1. Skupovi Algebra skupova

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "1. Skupovi Algebra skupova"

Transcript

1 1. Skupovi 1.1. Algebra skupova Temeljne definicije i oznake. Pod pojmom skupa razumijevamo bilo koju množinu elemenata. Npr.: (a) skup svih prirodnih brojeva N = {1, 2, 3,...} ; (b) skup svih cijelih brojeva Z = {..., 2, 1, 0, 1, 2,...} ; (c) racionalnih brojeva Q (elementi su mu razlomci a b, gdje su a, b Z i b 0); (d) skup svih realnih brojeva R ;onsadrži sve racionalne, kao i brojeve poput 2, π = , e = , φ = = , koji nisu racionalni; (e) skup kompleksnih brojeva C,kojisadrži sve z = x + iy,takvedasux, y R,pri čemu je i imaginarna jedinica za koju se definira da je i 2 = 1. Te vrlo važne skupove upoznali smo u osnovnoj i srednjoj školi. Povijesno, za njihovo uvodenje - trebala su duga stoljeća mukotrpnog i vrlo složenog znanstvenog razvoja, osobito za nulu, negativne cijele brojeve i kompleksne brojeve. Skup realnih brojeva strogo je definiran tek u 19. stoljeću. Neka je X bilo koji unaprijed učvršćen skup koji želimo promatrati, tzv. univerzalni skup. U njemu gledamo podskupove A, B, C itd. (skupove i podskupove obično označavamo velikim slovima). Činjenicu da element x pripada skupu A bilježimo sa x A (ponekad i sa A x, tj. skup A sadrži element x ). Ako x nije u A, onda pišemo x / A. Skupove obično zadajemo na dva načina: a) popisivanjem njegovih elemenata, ako je to moguće: npr. A = {1, 2, 3}, ili b) opisno, s pomoću nekog svojstva. Točnije, skup A svih elemenata x X koji imaju neku vlastitost P(x) označavamo sa A = {x X : P(x)}. Npr. ako je X = R i vlastitost P(x) označava da je x = tg x, onda je A = {x R : x = tg x} skup svih realnih rješenja jednadžbe x = tg x. Skup racionalnih brojeva možemo opisati kao Q = { a b : a, b Z, b 0}.

2 2 1. SKUPOVI Skup ne ovisi o poretku elemenata u njegovu zapisu, kao niti o tome ima li ponavljanja nekog elementa: npr. {1, 2, 3} = {3, 2, 1} = {2, 2, 3, 3, 3, 1}. Sljedeća definicija je jasna: kažemo dajeskupa podskup skupa B ako je A sadržan u B, tj. ako za svaki element x X vrijedi da ako je x A, onda je x B. Pišemo A B. Znak zovemo znakom inkluzije (uključivanja). Ako je A B, onda kažemo da je B nadskup od A, što možemo pisati i kao B A. Očevidno je A A za bilo koji skup A. Ako je A B i A B, onda kažemo da je A pravi podskup od B. Važan podskup od X je onaj koji ne sadrži niti jedan element, tzv. prazan skup. Označavamo ga sa. Smatramo da za svaki skup A vrijedi A, tj. prazan skup je sadržan u svakom skupu. Takoder - smatramo da postoji samo jedan prazan skup. Primjedba 1. Mogući su i skupovi koji kao svoje elemente sadrže druge skupove. Npr. skup A = { {a} } ima kao element skup {a}, tj. {a} A. Skup A ne sadrži element a : a / A. Isto tako skup ne sadrži niti jedan element, dok skup { } sadrži jedan element (element mu je prazan skup). Radi potpunosti, čitatelja ćemo vrlo sažeto podsjetiti još i na neke temeljne pojmove u vezi s funkcijama. Neka su zadana dva neprazna skupa A i B. Funkcijom f iz A u B, zovemo pravilo (postupak) kojim svakom elementu a iz polaznog skupa A pridružujemo točno jedan element iz skupa B,kojioznačavamo sa f (a), i zovemo slikom elementa a u skupu B. Funkciju označavamo sa f : A B. Funkcija se često zove jošipreslikavanje. Umjestob = f (a) ponekad pišemo i a b. Kao što smo rekli, ne može nekom a A biti pridruženo više b -ova iz B,nego samo jedan, koji zovemo f (a). Ali, neki b B može funkcijom f biti pridružen dvama ili više različitih elemenata iz A. Za zadanu funkciju f : A B skup A zove se domena, a skup B kodomena funkcije. Ako je b = f (a), onda a zovemo argumentom funkcije, a b vrijednošću od f za argument a. Skup poredanih dvojaca (a, f (a)) zove se graf funkcije f. Kad kažemo poredani dvojac, onda nam to znači da je a A prvi element, i f (a) B drugi element u dvojcu (a, f (a)). Za dvije funkcije f : A 1 B 1 i g : A 2 B 2 kažemo da su jednake ako imaju iste domene, tj. A 1 = A 2, iste kodomene, tj. B 1 = B 2,izasvea A vrijedi f (a) =g(a). Npr. dvije funkcije f : N N i g : Z N zadane na isti način: f (x) =x 2 + 1ig(x) =x 2 + 1, smatramo različitim funkcijama jer su im domene različite. Slijed (ili niz) u skupu A je bilo koja funkcija f : N A. Vrijednosti te funkcije su f (n) =a n A, tj. redom a 1, a 2, a 3,..., pa slijed često označavamo i na ovaj način: (a n ). Slika funkcije f : A B definira se kao skup f (A) ={f (a) B : a A}, tj. kao skup svih b B koji su pogodeni - s nekim a A uz pomoć funkcije. Za funkciju f : A B kažemo da je surjekcija ako je njena slika jednaka čitavoj kodomeni, tj. f (A) =B. Riječima: f je surjekcija ako za svaki b B postoji a A takav da je b = f (a). Svaki element kodomene B je pogoden - s bar jednim elementom domene A. Za funkciju f : A B kažemo da je injekcija ako različitim vrijednostima argumenta pridružuje različite vrijednosti u slici, tj. ako je a 1 a 2, onda je f (a 1 ) f (a 2 ).

3 1.1. ALGEBRA SKUPOVA 3 To je isto što i zahtijevati da ako je f (a 1 )=f (a 2 ), onda je a 1 = a 2. Injektivna funkcija ne lijepi različite elemente iz skupa A u isti element iz B.Primijetite da za svaku funkciju f : A B vrijedi da iz a 1 = a 2 slijedi f (a 1 )=f (a 2 ). Funkcija f : A B koja je istodobno injekcija i surjekcija zove se bijekcija. U tom slučaju možemo definirati inverznu funkciju f 1 : B A na sljedeći način: f 1 (b) =a onda i samo onda ako vrijedi f (a) =b. Inverzna funkcija je takoder - bijekcija. Jasno je da izmedu - dva skupa A i B s konačno mnogo elemenata postoji bijekcija f : A B onda i samo onda ako skupovi A i B imaju isti broj elemenata. Bijekcija f : A A, tj. iz skupa A u samog sebe, često se zove permutacija (premjestba) skupa A. Jedna vrlo važna permutacija skupa A je identitet id : A A, koja sve elemente u A ostavlja nepromijenjenim: id(a) =a. Za dvije funkcije f : A B i g : B C (primijetite da su ulančane preko skupa B ), definirana je nova funkcija g f : A C, zadana sa (g f )(a) =g(f (a)). Zove se kompozicija (skladanje) funkcija f i g. Za kompoziciju triju (ulančanih) funkcija vrijedi zakon asocijativnosti: ako je h : C D, onda imamo h (g f )=(h g) f. Pretpostavimo li da je f : A B bijekcija, očevidno vrijedi f 1 f = id A (identitet na skupu A )if f 1 = id B (identitet na skupu B ). Ako je zadana još jedna bijekcija, g : B C, onda je g f : A C takoder - bijekcija. Vrijedi sljedeće važno pravilo za nalaženje inverza kompozicije dviju bijekcija: (g f ) 1 = f 1 g 1. U ovoj knjizi često će nam se pojavljivati pojam n faktorijela, n!, koji se za n = 0 definira kao 0! = 1, a za bilo koji prirodni broj n kao umnožak n uzastopnih prirodnih brojeva od 1 do n : n! = n(n 1) Npr. 1! = 1, 2! = 2, 3! = 6, 4! = 24, 5! = 120 itd. Vrijedi (n + 1)! =(n + 1) n!. Isto tako važan će nam biti pojam binomnog koeficijenta ( n ( k), koji se definira za nenegativne cijele brojeve n i k uz uvjet k n sa: n ) 0 = 1, a za 1 k n stavljamo ( ) n n(n 1)...(n k + 1) =. k k! Primijetite da u brojniku imamo padajući umnožak točno k prirodnih brojeva, počevši od n. Lako se provjeri da je ( n) k = n! k!(n k)!, i vrijedi svojstvo simetrije: ( n) ( k = n n k). Npr. ( 7 ( 4) = 7 ) 3 = = 35. Uobičajene kratke oznake za zbroj i produkt n realnih brojeva a 1, a 2,...,a n su n n a i = a 1 + a a n, a i = a 1 a 2...a n. i=1 Teorem o dijeljenju cijelog broja a s prirodnim brojem b kaže da postoje jednoznačno odre - dni q Z (djelomični kvocijent) i ostatak r {0, 1,...,b 1} tako da je a = qb + r. i=1

4 4 1. SKUPOVI 0 b 2b... qb (q+1)b Sl Algoritam dijeljenja: a = qb + r. Prost ili prim broj je bilo koji prirodan broj p 2 koji je djeljiv samo s 1 i sa p, tj. jedini djelitelji su mu 1 i on sam. To su redom: p = 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, itd. Prostih brojeva ima beskonačno mnogo (Euklidov teorem). Podsjetimo se jos i Osnovnog teorema aritmetike. Onkaže da za svaki prirodan broj a 2 postoje jednoznačno odredeni - prosti brojevi u rastućem slijedu, p 1 < p 2 <...<p k, takvi da je a = p n 1 1 pn pn k k, gdje su n i prirodni brojevi koji su tako - der jednoznačno odre - deni ( n i se zove kratnost prostog broja p i u tom rastavu). Na pr. 12 = 4 3 = ,9= 3 2,11= r a Algebra skupova. Kažemo da su skupovi A i B jednaki ako vrijedi A B i B A. Utomslučaju pišemo A = B. Unijom skupova A i B sadržanih u univerzalnom skupu X zovemo skup C svih elemenata x takvih da je x A ili x B (moguće je da je x i u oba skupa). Pišemo C = A B. Presjek skupova A i B je skup D svih elemenata x takvih da je x A i x B. Označavamo ga sa D = A B (skup zajedničkih elemenata u A i B ). Ovdje smo namjerno istaknuli da je skupovna operacija povezana sa veznikom ili,a operacija sa veznikom i. Za dva skupa A i B kažemo da su disjunktni ako im je presjek prazan, tj. A B =. Za veći broj ( familiju ) skupova kažemo da čine disjunktnu familiju skupova, ako se niti koja dva skupa iz familije ne sijeku. Npr. tri skupa A, B i C čine disjunktnu familiju ako su A B, A C i B C prazni skupovi. Razlika skupova A i B je skup E svih elemenata x za koje je x A i x / B. Oznaka je E = A \ B. Ako je A podskup univerzalnog skupa X, onda definiramo komplement A skupa A sa A = X \ A. Važno je primijetiti da komplement ovisi i o izboru univerzalnog skupa, tj. ispravnije bi bilo reći komplement skupa A u skupu X. Očevidno je komplement od A jednak A, dotično A = A. Isto tako je jasno da vrijedi A \ B = A B. Komplement skupa A često se označava i sa A c ili A. X A _ A Sl Komplement skupa A. Definicija. Zabilo koji skup X možemo definirati skup koji kao svoje elemente sadrži sve podskupove od X. Skup svih podskupova od X zovemo partitivni skup od

