o dopuni liste prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari

Transcript

1 Prijedlog europskog zakonodavstva o dopuni liste prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari mr. sc. Neven Bujas, dipl. ing. kem. teh. Jasmina Antolić, dipl. ing. preh. teh. Đorđa Medić, dipl. ing. kem. UVOD Početkom godine, Europska komisija je predložila direktivu u području kontrole i identifikacije prioritetnih tvari koja nadopunjuje Okvirnu direktivu o vodama (ODV) 2000/60/EZ i Direktivu 2008/105/EZ o standardima kakvoće okoliša. Dvije spomenute Direktive, uz Direktivu 2009/90/EZ, koja utvrđuje tehničke specifikacije za kemijske analize i praćenje stanja voda, određuju osnovne zahtjeve na ovom području. Nakon opsežnih konzultacija i rasprava, sukladno ustaljenoj proceduri, nova Direktiva 2013/39/EU o prioritetnim tvarima u području vodne politike usvojena je u kolovozu godine. Okvirna direktiva o vodama, kao krovni dokument na nivou Europske zajednice u području vodne politike, uspostavlja, između ostalog, i osnovne principe zaštite voda od onečišćenja. Strategija sprečavanja onečišćenja voda uključuje i listu od 33 prioritetne tvari ili grupe tvari koje predstavljaju značajan rizik za vodni okoliš, a navedene su u Dodataku X ODV-a. Neke tvari sa liste su, zbog karakteristika postojanosti u okolišu, bioakumulativnosti i toksičnosti (PBT svojstva), dodatno označene kao prioritetne opasne tvari. Prema zahtjevima ODV-a, za sve tvari iz Dodatka X zemlje članice moraju uspostaviti progame kontrole emisija i mjera kojima će se smanjiti i/ili potpuno obustaviti ispuštanje u vodeni okoliš. Direktiva 2008/105/EZ uspostavlja SKVO za spomenute tvari kao i za 8 drugih onečišćujućih tvari identificiranih u starim direktivama o opasnim tvarima koje su pridodane ovoj listi i tako regulirane na području cijele Europske zajednice. Temeljem SKVO određuje se kemijsko stanje površinskih voda. Za postizanje dobrog ekološkog stanja voda, osim bioloških, fizikalno kemijskih i hidromorfoloških elemenata, potrebno je utvrditi i onečišćujuće tvari koje su značajne na lokalnoj ili nacionalnoj razini, a nisu na listi opasnih tvari koja vrijedi za cijelo područje Europske zajednice. Ovakve tvari se nazivaju specifičnim onečišćujućim tvarima značajnima za neko vodno područje ili pojedinu državu, a SKVO za takve tvari dužne su utvrditi same zemlje članice na nacionalnom nivou. Direktiva 2009/90/EZ uspostavlja osnovne tehničke specifikacije za analitičke metode koje se koriste prilikom praćenja stanja voda. Spomenuti zahtjevi osiguravaju da monitoring daje relevantne informacije po pitanju stanja voda i da su korištene analitičke metode koje su dovoljno osjetljive da svako prekoračenje SKVO može biti uočeno i izmjereno. RAZLOZI DOPUNE LISTE PRIORITETNIH I PRIORITETNIH OPASNIH TVARI Kemijsko onečišćenje površinskih voda predstavlja opasnost za vodeni okoliš u cjelini zbog cijelog niza negativnih posljedica kao što su akutna i kronična toksičnost u vodenim organizmima, akumulacija onečišćujućih tvari u ekosustavima, gubitak staništa i bioraznolikosti te štetno djelovanje na vodene organizme i ljudsko zdravlje. Zbog toga je prvenstveno potrebno utvrditi uzroke onečišćenja, a emisije onečišćujućih tvari trebaju se rješavati na izvoru, na način koji će biti ekonomičan i učinkovit za okoliš. Obzirom na navedeno, Europska komisija je uočila potrebu proširenja liste opasnih tvari iz Dodatka X ODV te uspostavu SKVO za nove tvari na listi, reviziju postojećih SKVO za neke tvari sa liste kao i uspostavu SKVO u bioti za neke postojeće i nove tvari sa liste. ODV propisuje reviziju liste prioritetnih tvari svake četiri godine, stoga Europska komisija novom direktivom o prioritetnim tvarima propisuje da se: 328

