Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI"

Transcript

1 ioje Đurić - Osnoi analogne elektronike Glaa 3 NSTUMENTACON POJAČAVAČ ETF u eogru - Osek za elektroniku

2

3 3 nstrumentacioni pojačaači 33 X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi se jean o otpornih mostoa prikazanih na slici 3a-3 Usle eloanja spoljašnjeg uticaja (pritiska sile temperature i sl) olazi o promene otpornosti Δ Diferencijalno pojačanje instrumentacionog pojačaača je A = 00 ok je V = 5V i = 3kΩ Oreiti promenu otpornosti Δ u sa četiri slučaja tako a promena izlaznog napona bue Δ = 5V V V V V Δ Δ Δ Δ X X X 3 X Δ Δ Δ Δ Δ ešenje: ( a ) ( b ) ( c ) ( ) ( a ) Prema slici 3a je X ( b ) Prema slici 3b je Slika 3 Δ V Δ = V = Δ Δ/ = AX ( Δ = 0) = 0 Δ V Δ AV Δ = A Δ = = 5Ω Δ/ Δ AV Δ Δ V Δ X = V = V = Δ Δ Δ Δ/ = AX Δ V Δ AV Δ = A Δ = = 606Ω Δ/ Δ AV ( c ) Prema slici 3c je ( ) Prema slici 3 je X3 Δ V Δ = V = = AX3 V Δ Δ Δ = A Δ = = 60 Ω AV Δ Δ Δ X = V = V = AX Δ Δ Δ = AV Δ = = 30 Ω AV

4 3 Osnoi analogne elektronike X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi se jean o otpornih mostoa prikazanih na slici 3a-3 Usle eloanja spoljašnjeg uticaja (pritiska sile temperature i sl) olazi o promene otpornosti Δ Diferencijalno pojačanje instrumentacionog pojačaača je A = 00 ok je = ma i = 3kΩ Oreiti promenu otpornosti Δ u sa četiri slučaja tako a promena izlaznog napona bue Δ = 5V V CC V CC VCC VCC Δ Δ Δ Δ X X X 3 X Δ Δ Δ Δ Δ ( a ) ( b ) ( c ) ( ) Slika 3 ( a ) Koristeći osobinu strujnog razelnika prema slici 3a može se pisati Δ Δ Δ X = X X = Δ Δ = AX ( Δ = 0) = 0 Δ Δ/ Δ Δ Δ = AX = A Δ = = 008Ω Δ/ A Δ X = Δ Δ X = Δ X = = ( b ) Prema slici 3b je Δ Δ X = ( Δ) Δ Δ X = Δ ( Δ )( Δ) ( Δ) Δ ( Δ) Δ X = X X = X = = Δ Δ Δ Δ = AX Δ = AX = A Δ = = 50Ω A ( c ) Prema slici 3c je Δ = ( Δ ) X3 = X3 = X3 X3 = = AX3 Δ Δ Δ = AX3 = A Δ = = 50Ω A X3 ( ) Prema slici 3 je = ( Δ ) X X = Δ X = X X = Δ = AX Δ Δ = AX = AΔ Δ = = 5Ω A