5 1.1. ALGEBRA SKUPOVA 5 X.Označava se često sa P(X),alimićemo radije rabiti oznaku 2 X. Razlog je sljedeći: ako skup X ima n elemenata, onda partitivni skup 2 X ima točno 2 n elemenata (vidi Teorem 3.1.5). Npr. za skup X = {1, 2, 3} je 2 X skup od sljedećih 2 3 = 8 elemenata:, {1}, {2}, {3}, {1, 2}, {2, 3}, {1, 3}, {1, 2, 3}. Kao što vidimo, elementi partitivnog skupa su podskupovi od X. Npr. 2 X, X 2 X. Na partitivnom skupu definirane su tri osnovne operacije: (i) dvije operacije (unija) i (presjek) koje dvama elementima A, B P(X) pridružuju treći element iz P(X). To su tzv. binarne operacije na X (opća definicija binarne operacije bit će dana u Poglavlju 2). (ii) operacija komplementiranja A A, koja je unarna operacija, tj. operacija sa samo jednom varijablom A P(X). A A B B X A A B B X Sl Unija i presjek skupova. Nije teško dokazati da na partitivnom skupu P(X) vrijede neka jednostavna pravila s obzirom na tri navedene operacije:, i komplementiranje u X. Teorem 1. Neka su A, B, C 2 X. Vrijede ova pravila algebre skupova: (1) idempotentnost operacija unije i presjeka: A A = A, A A = A ; (2) asocijativnost: (A B) C = A (B C), (A B) C = A (B C) ; (3) komutativnost: A B = B A, A B = B A ; (4) distributivnost: A (B C)=(A B) (A C), A (B C) =(A B) (A C) ; (5) DeMorganove formule: A B = A B, A B = A B ; (6) A = A, A X = A ; (7) A X = X, A = ; (8) komplementiranost: A A = X, A A = ; (9) involutivnost komplementiranja: A = A. Primjedba 2. Iz teorema je vidljivo da sva navedena pravila algebre skupova imaju svojstvo dualnosti: ako u jednom pravilu zamijenimo svuda sa i obratno, i isto tako sa X i obratno, dobivamo tako - der valjano pravilo algebre skupova. Na taj način se iz jednog zakona distribucije dobiva drugi njemu dualan, iz jedne DeMorganove formule druga (i obratno). Primjedba 3. Zbog svojstva asocijativnosti opravdano je umjesto A (B C) pisati kraće A B C, i taj izraz računati na bilo koji od dva načina navedena u (2). Isto vrijedi i za A B C. Primjedba 4. Ako imamo veći broj skupova A 1,...,A n, onda umjesto A 1... A n pišemo kraće n k=1 A k.slično i za presjek. Ako imamo beskonačan slijed

6 6 1. SKUPOVI (niz) skupova (A n ), n = 1, 2,..., onda njihovu uniju označavamo sa k=1 A k islično za presjek. Primjedba 5. U gornjem teoremu je dobro primijetiti da je najmanji, a X najveći element u sljedećem smislu: za svaki podskup A u X vrijedi A X. Primjer 1. Dokažimo za ilustraciju samo DeMorganovu formulu A B = A B u prethodnom teoremu. U tu svrhu dokažimo najprije da je skup na lijevoj strani jednakosti podskup skupa na desnoj strani. Neka je x A B, tj. x / A B. Onda x / A ili x / B (jer x nije u oba skupa istodobno, vidi Sliku 1.3 desno). Dakle x A ili x B, tj. x A B. Time smo dokazali da je A B A B. Obratna inkluzija dokazuje se na sličan način Kartezijev produkt skupova U matematici je pojam Kartezijeva produkta skupova od iznimne važnosti, jer se susreće posvuda. Definicija. Ako su A 1,..., A n neprazni skupovi, onda definiramo Kartezijev produkt A 1 A 2... A n kao skup svih poredanih n teraca (a 1, a 2,...,a n ) takvih da je a k A k za sve k = 1,...,n. Taj se skup označava kraće sa n k=1 A k. Kartezijev umnožak dvaju skupova dobro je gledati kao pravokutnik razapet sa A 1 horizontalno i A 2 vertikalno, čiji su elementi točke oblika (a 1, a 2 ).Pritomsua 1 i a 2 koordinatne vrijednosti. Vidi Sliku 3.1. Za tri skupa dobivamo kvadar itd. Korisno je znati da se Kartezijev umnožak skupova može opisati i na drugi, ravnopravan način. Ako je (a 1,...,a n ) n k=1 A k, onda taj n -terac možemo promatrati kao funkciju f : {1,...,n} n k=1 A k takvu da je f (k) =a k i f (k) A k ( ) Obratno, svaka funkcija f : {1,...,n} n k=1 A k sa tim svojstvom ( ) odre - duje pripadni n -terac (a 1,...,a n ) iz Kartezijeva produkta, gdje je a k = f (k). Drugim riječima, Kartezijev produkt skupova može se definirati i kao skup svih funkcija f : {1,...,n} n k=1 A k sa svojstvom ( ). Primjer 1. Za skupove A 1 = {1, 2, 3} i A 2 = {a, b} je A 1 A 2 = {(1, a), (2, a), (3, a), (1, b), (2, b), (3, b)}. Vidimo da za bilo koje konačne skupove A i B vrijedi da je broj elemenata u Kartezijevom produktu A B jednak umnošku broja elemenata u A i B. Drugim riječima, vrijedi produktno pravilo: A B = A B, gdje smo s označili broj elemenata skupa (tzv. kardinalni broj skupa). 1ee2 Povijesna crtica 1ee2 Pojam funkcije uveo je g. Gottfried Wilhelm Leibniz ( ), a u modernom smislu Leonhard Euler ( ), od kojeg potječe i oznaka f (x). Oznake i za relaciju podskupa i nadskupa me - du skupovima, kao i princip dualnosti u matematičku logiku, uveo je njemački matematičar

7 1.3. EKVIPOTENTNI SKUPOVI, KARDINALNI BROJ 7 ErnstSchröder ( ). Oznaku za element skupa, zatim binarne operacije i za uniju i presjek skupova uveo je Talijan Giuseppe Peano ( ). Čestoje korisno skupove označavati s pomoću Vennovih dijagrama, nazvanih prema engleskom matematičaru Johnu Vennu ( ), vidi npr. Sliku Ekvipotentni skupovi, kardinalni broj U ovom i daljnjim odjeljcima bit će nam vrlo važni pojmovi kao što su injektivna, surjektivna i bijektivna funkcija, te pojam slijeda. Definicija. Za neprazan skup A kažemo da je konačan ako postoji prirodan broj n i bijekcija f : {1, 2,...,n} A.Brojn zovemo kardinalni broj skupa A i označavamo ga sa A.Kažemo još da A ima n elemenata. U tom slučaju skup A je moguće zapisati kao A = {a 1, a 2,...,a n }, gdje je a k := f (k), k = 1,...,n. I prazan skup smatramo konačnim skupom s kardinalnim brojem 0. Za skup A kažemo da je beskonačan ako nije konačan. Postoje dvije osnovne vrste beskonačnih skupova: (i) za beskonačan skup A kažemo da je prebrojiv ako se skup njegovih elemenata može poredati u beskonačan slijed: A = {a 1, a 2, a 3,...}. (ii) za beskonačan skup A kažemo da je neprebrojiv ako se ne može poredati u slijed. Jasno je da je N prebrojiv skup. Vidjet ćemo kasnije da je čak i skup racionalnih brojeva Q prebrojiv, kao i to da je skup R neprebrojiv. Ponekad je korisno znati ovo jednostavno svojstvo: ako je skup A konačan i ako je f : A A injektivna funkcija, onda je f i surjekcija (dakle bijekcija). To slijedi odmah iz ove propozicije. Propozicija 1. Neka su A i B konačni skupovi koji imaju isti broj elemenata, tj. A = B. Funkcija f : A B je injektivna onda i samo onda ako je surjektivna. DOKAZ. Neka je f injektivna funkcija. Onda skupovi A i f (A) imaju istibrojelemenata, dotično A = f (A). Zbog A = B je onda f (A) = B. Odavde zajedno sa f (A) B, i jer je B konačan skup, slijedi f (A) =B, dakle f je surjekcija. Obratno, neka je f surjekcija. Onda je A f (A) = B, pa zbog A = B imamo A = f (A). Budući da je A konačan skup, to znači da je f injekcija. Može se pokazati da beskonačni skupovi nemaju ovo svojstvo. Štoviše, skup A je beskonačan onda i samo onda ako postoji bijekcija na neki njegov pravi podskup, vidi Primjer 1 niže. Kao što smo rekli, za beskonačan skup A kažemo da je prebrojiv ako se njegovi članovi mogu poredati u slijed: A = {a 1, a 2,...}. Ekvivalentno tome, skup A je prebrojiv ako postoji bijekcija f : N A. Doista, ako je A = {a 1, a 2,...,a k,...} prebrojiv skup, onda možemo definirati bijekciju f : N A sa f (k) =a k. Obratno, ako je f : N A bijekcija, onda skup A možemo poredati u slijed (niz) stavljajući a k := f (k). Funkcija f zove se funkcija prebrojavanja skupa A. Primjer 1. Skup svih parnih brojeva 2N = {2, 4, 6,...} je prebrojiv, jer je f : N 2N, f (k) =2k, bijekcija (provjerite). Općenitije, svaki beskonačan podskup

