Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI
|
|
- Έρις Κομνηνός
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ioje Đurić - Osnoi analogne elektronike Glaa 3 NSTUMENTACON POJAČAVAČ ETF u eogru - Osek za elektroniku
2
3 3 nstrumentacioni pojačaači 33 X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi se jean o otpornih mostoa prikazanih na slici 3a-3 Usle eloanja spoljašnjeg uticaja (pritiska sile temperature i sl) olazi o promene otpornosti Δ Diferencijalno pojačanje instrumentacionog pojačaača je A = 00 ok je V = 5V i = 3kΩ Oreiti promenu otpornosti Δ u sa četiri slučaja tako a promena izlaznog napona bue Δ = 5V V V V V Δ Δ Δ Δ X X X 3 X Δ Δ Δ Δ Δ ešenje: ( a ) ( b ) ( c ) ( ) ( a ) Prema slici 3a je X ( b ) Prema slici 3b je Slika 3 Δ V Δ = V = Δ Δ/ = AX ( Δ = 0) = 0 Δ V Δ AV Δ = A Δ = = 5Ω Δ/ Δ AV Δ Δ V Δ X = V = V = Δ Δ Δ Δ/ = AX Δ V Δ AV Δ = A Δ = = 606Ω Δ/ Δ AV ( c ) Prema slici 3c je ( ) Prema slici 3 je X3 Δ V Δ = V = = AX3 V Δ Δ Δ = A Δ = = 60 Ω AV Δ Δ Δ X = V = V = AX Δ Δ Δ = AV Δ = = 30 Ω AV
4 3 Osnoi analogne elektronike X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi se jean o otpornih mostoa prikazanih na slici 3a-3 Usle eloanja spoljašnjeg uticaja (pritiska sile temperature i sl) olazi o promene otpornosti Δ Diferencijalno pojačanje instrumentacionog pojačaača je A = 00 ok je = ma i = 3kΩ Oreiti promenu otpornosti Δ u sa četiri slučaja tako a promena izlaznog napona bue Δ = 5V V CC V CC VCC VCC Δ Δ Δ Δ X X X 3 X Δ Δ Δ Δ Δ ( a ) ( b ) ( c ) ( ) Slika 3 ( a ) Koristeći osobinu strujnog razelnika prema slici 3a može se pisati Δ Δ Δ X = X X = Δ Δ = AX ( Δ = 0) = 0 Δ Δ/ Δ Δ Δ = AX = A Δ = = 008Ω Δ/ A Δ X = Δ Δ X = Δ X = = ( b ) Prema slici 3b je Δ Δ X = ( Δ) Δ Δ X = Δ ( Δ )( Δ) ( Δ) Δ ( Δ) Δ X = X X = X = = Δ Δ Δ Δ = AX Δ = AX = A Δ = = 50Ω A ( c ) Prema slici 3c je Δ = ( Δ ) X3 = X3 = X3 X3 = = AX3 Δ Δ Δ = AX3 = A Δ = = 50Ω A X3 ( ) Prema slici 3 je = ( Δ ) X X = Δ X = X X = Δ = AX Δ Δ = AX = AΔ Δ = = 5Ω A
5 3 nstrumentacioni pojačaači U kolu sa slike 33 može se smatrati a su operacioni pojačaači iealni ok je V = 5 V = 350Ω i = 9 Oreiti promenu otpornosti Δ koja ogoara promeni izlaznog napona Δ = 5V ešenje: Prema slici 33 je = Δ V / V Δ Slika 33 A = ( V ) = V Δ A = V = A = Δ Na osnou prethonog rezultata lako se olazi o potrebne promene otpornosti mosta V Δ Δ = Δ Δ = = ( / ) 70 Ω V / Slika 3 / ( a) s ( b) Slika 3 Δ ( x ) ( x ) ( x ) ( x ) ( x ) ( x ) V V ( x ) ( x ) ( x ) ( x ) A V CC ( x ) ( x ) A i i 3 U iferencijalnom pojačaaču sa slike upotrebljen je operacioni pojačaač koji se može smatrati iealnim i napaja se iz baterije V CC = 3V Poznato je: V = VCC / = 0 i x = 00 a) Oreiti renost izlaznog napona u osustu pobue b) Oreiti faktor potiskianja napona srenje renosti ulaznih napona CM = / as = i / = as = i / s s = ( ) / ešenje: a) zlazni napon u osustu pobue je V = V = VCC /= 5V b) Na slici 3a prikazana je šema pojačaača za male signale ka eluje samo iferencijalna pobua Prema ooj slici je ( x) ( x) i = ( x) ( x) ( x) ( x) ( x) x oakle se obija a je ( ) ( x x i a ) = = ( x) ( x ) = = 0 Na slici 3b prikazana je šema za male signale ka u kolu eluje zajenički signal s Prema ooj slici je
