Vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe obnovljivih izvora energije. Zajedničke karakteristike
|
|
|
- Σαλώμη Παπακωνσταντίνου
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe obnovljivih izvora energije 1. Biomasa i bioplin 2. Otpad 3. Energija vodnih snaga 4. Energija vjetra 5. Energija mora 6. Energija sunčeva zračenja Rezerve obnovljivih izvora energije - iako su praktički neograničene, može se govoriti o rezervama u smislu mogućeg stupnja iskorištenja (eventualno u odnosu na ukupni energetski potencijal) OPĆA ENERGETIKA 1 Zajedničke karakteristike - najčešće obnovljivi izvori energije imaju veliki ukupni energetski potencijal, ali: - s malim mogućnostima efektivnog iskorištenja - niska energetska koncentracija - nestalnost u vremenu - većina obnovljivih izvora energije nije prikladna za direktnu potrošnju (s izuzetkom npr. drva), a također su rijetki slučajevi da se može uskladištiti - većina obnovljivih izvora energije trenutno nije ekonomski konkurentna klasičnim neobnovljivim izvorima (veliki investicijski troškovi i relativno amli stupanj korisnosti) - ova mana se donekle može ublažiti raznim poreznim olakšicama i poticajima kojima se stimulira razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije - osnovne prednosti obnovljivih izvora energije su: - obnovljivost u smislu mogućnosti dugoročnog razvoja i korištenja - niski (nikakvi) varijabilni troškovi -općenito mali utjecaj na okoliš OPĆA ENERGETIKA 2 1
2 Biomasa i bioplin a) Drvna biomasa (ubiranje prirodnorastućeg drveća, ciljani uzgoj brzorastućeg drveća, ostaci iz šumarstva, drvne i ostale industrije) b) Nedrvna biomasa (ostaci, sporedni proizvodi i otpad iz poljoprivrede) c) Biomasa životinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stočarstva) Udio biomase u ukupnoj svjetskoj potrošnji energije: ~15% (razvijene zemlje ~3%, nerazvijene ~38%) Energetski sadržaj biomase: - drvo: 8-19 MJ/kg - životinjski izmet: 6-17 MJ/kg Primjena: - direktno iskorištavanje (grijanje, priprema tople vode) - proizvodnja tzv. biogoriva (etanol, metanol, biodizel...) - proizvodnja električne energije ili kogeneracija Bioplin: - dobiva se procesom anaerobnog truljenja, najčešće od životinjskog izmeta (metan) - ogrjevna moć: ~25 MJ/l - može se koristiti u kućanstvima kao supstitucija za prirodni odnosno ukapljeni plin, ili u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije OPĆA ENERGETIKA 3 Otpad - podrazumijeva komunalni i industrijski otpad primjenjiv za termičku obradu (izgaranje) - moguće iskorištavanje za: - kogeneraciju toplinske i električne energije (izgaranje krutog otpada) - proizvodnja deponijskog plina i bioplina - koristi se uglavnom u razvijenim industrijskim zemljama - velika nehomogenost u ogrjevnoj moći (od negativno do ~40 MJ/kg) - komercijalno iskorištavanje zahtjeva relativno velike količine otpada, tj. ograničeno je na veće gradove -računa se da je za grad od oko stanovnika ekonomski isplativa izgradnja kogeneracijskog postrojenja u spalionicama otpada OPĆA ENERGETIKA 4 2
3 Primjer: kogeneracijsko postrojenje s 2 kotla loženim na komunalni otpad i jednim kotlom loženim na otpadno drvo i slamu OPĆA ENERGETIKA 5 Energija vodnih snaga Uređaji: - Pretvorba potencijalne energije vode u mehaničku energiju: VODNE TURBINE - Pretvorba mehaničke energije u potencijalnu energiju vode: CENTRIFUGALNE PUMPE : REVERZIBILNA PUMPA-TURBINA HIDROELEKTRANE KLASIČNE HIDROELEKTRANE REVERZIBILNE HIDROELEKTRANE PROTOČNE AKUMULACIJSKE PRIBRANSKE DERIVACIJSKE OPĆA ENERGETIKA 6 3
4 Proizvodnja električne energije iz HE: - bruto hidroenergija - tehnički iskoristiva hidroenergija - proizvodnja g. Po kontinentima - tehnički iskoristiva hidroenergija - proizvodnja g. OPĆA ENERGETIKA 7 OPĆA ENERGETIKA 8 4