8 8 1. SKUPOVI skupa prirodnih brojeva je prebrojiv, jer se očevidno može poredati u slijed brojeva po veličini, vidi Teorem 3 niže. A što bi bio kardinalni broj skupa koji je beskonačan? Da bismo došli do tog pojma, primijetimo da skup A ima n elemenata onda i samo onda ako postoji bijekcija s A na skup {1, 2,...,n}. Definirajmo zato najprije pojam ekvipotentnosti medu - skupovima. Definicija. Kažemo da je skup A ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom B ako postoji bijekcija f : A B. Ekvipotentnost je zapravo jedna relacija medu - skupovima, o kojima će više riječi biti u Poglavlju 2. Teorem 2. Označimo svojstvo da je skup A ekvipotentan sa skupom B oznakom A B. Ekvipotentnost ima ova temeljna svojstva: (i) refleksivnost: A A za svaki skup A ; (ii) simetričnost: ako je A B, onda je i B A ; (iii) tranzitivnost: ako je A B i B C, onda je A C. DOKAZ. (i) Identitet id : A A,id(x) =x, je bijekcija; (ii) ako je f : A B bijekcija, onda je i inverzna funkcija f 1 : B A takoder - bijekcija; (iii) Ako su funkcije f : A B i g : B C bijekcije, onda je i njihova kompozicija g f : A C takoder - bijekcija. Jasno je da za konačne skupove A i B njihova ekvipotentnost znači upravo to da imaju isti broj elemenata. Broj elemenata konačnog skupa zovemo kardinalni broj skupa. Razumno je na sličan način definirati i kardinalni broj za beskonačne skupove. Definicija. Za skupove A i B kažemo da imaju isti kardinalni broj ako su ekvipotentni, dotično ako postoji bijekcija s jednog na drugi. Pišemo A = B. Ako je zadan konačan skup A = {a 1,...,a n }, onda je njegov kardinalni broj jednak n : A = n. Definicija. Ako je skup A prebrojiv, onda njegov kardinalni broj označavamo sa ℵ 0 i zovemo alef nula (premaprvomslovu ℵ alef hebrejskoga pisma), i pišemo A = ℵ 0. Kardinalni broj skupa R realnih brojeva označavamo sa c i zovemo kontinuum. Pišemo R = c. Kardinalne brojeve bilo koja dva skupa A i B možemo uspore - divati ovako. Kažemo da je A B (i čitamo: kardinalni broj skupa A je manji ili jednak od kardinalnog broja skupa B ) ako postoji injektivna funkcija f : A B. To je isto što i reći da je skup A ekvipotentan s nekim podskupom od B (i to upravo sa f (A) ). Ukoliko je A B i skupovi A i B nisu ekvipotentni, onda pišemo A < B.Ako su skupovi A i B konačni, onda A B izražava uobičajen odnos (manje ili jednako) izme - du broja elementa skupa A i broja elemenata skupa B. Može se pokazati da ako je A B (tj. skup A je ekvipotentan nekom podskupu od B )i B A (tj. skup B je ekvipotentan nekom podskupu A ), onda postoji i bijekcija izme - du skupova A i B, tj. A = B. Za beskonačne skupove ova tvrdnja zove se Schröder Bernsteinov teorem, i njen dokaz nije jednostavan, vidi [Papić, str. 55]. Naravno, za konačne skupove A i B ova je tvrdnja očevidna. Jasno je da vrijedi N R,pajedakle ℵ 0 c. Kasnije ćemo pokazati da ne postoji bijekcija sa skupa N na R, odakle će slijediti da su ova dva beskonačna kardinalna broja me - dusobno različita, tj. ℵ 0 < c (vidi Teorem 1.5.1).

9 1.3. EKVIPOTENTNI SKUPOVI, KARDINALNI BROJ 9 Primjer 2. Budući da postoji bijekcija sa N = {1, 2, 3,...} na 2N (skup svih parnih brojeva), onda je N = 2N = ℵ 0. Dakle imamo skup koji je ekvipotentan svom pravom podskupu! Kod konačnih skupova se tako što ne može dogoditi. Takvu vlastitost imaju svi beskonačni skupovi, i samo oni. Evo joštrislična primjera: (i) Skupovi ( 1, 1) i R su ekvipotentni. Dovoljno je vidjeti da je funkcija f : R ( 1, 1) zadana sa f (x) =th x bijekcija. (ii) Bilo koja dva otvorena intervala u R oblika (a, b) i (c, d) su ekvipotentna. Naime, funkcija f : (a, b) (c, d) definirana sa f (x) = d c b a (x a)+c je bijekcija (pravac kroz točke A(a, c) i B(b, d) u ravnini). (iii) Skupovi N i njegov pravi podskup {5, 6, 7,...} su ekvipotentni, jer je funkcija pomaka f (k) =k + 4 bijekcija medu - njima. U dokazu sljedećeg teorema rabit ćemo očevidnu činjenicu da svaki podskup skupa prirodnih brojeva ima minimalni element. Teorem 3. Svaki beskonačan podskup prebrojiva skupa je prebrojiv. DOKAZ. Umjesto skupa A = {a 1, a 2,...} dovoljno je tvrdnju dokazati za N = {1, 2,...}. Neka je dakle A = N i B beskonačan podskup od N. Odaberimo najmanji prirodni broj b 1 u B. Zatim iz B izbacimo b 1 i gledamo najmanji element b 2 u preostalom skupu B\{b 1 }. Neka je zatim b 3 najmanji prirodni broj u B\{b 1, b 2 }, itd. Nije teško provjeriti da je funkcija f : N B definirana sa f (k) =b k bijekcija, pa je B prebrojiv skup. Primjedba 1. Iz prethodnog teorema vidimo da će neki skup A biti prebrojiv onda i samo onda ako postoji injektivno preslikavanje f : A N čija je slika f (A) beskonačan podskup od N. Naime ako f gledamo kao funkciju f : A f (A), onda je f bijekcija i skup f (A) je prebrojiv. Sljedeće svojstvo imaju samo beskonačni skupovi. Teorem 4. Neka je A beskonačan skup i K njegov konačan podskup. Onda su skupovi A i A \ K ekvipotentni, tj. A = A \ K. DOKAZ. Neka je K = {a 1,...,a k }. Budući da je A beskonačan skup, onda postoji prebrojiv podskup S,kojisadrži K, tj. S = {a 1,...,a k, a k+1,...}. Funkcija f : A A \ K definirana kao identitet na A \ S i kao pomak za k na slijedu S : { x, za x A \ S, f (x) = a i+k, za x = a i S, je očevidno bijekcija. Primjer 3. Na temelju ovog stavka imamo zanimljiv zaključak: skupovi [0, 1], (0, 1], (0, 1) su ekvipotentni. Primjedba 2. Spomenimo da se kardinalni broj skupa A u literaturi često označava i sa card A ili A umjesto A.

10 10 1. SKUPOVI 1.4. Prebrojivi skupovi i njihovo kodiranje Rabeći Primjedbu možemo lako dokazati da je npr. skup N k = N... N svih poredanih k teraca prirodnih brojeva prebrojiv. Štoviše, vrijedi Teorem 1. Skup A = N N 2 N 3... je prebrojiv. Drugim riječima, skup svih konačnih sljedova prirodnih brojeva je prebrojiv. DOKAZ. Odaberimo slijed prostih brojeva p 1 = 2, p 2 = 3, p 3 = 5, p 4 = 7, p 5 = 11 itd. Skup prostih brojeva je beskonačan. Definirajmo funkciju f : A N sa f (n 1,...,n k )=p n pn k k. Dokažimo da je ova funkcija injekcija. Neka je f (n 1,...,n k )=f(m 1,...,m j ), tj. p n pn k k = p m p m j j. Budući da imamo jednakost brojeva koji su rastavljeni na proste faktore, prema Osnovnom teoremu aritmetike slijedi da je k = j i n i = m i za sve i = 1,...,k. Time je injektivnost od f dokazana. Slika preslikavanja f je očevidno beskonačan skup (već za jednočlane sljedove n je skup pripadnih vrijednosti oblika f (n) =2 n, dakle beskonačan skup). Tvrdnja slijedi iz Primjedbe Definicija. Funkcija f : A N iz dokaza prethodnog teorema zove se kodiranje skupa A.Npr.trojcu(6, 14, 9) bit će pridružen kôd Primjedba 1. Skup svih konačnih sljedova cijelih brojeva je prebrojiv. Budući da je skup svih konačnih sljedova sastavljenih samo od 0 i 1 njegov beskonačan podskup, onda je i on prebrojiv. Čine ga sljedovi nula i jedinica oblika: 0, 101, itd. Pokazuje se da je skup svih beskonačnih sljedova nula i jedinica neprebrojiv, dotično ima kardinalni broj c (dakle ekvipotentan je sa R ; vidi sljedeći odjeljak). Teorem 2. Skupovi cijelih brojeva Z i racionalnih brojeva Q su prebrojivi. DOKAZ. (i) Najprije ćemo skup svih pozitivnih cijelih brojeva preslikati bijektivno u skup svih parnih prirodnih brojeva, a zatim negativne cijele brojeve i nulu bijektivno u neparne prirodne brojeve. To radi funkcija f : Z N koja pozitivnim cijelim brojevima pridružuje parne prirodne brojeve, a nuli i negativnim cijelim brojevima pridružuje neparne prirodne brojeve: { 2k za k > 0, f (k) = 2 k + 1 za k 0, Onajeočevidno bijekcija. (ii) Dovoljno je pronaći injektivnu funkciju f : Q N, vidi Teorem Možemo ju lako konstruirati kodiranjem. Svaki racionalan broj x je odreden - s tri podatka: predznakom p ( +1 ili 1 ), brojnikom m N 0 i nazivnikom n N. Pretpostavit ćemo da su brojnik i nazivnik skraćeni do kraja (tj. bez zajedničkog djelitelja > 1). Funkcija f : Q N definirana sa f (p m n )=2p+1 3 m 5 n je injektivna, što se dobiva m odmah iz Osnovnog teorema aritmetike. Naime ako je f (p 1 m 1 n )=f(p n ), onda je 2 2 p m 15 n 1 = 2 p m 25 n 2,dakle p = p 2 + 1, m 1 = m 2, n 1 = n 2, dotično m p 1 m 1 n = p n. 2

11 1.5. NEPREBROJIVOST SKUPA REALNIH BROJEVA 11 Primjedba 2. Prebrojivost skupa Z cijelih brojeva može se lako dokazati i kodiranjem. Pokušajte. I prebrojivost skupa Q racionalnih brojeva može se dokazati izravno, tako da se poreda u slijed. Racionalne brojeve pišemo u obliku ± m n islažemo ih u slijed ovako: (1) najprije pišemo nulu, zatim (2) poredamo sve pozitivne racionalne brojeve kojima je zbroj brojnika i nazivnika 1 jednak 2 : 1, (2 ) poredamo sve negativne racionalne brojeve kojima je zbroj brojnika i nazivnika jednak 2: 1 1, (3) pišemo sve pozitivne racionalne brojeve kojima je zbroj brojnika i nazivnika jednak 3 : 2 1 2, 1, (3 ) poredamo sve negativne racionalne brojeve kojima je zbroj brojnika i nazivnika jednak 3 : 1 2, 2 1, itd. Dakle skup racionalnih brojeva Q može se poredati u slijed ovako 0, 1, 1 1 2, 2 1, 1 2, 2 1, , 1, 2, 1, 1 3, 2 2, 3 1, itd. Pri tom se neki od racionalnih brojeva i ponavljaju. Time je dokazano da vrijedi Q = ℵ 0. Sljedeća slika pokazuje kako se pozitivni racionalni brojevi mogu poredati u slijed: Sl Neprebrojivost skupa realnih brojeva Kao što smo rekli, kardinalni broj skupa realnih brojeva R zovemo kontinuum (kažemo da realnih brojeva ima kontinuum), a kardinalni broj skupa prirodnih brojeva zovemo ℵ 0 (alef nula). Zbog N R je očevidno ℵ 0 c. Sljedeći teorem pokazuje da je ℵ 0 c. Skupovi realnih i racionalnih brojeva su oba beskonačni, ali ne podjednako. Pokažimo da je skup realnih brojeva više beskonačan nego skup racionalnih. Teorem 1. (Georg Cantor) Skup R je neprebrojiv, tj. nije ekvipotentan sa skupom N. Drugim riječima vrijedi ℵ 0 < c, tj. skup realnih brojeva ne može se poredati u slijed. DOKAZ. (Cantorov dijagonalni postupak) Pretpostavimo suprotno, tj. da je skup R prebrojiv. Već smo vidjeli da je R ekvipotentan s intervalom (0, 1], pa se onda i skup (0, 1] može poredati u slijed: (0, 1] ={x 1, x 2,...}.Prikažimo ove brojeve u decimalnom zapisu. Taj prikaz nije jednoznačan, jer se npr. broj s konačnim decimalnim prikazom 0.31 može pisati i u obliku beskonačnog decimalnog