6 36 ( ) ( ) ( x) Osnoi analogne elektronike x x i = s s x x x x x a posle sođenja postaje ( x) ( x) i a x / s = = a s = x s ( x) ( x ) ( x) ( x ) / Faktor potiskianja zajeničkog signala na ulazu iferencijalnog pojačaača je / CM = = = 75[9] a x s 35 U iferencijalnom pojačaaču sa iferencijalnim izlazom slika 35 upotrebljeni operacioni pojačaači se ukoliko se rugačije ne naglasi mogu smatrati iealnim Poznato je: = 5kΩ 56 = 0kΩ i 7 = Slika 3 A 5 6 A 7 a) Oreiti zaisnost iferencijalnog izlaznog napona u funkciji razlike ulaznih napona D = b) Ako su u operacionim pojačaačima ulazni iferencijalni pojačaači realizoani sa NPN tranzistorima čije su ulazne polarizacione struje = = μa oreiti renost izlaznog napona V u osustu pobue Smatrati a su se ostale karakteristike operacionih pojačaača iealne ešenje: a) Ka na ulazu eluje samo iferencijalna pobua ta je = D / i = D / Primenom principa superpozicije obija se D 3 D 6 = = = 3 5 a posle sođenja postaje = D 3 = = = = D = D b) Primenom principa superpozicije obija se a je izlazni napon u osustu pobue ( = = 0 ) V = = 0 36 Na slici 36 prikazana je uprošćena šema moemske eze prema telefonskoj liniji koja je moeloana inuktinošću L m i karakterističnom impeansom Z = = 600Ω Dioe D Z i D Z su iealne sa V Z = 6V i služe za zaštitu linije o prenapona Operacioni pojačaači se mogu smatrati iealnim i napajaju se iz baterije V = 5V Poznato je: = 360Ω 3 = 0 kω CC
7 3 >> = 8kΩ 5 = 3 g = Vm sinωt g = Vm sinωt g i X X L m D Z D Z nstrumentacioni pojačaači A A a) Ako se šalju poaci na liniju g = 0 oreiti zaisnost = f i X g = g g b) Ako se primaju poaci sa linije g = 0 oreiti = h zaisnost c) Ako se istoremeno i šalju i primaju poaci oreiti zaisnost = i ( ) g g ) Ponoiti tačku a) ako je linija u prekiu tj ka e) Oreiti maksimalnu amplituu napona V m max koji se može poslati na liniju f) Koliko iznosi maksimalna struja kratkog spoja linije ( X = 0 ) i XKS? Slika 36 ešenje: a) Operacioni pojačaač A sa otpornicima 3 i čini inertujući pojačaač pa je i = g = 5g 3 Operacioni pojačaač A nalazi se u konfiguraciji jeiničnog inertora tako a je i = i = g = 5g 3 Zener ioe štite liniju o prenapona i normalno su zakočene a beskonačna inuktinost je na učestanosti promenljiih signala otorena eza Pošto i X je 3 ekialentna šema kola za promenljie g 3 signale prema liniji pokazana je na slici 36a Prema ooj slici je x = g g = g g Slika 36a X 3 3 Opearacioni pojačaač A 3 sa otpornicima 3 čini jeinični iferencijalni pojačaač pa je = i3 Operacioni pojačaač A sa otpornicima 3 i 5 čini inertorski pojačaač te je 5 i = i = i3 = i3 = = g 06g 3 3 b) Ka je g = 0 ili je nepromenlji promenljia komponenta napona jenaka je nuli Zbog ooga je i napon na izlazu pojačaača A takođe konstantan onosno = = i i 0 3 g V CC A3 3 A 3 5 g X
8 38 Osnoi analogne elektronike Napon na ulazu iferencijalnog pojačaača je = = = 0375 što je jenako i naponu na njegoom izlazu i = = x c) Superpozicijom se obija a je x g g ) Ka je linija u prekiu ta je = = i i g = 0 i g = 0 g g g g = x g 6 g 3 Pošto je struja kroz otpornost praktično nula to je i = 0 e) Pošto je u osustu promenljiih napona V = V = V i V 3 = V = V / CC / CC maksimalna amplitua napona koji se može poslati na liniju oređena je ulaskom operacionog pojačaača A u zasićenje Vimmax = VCC / V xm max = Vi m max = VCC = 35V f) Struja kratkospojene linije je i XKS = g 3 ok je njena maksimalna renost V i im max XKS = = 39 ma 37 U kolu instrumentacionog pojačaača sa slike 37 operacioni pojačaači se napajaju iz jene V baterije V CC = 5V i može se 3 A smatrati a su iealni ok je A V = VCC / i / = / 3 a) Oreiti zaisnost Slika 37 = f ( V D) D = Smatrati a su operacioni pojačaači izan zasićenja b) Ako je iferencijalno pojačanje pojačaača = i / = 0 a izlazi operacionih pojačaača se nalaze u opsegu V OL OP V OH V OL = 0V i VOH = VCC 0V oreiti opseg napona srenje renosti ulaznih napona = = V u kome su operacioni pojačaači izan zasićenja ešenje: a) Primenom principa superpozicije obija se V V = = 3 3 b) Prema rezultatu iz prethone tačke iferencijalno pojačanje je D =