5 Hidroelektrane Snaga i energija HE: Potencijalna energija: Snaga: P = W t = ρ - gustoća vode (=1000 kg/m 3 ) g gravitacijska konstanta q protok (m 3 /s) h pad (m) t Energija: W = 9,81 η 0 η - ukupna korisnost HE W = m g h m t V ρ g h = g h = t (t) q(t) h(t) dt V ρ g h = q ρ g h t = 9,81 10 [ kwh] 3 q h [W] OPĆA ENERGETIKA 9 Osnovni podaci za hidroelektrane: 1. Instalirana snaga (MVA/MW) nazivna snaga HE, zbroj prividne/radne snage svih generatora 2. Snaga na pragu (MW) radna snaga koju HE može predati u mrežu (instalirana snaga umanjena za vlastitu potrošnju) 3. Raspoloživa snaga (MW) snaga kojom HE može raditi u određenom momentu, polazeći od stvarnog stanja HE (raspoloživosti agregata), uz raspoloživi pad i dotok 4. Tehnički minimum (MW) najmanja radna snaga s kojom HE može raditi 5. Moguća proizvodnja srednja godišnja proizvodnja dobivena iz ostvarenih godišnjih proizvodnji u duljem nizu godina ili računata na osnovu srednje vrijednosti iskoristivog godišnjeg protoka 6. Instalirani protok (m 3 /s) nazivni protok, tj. najveći protok koji odgovara nazivnoj snazi HE 7. Srednji specifični potrošak vode (m 3 /kwh) ili odgovarajuća krivulja specifičnog potroška u ovisnosti o protoku i padu 8. Korisni volumen akumulacijskog bazena i energetska vrijednost (samo za akumulacijske HE) 9. Ostali podaci (nazivni napon mreže, nazivni faktor snage, srednji, minimalni i maksimalni pad pad...) OPĆA ENERGETIKA 10 5
6 Protočne HE: HE bez uzvodne akumulacije ili s akumulacijom čiji se sadržaj može isprazniti za manje od dva sata rada HE s nazivnom snagom Akumulacijske HE: -HE s dnevnom akumulacijom -HE s tjednom akumulacijom -HE s mjesečnom akumulacijom -HE sa sezonskom akumulacijom -HE s godišnjom akumulacijom -HE s višegodišnjom akumulacijom (definirano vremenom punjenja/pražnjenja akumulacije) Primjer: Prosječni mjesečni dotoci i proizvodnja HE Peruča ( ); akumulacija Peruča je sezonska Dotok u Peruču (p.u.) Proizvodnja HE Peruče (p.u.) Mjesec Dotok Proizvodnja OPĆA ENERGETIKA 11 Instalirani protok (snaga) Iskoristivo kod protočne HE Minimalni protok (tehnički minimum HE) Srednji godišnji protok (Srednji iskoristivi protok je uvjek manji) 12(365) q(t)dt Vsr 0 Qsr = = , [ m / s] OPĆA ENERGETIKA 12 6
7 Djelovi HE Akumulacija Brana, uključujući preljevno polje i temeljni ispust Zahvat omogućava ulaz vode iz akumulacije u tunel ili tlačni cjevovod Gravitacijski dovod (otvoreni kanal ili tunel) Vodna komora nalazi se na početku tlačnog cjevovoda sa svrhom da kod naglog smanjenja opterećenja HE (zatvaranja turbina) tlak vode u cjevovodu ne poraste iznad dozvoljene granice Zasunska komora regulira dovod vode u tlačni cjevovod Tlačni cjevovod dovod vode do turbine Strojarnica Vodna turbina Generator Pomoćna oprema (uzbuda, turbinski regulator, razvod ulja, sustav za hlađenje generatora, razvod i uređaji vlastite potrošnje, električne zaštite, dizalice, odvodnja i drenaža ) Blok transformator Odvod vode OPĆA ENERGETIKA 13 Vodne turbine Osnovni tipovi vodnih turbina: - Pelton turbine: veliki padovi (H>200m) i manji protoci (Q<20m 3 /s) - Fransis turbine: srednji padovi (30m<H<300m) i srednji protoci (Q<100m 3 /s) - Kaplan turbine: mali padovi (H<30m) i veliki protoci (Q>200m 3 /s) Napomena: granice su samo okvirne Pelton turbina - akciona turbina (turbina slobodnog mlaza) OPĆA ENERGETIKA 14 7
8 Francis turbina - reakciona turbina (pretlačna turbina) OPĆA ENERGETIKA 15 Regulacija protoka (snage) Francis turbine Lopatice sprovodnog aparata: pokreće ih servo motor, služe za regulaciju protoka vode kroz turbinu, a njima upravlja turbinski regulator OPĆA ENERGETIKA 16 8
9 Kaplan turbina - reakciona turbina (pretlačna turbina) OPĆA ENERGETIKA 17 Generator Rotor Osovina Stator OPĆA ENERGETIKA 18 9
10 Smještaj (situacija) HE (s otvorenim dovodnim kanalom) OPĆA ENERGETIKA 19 Akumulacija - brana OPĆA ENERGETIKA 20 10
11 Pribranska HE OPĆA ENERGETIKA 21 Derivacijska HE - djelovi OPĆA ENERGETIKA 22 11