12 12 1. SKUPOVI prikaza Za svaki broj iz (0, 1] rabit ćemo, radi jednoznačnosti, njegov beskonačan decimalni prikaz. Onda vrijedi x 1 = 0.a 11 a 12 a x 2 = 0.a 21 a 22 a x 3 = 0.a 31 a 32 a 33..., gdje su a ij znamenke izme - du 0 i 9. Pogledajmo sada slijed znamenaka a 11, a 22, a 33 itd. na dijagonali u gornjem decimalnom prikazu. Odaberimo slijed znamenaka b n iz skupa {1,...,9} na ovaj način: znamenka b 1 neka je odabrana tako da bude različita od a 11, b 2 različita od a 22 itd. Onda je broj b := 0.b 1 b 2 b 3... različit od x 1 (ne podudaraju se u prvoj decimali), isto tako b x 2 (ne podudaraju se u drugoj decimali), itd. Stoga b / {x 1, x 2, x 3...} =(0, 1]. To je kontradikcija, jer decimalni prikaz od b pokazuje da je b (0, 1]. Primjedba 1. Gledajući brojeve iz intervala [0, 1] ubinarnom zapisu, nije teškovidjeti da je na istinačin i skup svih beskonačnih sljedova sastavljenih samo od nula i jedinica (npr ) neprebrojiv. Primjedba 2. Vidjeli smo da ako je A N, onda je A ili konačan ili prebrojiv skup. Postavlja se pitanje vrijedi li nešto slično i za skup A za koji je N A R, tj. slijedi li odavde da je nužno A = ℵ 0 ili A = c? Ta se hipoteza zove Cantorova hipoteza kontinuuma. Ilimožda postoji skup A takav da je ℵ 0 < A < c, tj. postoji kardinalni broj koji je strogo izmedu - ℵ 0 i c? Neočekivan odgovor na to pitanje dao je Paul Cohen g. Navedeni problem je neodlučiv. To znači da se hipoteza kontinuuma ne može niti dokazati niti opovrgnuti s pomoću preostalih aksioma teorije skupova. Drugim riječima, moguća je jedna suvisla teorija skupova u kojoj će hipoteza kontinuuma vrijediti (tj. nema kardinalnog broja izmedu - ℵ 0 i c ), a moguća je isto tako i druga suvisla teorija skupova u kojoj hipoteza kontinuuma neće vrijediti. Hipoteza kontinuuma ne može se izvesti iz standardne aksiomatike teorije skupova, pa se ona sama može postulirati kao nezavisan aksiom teorije skupova, ili pak se može postulirati njena negacija. Problem je sličan kao kod znamenitog petog Euklidova aksioma (aksioma o paralelama - kroz zadanu točku u ravnini prolazi točno jedan pravac paralelan sa zadanim pravcem): može li se peti Euklidov aksiom izvesti iz prva četiri? Pokazuje se da ne može. Pažljivo razmatranje tog pitanja dovelo je do otkrića neeuklidskih geometrija (Lobačevski, i još ranije Gauss). Primjedba 3. Skup svih racionalnih brojeva Q je prebrojiv (Teorem 1.4.2), skup svih realnih je neprebrojiv (Teorem 1), dakle skup svih iracionalnih brojeva R \ Q (tj. realnih brojeva koji nisu racionalni) je neprebrojiv, točnije, R \ Q = c. Iracionalni brojevi su točno oni čiji decimalni prikaz nije periodičan. Može se dokazati da je i C = c, dotično skupovi C i R su ekvipotentni. Štoviše, za svaki prirodan broj n vrijedi R n = c, gdje je R n skup svih poredanih n -teraca realnih brojeva. Još jedan važan prebrojiv skup koji je sadržan u (neprebrojivom) skupu realnih brojeva čini skup algebarskih brojeva. Definicija. Za realan broj a kažemo da je algebarski broj ako postoji polinom P(x) s cjelobrojnim koeficijentima koji nisu svi 0, takav da je P(a) =0. b Primjeri algebarskih brojeva su svi racionalni brojevi a, gdje je a N, b Z (nultočka od ax b ), q 2 (nultočka od x 2 2), 3 2 (nultočka od x 3 5 2), 2 + p 3/7 (lakomožete naći polinom s cjelobrojnim koeficijentima čija je ovo nultočka), itd. itd. Vrijedi ovakav iznenadujuć - rezultat: Propozicija 2. Skup svih algebarskih brojeva je (samo) prebrojiv. DOKAZ. Svakom polinomu s cjelobrojnim koeficijentima možemo pridružiti konačan slijednjegovih cjelobrojnih koeficijenata. Budući da je to pridruživanje injektivno, i skup konačnih sljedova cijelih brojeva prebrojiv (po Teoremu 1.4.1), onda je i skup svih polinoma s cjelobrojnim koeficijentima prebrojiv, tj. možemo ga poredati u slijed: P 1, P 2, P 3,... Svakom od tih polinoma pripada konačno

13 1.5. NEPREBROJIVOST SKUPA REALNIH BROJEVA 13 mnogo kompleksnih nultočaka (najviše onoliko koliki je stupanj pripadnog polinoma; Gaussov osnovni teorem algebre). Prebrojivost skupa svih tih nultočaka (algebarskih brojeva) može se pokazati nadovezivanjem. Npr. ako je P 1 polinom četvrtog stupnja s nul-točkama z 11, z 12, z 13, z 14, onda im pridružimo prirodne brojeve 1, 2, 3, 4, ako je P 2 polinom desetog stupnja s nultočkama z 21 z 22...z 2,10,pridružujemo im brojeve 5, 6,...14, itd. Definicija. Realni brojevi koji nisu algebarski zovu se transcendentni brojevi. Na temelju prethodne propozicije zaključujemo da je skup transcendentnih brojeva (čak) neprebrojiv. To nije baš uskladusčinjenicom da smo do sada upoznali samo dva od njih: π i e. Ima ih medutim - još, poput 3 2, ln 2, sin 1 (vidi povijesnu crticu na str. 222). Jedan neprebrojiv skup transcendentnih brojeva može se konstruirati ovako: x = P n=1 an, gdje je a 10 n! n {0, 1} i skup svih a n koji su jednaki 1 je beskonačan. Da je svaki od tih brojeva transcendentan, dokazao je francuski matematičar Joseph Liouville ( ). Njihova neprebrojivost je jasna: svakom x možemo bijektivno pridružiti slijed (a n) nula i jedinica (taj skup sljedova je neprebrojiv). Zadatci za vježbu 1. Ispitaj koja je od sljedećih funkcija f : N N injekcija, surjekcija, ili bijekcija: (a) f (k) =2k + 3 (b) f (n) =(n 5) 2 + 3, (c) f (x) =x 2 + 2x + 3 (d) f (a) =a 3 3a Zadan je skup A = {1, 2, 3}. (a) Uvjeri se da ima ukupno 27 funkcija f : A A. (b) Na - di sve surjektivne funkcije f : A A. (c) Na - di sve injektivne funkcije f : A A.(d)Na - di sve bijekcije f : A A. 3. Pokaži da je skup A svih neparnih brojeva prebrojiv tako da konstruiraš bijekciju s N na A. 4. Konstruiraj formulom neku bijekciju sa skupa N na skup A svih onih prirodnih brojeva koji pri dijeljenju s 5 daju ostatak 3. Na - di njoj inverznu funkciju. 5. Konstruiraj neku bijekciju h : A B, gdje je A skup svih prirodnih brojeva koji pri dijeljenju s 5 daju ostatak 3, a B skup svih prirodnih brojeva koji pri dijeljenju s 3 daju ostatak Konstruiraj formulom neku injektivnu funkciju sa skupa Z Z u skup N. 7. Konstruiraj (što je moguće jednostavnijom formulom) neku surjektivnu funkciju iz skupa Z Z na N. 8. Konstruiraj neku bijekciju sa skupa Z Z u skup N. 9. (teži zadatak) Napiši računalni program koji će unosom cijelih brojeva x i y dati na izlazu redni broj n točke T n (x, y) u gore opisanom spiralnom prebrojavanju. 10. (teži zadatak) Konstruiraj bijekciju sa zatvorenog intervala [0, 1] na poluotvoren interval (0, 1]. Nacrtaj graf te funkcije.

14 14 1. SKUPOVI Naputci i rješenja 1. (a) Za injektivnost treba provjeriti da f (k 1 )=f (k 1 ) 2k = 2k k 1 = k 2. (d) Ispitaj intervale monotonosti ove funkcije gledajući najprije a kao realnu varijablu. 2. (a) Sve funkcije dobijemo tako da elementima 1, 2, 3 pridružujemo redom 1, 1, 1 (to je prva funkcija), zatim 1, 1, 2 (druga), 1, 1, 3(treća), pa 1, 2, 1, 1, 2, 2, 1, 2, 3, 1, 3, 1, 1, 3, 2, 1, 3, 3, 2, 1, 1, 2, 1, 2, 2, 1, 3, 2, 2, 1, 2, 2, 2, 2, 2, 3, 3, 1, 1, 3, 1, 2, 3, 1, 3, i na koncu 3, 2, 1, 3, 2, 2, 3, 3, 3 (dvadeset sedma funkcija). (b) Sve surjekcije iz konačnog skupa u samoga sebe su bijekcije, tj. kao u (d). (c) Svaka injekcija iz A u A, gdje je A konačan skup, je bijekcija. (d) Svih bijekcija iz A u A ima ukupno 6 : f 1, f 2,..., f 6 : A A.Napr.f 1 preslikava 1, 2, 3 redom u 1, 2, 3 (identitet), f 2 preslikava 1, 2, 3redomu1, 3, 2, f 3 redom u 2, 1, 3, f 4 u 2, 3, 1, f 5 u3, 1, 2,a f 6 u3, 2, Konstruiraj formulom neku bijekciju f : N 2N 1, gdje je 2N 1 skup svih neparnih brojeva, 2N 1 = {1, 3, 5,...}.Napr.f (k) =2k Elementi skupa A = {3, 8, 13, 18,...} su oblika 5k + 3, gdje je k N {0}, tj. A = 5 (N 1)+3. Dakle jedna prirodna bijekcija je oblika f (n) =5(n 1) Neka je f : N A iz prethodnog zadatka, i na sličan način konstruiramo bijekciju g : N B, g(n) =3(n 1)+2. Onda je h(x) =(g f 1 )(x) = 3x+1 5. Može i ovako: definiramo h(5(n 1) +3) =3(n 1) +2, tj. za x = 5(n 1) +3 = 5n 2jen = 1 5 (x + 2). Dakle, h(x) =3n 1 = 3 3x+1 5 (x + 2) 1 = Za (x, y) Z Z možemo pisati x = (sgn x) x, y = (sgn y) y, gdje je sgn x = 1zax 0, a sgnx = 1 zax < 0. Prematomemožemo definirati na pr. f (x, y) = 2 sgn x+1 3 x 5 sgn y+1 7 y. Iz osnovnog teorema aritmetike odmah slijedi da je f injektivna funkcija iz Z Z : f (x 1, y 1 )=f(x 2, y 2 ) 2 sgn x1+1 3 x1 5 sgn y1+1 7 y1 = 2 sgn x2+1 3 x2 5 sgn y2+1 7 y2 sgn x 1 = sgn x 2, x 1 = x 2, i isto za y -ne, dakle x 1 = x 2, y 1 = y 2, tj. (x 1, y 1 )=(x 2, y 2 ). 7. Na pr. f (x, y) = x Skup Z Z može se shvatiti kao cjelobrojna mreža u ravnini, tj. kao skup svih točaka T(x, y) s cjelobrojnim koordinatama. Jedna bijekcija iz cjelobrojne mreže na skup svih prirodnih brojeva može se konstruirati tako da prebrojimo redom sve točke na mreži: prva točka neka je ishodište T 1 (0, 0), druga neka je prva desno T 2 (0, 1),treća neka prva sljedeća prema gore T 3 (1, 1),i zatim nastavljamo redom spiralno oko ishodišta (u smjeru paralelno s koordinatnim osima, obrnuto od kazaljke na satu). 10. Pogledaj dokaz teorema Povijesna crtica 1ee2 Nijemac Richard Dedekind ( ) bio 1ee2 je prvi koji je beskonačan skup definirao kao onaj koji je ekvipotentan sa svojim pravim podskupom. To svojstvo je znao već Galileo Galilei ( ) za skup prirodnih brojeva. Opći pojam kardinalnog broja za bilo koji beskonačan skup uveo je Georg Cantor ( ), kao i oznaku ℵ 0 za N. On je dokazao da je ℵ 0 < c, tj. da ne postoji bijekcija izmedu - N i R (tj. skup realnih brojeva se ne može poredati u slijed), rabeći svoj znameniti dijagonalni postupak. Georg Cantor je i jedan od osnivača teorije skupova. Srednjovjekovni matematičari smatrali su paradoksom činjenicu da dva segmenta različitih duljina imaju isti broj elemenata. Nejasnoće je riješio Cantor uvodenjem - relacije ekvipotentnosti medu - skupovima. On je pokazao da npr. skupovi N P(N) P(P(N))... imaju kardinalne brojeve koji su ne samo svi beskonačni, nego i medusobno - različiti: ℵ 0 < ℵ 1 < ℵ 2 <...(vidi [Papić, Teorem 3.20]).