9 3 nstrumentacioni pojačaači 39 = / / = a Napon na izlazu operacionog pojačaača A je V = V = Maksimalna renost napona je max = VOH oakle se obija VOH ( ) V max = = 66 V Minimalna renost napona je min = VOL oakle se obija VOL ( ) V min = = 03 V zlazni napon zaisi samo o razlike ulaznih napona = V = VCC / oakle se zaključuje a je 03 V V 66 V V = = 38 Na slici 38 je prikazano kolo instrumentacionog pojačaača na čijem se ulazu nalazi otporni most Operacioni pojačaači se mogu smatrati iealnim i napajaju se iz jene baterije V CC = 5V ok je: 0 = 00μA = kω = 58 kω 3 = 5kΩ 7= 0kΩ 8 = 00Ω i = kω a) Pokazati a se izlazni napon može prestaiti u obliku = k ( ) k i oreiti konstante k i k b) Oreiti promenu otpornosti Δ koja izazia promenu izlaznog napona o Δ = 5V V CC 0 A A Δ Δ Δ Δ A 3 6 A ešenje: a) Primenom principa superpozicije obija se Slika 38 = = = 0 = = 0 = = 0 Pojačaač A je jeinični pojačaač pa je = 05V 3 0 = Ka eluje samo generator ( = = 0 ) kroz T ne protiče struja pa je
10 30 Ka je = = 0 ta aži Osnoi analogne elektronike = = = = = oakle se obija = = = = 0 = = 8 Ka je = = 0 ta aži = = a posle sođenja postaje 7 5( 8 ) 7 = = = = 0 = Sređujući prethone izraze obija se 7 = ( ) 8 oakle se obijaju koeficijenti 7 k = = 0 i k = = 05V 8 Jenosmerni izlazni napon V = = 05 V se uoi zbog jenostrukog napajanja operacionih pojačaača b) Usle promene otpornosti Δ olazi o promene razlike ulaznih napona Δ Δ Δ = = Operacioni pojačaač A sa strujnim izorom 0 i otpornostima 3 čini naponski izor koji napaja otporni most Njego napon je = 30 = 3V Sođenjem se obija renost izlaznog napona u funkciji promene otpornosti Δ oakle je Δ = Δ Δ = = 65Ω ( / ) ( / ) U kolu instrumentacionog pojačaača sa tri operaciona pojačaača se napajaju se iz jene baterije za napajanje V = 5 V imaju izlazni napon koji se može nalaziti u opsegu CC VOL OP VOH V OL = 0V VOH = VCC 0V ok im se se ostale karakteristike mogu smatrati iealnim Poznato je: V = V / i 6= 50kΩ CC = D D = Smatrati a su si operacioni pojačaači u linearnom režimu ra a) Oreiti zaisnost f ( V )
11 G Slika 39 Funkciju g( ) A A = 0 V A 3 V 3 nstrumentacioni pojačaači = = 6 3 b) Oreiti otpornost G tako a iferencijalno pojačanje bue a = / = 00 i c) Ako je V ( ) = / V oreiti opseg iferencijalnog ulaznog napona u kome su Dmin D Dmax si operacioni pojačaači u linearnom režimu ra ešenje: a) Kolo je linearno pa se može primeniti princip superpozicije ( ) = f V g = = 0 V = 0 Ka u kolu eluje samo V ta je V V ćemo naći pomoću principa superpozicije napona srenje renosti S = / i iferencijalnog napona D = Ka eluje samo napon srenje ta je = = S A = A = S i G = 0 A = = S = S = Pri iferencijalnoj pobui je D = D = A A i D G = = 5 A 3 D D A = i G = D = i G G D D = i G = D = =A G G D = A = G G 6 3 D 5 5 = = D 3 G G 3 G = D G Sođenjem se olazi o zaisnosti trenutne renosti izlaznog napona u funkciji pobue i referentnog napona = V D G b) Na osnou rezultata iz prethone tačke je G G
