11. ZUPČASTI PRENOSNICI

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "11. ZUPČASTI PRENOSNICI"

Transcript

1 . ZUČASTI RENOSNICI.. CILINDRIČNI ZUČANICI SA RAVIM ZUBIMA (CZZ) Zadatak... (Skica CZZ) otrebno je skicirati cilindrični cilindrični zupčanik sa pravim zupcima, obeležiti njegove dimenzije i navesti podatke koji se unose u posebnu tablicu na radioničkom crtežu zupčanika. ovog zadatka je isto kao i zadatka..., sa tom razlikom što kod cilindričnih zupčanika sa pravim zupcima ne postoji nagib bočne linije (odnosno važi: β = 0º) pa podatke vezane za ovaj ugao treba izostaviti. 36

2 Zadatak... (Analiza opterećenja CZZ) Izvršiti analizu opterećenja para CZZ za slučaj dat na slici.. Odrediti opterećenja vratila. Analiza opterećenja para CZZ za dati slučaj izvršena je na slici.., a prenošenje sila i obrtnih momenata na vratila prikazano je na slici.. A-B H Slika.. C-D H V V Slika.. 37

3 Zadatak..3. (Analiza opterećenja CZZ) Izvršiti analizu opterećenja para CZZ za slučaj dat na slici.3. Odrediti opterećenja vratila. Analiza opterećenja para CZZ za dati slučaj izvršena je na slici.3., a prenošenje sila i obrtnih momenata na vratila prikazano je na slici.4. Slika.3. Slika.4. 38

4 Zadatak..4. (Određivanje modula CZZ) Izračunati modul zupčanog para (CZZ) ako su poznati sledeći podaci: ozubljenje je spoljašnje, sa prenosnim odnosom: i = 3 (slika.5.) snaga na zupčaniku = 5 kw broj obrtaja zupčanika n = 70 min - broj zubaca zupčanika z = 0 koeficijent pomeranja profila x = x = 0 ugao dodirnice t 0 materijal zupčanika Č530 N dopušteni napon na savijanje df 46 m Slika.5. Modul zupčanika se proračunava prema dva kriterijuma:. s obzirom na čvrstoću (savijanje) u korenu zupca i. s obzirom na dodirni pritisak bokova zubaca. Usvaja se veća vrednost od ove dve, a zatim se od te veće usvoji prva veća standardna vrednost za modul, po mogućnosti I stepena prioriteta.. roračun modula s obzirom na čvrstoću u korenu zupca Obrazac za proračun modula s obzirom na čvrstoću u korenu zupca kod CZZ glasi: 0,637 d m 3 df z Faktor oblika zupca 0,58 (rilog.3.) Faktor udara d,5 (ravnomerni udari) Faktor dužine zupca 0(rilog.6.) Ugaona brzina n 70 74,35s Faktor sprezanja,8 0,8 0,8 0,78 0,885,, 0 a 33 - parcijalni stepeni sprezanja (rilog.5.) z = 0 = 0,78 i z z m 3 0,885 0, ,58,5 3,850 m,85mm ,35,33 39

5 . roračun modula s obzirom na dodirni pritisak bokova zubaca Obrazac za proračun modula s obzirom na dodirni pritisak bokova zubaca kod CZZ glasi: 6, i d m 3 i Kd z Napomena: znak - odnosi se na unutrašnje ozubljenje Koeficijent izdržljivosti na pritisak (rilog..) N K 5,57 mm Stepen sigurnosti,,8 usvojeno Dozvoljeni napon na pritisak K 5,57 N 6 N Kd 3,094 3,0940,8 mm m 6,5000 3,5 3 m 3 3,040 m 3,04 mm 6 33, ,35 Od ovako dobijene dve vrednosti za modul (m =.85 mm i m = 3.04 mm) usvaja se prva veća standardna, a to je: m = 3,5 mm (II stepen prioriteta - rilog..). Napomena : ovde je konstruktor mogao da ide i na varijantu manje sigurnosti pa da usvoji manji modul m = 3 mm koji je I stepena prioriteta, a mogao bi da ide i na sigurniju varijantu sa m = 4 mm, takođe I stepen prioriteta. Napomena : kod zupčanika izrađenih od čelika za poboljšanje (ovaj slučaj), obično je merodavan proračun modula s obzirom na dodirni pritisak bokova zubaca pošto oni imaju veliku čvrstoću, ali im površima nije otvrdnuta. Obrnuto: kod zupčanika izrađenih od čelika za cementaciju, obično je merodavan proračun modula s obzirom na čvrstoću u korenu zupca pošto oni imaju otvrdnutu površinu. Zadatak..5. (Geometrijske mere CZZ) Za podatke iz predhodnog zadatka proračunati geometrijske mere zupčastog para CZZ. renosni odnos i = 3 Broj zubaca velikog zupčanika z i z Standardni profil n 0,u n,c n 0. JUS M.C.06 Standardni modul m n = 3,5 mm JUS M.C.05 Modul m = m n = 3.5 mm Ugao nagiba bočne linije (ugao nagiba boka zubaca na podeonom krugu) = 0 o Ugao nagiba profila u čeonom preseku ( = 0 o kod CZZ) o n 0 Širina zupčanika b m 03,5 70mm 40