15 1.5. NEPREBROJIVOST SKUPA REALNIH BROJEVA 15 Dokazdajebrojπ iracionalan prvi je dao Johann Lambert ( ), a dokaz da je on čak transcendentan dao je tek g. njemački matematičar Johann Lindemann ( ). Transcendentnost broja e dokazao je francuski matematičar Charles Hermite ( ). Dokazi su vrlo složeni. Važnu ulogu u razvoju moderne teorije skupova imali su medu - inim engleski matematičar Bertrand Russel ( ) i austrijski matematičar Kurt Gödel (roden - u Brnu u današnjoj Češkoj, ). Beskonačno! Niti koje drugo pitanje nije nikada toliko duboko dirnulo duh čovjeka. David HILBERT ( ) Prema legendi, sv. Augustin je, šečući uz obalu mora, i razmišljajući o beskonačnom, ugledao dijete koje je pokušavalo isprazniti ocean uz pomoć jedne školjke... U svakoj [znanstvenoj] disciplini treba pažljivo razlučiti tri aspekta teorije: (a) formalno logički sadržaj, (b) intuitivnu pozadinu, (c) primjene. William (Vilim) FELLER ( ) Nemoj samo čitati; bori se! Postavljaj svoja vlastita pitanja, traži svoje vlastite primjere, otkrij svoje vlastite dokaze. Je li pretpostavka nužna? Je li obrat istinit? Što se dogada - u specijalnom slučaju? Što je s degeneriranim slučajevima? Gdje dokaz rabi pretpostavke? Paul R. HALMOS (1916.) [Kad su ga pitali koliko ima godina.] Imao sam x godina u godini x 2. [Izračunaj x.] Augustus DeMORGAN ( ) Cijele je brojeve stvorio dragi Bog, a sve ostalo djelo je čovjeka! Leopold KRONECKER ( )

16 2. Binarne relacije 2.1. Refleksivne, simetrične, tranzitivne relacije Svakodnevno smo okruženi mnogobrojnim relacijama na raznim skupovima, s pomoću kojih se definira odnos izmedu - dva elementa nekog skupa (prvog i drugog). Evo nekih relacija definiranih na skupu svih ljudi (zadanih na parovima od dvoje ljudi x i y ): biti jednako star kao ( x je jednako star kao y ), biti stariji od, biti mladi - od, biti viši od, biti lakši od, biti brži od, ne biti sporiji od, imati istu boju očiju kao, biti obrazovaniji od, biti zaljubljen u, biti brat od, biti majka od, biti roden - u istom mjestu kao, biti iste nacionalnosti kao, biti u vezi putem Interneta sa, itd.itd. Definicija. Binarna relacija na skupu X je bilo koji neprazan podskup ρ X X. Kažemo da su elementi x i y u relaciji ρ (ili x je u relaciji s y )akoje (x, y) ρ. U tom slučaju pišemo x ρ y. Primjedba 1. Riječ binarna (relacija) znači da imamo odnos ρ izmedu - dva elementa, pri čemu je važno znati koji je prvi, a koji drugi. Može se naime dogoditi da bude x ρ y, a da ne bude y ρ x. Isto tako može se dogoditi da ne bude niti x ρ y niti y ρ x. U tom slučaju kažemo da su x i y neusporedivi (po dotičnoj relaciji). Definicija. Za binarnu relaciju ρ na X kažemo da je (i) refleksivna ako vrijedi ( x X) x ρ x ; (ii) simetrična ako vrijedi ( x, y X)(x ρ y y ρ x) ; (iii) tranzitivna ako vrijedi ( x, y, z X)(x ρ y y ρ z x ρ z). Provjerite za vježbu koje su od relacija navedenih na skupu svih ljudi refleksivne, koje simetrične, a koje tranzitivne. Svaka refleksivna relacija sadrži dijagonalu u skupu X X, tj. skup {(x, x) : x X}. Naziv simetrične relacije jasan je sa slike.

17 2.2. RELACIJA EKVIVALENCIJE 17 Sl Simetrična relacija. Primjer 1. Relacija ρ zadana na skupu X zove se funkcija ako za svaki x X postoji jedincat y X takav da je x ρ y (tj. relacijom je svakom x pridružen jedincat y ). Drugim riječima, iz x ρ y 1 i x ρ y 2 slijedi y 1 = y 2. Tu relaciju obično označavamo sa f : X X, y = f (x). Obratno, svaka funkcija f : X X tako - der odre - duje relaciju ρ. Prirodno je ρ definirati tako da je x ρ y onda i samo onda ako je y = f (x) Relacija ekvivalencije Uvedimo sada jednu osobito važnu relaciju: Definicija. Binarna relacija ρ X X zove se relacija ekvivalencije ako je refleksivna, simetrična i tranzitivna, tj. ako za sve x, y i z u X vrijedi: (a) x ρ x (refleksivnost), (b) iz x ρ y slijedi y ρ x (simetričnost), (c) iz x ρ y i y ρ z slijedi x ρ z (tranzitivnost). Primjer 1. Relacija = (jednako) na skupu svih prirodnih brojeva je očevidno relacija ekvivalencije. Relacija nije relacija ekvivalencije, jer nije simetrična. Pogledajmo još nekoliko primjera relacije ekvivalencije. Najprije navedimo jednu važnu definiciju. Definicija. Kažemo da su cijeli brojevi a i b kongruentni po modulu n (ili modulo n ), n N, ako je razlika a b djeljiva sa n, tj. n a b. U tom slučaju pišemo a b (mod n), i čitamo a je kongruentan b po modulu (modulo) n. To je isto što i reći da je a b nz = {0, n, n, 2n, 2n,...}. Nije teško vidjeti da su a i b kongruentni po modulu n onda i samo onda ako a i b pri dijeljenju s n daju isti ostatak.

18 18 2. BINARNE RELACIJE Propozicija 1. Kongruencija po modulu n je relacija ekvivalencije na skupu svih cijelih brojeva Z : (i) refleksivnost: x x (mod n) ; (ii) simetričnost: ako je x y (mod n), onda je y x (mod n) ; (iii) tranzitivnost: ako je x y (mod n) i y z (mod n), onda je x z (mod n). DOKAZ. (i) Broj n dijeli x x = 0 ; (ii) ako n dijeli x y onda n dijeli i broj (x y) =y x ; (iii) ako n dijeli x y i y z, onda n dijeli i (x y)+(y z)=x z. Primjer 2. Očevidno je 8 3 (mod 5),15 0 (mod 5), (mod 5), 17 2 (mod 5), 11 4 (mod 5), 8 52 (mod 6). Primjer 3. Spomenimo nekoliko primjera relacija ekvivalencije koje znamo još iz osnovne škole. 1. Na skupu X svih trokuta u ravnini možemo definirati binarnu relaciju sličnosti me - du trokutima. Za dva trokuta kažemo da su slični (i pišemo ABC DEF ) ako su im odgovarajući kutovi jednaki. Onda su i odgovarajuće stranice proporcionalne s istim faktorom proporcionalnosti. 2. Na skupu X svih trokuta u ravnini možemo definirati binarnu relaciju sukladnosti (kongruentnosti) = me - du trokutima. Za dva trokuta kažemo da su sukladna (kongruentna) ako su im odgovarajuće stranice jednake duljine. Drugim riječima, dva su trokuta sukladna ako se jedan iz drugog može dobiti gibanjem (svako gibanje trokuta u ravnini moze se realizirati s pomoću njegove translacije, rotacije i simetrije u ravnini). Primjer 4. Neka je X bilo koja familija skupova (tj. skup čiji su elementi skupovi). Podsjetimo se, za skup A kažemo da je ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom B ako postoji bijekcija f : A B. Tu relaciju označavamo sa : A B. Relacija ekvipotentnosti skupova je relacija ekvivalencije, vidi Teorem Čitatelja možda zbunjuje zašto u ovom primjeru nismo X definirali jednostavno kao skup svih skupova. Razlog leži u poznatom paradoksu teorije skupova: pokazuje se da skup svih skupova ne postoji! Primjer 5. Spomenimo još dvije jednostavne, ali korisne relacije ekvivalencije iz matematičke analize. 1. Neka je X skup svih funkcija f : ( 1, 1) R takvih da je f (x) 0za x 0, i lim x 0 f (x) =0 (takve se funkcije zovu neizmjerno male veličine). f (x) Za f, g X kažemo da je f (x) g(x) kad x 0 ako je lim x 0 g(x) = 1. Relacija je relacija ekvivalencije na X. Korisno je znati da vrijedi na pr. x sin x e x 1 ln(1 + x) kad x 0. Isto tako x x + x 3,kad x Neka je X skup svih redova n=1 a n s pozitivnim članovima, tj. a n > 0. Zadva reda iz X kažemo da su ekvivalentna, i pišemo n=1 a n n=1 b n, ako postoji l = lim an n i l 0,. Pokazuje se da vrijedi ovaj važan teorem o usporebn -divanju redova: ako su dva reda iz X ekvivalentna, onda ili oba konvergiraju, ili oba divergiraju. Na pr. n n=1 n n=1 n. Budući da drugi red divergira (harmonijski red), onda divergira i prvi.