12 3 Osnoi analogne elektronike i a = = = D G oakle se obija potrebna otpornost G = = 0kΩ c) zlazni napon ne zaisi o srenje renosti ulaznih napona ali naponi na izlazima ulaznih operacionih pojačaača zaise D A = V = V D i D = V = V D G G Minimalna renost napona oređuje minimalnu renost iferencijalnog napona VOL V = min = VOL = V Dmin D min = = 8mV ok je maksimalna renost iferencijalnog napona oređena minimalnom renošću napona A V VOL A = Amin = VOL = V Dmax D max = = 8mV Ekstremne renosti izlaznog napona su: max = V Dmax = 3V i min = V Dmin = 07 V što znači a je operacioni pojačaač A 3 izan zasićenja V CC 3 G Slika 30 Q Q 0 0 V EE 30 U instrumentacionom pojačaaču sa slike 30 tranzistori su uparenih karakteristika a operacioni pojačaač je iealan Poznato je: V E = 06 V βf V CES = 0 V = = kω 3 = = 50 kω 0 = ma VCC = VEE = 5V a) Oreiti otpornost G tako a bue = k D k = 00 D = b) Ako je = = V oreiti opseg renosti napona Vmin V Vmax u kojem su oba tranzistora u irektnom aktinom režimu a operacioni pojačaač izan zasićenja Smatrati a su strujni izori 0 realizoani kao prosta strujna ogleala ešenje: a) S obzirom a je u kolu ostarena negatina reakcija to je = ic = ic E = E Primenom Kirhofoog zakona obija se E E ig 0 ic = 0 i ig 0 ic = 0 3 uući a je E( E) ig = = G G ouzimanjem prethone e jenakosti obija se
13 3 nstrumentacioni pojačaači 33 = 3 = ( ) 3 G 3 oakle se lako obija eksplicitan oblik 3 3 = ( ) = D G G Smenom brojnih renosti obija se potrebna otpornost 3 G = = 0kΩ k b) Maksimalna renost napona V oređena je ulaskom bipolarnih tranzistora u zasićenje Ta je Vmax = VCC 0 VCES VE = 3 V Minimalna renost napona V oređena je ulaskom tranzistora u strujnom oglealu 0 u zasićenje Vmin = V V V = V EE CES E 3 U kolu jenog CMOS instrumentacionog pojačaača slika 3 si tranzistori su u zasićenju W / L W / L W / L = W / L operacioni pojačaači su izan zasićenja ok je = ( W / L) ( W / L) V = V i λ = λ 0 Oreiti zaisnost f ( ) = = TN TP 5 6 p n = D D 3 V DD M 5 M 6 i M M M 3 V M V V SS Slika 3 ešenje: Prema slici 3 je = V ( id id6) id6 = id5 = id3 = V ( id id3) Primenom Kirhofoog zakona obija se id3 id = id id = id id3 = id id a buući a je id = i id = i i = id id = i = oakle se konačno obija a je = V ( ) V D = = 3 U kolu instrumentacionog pojačaača sa slike 3 operacioni pojačaači se mogu smatrati iealnim a napajaju se iz baterija V V = V ipolarni tranzistori su ientičnih karakteristika sa = β 0 = 00 CC = EE S = 0 6 β F V CES 0 i A a poznato je: V t = 5mV 0 =00μA
14 3 Osnoi analogne elektronike = = 00kΩ = 055kΩ = = 0kΩ i = 00kΩ Q Q Slika 3 napona max za koju aži zaisnost iz tačke a) ) Ako je = = V oreiti opseg napona V min V V max poratna sprega e) Za = = 0 oreiti pojačanje napona smetnji VCC napajanje VCC ΔVCC a ps = i / ΔVCC ešenje: A Slika 3a negatina reakcija to je V CC A A 3 0 V EE A 5 A A3 A = A = A = A = VCC 30 = 0V a) Oreiti polaritet ulaznih priključaka operacionih pojačaača tako a u kolu bue ostarena negatina poratna sprega b) Po usloom iz tačke a) smatrajući a si tranzistori re u irektnom aktinom režimu oreiti zai- = f snost = D c) Ako je = oreiti maksimalnu renost pobunog u kojem u kolu postoji negatina Δ koje potiču o nestabilisanog izora za a) z usloa a je po kružnom toku signala u kolu sakog operacionog pojačaača fazni sta ( k ) π k Z obija se a je polaritet ulaznih priključaka kao na slici 3a b) Pošto je u kolu ostarena Na osnou prethonog zaključka je 3 ic i C = i C = 3 0 ic = ic = 0 E = E = VE = VT ln 065V S Primenom Kirhofoih zakona obija se = 3 A VE 0 i = 3 A VE 0 a posle sređianja postaje = A A Pošto operacioni pojačaač A 3 sa otpornicima 5 i 6 čini iferencijalni pojačaač čije je naponsko pojačanje 6 D