6 rečnici podeonih krugova m z 3,5 0 70mm do do m z 3,5 60 0mm Osno rastojanje, m z z coso 3, a 40mm cos Ovo osno rastojanje se može uvećati kako bi se izbeglo podsecanje, m 3.5 a a 40 4,75mm a = 4 mm - usvojeno Ugao dodirnice za usvojeno osno rastojanje m z z 3, arccos coso arccos cos0, 6 a 4 Zbir koeficijenata pomeranja profila inv inv o 0, ,049 x x z z , 6 tg 4 o,6 inv tg tg,6 0, inv o tg o o tg0 0, Kako je x x 0,5 x 0, 5, a x x x 0, 5, pa je konačno: x = 0,5 x = 0, rečnici kinematskih krugova a 4 d 7mm i 3 d i d 3 7 3mm Napomena: u slučaju da su koeficijenti pomeranja profila x + x = 0, tada su prečnici kinematskih krugova jednaki prečnicima podeonih krugova, odnosno d = d o i d = d o. rečnici osnovnih krugova d d cos 70 cos0 65,7848mm b o o db do coso 0 cos0 97,33545mm rečnici podnožnih krugova d m, x 70 3,5, 0,5 df o df do m rečnici temenih krugova d a d c m d k k a d f f 65, mm, x 0 3,5, 0, 0,3 mm c n m n 4 0,3 0, 3,5 80,3 mm 465, 0, 3,5 7,5 mm Određivanje vrednosti tg x i tg x tg tg x x tg tg o o x x 4 z z cos x x 4 z z cos o o 0,5 0, tg 0 0,4985 cos 0 0, 0, tg 0 0,374 cos 0 4

7 Merni brojevi zubaca za mali i veliki zupčanik z x tg t z w tg x inv t 0, 5 0 0,5 tg0 z w 0,4985 0,049 0,5 3, 3 z w 46 z x tg t z w tg x inv t 0, , tg0 z w 0,374 0,049 0,5 7, 33 z w 7 Mere preko zubaca za mali i veliki zupčanik W mn cos n z w 0,5 z inv o x tg o 3,5 cos0 3 0,5 0 0,049 0,5 tg0 8,009 mm z w 0,5 z inv o x o 7 0,5 60 0,049 0, tg0 70,34mm W W mn cos n tg W 3,5 cos0 Stepen sprezanja profila p d k d b d k d m cos o b a sin 80,3 65,778 7,5 97,335 4sin,6 p,95,3 3,5 cos0 Stepen sprezanja bočnih linija (ne postoji kod CZZ, već se javlja kod CZKZ) q 0 Ukupni stepen spreuanja (stepen sprezanja bokova),95 0,95,3 p q Zadatak..6. (Određivanje sila na CZZ) Za podatke iz prethodnog zadatka izračunati vrednosti sila na zupčanicima. Obrtni momenti na zupčanicima 5000 Mo 67,5Nm 6750Nmm 74,35 M o ,74 Nm 97740Nmm 4,87 =, = ,98 = 4900 W, = 0,98 - koeficijent iskorišćenja zupčastog para CZZ (najčešće) n 36,6 4,87s n 70 n 36,6 min i 3 4