19 2.3. RAZREDI EKVIVALENCIJE, PARTICIJA SKUPA 19 Primjedba 1. Primijetimo da u relaciji ekvivalencije poredak elemenata nije važan: zbog simetričnosti je svejedno pišemo li x ρ y ili y ρ x. U literaturi je vrlo često običaj relaciju ekvivalencije označavati i sa umjesto sa ρ,tako da možemo pisati x y Razredi ekvivalencije, particija skupa U ovom odjeljku ćemo pokazati sljedeću vrlo jednostavnu, ali iznimno važnu činjenicu: svakoj relaciji ekvivalencije pripada točno odre - den rastav skupa X na disjunktne podskupove (particija skupa X ) i obratno. Ti disjunktni podskupovi zovu se razredi (klase) ekvivalencije. Definicija. Neka je ρ relacija ekvivalencije na X. Razred (klasa) ekvivalencije [x] elementa x X je skup svih elemenata iz X koji su u relaciji s x.dakle[x] je podskup od X definiran sa [x] ={y X : y ρ x}. Zbog x ρ x je uvijek x [x]. Bilo koji element y iz [x] zove se reprezentant razreda [x]. Teorem 1. Neka je ρ relacija ekvivalencije na X. Onda za sve x, y X vrijedi ili [x] =[y] ili [x] [y] =. Pritom je x ρ y onda i samo onda ako je [x] =[y]. DOKAZ. Pretpostavimo da je [x] [y]. Trebamo dokazati da je [x] =[y]. Ako postoji z X, z [x] [y], onda je x ρ z i z ρ y. Zbog tranzitivnosti dobivamo da je x ρ y, tj. x [y]. Prema tome je opet zbog tranzitivnosti [x] [y]. Na isti način se pokazuje i y [x], tj. [y] [x].dakle[x] =[y]. X [ x ] x [ y ] y Sl Particija skupa odre - dena relacijom ekivalencije. Primjedba 1. Svi elementi u istom razredu su medusobno - ravnopravni s obzirom na relaciju ekvivalencije. Drugim riječima, kada govorimo o razredu ekvivalencije [x], onda njegov element x nije ni na koji način glavni reprezentant razreda, nego samo jedan od ravnopravnih predstavnika u skupu [x]. U sljedećoj definiciji pojavljuje se pojam familije, koji će kod nas biti ništa drugo nego sinonim za pojam skupa. Rabi se obično kada je riječ o skupu indeksa (familija indeksa) ili o nekom skupu čiji su elementi skupovi (familija skupova). Razlog za uvodenje - ovog pojma je više jezične naravi: da se izbjegne nezgrapan izraz skup skupova, radije se govori o familiji skupova. Definicija. Kažemo da familija podskupova {A i } i I od X čini particiju (disjunktni rastav) skupa X ako vrijedi

20 20 2. BINARNE RELACIJE (i) X = i I A i, (ii) A i A j = za sve i, j I, i j, tj. familija podskupova je disjunktna. Ponekad ćemo i sam prikaz skupa X = i I A i kao disjunktne unije podskupova A i zvati particijom od X. Primjedba 2. Neka je ρ relacija ekvivalencije na X.Teorem1kaže upravo to da je familija podskupova {[x]} x X particija skupa X. Sljedeći stavak predstavlja obrat prethodnoga teorema. On pokazuje da svaka particija skupa X na prirodan način odreduje - relaciju ekvivalencije čiji razredi ekvivalencije se podudaraju s podskupovima iz particije. Teorem 2. Neka je {A i } i I particija skupa X. Definirajmo relaciju ρ na skupu X tako da je x ρ y onda i samo onda ako x i y pripadaju istom skupu iz particije, tj. postoji i I tako da je x, y A i. Onda je ρ relacija ekvivalencije. Pripadni razredi ekvivalencije podudaraju se sa skupovima A i. DOKAZ. Tvrdnja je očevidna. X A A A x y Sl Relacija ekvivalencije odre - dena particijom: xρy. Definicija. Ako je ρ relacija ekvivalencije na skupu X, onda skup svih pripadnih razreda ekvivalencije zovemo kvocjentni skup od X s obzirom na relaciju ρ i označavamo sa X/ ρ : X/ ρ = {[x]} x X Prema prethodnom teoremu vidimo da je kvocjentni skup zapravo isto što i particija skupa X s obzirom na relaciju ekvivalencije ρ. Početniku je pri prvom susretu vjerojatno teško naviknuti se da razred ekvivalencije [x],koji je podskup u X, gleda kao jedan jedini element kvocjentnog skupa. Elementi u X se zapravo grupiraju u disjunktne skupine (razrede) prema nekom zajedničkom svojstvu. U istom razredu nalaze se samo medusobno - srodni (ekvivalentni) elementi. Na pr. ako je X skup učenika neke škole i ρ relacija pohadati - isti razred, onda je X/ ρ skup svih razreda u školi. Razred ekvivalencije [x] jednak je razredu ukojemjeučenik x. Primjer 1. Neka je X skup svih ljudi na kugli zemaljskoj. Za dva čovjeka x i y reći ćemo da su u relaciji ρ ako su državljani iste države (pretpostavljamo da nitko nema dvojno državljanstvo, te da se granice ne mijenjaju s vremenom 1 ). Razred [x] je skup svih državljana one države kojoj pripada osoba x. Kvocjentni skup X/ ρ može se poistovjetiti sa skupom D svih država u svijetu (svakom razredu [x] pridružimo onu državu čiji je x državljan; pridruživanje je očevidno bijektivno): X/ ρ D. 1 Kada je u jednoj anketi znameniti matematičar Steinhaus iz Lavova ( , Lviv, Ukrajina) bio upitan koliko puta je putovao preko granice, odgovorio je: Niti jednom. Ali je granica mene prešla tri puta!

21 2.3. RAZREDI EKVIVALENCIJE, PARTICIJA SKUPA 21 Primjer 2. Kvocjentni skup doista može biti i beskonačan. Uzmimo X = C i definirajmo relaciju ρ ovako: z 1 ρ z 2 ako je Re z 1 = Re z 2. Lakosevididajeto relacija ekvivalencije, a kvocjentni skup C/ ρ jednak je familiji pravaca u kompleksnoj ravnini, koji su paralelni s imaginarnom osi. Primjer 3. Promatrajmo sada iznimno važnu relaciju kongruencije modulo n na skupu Z i odredimo kvocjentni skup Z/. Da bi odredili razred ekvivalencije [x], podijelimo x sa n. Neka je kvocijent pri dijeljenju jednak q, a ostatak jednak r : x = qn + r. Znamo da je ostatak r sadržan u skupu {0, 1,...,n 1}. Budući da je x r (mod n), onda je [x] =[r]. Prema tome je Z =[0] [1]... [n 1]. Ova unija je disjunktna, jer niti koja dva različita ostatka iz skupa {0, 1,...,n 1} nisu kongruentna modulo n (razlika im je manja od n po apsolutnoj vrijednosti, pa nije djeljiva sa n ). Prema tome vrijedi ovaj jednostavan, ali važan rezultat: Propozicija 3. Kvocjentni skup na skupu cijelih brojeva po relaciji kongruencije modulo n jednak je sljedećem n -članom skupu: Z/ = {[0], [1],...,[n 1]} Taj skup zove se kvocjentni skup ostataka modulo n, ili skup razreda ostataka pri dijeljenju sa n. Razredi ekvivalencije izgledaju ovako: [0] ={qn : q Z} [1] ={qn + 1:q Z}... [n 1] ={qn +(n 1) : q Z}. Razred [r], gdje je r {0, 1,...,n 1},sadrži skup svih onih cijelih brojeva koji dijeljenjem sa n daju ostatak jednak r, tj. brojeve oblika qn + r, q Z. Korisno je definirati skup nz svih cjelobrojnih višekratnika broja n sa nz = {kn : k Z}. Onda particiju (rastav) skupa cijelih brojeva u Propoziciji 3 možemo pisati i ovako: Z = nz {nz + 1}... {nz +(n 1)}. Primijetimo da su dva broja x, y Z u relaciji, tj. [x] =[y], onda i samo onda ako je x y nz. Na pr. budući da je ( 1) (n 1) = n nz, onda je [ 1] =[n 1], islično [ 2] =[n 2] itd. Za n = 2 imamo Z/ = {[0], [1]}, dotično Z =[0] [1],pričemu je [0] ={..., 4, 2, 0, 2, 4,...} skup svih parnih cijelih brojeva, a [1] ={..., 3, 1, 1, 3, 5,...} skup svih neparnih. Ovdje je na pr. [ 1] =[1].

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Elementarne funkcije

4.1 Elementarne funkcije . Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

Matematika. Viša razina. Marina Ninković, prof. Vesna Ovčina, prof. Zagreb, 2015.

Matematika. Viša razina. Marina Ninković, prof. Vesna Ovčina, prof. Zagreb, 2015. Matematika Viša razina Marina Ninković, prof. Vesna Ovčina, prof. Zagreb, 2015. Autor: Marina Ninković, prof. Vesna Ovčina, prof. Naslov: Matematika Viša razina Izdanje: 4. izdanje Urednica: Ana Belin,

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA. () 6. studenog 2011. 1 / 18

OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA. () 6. studenog 2011. 1 / 18 OSNOVNI PRINCIPI PREBROJAVANJA () 6. studenog 2011. 1 / 18 TRI OSNOVNA PRINCIPA PREBROJAVANJA -vrlo često susrećemo se sa problemima prebrojavanja elemenata nekog konačnog skupa S () 6. studenog 2011.

Διαβάστε περισσότερα

SVEUĆILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA UČITELJSKI STUDIJ U GOSPIĆU MATEMATIKA I. Skupovi, funkcije, brojevi

SVEUĆILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA UČITELJSKI STUDIJ U GOSPIĆU MATEMATIKA I. Skupovi, funkcije, brojevi SVEUĆILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA UČITELJSKI STUDIJ U GOSPIĆU MATEMATIKA I Skupovi, funkcije, brojevi mr.sc. TATJANA STANIN 009. Kratak pregled predavanja koja se izvode na učiteljskom

Διαβάστε περισσότερα

On predstavlja osnovni pojam, poput pojma tačke ili prave u geometriji. Suštinsko svojstvo skupa je da se on sastoji od elemenata ili članova.

On predstavlja osnovni pojam, poput pojma tačke ili prave u geometriji. Suštinsko svojstvo skupa je da se on sastoji od elemenata ili članova. Pojam skupa U matematici se pojam skup ne definiše eksplicitno. On predstavlja osnovni pojam, poput pojma tačke ili prave u geometriji. Suštinsko svojstvo skupa je da se on sastoji od elemenata ili članova.