15 3 nstrumentacioni pojačaači 35 a 6 3 = = A A 5 smenom se obija a je 6 = ( ) = 00D 5 c) Maksimalna renost pobunog signala s obzirom na eliko pojačanje o ulaza o izlaza oređena je ulaskom u zasićenje izlaznog operacionog pojačaača A 3 V A 3max = VCC = max 00 max = CC = 60mV 00 ) Ka je na ulazu napon srenje renosti = = V se ok u kolu postoji negatina poratna sprega onosno ok su si tranzistori u irektnom aktinom režimu struje u kolu jenake su strujama u mirnoj rnoj tački Oo znači a je struja kroz otpornik nula Ka je na ulazu minimalna renost napona V operacioni pojačaači A i A nalaze se na granici negatinog zasićenja A min = A min = VEE V 3 min = VEE 0 VE = 935V Maksimalna renost napona V oređena je ulaskom iferencijalnog para tranzistora Q Q u zasićenje V max = VCC 30 VCES VE = 065V e) Ka je = = 0 a na mestu baterije za napajanje eluje generator smetnje Δ VCC ukupna renost napona na izlazu može se obiti primenom principa superpozicije Ka eluje promenljii generator Δ VCC negatina poratna sprega u kolu pojačaača A i A učiniće a su struje kolektora u moelu za male signale nula (Earlyje efekat je zanemaren) i ΔV ) = i ( ΔV ) 0 a = / Δ V = 0 W X 0 0 A A 0 c ( CC c CC = V ps i CC 33 (za ežbanje) U kolu sa slike 33 si operacioni pojačaači se mogu smatrati iealnim Poznato je: = 9 kω = 909Ω = 0kΩ a otpornost ( T ) je otpornost koja se menja sa temperaturom a) Oreiti polaritet ulaznih priključaka operacionih pojačaača A tako a u kolu bue ostarena negatina reakcija b) Oreiti ulogu bloka X sa slike a zatim i zaisnost izlaznog napona o parametara kola i senzorske otpornosti ( T ) W A 3 c) Ako je W << 0 pokazati a izlazni napon A ne zaisi o otpornosti žice W kojom je ( T ) W senzorska otpornost ( T ) priključena na ulaz kola ) Ako je poznato a je pri T = 73K T ( ) = 8Ω a pri T = 933K T ( ) = 333Ω po usloom iz tačke c) oreiti promenu napona na izlazu ako se temperatura ambijenta u kome se nalazi senzorski otpornik promeni o T = T o T = T
nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραElementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona
lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni
Διαβάστε περισσότεραOsnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj 1 MOSFET - model za male signale 2 Struja kroz i disipacija snage Model za male
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραDiferencijalni pojačavač
Diferencijalni pojačavač Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksid lektronika vod Diferencijalni pojačavač je linearni elektronski sklop namenjen pojačavanju razlike
Διαβάστε περισσότεραANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA
ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti
Διαβάστε περισσότεραOPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić
OPERACIONI POJAČAVAČI Doc. dr. Neđeljko Lekić ŠTO JE OPERACIONI POJAČAVAČ? Pojačavač visokog pojačanja Ima diferencijalne ulaze Obično ima jedan izlaz Visoka ulazna i mala izlazna otpornost Negativnom
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.
OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone
Διαβάστε περισσότεραMAGNETNO SPREGNUTA KOLA
MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραOsnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske
Διαβάστε περισσότερα4 IMPULSNA ELEKTRONIKA
4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R
Διαβάστε περισσότεραIMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka
IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno
Διαβάστε περισσότεραAnalogna mikroelektronika
Analogna mikroelektronika Z. Prijić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2014. Idealni operacioni pojačavač Diferencijalni pojačavač Deo I Operacioni pojačavači Idealni operacioni
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραLINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA
Διαβάστε περισσότεραPOJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo)
OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA (drugi deo) Obrtači faze 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Obrtači faze Diferencijalni pojačavač sa nesimetričnim ulazom. Rc Rb Rb
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότεραInduktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
Διαβάστε περισσότεραElektronički Elementi i Sklopovi
Sadržaj predavanja: 1. Strujna zrcala pomoću BJT tranzistora 2. Strujni izvori sa BJT tranzistorima 3. Tranzistor kao sklopka 4. Stabilizacija radne točke 5. Praktični sklopovi s tranzistorima Strujno
Διαβάστε περισσότεραUnipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραINTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAČAVAČA
NTEGRSN KOL OPERONH POJČVČ 1 UVOD U interisanim kolima ne realizuju se induktivnosti zbo toa što je za to potrebna velika površina čipa. Ukoliko su neophodne u kolu one mou biti vezane na spoljašne priključke
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότερα2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,
2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραPRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.
PVI DO ISPIT I OSNOV KTOTHNIK 8 jun 003 Napomene Ispit traje 0 minuta Nije ozvoqeno napu{tawe sale 90 minuta o po~etka ispita Dozvoqena je upotreba iskqu~ivo pisaqke i ovog lista papira Kona~ne ogovore
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραQ11. 4k2 Q12. 1k7 VEE=-5.2V
. ZTK 50k Slika Za logicko kolo sa slike odredii: a) logicku funkciju kola Y=f() i Y=g() ) rednosi opornosi 9 i 4 ako da su margine šuma za logicku nulu i jedinicu jednake a logicki nioi na ulazu i izlazu
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραGlava 2 OPERACIONI POJAČAVAČ
adoje Đurć Osno analone elektronke Glaa OPEACON POJAČAAČ ETF u Beoradu - Odsek za elektronku M 8 Slka a u Slka b ešenje: a) S obzrom da se pobuda dood na ejtoe dferencjalno para M M dferencjalna ulazna
Διαβάστε περισσότεραPoluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe-
Aneta Prijić Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Studijski program Mikroelektronika i mikrosistemi (IV semestar) Označavanje jednosmernih i naizmeničnih veličina
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραMehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo
Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Operacijsko Pojačalo Kod operacijsko pojačala izlazni napon je proporcionalan diferencijalu
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραIzvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 2. deo - redni regulatori
Izvori jednmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona. deo - redni regulatori Sadržaj Izvori jednmernog napajanja 1. Uvod. Usmerači napona.1 Jedntrano usmeravanje. Dvtrano usmeravanje.3
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραKola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu
Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA ZADATAKA IZ ELEKTRONIKE
UNEZTET U BEOGADU FZČK FAKULTET Dr Stevan Stojadinović ZBKA ZADATAKA Z ELEKTONKE BEOGAD, 00. PEDGOO Ova zbirka sadrži zadatke iz gradiva koje se predaje u toku zimskog semestra studentima treće godine
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA
STOSMJN STUJ ANALZA LNANH LKTČNH MŽA Saržaj preavanja. Uvo. zravna primjena Kirchhoffovih zakona. Metoa napona čvorova. Metoa konturnih struja 5. Metoa superpozicije. Theveninov teorem. Nortonov teorem
Διαβάστε περισσότεραL E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER
L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,
Διαβάστε περισσότεραNEUZEMLJENI OPERACIONI AVAČI I (OFA)
NEUZEMLJENI OPERACIONI POJAČAVA AVAČI I (OFA) Johan Huijsing, OPERATIONAL AMPLIFIERS, Theory and Design, Kluwer Academic Publishers, 2001, Ch 9. 1 OFA treba da ima osobine nulora: Zadovoljavanje ovih uslova
Διαβάστε περισσότεραA 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:
8. VJEŽBA - RIJEŠENI ZADACI IZ MEANIKE FLUIDA. Oreite minimalni protok Q u nestlačiom strujanju fluia ko koje će ejektor početi usisaati flui kroz ertikalnu cječicu. Zaano je A = cm, A =,5 cm, h=,9 m.