2 Tablica 1: Izmjene Popisa prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari iz dodatka X ODV-a Br. CAS broj Naziv prioritetne tvari Utvrđena kao prioritetna opasna tvar Tvar sa PBT svojstvima (1) Alaklor (2) Antracen X (3) Atrazin (4) Benzen (5) ne primjenjuje se Bromirani difenileteri X X (6) Kadmij i spojevi kadmija X (7) C Kloralkani X (8) Klorfenvinfos (9) Klorpirifos (klorpirifos-etil) (10) ,2-dikloretan (11) Diklormetan (12) Di(2-etilheksil)-ftalat (DEHP) X (13) Diuron (14) Endosulfan X (15) Fluoranten (16) Heksaklorbenzen X (17) Heksaklorbutadien X (18) Heksaklorcikloheksan X (19) Izoproturon (20) Olovo i spojevi olova (21) Živa i spojevi žive X X (22) Naftalen (23) Nikal i spojevi nikla (24) ne primjenjuje se Nonilfenol X (25) Oktilfenol (26) Pentaklorbenzen X (27) Pentaklorfenol (28) ne primjenjuje se Poliaromatski ugljikovodici (PAH) 7 X X (29) Simazin (30) ne primjenjuje se Tributilkositrovi spojevi X X (31) Triklorbenzeni (32) Triklormetan (33) Trifluralin X (34) Dikofol X (35) Perfluorooktansulfonska kiselina i njezini derivati (PFOS) X X (36) Kinoksifen X (37) ne primjenjuje se Dioksini i spojevi poput dioksina X X (38) Aklonifen (39) Bifenoks (40) Cibutrin (41) Cipermetrin (42) Diklorvos (43) ne primjenjuje se Heksabromociklododekan (HBCDD) X X (44) / Heptaklor i heptaklor epoksid X X (45) Terbutrin a) revidirani SKVO-a za postojeće prioritetne tvari uzmu u obzir u planovima upravljanja vodnim područjima za razdoblje do s ciljem postizanja dobrog kemijskog stanja površinskih voda do kraja godine b) novoutvrđene prioritetne tvari i njihove SKVO treba uzeti u obzir pri utvrđivanju dodatnih programa praćenja te u preliminarnim programima mjera koje je potrebno donijeti do kraja 2018., a postizanje dobrog kemijskog stanja površinskih voda za te tvari do kraja godine c) određivanje kemijskog stanja površinskih voda do kraja godine temelji na tvarima i SKVO određenim direktivom 2008/105/EZ 329

3 primjerice tvari koje djeluju kao endokrini disruptori. Sustavom prioritizacije pojedine tvari se svrstavaju na popise prema opasnosti koju predstavljaju za vodeni okoliš i prema njihovom utvrđenom prisustvu u vodama. Nakon toga posebnom se metodologijom određuju vrijednosti standarda kakvoće vodenog okoliša. Prilikom procesa odabira tvari čije je uvrštenje na listu prioritetnih tvari predloženo, provedena je široka stručna i znanstvena rasprava, konzultirani su različiti dionici, uzimajući u obzir nova znanstvena i tehnička dostignuća. Proces revizije postojeće liste prioritetnih tvari i proširivanja te liste tvarima za koje je utvrđeno da također predstavljaju značajnu opasnost za okoliš na nivou Europske zajednice je dugotrajan i sveobuhvatan postupak u koji su uključene znanstvene i stručne institucije više europskih zemalja. Uzimajući u obzir cijeli niz kemijskih tvari razmatrano je preko 2000 spojeva, koje predstavljaju ili mogu predstavljati određeni rizik za vodeni okoliš, analizirani su dostupni rezultati monitoringa pojedinih zemalja, podatci o korištenju pojedinih tvari u raznim djelatnostima, a primijenjeni su i postupci modeliranja. Postupak prioritizacije uključivao je usporedbu fizikalno-kemijskih, ekotoksikoloških i PBT svojstava tvari, posebice uzimajući u obzir mogući utjecaj na ljudsko zdravlje, razmatrajući PRIJEDLOZI ZA