8 Obimne sile M o 6750 Ft 895N d 7 M o Ft 857N d 3 Za proračun se usvaja Ft Ft 895N Ugao dodirnice =,6 o (Napomena: ukoliko je x + x = 0, kod CZZ važi: = o = n = 0 o ) Radijalne sile F tg 895 tg,6 770N Fr t Fr Ft tg 857 tg,6 755N Za proračun se usvaja F 770N Fr r Težine zupčanika Težina zupčanika se može zanemariti. Težina zupčanika se ne može zanemariti, a određuje se preko mase zupčanika koja se dobija kao proizvod gustine čelika i zapremine zupčanika : kg čel 7850 (rilog..) 3 m D 0, 3 Vz h 0,07 0,00445m 4 4 m V , ,03kg z čel G g m z z z 9,89,0387N 43

9 .. CILINDRIČNI ZUČANICI SA KOSIM ZUBIMA (CZKZ) Zadatak... (Skica CZKZ) otrebno je skicirati cilindrični zupčanik sa kosim zupcima, obeležiti njegove dimenzije i navesti podatke koji se unose u posebnu tablicu na radioničkom crtežu zupčanika. Osnovne mere CZKZ prikazane su na slici.6. Slika.6. Oznake sa slike.8. su: d k - prečnik temenog kruga d o - prečnik podeonog kruga d f - prečnik podnožnog kruga β - ugao nagiba bočne linije (kod CZZ β = 0º, odnosno nagib ne postoji) b - širina zupčanika Na sam radionički crtež CZKZ unose se veličime: d k, d o, d f, b. U posebnu tablicu na radioničkom crtežu zupčanika, unose se sledeći podaci:. Tip zupčanika (cilindrični evolventni sa pravim ili sa kosim zubima). Broj zubaca z 3. Standardni modul m n 4. Modul m (kod CZZ, m = m n) 5. Standardni profil (prema JUS M.C.06 ili prema datoj skici) 6. Ugao nagiba standardnog profila α n 7. Ugao nagiba profila osnovne zupčaste letve α o 8. Ugao nagiba bočne linije β (kod CZZ ovaj podatak ne postoji, pošto je β = 0 o ) 9. omeranje profila osnovne zupčaste zupčaste letve x m 0. Smer zavojnica bočnih linija zubaca (desni ili levi). Mera preko zubaca W (sa tolerancijom). Broj pozicije spregnutog zupčanika 3. Broj zubaca spregnutog zupčanika z 4. Osno rastojanje a ( sa tolerancijom) 5. Ugao dodirnice α 6. Kružni zazor (j min, j max) 7. odaci o načinu kontrole 8. odaci o termičkoj obradi i kontroli termičke obrade. 44

10 Zadatak... (Analiza opterećenja CZKZ) Izvršiti analizu opterećenja para CZKZ za slučaj dat na slici.7. Odrediti opterećenja vratila. Analiza opterećenja para CZZ za dati slučaj izvršena je na slici.7., a prenošenje sila i obrtnih momenata na vratila prikazano je na slici.8. Slika.7. Slika.8. 45

11 Zadatak..3. (Analiza opterećenja CZKZ) Izvršiti analizu opterećenja para CZKZ za slučaj dat na slici.9. Odrediti opterećenja vratila. Analiza opterećenja para CZZ za dati slučaj izvršena je na slici.9., a prenošenje sila i obrtnih momenata na vratila prikazano je na slici.0. H Slika.9. Slika.0. 46

12 Zadatak..4. (Određivanje sila na CZKZ) Dati obrasce za izračunavanje vrednosti sila na CZKZ. Obrtni momenti na zupčanicima M o M o ili M o M o, i,, =,, = 0,97 - koeficijent iskorišćenja zupčastog para CZKZ (najčešće) Obimne sile M o Ft d F t M d o gde su: d, d - prečnici kinematskih krugova. Obimna sila na gonjenom zupčaniku je teoretski manja od obimne sile na pogonskom zupčaniku zbog smanjenja snage usled stepena iskorišćenja zupčastog para. Za proraćun se usvaja da su obimne sile jednake i da imaju vrednost veće sile odnosno: Ft Ft. Radijalne sile F tg Fr t Fr Ft tg gde je: - ugao dodirnice Napomena: kod CZKZ za Aksijalne sile F tg Fa t Fa Ft x x 0 o tgn, gde je: o arc tg, n = 0 o. cos tg gde je: β - ugao nagiba boka zubaca na podeonom krugu Za CZKZ važi: Ft Ft, Fr Fr, Fa Fa. ri tome se zbog sigurnosti radi sa većim vrednostima, a to su: F t, F r i F a. 47