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Neprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija

Neprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija Sadržaj: Nizovi brojeva Pojam niza Limes niza. Konvergentni nizovi Neki važni nizovi. Broj e. Limes funkcije Definicija esa Računanje esa Jednostrani esi Neprekinute funkcije i esi Definicija neprekinute

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIČKA ANALIZA 1 1 / 192

MATEMATIČKA ANALIZA 1 1 / 192 MATEMATIČKA ANALIZA 1 1 / 192 2 / 192 prof.dr.sc. Miljenko Marušić Kontakt: miljenko.marusic@math.hr Konzultacije: Utorak, 10-12 WWW: http://web.math.pmf.unizg.hr/~rus/ nastava/ma1/ma1.html 3 / 192 Sadržaj

Διαβάστε περισσότερα

Diskretna matematika. Prof. dr Olivera Nikolić

Diskretna matematika. Prof. dr Olivera Nikolić Diskretna matematika Prof. dr Olivera Nikolić onikolic@singidunum.ac.rs 1 OSNOVNI POJMOVI MATEMATIČKE LOGIKE 2 1. Diskretna matematika 2. Kontinualna matematika 3 Pojam diskretne matematike Diskretna matematika

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Skupovi, relacije, funkcije

Skupovi, relacije, funkcije Chapter 1 Skupovi, relacije, funkcije 1.1 Skup, torka, multiskup 1.1.1 Skup Pojam skupa ne definišemo eksplicitno. Intuitivno skup prihvatamo kao konačnu ili beskonačnu kolekciju objekata (ili elemenata)u

Διαβάστε περισσότερα

Algebarske strukture

Algebarske strukture i operacije Univerzitet u Nišu Prirodno Matematički Fakultet februar 2010 Istraživačka stanica Petnica i operacije Operacije Šta je to algebra i apstraktna algebra? Šta je to algebarska struktura? Cemu

Διαβάστε περισσότερα

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x Zadatak 00 (Sanja, gimnazija) Odredi realnu funkciju f() ako je f ( ) = Rješenje 00 Uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli) = t Kvadriramo: t t t = = = = t Uvrstimo novu varijablu u funkciju: f(t) = t

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

9. PREGLED ELEMENTARNIH FUNKCIJA

9. PREGLED ELEMENTARNIH FUNKCIJA 9. PREGLED ELEMENTARNIH FUNKCIJA Pod elementarnim funkcijama najčešće ćemo podrazumijevati realne funkcije realne varijable Detaljnije ćemo u Matematici II analizirati funkcije koje se najčešće koriste

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

MULTIPLICITETI PRESJEKA I RACIONALNOST RAVNINSKIH KRIVULJA

MULTIPLICITETI PRESJEKA I RACIONALNOST RAVNINSKIH KRIVULJA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Ivan Krijan, Sara Muhvić MULTIPLICITETI PRESJEKA I RACIONALNOST RAVNINSKIH KRIVULJA Zagreb, 2013. Ovaj rad izraden je na Zavodu

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1. Marcela Hanzer. Department of Mathematics, University of Zagreb. Marcela Hanzer (Dept of Math, Uni Zagreb) Matematika 1 1 / 135

Matematika 1. Marcela Hanzer. Department of Mathematics, University of Zagreb. Marcela Hanzer (Dept of Math, Uni Zagreb) Matematika 1 1 / 135 Matematika 1 Marcela Hanzer Department of Mathematics, University of Zagreb Marcela Hanzer (Dept of Math, Uni Zagreb) Matematika 1 1 / 135 Skupovi; brojevi Skupovi osnovni pojam u matematici (ne svodi

Διαβάστε περισσότερα

O SKUPOVIMA. Do pojma skupa može se vrlo lako doći empirijskim putem, posmatrajući razne grupe,

O SKUPOVIMA. Do pojma skupa može se vrlo lako doći empirijskim putem, posmatrajući razne grupe, O SKUPOVIM Do pojma skupa može se vrlo lako doći empirijskim putem, posmatrajući razne grupe, skupine, mnoštva neke vrste objekata, stvari, živih bića i dr. Tako imamo skup stanovnika nekog grada, skup

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 76 Definicija funkcije Funkcija iz skupa X u skup Y je svako pravilo f po kojemu se elementu x X

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,

Διαβάστε περισσότερα

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota: ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Διαβάστε περισσότερα

x M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku.

x M kazemo da je slijed ogranicen. Weierstrass-Bolzano-v teorem tvrdi da svaki ograniceni slijed ima barem jednu granicnu tocku. 1. FUNKCIJE, LIMES, NEPREKINUTOST 1.1 Brojevi - slijed, interval, limes Slijed realnih brojeva je postava brojeva na primjer u obliku 1,,3..., nn, + 1... koji na realnoj osi imaju oznaceno mjesto odgovarajucom

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra

Analitička geometrija i linearna algebra 1. VEKTORI POJAM VEKTORA Svakodnevno se susrećemo s veličinama za čije je određivanje potrean samo jedan roj. Na primjer udaljenost, površina, volumen,. Njih zovemo skalarnim veličinama. Međutim, postoje

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijalni račun

Diferencijalni račun ni račun October 28, 2008 ni račun Uvod i motivacija Točka infleksije ni račun Realna funkcija jedne realne varijable Neka je X neprazan podskup realnih brojeva. Ako svakom elementu x X po postupku f pridružimo

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

Pojam funkcije. Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transformacija

Pojam funkcije. Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transformacija Funkcije Pojam unkcije Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transormacija Primjer.: a) Odredite površinu kvadrata kojem je stranica 5cm. b) Odredite površinu pravokutnika sa stranicama duljine 7 i 5.

Διαβάστε περισσότερα

4 Sukladnost i sličnost trokuta

4 Sukladnost i sličnost trokuta 4 Sukladnost i sličnost trokuta 4.1 Sukladnost trokuta Neka su ABC i A B C trokuti sa stranicama duljina a b c odnosno a b c. Kažemo da su ti trokuti sukladni ako postoji bijekcija f : {A B C} {A B C }

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4. Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine

Διαβάστε περισσότερα

Dr. Miljenko Crnjac, Mr. Dragan Jukić, Dr. Rudolf Scitovski MATEMATIKA. Osijek, 1994.

Dr. Miljenko Crnjac, Mr. Dragan Jukić, Dr. Rudolf Scitovski MATEMATIKA. Osijek, 1994. Dr. Miljenko Crnjac, Mr. Dragan Jukić, Dr. Rudolf Scitovski MATEMATIKA Osijek, 994. M. Crnjac, D. Jukić, R. Scitovski Matematika Udžbenik U-6 Recenzenti: Prof.dr.sc. Hrvoje Kraljević Prof.dr.sc. Harry

Διαβάστε περισσότερα

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na . Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija

Διαβάστε περισσότερα

OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače razred-rješenja

OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače razred-rješenja OPĆINSKO/ŠKOLSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE 4. veljače 00. 4. razred-rješenja. 00 + 00 + 00 3 + 00 4 + 00 = 00 ( + + 3 + 4 + ) = 00 = 300... UKUPNO 4 BODA. 96 8 : 4 + 0 ( 68 66 ) = 96 7 + 0 = 89 + 0 = 09...

Διαβάστε περισσότερα

Baza topologije. Definicija. Familija B podskupova od X je baza neke topologije na X ako: Topološki prostori. Baza topologije. tj.

Baza topologije. Definicija. Familija B podskupova od X je baza neke topologije na X ako: Topološki prostori. Baza topologije. tj. Opća topologija 24 Opća topologija 26 13. Baza topologije Baza topologije 2 TOPOLOŠKI PROSTORI I NEPREKIDNE FUNKCIJE Topološki prostori Baza topologije Uređajna topologija Produktna topologija na X Y Topologija

Διαβάστε περισσότερα

I. dio. Zadaci za ponavljanje

I. dio. Zadaci za ponavljanje I. dio Zadaci za ponavljanje ZADACI ZA PONAVLJANJE. BROJEVI: Prirodni, cijeli, racionalni i realni brojevi. Izgradnja skupova N, Z, Q, R.. Odredi najveću zajedničku mjeru M(846, 46).. Napiši broj u sustavu

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija 18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi

Διαβάστε περισσότερα

Nizovi Redovi Redovi funkcija. Nizovi i redovi. Franka Miriam Brückler

Nizovi Redovi Redovi funkcija. Nizovi i redovi. Franka Miriam Brückler Nizovi i redovi Franka Miriam Brückler Nabrajanje brojeva poput ili 1, 2, 3, 4, 5,... 1, 2, 4, 8, 16,... obično se naziva nizom, bez obzira je li to nabrajanje konačno (do nekog zadnjeg broja, recimo 1,

Διαβάστε περισσότερα

3. Matrice Operacije s matricama. Podsjetimo se definicije matrice: Za prirodne brojeve m i n, preslikavanje

3. Matrice Operacije s matricama. Podsjetimo se definicije matrice: Za prirodne brojeve m i n, preslikavanje 3 Matrice 31 Operacije s matricama Podsjetimo se definicije matrice: Za prirodne brojeve m i n, preslikavanje A : {1, 2,, m} {1, 2,, n} F se naziva matrica tipa (m, n) s koeficijentima iz polja F Običaj

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcije 9 i 10 Elementarne funkcije. Funkcije važne u primjenama Vjeºbe iz Matematike 1. 9. i 10. Elementarne funkcije. Funkcije vaºne u primjenama

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Statistika i osnovna mjerenja

Statistika i osnovna mjerenja Statistika i osnovna mjerenja Teorija vjerojatnosti M. Makek 2016/2017 Uvod Pokus bilo koji postupak ili proces koji rezultira opažanjem Ishod moguć rezultat pokusa (različiti ishodi se međusobno isključuju)

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije više varijabli

Funkcije više varijabli VJEŽBE IZ MATEMATIKE 2 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 7 Pojam funkcije dviju varijabla, grafa i parcijalnih derivacija Poglavlje 1 Funkcije više varijabli 1.1 Domena Jedno od osnovnih pitanja

Διαβάστε περισσότερα

Dirichletov princip. Dirichletov princip je jedan od najjednostavnijih elementarnih kombinatornih principa. U najjednostavnijem

Dirichletov princip. Dirichletov princip je jedan od najjednostavnijih elementarnih kombinatornih principa. U najjednostavnijem Dirichletov princip Dirichletov princip je jedan od najjednostavnijih elementarnih kombinatornih principa. U najjednostavnijem obliku glasi ovako: Dirichletov princip: Ako n + 1 predmet rasporedimo kako

Διαβάστε περισσότερα

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Ενότητα 3: Αντωνυμίες (Zamenice) Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative Commons. Για εκπαιδευτικό

Διαβάστε περισσότερα

Prirodoslovno matematički fakultet Matematički odjel

Prirodoslovno matematički fakultet Matematički odjel Prirodoslovno matematički fakultet Matematički odjel Zagreb, 31.01.006. Petra Deković Terezija Guzmić Danijel Kolarić Petra Korenić Nina Mikolaj Marin Žuvela Ovom nastavnom cjelinom uvode se u petom razredu

Διαβάστε περισσότερα

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE 9 Diferencijalne jednadžbe 6 DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE U ovom poglavlju: Direktna integracija Separacija varijabli Linearna diferencijalna jednadžba Bernoullijeva diferencijalna jednadžba Diferencijalna

Διαβάστε περισσότερα

FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI)

FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI) FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI) Rozarija Jak²i 5. travnja 03. UVOD U FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI.. Domena funkcija dviju varijabli Jedno od osnovnih pitanja koje se moºe postaviti za realnu funkciju dvije

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 za kemičare Kako prevoditi s jezika kemije na jezik matematike i obrnuto?

Matematika 1 za kemičare Kako prevoditi s jezika kemije na jezik matematike i obrnuto? Matematika 1 za kemičare Kako prevoditi s jezika kemije na jezik matematike i obrnuto? Franka Miriam Brückler Igor Pažanin Zagreb, 2012. Sadržaj 1 Uvod 7 1.1 Varijable i konstante............................

Διαβάστε περισσότερα

Temeljni pojmovi o trokutu

Temeljni pojmovi o trokutu 1. Temeljni pojmovi o trokutu U ovom poglavlju upoznat ćemo osnovne elemente trokuta i odnose medu - njima. Zatim ćemo definirati težišnice, visine, srednjice, simetrale stranica i simetrale kutova trokuta.