DOPUNU LISTE PRIORITETNIH I PRIORITETNIH OPASNIH TVARI Revizijom postojećeg Dodatka X ODV-a i Direktive o standardima kakvoće vodenog okoliša, Europska komisija je predložila 12 novih tvari kao i pripadajuće SKVO. Predložene tvari su: 1. aktivne tvari sredstava za zaštitu bilja: aklonifen, bifenoks, cipermetrin, dikofol, heptaklor, kinoksifen 2. aktivne tvari biocida: cibutrin, diklorvos, terbutrin 3. industrijske kemikalije: perfluorooktansulfonska kiselina (PFOS), heksabromociklododekan (HBCDD) 4. nus-produkti sagorijevanja: dioksini, PCB-i slični dioksinima Od 12 novih tvari, 6 tvari je označeno kao prioritetne opasne tvari (dikofol, heptaklor, kinoksifen, PFOS, HBCDD, dioksini i PCB-i slični dioksinima). Tablica 2: Vrijednosti SKVO za vode PGK-SKVO PGK-SKVO MDK-SKVO MDK-SKVO Br. CAS broj Naziv prioritetne tvari Kopnene vode (µg/l) Ostale Kopnene Ostale (2) Antracen 0,1 0,1 0,1 0,1 (5) Pentabromdifenileter 0,14 0,014 (15) Fluoranten 0,0063 0,0063 0,12 0,12 (16) Heksaklorbenzen 0,05 0,05 (17) Heksaklorbutadien 0,6 0,6 (20) Olovo i spojevi olova 1,2 1, (21) Živa i spojevi žive 0,07 0,07 (22) Naftalen (23) Nikal i spojevi nikla 4 8, (28) n/p Poliaromatski ugljikovodici (PAH) n/p n/p n/p n/p Benzo(a)piren 1,7x10-4 1,7x10-4 0,27 0, Benzo(b)fluoranten Benzo(k)fluoranten 0,017 0, Benzo(g,h,i)perilen 8,2x10-3 8,2x Indeno(1,2,3-cd)piren n/p n/p 330

4 Tablica 3: Vrijednosti SKO za biotu Br. CAS broj Naziv tvari SKO biota (µg/kg mokre tvari) (5) Pentabromdifenileter 0,0085 (15) Fluoranten 30 (16) Heksaklorbenzen 10 (17) Heksaklorobutadien 55 (21) Živa i njezini spojevi 20 (28) - Poliaromatski ugljikovodici (PAH): Benzo(a)piren 5 (34) Dikofol 33 (35) Perfluorooktansulfonska kiselina i njezini derivati (PFOS) 9,1 (37) - Dioksini i spojevi poput dioksina 0,0065* TEQ** (43) - Heksabromociklododekan (HBCDD) 167 (44) / Heptaklor i heptaklor epoksid 6,7x10-3 *suma PCDD,PCDF,PCB-DL ** TEQ: Toxic Equivalent Factors (WHO, 2005) Osim toga, postupkom prioritizacije i revizije SKVO obuhvaćene su tvari sa važeće liste prioritetnih tvari te su dietilheksilftalat (DEHP) i trifluralin označene kao prioritetne opasne tvari, a za antracen, bromirane difeniletere, fluoranten, olovo, nikal i poliaromatske ugljikovodike (PAH) uvedeni su stroži standardi kakvoće okoliša. Znanstvene spoznaje o djelovanju i učincima onečišćujućih tvari u vodi posljednjih godina značajno su se razvile te postoji više saznanja u kojem je dijelu vodnog okoliša (vodi, sedimentu, bioti) tvar najvjerojatnije prisutna, tj. gdje se najvjerojatnije može izmjeriti njena koncentracija. Neke izrazito hidrofobne tvari nakupljaju se u bioti i teško ih je otkriti u vodi. Za takve tvari nova direktiva predlaže granične vrijednost za biotu. Novom direktivom o prioritetnim tvarima državama članicama je omogućena određena fleksibilnost u planiranju monitoringa površinskih voda tako što se, na osnovu stručne procjene i dosadašnjih rezultata monitoringa, za tvari koje se ponašaju kao PBT tvari (označene u tablici 1) može smanjiti broj mjesta praćenja i/ili učestalost praćenja tih tvari na minimalnu razinu dovoljnu za izvršavanje pouzdane analize dugoročnih trendova, pod uvjetom da je dostupna statistički pouzdana osnova za praćenje. Uglavnom se radi o tvarima koje predstavljaju rizik za vodeni okoliš, ali je istodobno njihova pojava u vodama široko rasprostranjena. Razlog tome je njihova raširena upotreba u periodu prije zabrane njihova ispuštanja ili je posljedica uvoza proizvoda koji sadrže pojedine tvari iz zemalja izvan Europske