13 .3. KONIČNI ZUČANICI SA RAVIM ZUCIMA Zadatak.3.. (Skica KZZ) otrebno je skicirati konični zupčanik sa pravim zupcima promenljive visine, obeležiti njegove osnovne dimenzije i navesti podatke koji se unose u posebnu tablicu na radionočkom crtežu zupčanika. Osnovne mere koničnih zupčanika sa pravim zupcima prikazane su na slici.. Slika.. Oznake sa slike.. su: d ae prečnik spoljašnjeg temenog kruga d e prečnik spoljašnjeg podeonog (kinematskog) kruga dfe prečnik spoljašnjeg podnožnog kruga d m prečnik srednjeg podeonog (kinematskog) kruga dai prečnik unutrašnjeg temenog kruga Re spoljašnje konusno rastojanje b širina zupčanika t E rastojanje spoljašnjeg temenog kruga od naslona t B rastojanje prosečne tačke osa od naslona K - odstojanje spoljašnjeg temenog kruga (rastojanje između presečne tačke osa i spoljašnjeg temenog kruga, K t B t E ). Veličina K je važna dimenzija koja se koristi prilikom nameštanja radnog predmeta na mašinu za obradu zubaca. 48

14 ugao kinematskog konusa a ugao temenog konusa f ugao podnožnog konusa a ugao glave zupca f ugao noge zupca hae visina glave zupca u spoljašnjem preseku hfe visina noge zupca u spoljašnjem preseku h visina zupca u spoljašnjem preseku e Na sam radionočki crtež koničnih zupčanika sa pravim zupcima unose se veličine f, b, t E (sa tolerancijom), t b (sa tolerancijom). d ae, e d, d,, U posebnu tablicu na radioničkom crtežu zupčanika, unose se sledeći podaci. Tip zupčanika konični sa pravim zupcima, sistema Gleason (najčešće). Broj zubaca Z 3. Modul m e (kod koničnih zupčanika sa pravim zupcima merodavan je modul u spoljašnjem čeonom preseku m e m ) 4. Ugao nagiba osnovnog profila t 5. Visina zupca na spoljašnjem preseku h e 6. Visina glave zubca na spoljašnjem preseku h ae 7. Ugao vrha alata 8. Tetivna debljina zupca S t (sa tolerancijom) 9. Tetivna visina zupca h t 0. Kružni zazor j. Broj pozicije spregnutog zupčanika. Broj zubaca spregnutog zupčanika 3. Osni ugao (sa tolerancijom) m 49

15 Zadatak.3.. (Analiza opterećenja KZZ) Izvršiti analizu opterećenja para KZZ za slučaj dat na slici.. Odrediti opterećenja vratila. Analiza opterećenja para KZZ za dati slučaj izvršena je na slici.., a prenošenje sila i obrtnih momenata na vratila prikazano je na slici.3. Mo Slika.. Slika.3. 50

16 Zadatak.3.3. (Analiza opterećenja KZZ) Izvršiti analizu opterećenja para KZZ za slučaj dat na slici.4. Odrediti opterećenja vratila. Analiza opterećenja para KZZ za dati slučaj izvršena je na slici.4., a prenošenje sila i obrtnih momenata na vratila prikazano je na slici.5. Slika.4. Slika.5. 5