Διαβάστε περισσότερα

4 Numeričko diferenciranje

4 Numeričko diferenciranje 4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)

Διαβάστε περισσότερα

56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA. Sarajevo, godine

56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA. Sarajevo, godine 56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA Sarajevo, 3.04.016. godine 56. TAKMIČENJE MLADIH MATEMATIČARA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO PRVENSTVO UČENIKA

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija ravnine i prostora I. Vektori u ravnini i prostoru

Geometrija ravnine i prostora I. Vektori u ravnini i prostoru Geometrija ravnine i prostora I. Vektori u ravnini i prostoru Rudolf Scitovski, Darija Brajković 2. prosinca 2013. Sadržaj 1 Uvod 2 2 Operacije s vektorima 4 2.1 Zbrajanje vektora...............................

Διαβάστε περισσότερα

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Prva tačka u ispitivanju toka unkcije je odredjivanje oblasti deinisanosti, u oznaci Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog ajla, obavezno pogledajte ajl ELEMENTARNE

Διαβάστε περισσότερα

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Program za tablično računanje Microsoft Excel Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je

Διαβάστε περισσότερα

Projektovanje informacionih sistema 39

Projektovanje informacionih sistema 39 Projektovanje informacionih sistema 39 Glava 3 3.0 Osnove relacione algebre - uvod Za manipulisanje podacima i tabelama u relacionim bazama podataka potrebna su osnovna znanja iz relacione algebre. Relaciona

Διαβάστε περισσότερα

POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti

POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, 004. Vladimir Balti Pojam polinoma. Prsten polinoma.. Dati su polinomi P (x) = x + x +, Q(x) = x 4 x +, R(x) = x x +. Proveriti da li za

Διαβάστε περισσότερα

5. Aproksimacija i interpolacija

5. Aproksimacija i interpolacija APROKSIMACIJA I INTERPOLACIJA 56 5. Aproksimacija i interpolacija 5.. Opći problem aproksimacije Što je problem aproksimacije? Ako su poznate neke informacije o funkciji f, definiranoj na nekom skupu X

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu

Διαβάστε περισσότερα

REALNA, KOMPLEKSNA ANALIZA I HILBERTOVI PROSTORI

REALNA, KOMPLEKSNA ANALIZA I HILBERTOVI PROSTORI RALNA, KOMPLKSNA ANALIZA I HILBRTOVI PROSTORI M. MATLJVIĆ Abstract. R R M M Uvod Radna verzija, 26 septembar 2007, 29 maj 2008. Kurs iz Teorije Realnih i Kompleksnih funkcija (TR-KF, popularno TRiK) sastoji

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 16. UVOD U STATISTIKU Statistika je nauka o sakupljanju i analizi sakupljenih podatka u cilju donosenja zakljucaka o mogucem toku ili obliku neizvjesnosti koja se obradjuje. Frekventna distribucija - je

Διαβάστε περισσότερα

Matrica se definiše kao niz brojeva (ili algebarskih simbola) smještenih u redove i kolone.

Matrica se definiše kao niz brojeva (ili algebarskih simbola) smještenih u redove i kolone. Matrice Uvod u matrice i vektore Pretpostavite da ste odgovorni za iznajmljivanje automobila zaposlenicima svoje firme Sedmični najmovi za različite veličine automobila su: kompaktni 9KM, srednji 60KM,

Διαβάστε περισσότερα

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1 LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1 Ivica Gusić Lekcija 1 Realni i kompleksni brojevi Lekcije iz Matematike 1. 1. Realni i kompleksni brojevi I. Naslov i obja²njenje naslova U lekciji se ponavljaju osnovna svojstva

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTI VISE ˇ MATEMATIKE

ELEMENTI VISE ˇ MATEMATIKE Nada Miličić Miloš Miličić ELEMENTI VISE ˇ MATEMATIKE II deo II izdanje Akademska misao Beograd, 2011 Dr Nada Miličić, redovni profesor Dr Miloš Miličić, redovni profesor ELEMENTI VIŠE MATEMATIKE II DEO

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. Inverzna matrica

Determinante. Inverzna matrica Determinante Inverzna matrica Neka je A = [a ij ] n n kvadratna matrica Determinanta matrice A je a 11 a 12 a 1n a 21 a 22 a 2n det A = = ( 1) j a 1j1 a 2j2 a njn, a n1 a n2 a nn gde se sumiranje vrši

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

FUNKCIONALNO GUSTE RELACIONE ALGEBRE

FUNKCIONALNO GUSTE RELACIONE ALGEBRE UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU Ivan Prokić FUNKCIONALNO GUSTE RELACIONE ALGEBRE -master teza- Novi Sad, 2014 Sadržaj Predgovor 1 1 Uvod 3 1.1

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA Pojam derivacije Glavne ideje koje su vodile do današnjeg shvaćanja derivacije razvile su se u 7 stoljeću kada i započinje razvoj

Διαβάστε περισσότερα

5 Sistemi linearnih jednačina. a 11 x 1 + a 12 x a 1n x n = b 1 a 21 x 1 + a 22 x a 2n x n = b 2.

5 Sistemi linearnih jednačina. a 11 x 1 + a 12 x a 1n x n = b 1 a 21 x 1 + a 22 x a 2n x n = b 2. 5 Sistemi linearnih jednačina 47 5 Sistemi linearnih jednačina U opštem slučaju, pod sistemom linearnih jednačina podrazumevamo sistem od m jednačina sa n nepoznatih x 1 + a 12 x 2 + + a 1n x n = b 1 a

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

Tvrd enje 3: Ako su formule A i A B tautologije, onda je tautologija. Dokaz: Neka su A i A B tautologije.

Tvrd enje 3: Ako su formule A i A B tautologije, onda je tautologija. Dokaz: Neka su A i A B tautologije. Svojstva tautologija Tvrd enje 3: Ako su formule A i A B tautologije, onda je tautologija i formula B. Dokaz: Neka su A i A B tautologije. Pretpostavimo da B nije tautologija. Tada postoji valuacija v

Διαβάστε περισσότερα

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1. 09.0200 Prvi razred A kategorija Ako je n prirodan broj, dokazati da 3n 2 + 3n + 7 nije kub nijednog prirodnog broja. U trouglu ABC je ABC = 60. Neka su D i E redom preseqne taqke simetrala uglova CAB

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Geodetski akultet dr s J Beba-Brkić Predavaja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Teoremi koje ćemo avesti u ovom poglavlju su osovi teoremi koji osiguravaju ispravost primjea diereijalog

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 14 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, točke infleksije i ekstremi funkcija Poglavlje 1 Rast, pad, konkavnost, konveksnost, to ke ineksije

Διαβάστε περισσότερα

Dragan Jukić. y 3 E 2. y 4. Nerecenzirano F 2 F 1. y 1 E 1 KONVEKSNI SKUPOVI OSIJEK, 2015.

Dragan Jukić. y 3 E 2. y 4. Nerecenzirano F 2 F 1. y 1 E 1 KONVEKSNI SKUPOVI OSIJEK, 2015. Dragan Jukić E 2 F 2 F 1 y 3 y 4 y 1 E 1 y 2 KONVEKSNI SKUPOVI OSIJEK, 2015. prof.dr.sc. Dragan Jukić KONVEKSNI SKUPOVI Osijek, 2015. D. Jukić Konveksni skupovi. Izdavač: Sveučilište J. J. Strossmayera,

Διαβάστε περισσότερα

1.1. Prirodni i cijeli brojevi

1.1. Prirodni i cijeli brojevi BROJEVI Upitate li nekoga, kome matematika i nije osobito bliska, c ime se matematic ari bave, moz ete oc ekivati odgovor: brojevima! I premda bas i nije toc an, odgovor nije neobic an. Jer, prva iskustva

Διαβάστε περισσότερα

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto

Διαβάστε περισσότερα

Na grafiku bi to značilo :

Na grafiku bi to značilo : . Ispitati tok i skicirati grafik funkcije + Oblast definisanosti (domen) Kako zadata funkcija nema razlomak, to je (, ) to jest R Nule funkcije + to jest Ovo je jednačina trećeg stepena. U ovakvim situacijama

Διαβάστε περισσότερα

f[n] = f[n]z n = F (z). (9.2) n=0

f[n] = f[n]z n = F (z). (9.2) n=0 9. Z transformacija 9.. Z transformacija Z transformacija nia brojeva {f[n]} a koje vrijedi je Z [ f[n] ] = f[n] = 0, n < 0 9.) f[n] n = F ). 9.) Ovom transformacijom niu brojeva {f[n]} pridružuje se funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Polinomske jednaqine

Polinomske jednaqine Matematiqka gimnazija u Beogradu Dodatna nastava, xk.g. 2005/06. Polinomske jednaqine 13.6.2006. Naslov se odnosi na određivanje polinoma po jednoj ili vixe promenljivih (sa npr. realnim ili kompleksnim

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Ekstremi funkcije jedne varijable

Ekstremi funkcije jedne varijable maksimum funkcije y = f(x) je vrijednost f(x 0 ) za koju vrijedi f(x 0 + h) < f(x 0 ) (1) za po volji male vrijednosti h minimum funkcije y = f(x) je vrijednost f(x 0 ) za koju vrijedi f(x 0 + h) > f(x

Διαβάστε περισσότερα

POPIS ZADATAKA: 1.Odredi modul IZI iz kompleksnog broja Z=4+3i 2.Riješi zadatak:izi= *

POPIS ZADATAKA: 1.Odredi modul IZI iz kompleksnog broja Z=4+3i 2.Riješi zadatak:izi= * POPIS ZADATAKA:.Odredi modul IZI iz kompleksnog broja Z=+i i i.riješi zadatak:izi= * i i.izračunaj:(8+6i)(8-6i)=.odredi realne brojeve i y za koje vrijedi:(-i)+(+i)y=i.riješi kvadratnu jednadžbu :9²-=0

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra. skripta. Januar 2013.

Linearna algebra. skripta. Januar 2013. Linearna algebra skripta Januar 3 Reč autora Ovaj tekst je nastao od materijala sa kursa Linearna algebra i analitička geometrija za studente Odseka za informatiku, Matematičkog fakulteta Univerziteta

Διαβάστε περισσότερα

JEDNA NOVA KLASA RELACIJA. Daniel A. Romano 1

JEDNA NOVA KLASA RELACIJA. Daniel A. Romano 1 MAT-KOL (Banja Luka) ISSN 0354-6969 (p), ISSN 1986-5228 (o) Vol. XX (1)(2014), 5-14 Osnove matematike JEDNA NOVA KLASA RELACIJA Daniel A. Romano 1 Sažak: U ovom tekstu, slijedeći koncepte izložene u radovima

Διαβάστε περισσότερα

Nositeljica kolegija: izv. prof. Nermina Mujaković 1 Asistentica: Sanda Bujačić 1

Nositeljica kolegija: izv. prof. Nermina Mujaković 1 Asistentica: Sanda Bujačić 1 Uvod u numeričku matematiku Nositeljica kolegija: izv. prof. Nermina Mujaković 1 Asistentica: Sanda Bujačić 1 1 Odjel za matematiku Sveučilište u Rijeci Numerička integracija O problemima integriranja

Διαβάστε περισσότερα

Matematika I. Elvis Baraković, Edis Mekić. 4. studenog Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora

Matematika I. Elvis Baraković, Edis Mekić. 4. studenog Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora Matematika I Elvis Baraković, Edis Mekić 4. studenog 2011. 1 Analitička geometrija 1.1 Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora Skalarnom veličinom ili skalarom nazivamo onu veličinu koja je potpuno

Διαβάστε περισσότερα