5 3 nstrumentacioni pojačaači U kolu sa slike 33 može se smatrati a su operacioni pojačaači iealni ok je V = 5 V = 350Ω i = 9 Oreiti promenu otpornosti Δ koja ogoara promeni izlaznog napona Δ = 5V ešenje: Prema slici 33 je = Δ V / V Δ Slika 33 A = ( V ) = V Δ A = V = A = Δ Na osnou prethonog rezultata lako se olazi o potrebne promene otpornosti mosta V Δ Δ = Δ Δ = = ( / ) 70 Ω V / Slika 3 / ( a) s ( b) Slika 3 Δ ( x ) ( x ) ( x ) ( x ) ( x ) ( x ) V V ( x ) ( x ) ( x ) ( x ) A V CC ( x ) ( x ) A i i 3 U iferencijalnom pojačaaču sa slike upotrebljen je operacioni pojačaač koji se može smatrati iealnim i napaja se iz baterije V CC = 3V Poznato je: V = VCC / = 0 i x = 00 a) Oreiti renost izlaznog napona u osustu pobue b) Oreiti faktor potiskianja napona srenje renosti ulaznih napona CM = / as = i / = as = i / s s = ( ) / ešenje: a) zlazni napon u osustu pobue je V = V = VCC /= 5V b) Na slici 3a prikazana je šema pojačaača za male signale ka eluje samo iferencijalna pobua Prema ooj slici je ( x) ( x) i = ( x) ( x) ( x) ( x) ( x) x oakle se obija a je ( ) ( x x i a ) = = ( x) ( x ) = = 0 Na slici 3b prikazana je šema za male signale ka u kolu eluje zajenički signal s Prema ooj slici je

6 36 ( ) ( ) ( x) Osnoi analogne elektronike x x i = s s x x x x x a posle sođenja postaje ( x) ( x) i a x / s = = a s = x s ( x) ( x ) ( x) ( x ) / Faktor potiskianja zajeničkog signala na ulazu iferencijalnog pojačaača je / CM = = = 75[9] a x s 35 U iferencijalnom pojačaaču sa iferencijalnim izlazom slika 35 upotrebljeni operacioni pojačaači se ukoliko se rugačije ne naglasi mogu smatrati iealnim Poznato je: = 5kΩ 56 = 0kΩ i 7 = Slika 3 A 5 6 A 7 a) Oreiti zaisnost iferencijalnog izlaznog napona u funkciji razlike ulaznih napona D = b) Ako su u operacionim pojačaačima ulazni iferencijalni pojačaači realizoani sa NPN tranzistorima čije su ulazne polarizacione struje = = μa oreiti renost izlaznog napona V u osustu pobue Smatrati a su se ostale karakteristike operacionih pojačaača iealne ešenje: a) Ka na ulazu eluje samo iferencijalna pobua ta je = D / i = D / Primenom principa superpozicije obija se D 3 D 6 = = = 3 5 a posle sođenja postaje = D 3 = = = = D = D b) Primenom principa superpozicije obija se a je izlazni napon u osustu pobue ( = = 0 ) V = = 0 36 Na slici 36 prikazana je uprošćena šema moemske eze prema telefonskoj liniji koja je moeloana inuktinošću L m i karakterističnom impeansom Z = = 600Ω Dioe D Z i D Z su iealne sa V Z = 6V i služe za zaštitu linije o prenapona Operacioni pojačaači se mogu smatrati iealnim i napajaju se iz baterije V = 5V Poznato je: = 360Ω 3 = 0 kω CC

7 3 >> = 8kΩ 5 = 3 g = Vm sinωt g = Vm sinωt g i X X L m D Z D Z nstrumentacioni pojačaači A A a) Ako se šalju poaci na liniju g = 0 oreiti zaisnost = f i X g = g g b) Ako se primaju poaci sa linije g = 0 oreiti = h zaisnost c) Ako se istoremeno i šalju i primaju poaci oreiti zaisnost = i ( ) g g ) Ponoiti tačku a) ako je linija u prekiu tj ka e) Oreiti maksimalnu amplituu napona V m max koji se može poslati na liniju f) Koliko iznosi maksimalna struja kratkog spoja linije ( X = 0 ) i XKS? Slika 36 ešenje: a) Operacioni pojačaač A sa otpornicima 3 i čini inertujući pojačaač pa je i = g = 5g 3 Operacioni pojačaač A nalazi se u konfiguraciji jeiničnog inertora tako a je i = i = g = 5g 3 Zener ioe štite liniju o prenapona i normalno su zakočene a beskonačna inuktinost je na učestanosti promenljiih signala otorena eza Pošto i X je 3 ekialentna šema kola za promenljie g 3 signale prema liniji pokazana je na slici 36a Prema ooj slici je x = g g = g g Slika 36a X 3 3 Opearacioni pojačaač A 3 sa otpornicima 3 čini jeinični iferencijalni pojačaač pa je = i3 Operacioni pojačaač A sa otpornicima 3 i 5 čini inertorski pojačaač te je 5 i = i = i3 = i3 = = g 06g 3 3 b) Ka je g = 0 ili je nepromenlji promenljia komponenta napona jenaka je nuli Zbog ooga je i napon na izlazu pojačaača A takođe konstantan onosno = = i i 0 3 g V CC A3 3 A 3 5 g X