17 Zadatak.3.4. (Određivanje sila na KZZ) Dati obrasce za izračunavanje vrednosti sila na KZZ. Obrtni momenti na zupčanicima M o M o ili M o M o, i,, =,, = 0,96 - koeficijent iskorišćenja zupčastog para KZZ (najčešće) Obinme sile na zupčanicima M o Ft d m M o Ft d m gde su: d m, d m - srednji prečnici kinematskih konusa. Obimna sila na gonjenom zupčaniku je teoretski manja od obimne sile na pogonskom zupčaniku zbog smanjenja snage usled stepena iskorišćenja zupčastog para. Za proračun se usvaja da su obimne sile jednake i da imaju vrednost veće sile odnosno: Ft Ft. Radijalne sile F F tg r t o cos Fr Ft tg o cos gde su: o - ugao nagiba profila u čeonom preseku ( o = n = 0 o za KZZ, pošto je m = 0 - ugao nagiba boka zubaca na srednjem prečniku kinematskog konusa),, - uglovi kinematskih konusa. Aksijalne sile F F tg sin a t Fa Ft tg o sin U slučaju da je osni ugao F F F r r a F a o 90 (najčešće, skoro uvek), važi: 5

18 .4. CILINDRIČNI UŽNI AROVI (C) Zadatak.4.. (Skica C) otrebno je skicirati cilindrični pužni par (puž i pužni točak), obeležiti osnovne dimenzije i navesti podatke koji se upisuju u posebnu tablicu na radioničkom crtežu puža i pužnog točka. Osnovne mere cilindričnog pužnog para (puža i pužnog točka) date su na slici.6. Slika.6. Oznake sa slike.6. su: da prečnik temenog kruga puža d prečnik podeonog kruga puža d m prečnik srednjeg kruga puža d f prečnik podnožnog kruga puža de prečnik cilindrižnog dela temene površine pužnog točka d a prečnik temenog kruga pužnog točka d m prečnik srednjeg kruga pužnog točka d prečnik podeonog kruga pužnog točka df prečnik podnožnog kruga pužnog točka b dužina puža b aktivna širina pužnog točka B širina venca pužnog točka r poluprečnik kruga temenog torusa pužnog točka K 53

19 ha visina glave zupca puža h visina noge zupca puža f xm pomeranje profila pužnog para, gde je x koeficijent pomeranja profila, a m modul. Za pozitivno pomeranje profila (češći slučaj) važi da je d d m, odnosno d d m x m. Vrednosti koeficijenata pomeranja profila najčešće su x = (0 ) m ugao zavojnice na srednjem cilindru puža ugao dodirnice aksijalni korak puža z hod zavojnice puža n ugao nagiba osnovnog profila n 0 n korak profila u normalnom preseku ugaona brzina puža ugaona brzina pužnog točka a osno rastojanje Na sam radionoički crtež puža unose se veličine: d a,d,d f, b. Na sam radionički crtež pužnog točka unose se veličine: d,d,d,d,b,r. U posebnu tablicu na radionočkom crtežu puža, unose se sledeći podaci:. Tip puža (ZA, ZN, ZI ili ZH). Treba napomenuti da puževi tipa ZN nisu predviđeni standardom.. Broj zubaca z 3. Modul m (modul puža u aksijalnom preseku- glavnoj ravni). ova vrednost se bira iz reda standardnog modula. 4. Standardni profil (prema JUS M.C.08 ili DIN 3975) 5. omeranje profila xm 6. rečnik srednjeg kruga puža d m 7. Ugao zavojnice na srednjem cilindru puža m 8. Hod zavojnice puža z 9. Smer zavojnice puža: desni ili levi (desni puž ima nagib zubaca \, a levi ) 0. Broj pozicije pužnog točka. Broj zubaca pužnog točka z. Osni ugao 3. Osno rastojanje a U posebnu tablicu na radioničkom crtežu pužnog točka, unose se sledeći podaci:. Tip puža. Broj zubaca z 3. Modul m 4. Standardni profil 5. omeranje profila xm 6. rečnik srednjeg kruga pužnog točka d m 7. Ugao zavojnice na srednjem cilindru puža m 8. Hod zavojnice puža z 9. Smer zavojnice puža: desni ili levi 0. Broj pozicije puža. Broj zubaca pužnog točka z. Osni ugao 3. Osno rastojanje a e a f K 54

20 Zadatak.4.3. (Analiza opterećenja C) Izvršiti analizu opterećenja C za slučaj dat na slici.7. Odrediti opterećenja vratila. Analiza opterećenja C za dati slučaj izvršena je na slici.7., a prenošenje sila i obrtnih momenata na vratila prikazano je na slici.8. Mo Slika.7. Slika.8. 55