zajednice. Također u pogledu prikaza kemijskog stanja u skladu sa odjeljkom Priloga VODV-a, državama članicama omogućava se odvojeno prikazivanje učinaka tvari koje se ponašaju kao PBT na kemijsko stanje. Novom direktivom uvodi se i tzv. watch lista, tj. popis od najviše 10 tvari ili skupina tvari, a koje nisu bile uključene u sustavnom monitoringu niti su bile predmet dosadašnjih propisa, tako da o njihovoj pojavi u vodenom okolišu nema puno podataka. Prvi popis tvari za praćenje utvrdit će Europska komisija do 14. rujna 2014., a ažurirat će ga svake dvije godine. Lista bi se po potrebi mijenjala i nadopunjavala sa svrhom dobivanja uvida u potencijalni rizik određenog onečišćivača za vodeni okoliš, a ujedno bi se izbjeglo ispitivanje prisustva neke tvari u vodnom okolišu u periodu dužem od potrebnog, budući da bi pojedina tvar bila uključena u ovu listu najduže četiri godine. Tvari sa ovog popisa ispitivale bi se u svakoj državi članici u razdoblju od najmanje jedne godine i dinamikom od najmanje jednom godišnje, a u svrhu dobivanja reprezentativnih podataka. Propisi o SKVO i obustavi ispuštanja ne bi se odnosili na ove tvari, već bi ovakav ograničeni monitoring služio upotpunjavanju znanja o prisutnim onečišćujućim tvarima, što bi doprinijelo daljnjem postupku revizije liste prioritetnih tvari. Za prvi popis praćenja monitoring će države članice morati započeti najkasnije 14. rujna godine ili unutar šest mjeseci od datuma utvrđivanja popisa praćenja, ovisno o tome koji je datum kasniji. O rezultatima monitoringa tvari sa watch liste države članice će izvješćivati Komisiju unutar perioda od 21 mjeseca nakon uključivanja tvari na watch listu. Onečišćenje vode i tla ostatcima i razgradnim produktima farmaceutskih spojeva rastući je problem okoliša i utjecaja na zdravlje ljudi. Tijekom postupka prioritizacije, koji je prethodio prvom prijedlogu nove liste prioritetnih tvari, na listi su se našla i tri farmaceutska spoja: 17α-etinilestradiol (EE2), 17β-estradiol (E2) i diklofenak. Prilikom procedure donošenja nove direktive o 331

5 odrediti učinci lijekova na okoliš. Također, Europska komisija će do rujna godine trebati odrediti mjere koje će se poduzimati na razini Unije i/ili države članice kojima će se smanjivati ispuštanje, emisije i gubitci ovih tvari u vodni okoliš, uzimajući u obzir i potrebe javnog zdravstva i isplativost pojedinih mjera. prioritetnim tvarima ovi su spojevi ipak ispušteni sa popisa, no određeno je da će se naći na prvom popisu praćenja (watch listu) tvari koje će se pratiti na reprezentativnim monitoring postajama svake države članice. Time bi se prikupili podatci temeljem kojih bi se učinkovitije mogli ZAKLJUČAK Novom direktivom o prioritetnim tvarima, koja mijenja i dopunjava Direktive 2000/60/EZ i 2008/105/EZ, emisije u vodeni okoliš prioritetnih opasnih tvari bi trebale biti obustavljene unutar sljedećih 20 godina. Postizanje dobrog kemijskog stanja površinskih voda za revidirani SKVO-a za postojeće prioritetne tvari mora se postići do kraja godine, a za nove tvari sa liste prioritetnih tvari dobro kemijsko stanje se treba postići do godine. Novom direktivom uvodi se i periodično praćenje prisustva novih, do sada neidentificiranih opasnih i onečišćujućih tvari koje bi, ukoliko su prisutne, mogle štetno djelovati na stanje vodnog okoliša i na zdravlje ljudi. Time se povećava opća razina poznavanja prisustva ovakvih tvari u vodama i stvara podloga za učinkovito planiranje mjera za smanjenje i/ili obustavu emisija takvih tvari u okoliš. 332