12 Derivacijska HE tlocrt strojarnice OPĆA ENERGETIKA 23 Derivacijska HE poprečni presjek strojarnice 1. TLAČNI CJEVOVOD 2. KUGLASTI ZATVARAČ 3. TURBINA 4. GENERATOR 5. HALA STROJARNICE 6. MOSNA DIZALICA 7. DIFUZORSKI ZATVARAČ 8. ODVODNI TUNEL OPĆA ENERGETIKA 24 12
13 Hidroenergetski sliv: najčešće se na jednom vodnom slivu nalazi više akumulacija i HE Primjer: širi sliv rijeke Cetine Kanal Kablić Kanal Plovuča-Brda Kanal Drinovac Kanal Jagme Kanal Brda-Lipa Komp. b. Lipa Reverzibilni kanal Buško Blato-Lipa ~~~ Ak. Buško Blato CS Buško Blato Pm=3x3.4MW Pg=3x1.6MW Ak. Mandak Cetina Ak. Peruča HE Peruča Pmax=41.6MW ~~ Pmin=5MW ~~~ HE Orlovac Pmax=237MW Pmin=50MW Cetina Ruda Komp. b. Đale HE Đale Pmax=40.8MW Pmin=6MW ~~ Komp. b. Prančevići Cetina Komp. b. Kraljevac HE Zakučac P max=2x108+2x135mw=486mw P min=50+80mw ~~ ~~ Cetina ~~ ~~ HE Kraljevac Pmax=46.4MW Pmin=1MW OPĆA ENERGETIKA 25 Crpno-akumulacijska postrojenja reverzibilne HE - može raditi kao elektrana (turbinski/generatorski režim) koristeći vodu iz gornjeg akumulacijskog bazena, koji može ali ne mora imati i svoj prirodni dotok - u crpnom/pumpnom režimu djeluje kao potrošač, tako da koristeći električnu energiju iz mreže prebacuje vodu iz donjeg bazena u gornji - ukupna iskoristivost takvog ciklusa je oko η= 0,7 (ako se ne računa proizvodnja iz prirodnog dotoka u gornji bazen) - pumpanje se obično vrši u noćnim satima, a proizvodnja električne energije danju (obično za vrijeme vršnih opterećenja) - ukupni energetski manjak opravdan je u sljedećim varijantama: 1. ako su troškovi proizvodnje električne energije iz termoelektrana tijekom dana veći od troškova noćne proizvodnje, i to u iznosu većem od (1-η)*100% 2. ako se na taj način osigurava pokrivanje vršnih opterećenja, što je zamjena za izgradnju klasičnih elektrana 3. ako se energija za pumpni režim osigura iz preljevne energije 4. ako se radi o tržišnom sustavu gdje se noćna energija može kupiti po niskoj cijeni, a dnevna prodati po većoj cijeni (u Zapadnoj Evropi je taj omjer redovito veći od 1:2) OPĆA ENERGETIKA 26 13
14 OPĆA ENERGETIKA P (MW) Turbiniranje (420 MWh) Pumpanje (600 MWh) Dnevni dijagram bez RHE Dnevni dijagram sa RHE t (h) OPĆA ENERGETIKA 28 14
15 Energija mora 1. Energija morskih struja 2. Energija valova 3. Toplinska energija mora 4. Energija plime i oseke -za sve navedene vrste postoje više-manje definirana tehnološka rješenja (najnaprednije za 4), ali trenutno su vrlo daleko od mogućnosti komercijalne primjene OPĆA ENERGETIKA 29 Primjer: Elektrana na plimu i oseku - amplituda plime i oseke ovisi o lokaciji i datumu - amplitude se kreću od nekoliko centimetara pa do desetak metara, a razmak između dvije plime je h - iskorištavanje je moguće na mjestu uz obalu s dovoljno velikom amplitudom, te mogućnošću stvaranja akumulacijkog bazena izgradnjom brane - mogu se koristiti turbine: - koje rade u jednom smjeru - koje rade u oba smjera - koje mogu raditi i kao crpke More Brana Bazen OPĆA ENERGETIKA 30 15
16 Princip rada (dvosmjerna crpka-turbina): H Razina mora u bazenu Razina mora Hmin Pumpni rad Turbinski rad t OPĆA ENERGETIKA 31 16
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Obnovljivi izvori energije
Obnovljivi izvori energije i odrziv razvoj Energija vodenih tokova (hidroenergija) Energija plime i oseke Energija morskih struja Energija valova Obnovljivi izvori energije 1 EJ/god TWh/god Solarno zracenje
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE Povijesni razvoj 1 Osnovni pojmovi hidraulički strojevi u kojima se mehanička energija vode pretvara u mehaničku energiju vrtnje stroja što veći raspon padova što veći kapacitet
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA [Nm]=[J]=[Ws] Oblici energije: Energija položaja - potencijalna energija : E P = mgh Energija gibanja -kinetička energija : E K = mv 2 /2 Energija dovođenja ili odvođenja
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE Osnovni pojmovi hidrauliĉki strojevi u kojima se energija vode pretvara u mehaniĉku energiju vrtnje stroja što veći raspon padova što veći kapacitet što veći korisni uĉinak