21 Zadatak.4.4. (Analiza opterećenja C) Izvršiti analizu opterećenja C za slučaj dat na slici.9. Odrediti opterećenja vratila. Analiza opterećenja C za dati slučaj izvršena je na slici.9., a prenošenje sila i obrtnih momenata na vratila prikazano je na slici.0. Slika.9. Slika.0. 56

22 Zadatak.4.4. (Određivanje sila na C) Dati obrasce za izračunavanje vrednosti sila na C. Obrtni momenti na pužu i pužnom točku M o M o ili M o M o z i z z = z Stepen iskorišćenja pužnog para određuje se po formuli tg m z tg( m ) gde su: m ugao zavojnice na srednjem cilindru puža - ugao trenja: arc tgz z - koeficijent trenja projektovanog pužnog para Obimne sile M o Ft d m M o Ft d m Radijalne sile tg n F r Ft sin m n - ugao nagiba profila u normalnom preseku ( n = 0 o ) Fr Fr Aksijalne sile Ft Fa tg( ) m Fa Ft tg( m ) Kod pužnih prenosnika važi: F F a t Fa Ft Ovo se može uočiti u zadacima sa analizom opterećenja C. Kod pužnih parova često se dešava da pužni točak ima velike dimenzije. Tada se njegova težina ne može zanemariti u proračunu vratila pužnog točka. Težina se određuje kao proizvod G = mg, gde je: m [kg] - masa pužnog točka, a g [m/s ] - ubrzanje zemljine težine. Masa pužnog točka se određuje preko prozvoda gustine materijala pužnog točka i zapremine pužnog točka. ostoje razna konstruktivna izvođenja pužnog točka, a sve u cilju smanjenja mase pužnog točka i uštede materijala. 57

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila) Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti

Διαβάστε περισσότερα

Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK 2

Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK 2 OSOVE KOSTRUISAJA - MATURSKI RAD Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK Eektromotor snage P 4 kwi broja obrtaja n 1500 min 1 predaje snagu radnoj masini sa jakim udarima posredstvom frikcione spojnice

Διαβάστε περισσότερα

Srednja mašinska škola Mašinski elementi Nastavnik: Sima Pastor 3525$&8138=12*3$5$ n1 = 1450min 1. zadato. zadato. usvojeno, od 1 do 5

Srednja mašinska škola Mašinski elementi Nastavnik: Sima Pastor 3525$&8138=12*3$5$ n1 = 1450min 1. zadato. zadato. usvojeno, od 1 do 5 525$&882*$5$ Polazni podaci ulazne vrednosti_ne menjati velicine usvojene_mogu se menjati A Nominalna snaga P 5kW zadato savet _ ne menjati A2 Broj obrtaja pogon. masine n 450min zadato azurirati obavezno

Διαβάστε περισσότερα

ВИШЕСТЕПЕНИ РЕДУКТОР

ВИШЕСТЕПЕНИ РЕДУКТОР Средња машинска школа РАДОЈЕ ДАКИЋ ВИШЕСТЕПЕНИ РЕДУКТОР Милош Мајсторовић Београд 200 год. 2 2 3 0 02 4 4 9 0 9 Poz. Kol. JM. Dimenzije, broj crteza: Standard: 24 Vijak M Poklopac vratila I Sklop vratila

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Opšte KROVNI POKRIVAČI I 1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79 TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun

Διαβάστε περισσότερα

Proračunski model - pravougaoni presek

Proračunski model - pravougaoni presek Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

ЈЕДНОСТЕПЕНИ РЕДУКТОР

ЈЕДНОСТЕПЕНИ РЕДУКТОР Средња машинска школа РАДОЈЕ ДАКИЋ ЈЕДНОСТЕПЕНИ РЕДУКТОР Милош Мајсторовић 9 4 4 40 0 4 0 0 9 0 0 0 4 4 St.iz. Izmene Datum Ime Datum bradio 0.09.04 Milos dobrio Masa: Jednostepeni reduktor znaka: JR.00.00

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

, 81, 5?J,. 1o~,mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pten:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M. J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade Zaod a tehnologiju Katedra a alatne strojee Proračun potrebne glane snage reanja i glanog strojnog remena obrade Sadržaj aj ježbe be: Proračun snage kod udužnog anjskog tokarenja Glano strojno rijeme kod

Διαβάστε περισσότερα

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona. Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα