pretpostavmo da telo prkazano na slc 1 ma sva tr prostorne dmenzje razlčte od nule.

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Osnove mikroelektronike

Osnove mikroelektronike Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj 1 MOSFET - model za male signale 2 Struja kroz i disipacija snage Model za male

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Poglavlje 2. Dodatak qetvrtoj lekciji

Poglavlje 2. Dodatak qetvrtoj lekciji Poglavlje 2 Dodatak qetvrtoj lekcj 15 16 Poglavlje 2. Dodatak qetvrtoj lekcj 2.1 Hevsajdov razvoj funkcje X (s) Postavlja se ptanje kako se određuje orgnal funkcje ako je poznata njena Laplasova transformacja?

Διαβάστε περισσότερα

Induktivno spregnuta kola

Induktivno spregnuta kola Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v

Διαβάστε περισσότερα

Q11. 4k2 Q12. 1k7 VEE=-5.2V

Q11. 4k2 Q12. 1k7 VEE=-5.2V . ZTK 50k Slika Za logicko kolo sa slike odredii: a) logicku funkciju kola Y=f() i Y=g() ) rednosi opornosi 9 i 4 ako da su margine šuma za logicku nulu i jedinicu jednake a logicki nioi na ulazu i izlazu

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na

Διαβάστε περισσότερα