8 38 Osnoi analogne elektronike Napon na ulazu iferencijalnog pojačaača je = = = 0375 što je jenako i naponu na njegoom izlazu i = = x c) Superpozicijom se obija a je x g g ) Ka je linija u prekiu ta je = = i i g = 0 i g = 0 g g g g = x g 6 g 3 Pošto je struja kroz otpornost praktično nula to je i = 0 e) Pošto je u osustu promenljiih napona V = V = V i V 3 = V = V / CC / CC maksimalna amplitua napona koji se može poslati na liniju oređena je ulaskom operacionog pojačaača A u zasićenje Vimmax = VCC / V xm max = Vi m max = VCC = 35V f) Struja kratkospojene linije je i XKS = g 3 ok je njena maksimalna renost V i im max XKS = = 39 ma 37 U kolu instrumentacionog pojačaača sa slike 37 operacioni pojačaači se napajaju iz jene V baterije V CC = 5V i može se 3 A smatrati a su iealni ok je A V = VCC / i / = / 3 a) Oreiti zaisnost Slika 37 = f ( V D) D = Smatrati a su operacioni pojačaači izan zasićenja b) Ako je iferencijalno pojačanje pojačaača = i / = 0 a izlazi operacionih pojačaača se nalaze u opsegu V OL OP V OH V OL = 0V i VOH = VCC 0V oreiti opseg napona srenje renosti ulaznih napona = = V u kome su operacioni pojačaači izan zasićenja ešenje: a) Primenom principa superpozicije obija se V V = = 3 3 b) Prema rezultatu iz prethone tačke iferencijalno pojačanje je D =

9 3 nstrumentacioni pojačaači 39 = / / = a Napon na izlazu operacionog pojačaača A je V = V = Maksimalna renost napona je max = VOH oakle se obija VOH ( ) V max = = 66 V Minimalna renost napona je min = VOL oakle se obija VOL ( ) V min = = 03 V zlazni napon zaisi samo o razlike ulaznih napona = V = VCC / oakle se zaključuje a je 03 V V 66 V V = = 38 Na slici 38 je prikazano kolo instrumentacionog pojačaača na čijem se ulazu nalazi otporni most Operacioni pojačaači se mogu smatrati iealnim i napajaju se iz jene baterije V CC = 5V ok je: 0 = 00μA = kω = 58 kω 3 = 5kΩ 7= 0kΩ 8 = 00Ω i = kω a) Pokazati a se izlazni napon može prestaiti u obliku = k ( ) k i oreiti konstante k i k b) Oreiti promenu otpornosti Δ koja izazia promenu izlaznog napona o Δ = 5V V CC 0 A A Δ Δ Δ Δ A 3 6 A ešenje: a) Primenom principa superpozicije obija se Slika 38 = = = 0 = = 0 = = 0 Pojačaač A je jeinični pojačaač pa je = 05V 3 0 = Ka eluje samo generator ( = = 0 ) kroz T ne protiče struja pa je