Διαβάστε περισσότεραTranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Διαβάστε περισσότεραPrimjer II-1.2 Skiciraj sljedeće grafike u rasponu x [-4,4] : y=x; y=x+2; y=x-3, te nađi njihove gradijente (nagib) i presjecišta s x i y osom.
Primjer II-. Skiciraj grafik y=+ u opsegu [-,] i nađi vrijenost y za =. i vrijenost za y=-, te nađi graijent (nagib) i presjecišta s i y osom. f( ) f( ) 9 f( ) 9 5 f( ) 5 f (.).8 5 f( ) = y = = Nagib:
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραBipolarni tranzistor
i princip Univerzitet u Nišu, Elektronski fakultet Katedra za mikroelektroniku Zoran Prijić predavanja 2014. Sadržaj i princip i princip Definicija i princip (bipolar junction transistor BJT) je poluprovodnička
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραRadivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραFizičko tehnička merenja Laboratorijski vežba PTC i NTC termistori, tranzistor kao senzor temperature
VIII VEŽBA 8. SNIMANJE KARAKTERISTIKA TERMISTORA SA POZITIVNIM TEMPERATURSKIM KOEFIIJENTOM (PT) I NEGATIVNIM TEMPERATURSKIM KOEFIIJENTOM () ; TERMOMETAR SA TRANZISTOROM ( PN SPOJEM) KAO SENZOROM TEMPERATURE
Διαβάστε περισσότεραOvisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji
Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραRadivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE
Διαβάστε περισσότεραElektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator
Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Dosadašnja analiza je bila koncentrirana na DC analizu, tj. smatralo se da su elementi
Διαβάστε περισσότεραPriprema za državnu maturu
Priprema za državnu maturu E L E K T R I Č N A S T R U J A 1. Poprečnim presjekom vodiča za 0,1 s proteče 3,125 10¹⁴ elektrona. Kolika je jakost struje koja teče vodičem? A. 0,5 ma B. 5 ma C. 0,5 A D.
Διαβάστε περισσότεραTranzistori u digitalnoj logici
Tranzistori u digitalnoj logici Za studente koji žele znati malo detaljnije koja je funkcija tranzistora u digitalnim sklopovima, u nastavku je opisan pojednostavljen način rada tranzistora. Pri tome je
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραRačunske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum
Mašinski Fakultet Kraljevo Računske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum Zlatan Šoškić Zlatan Šoškić Računske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum Mašinski fakultet Kraljevo,
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI DIGITALNE ELEKTRONIKE (13S042ODE)
OSNO GTLNE ELEKTONKE (S4OE) ačunske ežbe ( časa nedeljno): dr Goran Saić saic@el.ef.rs hp://n.ef.rs/~siode kabine d Termini za konsulacije: posle časoa računskih ežbi, po dogooru. igialni signali magisrala
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραLABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe
LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραBrza i veoma precizna merenja Podržava dosta raznih mernih funkcija Menjanje modova detekcije Detekcija efektivne vrednosti (root mean square
Brza i veoma precizna merenja Podržava dosta raznih mernih funkcija Menjanje modova detekcije Detekcija efektivne vrednosti (root mean square value(rms)) i detekcija srednje vrednosti (MEAN) može se menjati
Διαβάστε περισσότερα1.1 Osnovni pojačavački stepeni
1.1 Osnovni pojačavački stepeni Autori: prof. dr Vlastimir Pavlović, dipl. inž. Dejan Mirković 1.1.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine osnovnih tipova pojačavača sa
Διαβάστε περισσότεραIz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,
. Na slici je jednopolno prikazan trofazni EES sa svim potrebnim parametrima. U režimu rada neposredno prije nastanka KS kroz prekidač protiče struja (168-j140)A u naznačenom smjeru. Fazni stav struje
Διαβάστε περισσότεραPoglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
Διαβάστε περισσότερα