10 30 Ka je = = 0 ta aži Osnoi analogne elektronike = = = = = oakle se obija = = = = 0 = = 8 Ka je = = 0 ta aži = = a posle sođenja postaje 7 5( 8 ) 7 = = = = 0 = Sređujući prethone izraze obija se 7 = ( ) 8 oakle se obijaju koeficijenti 7 k = = 0 i k = = 05V 8 Jenosmerni izlazni napon V = = 05 V se uoi zbog jenostrukog napajanja operacionih pojačaača b) Usle promene otpornosti Δ olazi o promene razlike ulaznih napona Δ Δ Δ = = Operacioni pojačaač A sa strujnim izorom 0 i otpornostima 3 čini naponski izor koji napaja otporni most Njego napon je = 30 = 3V Sođenjem se obija renost izlaznog napona u funkciji promene otpornosti Δ oakle je Δ = Δ Δ = = 65Ω ( / ) ( / ) U kolu instrumentacionog pojačaača sa tri operaciona pojačaača se napajaju se iz jene baterije za napajanje V = 5 V imaju izlazni napon koji se može nalaziti u opsegu CC VOL OP VOH V OL = 0V VOH = VCC 0V ok im se se ostale karakteristike mogu smatrati iealnim Poznato je: V = V / i 6= 50kΩ CC = D D = Smatrati a su si operacioni pojačaači u linearnom režimu ra a) Oreiti zaisnost f ( V )

11 G Slika 39 Funkciju g( ) A A = 0 V A 3 V 3 nstrumentacioni pojačaači = = 6 3 b) Oreiti otpornost G tako a iferencijalno pojačanje bue a = / = 00 i c) Ako je V ( ) = / V oreiti opseg iferencijalnog ulaznog napona u kome su Dmin D Dmax si operacioni pojačaači u linearnom režimu ra ešenje: a) Kolo je linearno pa se može primeniti princip superpozicije ( ) = f V g = = 0 V = 0 Ka u kolu eluje samo V ta je V V ćemo naći pomoću principa superpozicije napona srenje renosti S = / i iferencijalnog napona D = Ka eluje samo napon srenje ta je = = S A = A = S i G = 0 A = = S = S = Pri iferencijalnoj pobui je D = D = A A i D G = = 5 A 3 D D A = i G = D = i G G D D = i G = D = =A G G D = A = G G 6 3 D 5 5 = = D 3 G G 3 G = D G Sođenjem se olazi o zaisnosti trenutne renosti izlaznog napona u funkciji pobue i referentnog napona = V D G b) Na osnou rezultata iz prethone tačke je G G

12 3 Osnoi analogne elektronike i a = = = D G oakle se obija potrebna otpornost G = = 0kΩ c) zlazni napon ne zaisi o srenje renosti ulaznih napona ali naponi na izlazima ulaznih operacionih pojačaača zaise D A = V = V D i D = V = V D G G Minimalna renost napona oređuje minimalnu renost iferencijalnog napona VOL V = min = VOL = V Dmin D min = = 8mV ok je maksimalna renost iferencijalnog napona oređena minimalnom renošću napona A V VOL A = Amin = VOL = V Dmax D max = = 8mV Ekstremne renosti izlaznog napona su: max = V Dmax = 3V i min = V Dmin = 07 V što znači a je operacioni pojačaač A 3 izan zasićenja V CC 3 G Slika 30 Q Q 0 0 V EE 30 U instrumentacionom pojačaaču sa slike 30 tranzistori su uparenih karakteristika a operacioni pojačaač je iealan Poznato je: V E = 06 V βf V CES = 0 V = = kω 3 = = 50 kω 0 = ma VCC = VEE = 5V a) Oreiti otpornost G tako a bue = k D k = 00 D = b) Ako je = = V oreiti opseg renosti napona Vmin V Vmax u kojem su oba tranzistora u irektnom aktinom režimu a operacioni pojačaač izan zasićenja Smatrati a su strujni izori 0 realizoani kao prosta strujna ogleala ešenje: a) S obzirom a je u kolu ostarena negatina reakcija to je = ic = ic E = E Primenom Kirhofoog zakona obija se E E ig 0 ic = 0 i ig 0 ic = 0 3 uući a je E( E) ig = = G G ouzimanjem prethone e jenakosti obija se

13 3 nstrumentacioni pojačaači 33 = 3 = ( ) 3 G 3 oakle se lako obija eksplicitan oblik 3 3 = ( ) = D G G Smenom brojnih renosti obija se potrebna otpornost 3 G = = 0kΩ k b) Maksimalna renost napona V oređena je ulaskom bipolarnih tranzistora u zasićenje Ta je Vmax = VCC 0 VCES VE = 3 V Minimalna renost napona V oređena je ulaskom tranzistora u strujnom oglealu 0 u zasićenje Vmin = V V V = V EE CES E 3 U kolu jenog CMOS instrumentacionog pojačaača slika 3 si tranzistori su u zasićenju W / L W / L W / L = W / L operacioni pojačaači su izan zasićenja ok je = ( W / L) ( W / L) V = V i λ = λ 0 Oreiti zaisnost f ( ) = = TN TP 5 6 p n = D D 3 V DD M 5 M 6 i M M M 3 V M V V SS Slika 3 ešenje: Prema slici 3 je = V ( id id6) id6 = id5 = id3 = V ( id id3) Primenom Kirhofoog zakona obija se id3 id = id id = id id3 = id id a buući a je id = i id = i i = id id = i = oakle se konačno obija a je = V ( ) V D = = 3 U kolu instrumentacionog pojačaača sa slike 3 operacioni pojačaači se mogu smatrati iealnim a napajaju se iz baterija V V = V ipolarni tranzistori su ientičnih karakteristika sa = β 0 = 00 CC = EE S = 0 6 β F V CES 0 i A a poznato je: V t = 5mV 0 =00μA

14 3 Osnoi analogne elektronike = = 00kΩ = 055kΩ = = 0kΩ i = 00kΩ Q Q Slika 3 napona max za koju aži zaisnost iz tačke a) ) Ako je = = V oreiti opseg napona V min V V max poratna sprega e) Za = = 0 oreiti pojačanje napona smetnji VCC napajanje VCC ΔVCC a ps = i / ΔVCC ešenje: A Slika 3a negatina reakcija to je V CC A A 3 0 V EE A 5 A A3 A = A = A = A = VCC 30 = 0V a) Oreiti polaritet ulaznih priključaka operacionih pojačaača tako a u kolu bue ostarena negatina poratna sprega b) Po usloom iz tačke a) smatrajući a si tranzistori re u irektnom aktinom režimu oreiti zai- = f snost = D c) Ako je = oreiti maksimalnu renost pobunog u kojem u kolu postoji negatina Δ koje potiču o nestabilisanog izora za a) z usloa a je po kružnom toku signala u kolu sakog operacionog pojačaača fazni sta ( k ) π k Z obija se a je polaritet ulaznih priključaka kao na slici 3a b) Pošto je u kolu ostarena Na osnou prethonog zaključka je 3 ic i C = i C = 3 0 ic = ic = 0 E = E = VE = VT ln 065V S Primenom Kirhofoih zakona obija se = 3 A VE 0 i = 3 A VE 0 a posle sređianja postaje = A A Pošto operacioni pojačaač A 3 sa otpornicima 5 i 6 čini iferencijalni pojačaač čije je naponsko pojačanje 6 D

15 3 nstrumentacioni pojačaači 35 a 6 3 = = A A 5 smenom se obija a je 6 = ( ) = 00D 5 c) Maksimalna renost pobunog signala s obzirom na eliko pojačanje o ulaza o izlaza oređena je ulaskom u zasićenje izlaznog operacionog pojačaača A 3 V A 3max = VCC = max 00 max = CC = 60mV 00 ) Ka je na ulazu napon srenje renosti = = V se ok u kolu postoji negatina poratna sprega onosno ok su si tranzistori u irektnom aktinom režimu struje u kolu jenake su strujama u mirnoj rnoj tački Oo znači a je struja kroz otpornik nula Ka je na ulazu minimalna renost napona V operacioni pojačaači A i A nalaze se na granici negatinog zasićenja A min = A min = VEE V 3 min = VEE 0 VE = 935V Maksimalna renost napona V oređena je ulaskom iferencijalnog para tranzistora Q Q u zasićenje V max = VCC 30 VCES VE = 065V e) Ka je = = 0 a na mestu baterije za napajanje eluje generator smetnje Δ VCC ukupna renost napona na izlazu može se obiti primenom principa superpozicije Ka eluje promenljii generator Δ VCC negatina poratna sprega u kolu pojačaača A i A učiniće a su struje kolektora u moelu za male signale nula (Earlyje efekat je zanemaren) i ΔV ) = i ( ΔV ) 0 a = / Δ V = 0 W X 0 0 A A 0 c ( CC c CC = V ps i CC 33 (za ežbanje) U kolu sa slike 33 si operacioni pojačaači se mogu smatrati iealnim Poznato je: = 9 kω = 909Ω = 0kΩ a otpornost ( T ) je otpornost koja se menja sa temperaturom a) Oreiti polaritet ulaznih priključaka operacionih pojačaača A tako a u kolu bue ostarena negatina reakcija b) Oreiti ulogu bloka X sa slike a zatim i zaisnost izlaznog napona o parametara kola i senzorske otpornosti ( T ) W A 3 c) Ako je W << 0 pokazati a izlazni napon A ne zaisi o otpornosti žice W kojom je ( T ) W senzorska otpornost ( T ) priključena na ulaz kola ) Ako je poznato a je pri T = 73K T ( ) = 8Ω a pri T = 933K T ( ) = 333Ω po usloom iz tačke c) oreiti promenu napona na izlazu ako se temperatura ambijenta u kome se nalazi senzorski otpornik promeni o T = T o T = T

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni

Διαβάστε περισσότερα

Osnove mikroelektronike

Osnove mikroelektronike Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj 1 MOSFET - model za male signale 2 Struja kroz i disipacija snage Model za male

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijalni pojačavač

Diferencijalni pojačavač Diferencijalni pojačavač Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksid lektronika vod Diferencijalni pojačavač je linearni elektronski sklop namenjen pojačavanju razlike

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti

Διαβάστε περισσότερα

OPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić

OPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić OPERACIONI POJAČAVAČI Doc. dr. Neđeljko Lekić ŠTO JE OPERACIONI POJAČAVAČ? Pojačavač visokog pojačanja Ima diferencijalne ulaze Obično ima jedan izlaz Visoka ulazna i mala izlazna otpornost Negativnom

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11. OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone

Διαβάστε περισσότερα

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Osnove mikroelektronike

Osnove mikroelektronike Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske

Διαβάστε περισσότερα

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R

Διαβάστε περισσότερα

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno

Διαβάστε περισσότερα

Analogna mikroelektronika

Analogna mikroelektronika Analogna mikroelektronika Z. Prijić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2014. Idealni operacioni pojačavač Diferencijalni pojačavač Deo I Operacioni pojačavači Idealni operacioni

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA

Διαβάστε περισσότερα

POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo)

POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo) OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA (drugi deo) Obrtači faze 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Obrtači faze Diferencijalni pojačavač sa nesimetričnim ulazom. Rc Rb Rb

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.

Διαβάστε περισσότερα

Induktivno spregnuta kola

Induktivno spregnuta kola Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi

Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Strujna zrcala pomoću BJT tranzistora 2. Strujni izvori sa BJT tranzistorima 3. Tranzistor kao sklopka 4. Stabilizacija radne točke 5. Praktični sklopovi s tranzistorima Strujno

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAČAVAČA

INTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAČAVAČA NTEGRSN KOL OPERONH POJČVČ 1 UVOD U interisanim kolima ne realizuju se induktivnosti zbo toa što je za to potrebna velika površina čipa. Ukoliko su neophodne u kolu one mou biti vezane na spoljašne priključke

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003. PVI DO ISPIT I OSNOV KTOTHNIK 8 jun 003 Napomene Ispit traje 0 minuta Nije ozvoqeno napu{tawe sale 90 minuta o po~etka ispita Dozvoqena je upotreba iskqu~ivo pisaqke i ovog lista papira Kona~ne ogovore

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Q11. 4k2 Q12. 1k7 VEE=-5.2V

Q11. 4k2 Q12. 1k7 VEE=-5.2V . ZTK 50k Slika Za logicko kolo sa slike odredii: a) logicku funkciju kola Y=f() i Y=g() ) rednosi opornosi 9 i 4 ako da su margine šuma za logicku nulu i jedinicu jednake a logicki nioi na ulazu i izlazu

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Glava 2 OPERACIONI POJAČAVAČ

Glava 2 OPERACIONI POJAČAVAČ adoje Đurć Osno analone elektronke Glaa OPEACON POJAČAAČ ETF u Beoradu - Odsek za elektronku M 8 Slka a u Slka b ešenje: a) S obzrom da se pobuda dood na ejtoe dferencjalno para M M dferencjalna ulazna

Διαβάστε περισσότερα

Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe-

Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Aneta Prijić Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Studijski program Mikroelektronika i mikrosistemi (IV semestar) Označavanje jednosmernih i naizmeničnih veličina

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Operacijsko Pojačalo Kod operacijsko pojačala izlazni napon je proporcionalan diferencijalu

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 2. deo - redni regulatori

Izvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 2. deo - redni regulatori Izvori jednmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona. deo - redni regulatori Sadržaj Izvori jednmernog napajanja 1. Uvod. Usmerači napona.1 Jedntrano usmeravanje. Dvtrano usmeravanje.3

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA ZADATAKA IZ ELEKTRONIKE

ZBIRKA ZADATAKA IZ ELEKTRONIKE UNEZTET U BEOGADU FZČK FAKULTET Dr Stevan Stojadinović ZBKA ZADATAKA Z ELEKTONKE BEOGAD, 00. PEDGOO Ova zbirka sadrži zadatke iz gradiva koje se predaje u toku zimskog semestra studentima treće godine

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA STOSMJN STUJ ANALZA LNANH LKTČNH MŽA Saržaj preavanja. Uvo. zravna primjena Kirchhoffovih zakona. Metoa napona čvorova. Metoa konturnih struja 5. Metoa superpozicije. Theveninov teorem. Nortonov teorem

Διαβάστε περισσότερα

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,

Διαβάστε περισσότερα

NEUZEMLJENI OPERACIONI AVAČI I (OFA)

NEUZEMLJENI OPERACIONI AVAČI I (OFA) NEUZEMLJENI OPERACIONI POJAČAVA AVAČI I (OFA) Johan Huijsing, OPERATIONAL AMPLIFIERS, Theory and Design, Kluwer Academic Publishers, 2001, Ch 9. 1 OFA treba da ima osobine nulora: Zadovoljavanje ovih uslova

Διαβάστε περισσότερα

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje: 8. VJEŽBA - RIJEŠENI ZADACI IZ MEANIKE FLUIDA. Oreite minimalni protok Q u nestlačiom strujanju fluia ko koje će ejektor početi usisaati flui kroz ertikalnu cječicu. Zaano je A = cm, A =,5 cm, h=,9 m.

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na

Διαβάστε περισσότερα

Primjer II-1.2 Skiciraj sljedeće grafike u rasponu x [-4,4] : y=x; y=x+2; y=x-3, te nađi njihove gradijente (nagib) i presjecišta s x i y osom.

Primjer II-1.2 Skiciraj sljedeće grafike u rasponu x [-4,4] : y=x; y=x+2; y=x-3, te nađi njihove gradijente (nagib) i presjecišta s x i y osom. Primjer II-. Skiciraj grafik y=+ u opsegu [-,] i nađi vrijenost y za =. i vrijenost za y=-, te nađi graijent (nagib) i presjecišta s i y osom. f( ) f( ) 9 f( ) 9 5 f( ) 5 f (.).8 5 f( ) = y = = Nagib:

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Bipolarni tranzistor

Bipolarni tranzistor i princip Univerzitet u Nišu, Elektronski fakultet Katedra za mikroelektroniku Zoran Prijić predavanja 2014. Sadržaj i princip i princip Definicija i princip (bipolar junction transistor BJT) je poluprovodnička

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005. ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Fizičko tehnička merenja Laboratorijski vežba PTC i NTC termistori, tranzistor kao senzor temperature

Fizičko tehnička merenja Laboratorijski vežba PTC i NTC termistori, tranzistor kao senzor temperature VIII VEŽBA 8. SNIMANJE KARAKTERISTIKA TERMISTORA SA POZITIVNIM TEMPERATURSKIM KOEFIIJENTOM (PT) I NEGATIVNIM TEMPERATURSKIM KOEFIIJENTOM () ; TERMOMETAR SA TRANZISTOROM ( PN SPOJEM) KAO SENZOROM TEMPERATURE

Διαβάστε περισσότερα

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005. ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Dosadašnja analiza je bila koncentrirana na DC analizu, tj. smatralo se da su elementi

Διαβάστε περισσότερα

Priprema za državnu maturu

Priprema za državnu maturu Priprema za državnu maturu E L E K T R I Č N A S T R U J A 1. Poprečnim presjekom vodiča za 0,1 s proteče 3,125 10¹⁴ elektrona. Kolika je jakost struje koja teče vodičem? A. 0,5 ma B. 5 ma C. 0,5 A D.

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori u digitalnoj logici

Tranzistori u digitalnoj logici Tranzistori u digitalnoj logici Za studente koji žele znati malo detaljnije koja je funkcija tranzistora u digitalnim sklopovima, u nastavku je opisan pojednostavljen način rada tranzistora. Pri tome je

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Računske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum

Računske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum Mašinski Fakultet Kraljevo Računske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum Zlatan Šoškić Zlatan Šoškić Računske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum Mašinski fakultet Kraljevo,

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI DIGITALNE ELEKTRONIKE (13S042ODE)

OSNOVI DIGITALNE ELEKTRONIKE (13S042ODE) OSNO GTLNE ELEKTONKE (S4OE) ačunske ežbe ( časa nedeljno): dr Goran Saić saic@el.ef.rs hp://n.ef.rs/~siode kabine d Termini za konsulacije: posle časoa računskih ežbi, po dogooru. igialni signali magisrala

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Brza i veoma precizna merenja Podržava dosta raznih mernih funkcija Menjanje modova detekcije Detekcija efektivne vrednosti (root mean square

Brza i veoma precizna merenja Podržava dosta raznih mernih funkcija Menjanje modova detekcije Detekcija efektivne vrednosti (root mean square Brza i veoma precizna merenja Podržava dosta raznih mernih funkcija Menjanje modova detekcije Detekcija efektivne vrednosti (root mean square value(rms)) i detekcija srednje vrednosti (MEAN) može se menjati

Διαβάστε περισσότερα

1.1 Osnovni pojačavački stepeni

1.1 Osnovni pojačavački stepeni 1.1 Osnovni pojačavački stepeni Autori: prof. dr Vlastimir Pavlović, dipl. inž. Dejan Mirković 1.1.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine osnovnih tipova pojačavača sa

Διαβάστε περισσότερα

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema, . Na slici je jednopolno prikazan trofazni EES sa svim potrebnim parametrima. U režimu rada neposredno prije nastanka KS kroz prekidač protiče struja (168-j140)A u naznačenom smjeru. Fazni stav struje

Διαβάστε περισσότερα

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama

Διαβάστε περισσότερα