ENERGETSKA POSTROJENJA
( Hidroelektrane) List: 1 HIDROELEKTRANE Hidroelektrane su energetska postrojenja koja energiju vodotokova pretvaraju u električnu energiju preko vodnih turbogeneratora. Iskoristiva energija vodotokova:
Utjecaj izgaranja biomase na okoliš
7. ZAGREBAČKI ENERGETSKI TJEDAN 2016 Utjecaj izgaranja biomase na okoliš Ivan Horvat, mag. ing. mech. prof. dr. sc. Damir Dović, dipl. ing. stroj. Sadržaj Uvod Karakteristike biomase Uporaba Prednosti
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA Energija i snaga Energija je sposobnost obavljanja rada. Energija se u prirodi javlja u različitim oblicima. Po zakonu o održanju energije: energija se ne može
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Proizvodnja i potrošnja električne energije
Proizvodnja i potrošnja električne energije Električna struja Usmjereno gibanje elektrona. Struja ovisi o naponu i otporu strujnog kruga: I = (A) Električna snaga: P = U I (W) Električna energija: W =
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Energija biomase Obnovljivi izvori energije: vrste, potencijali, tehnologije
ENERGIJA BIOMASE Postanak: Biomasa su sve biorazgradive tvari biljnog i životinjskog porijekla, dobivene od otpada i ostataka poljoprivredne i šumarske industrije. Biomasa dolazi u: čvrstom, tekućem (biodizel,
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA Energija i snaga Energija je sposobnost obavljanja rada. Energija se u prirodi javlja u različitim oblicima. Po zakonu o odrţanju energije: energija se ne moţe
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
EEMIE. Predmet Energetsko ekonomski modeli izgradnje EES-a. Prof.dr.sc. Željko Tomšić Dr.sc. Ivan Rajšl Matea Filipović
Predmet Energetsko ekonomski modeli izgradnje EES-a EEMIE Prof.dr.sc. Željko Tomšić Dr.sc. Ivan Rajšl Matea Filipović ELEKTRANE i PLANIRANJE EES-a KARAKTERISTIKE EES Budući da ne postoji mogućnost akumuliranja
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Prof.dr.sc. Sejid Tešnjak. Prof.dr.sc. Igor Kuzle
Općenito o elektranama Prof.dr.sc. Sejid Tešnjak Prof.dr.sc. Davor Grgić Prof.dr.sc. Igor Kuzle Uvod Što su to elektrane... Elektrane su postrojenja u kojima se oblici unutrašnje energije (nuklearna, kemijska,
Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
ENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE
Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec List: ENERGETSKI SUSTAVI ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE ENERGETSKI SUSTAVI S PARNIM PROCESOM - Gorivo: - fosilno (ugljen, loživo ulje, prirodni plin) - nuklearno(u
DIPLOMSKI RAD SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE. Kata Sušac. Prof. dr.sc. Željko Bogdan Prof. dr.sc. Neven Duić.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentori Prof. dr.sc. Željko Bogdan Prof. dr.sc. Neven Duić Kata Sušac Zagreb, 2007. SAŽETAK Ovaj rad pokušat će približiti strukturiranje
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Energija biomase. Korištenje energije biomase za proizvodnju el. energije (topline i goriva) Energijske tehnologije FER Energijske tehnologije
Energija biomase Korištenje energije biomase za proizvodnju el. energije (topline i goriva) FER 2015. Sadržaj Uvod Izvor Upotreba Obrada Energetske vrijednosti i specifičnosti Primjeri korištenja Ukratko
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
konst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA AKUMULACIJE I REGULIRANJE PROTOKA
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA AKUMULACIJE I REGULIRANJE PROTOKA Potreba snage - srednje vrijednosti satnih prosjeka RH P[MW] t[h] Primjer potreba snage u RH tijekom dana Osnovna podjela izvora opskrbe P[MW]
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
EKSPLOATACIJA I PLANIRANJE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET - PODGORICA Prof. dr Ilija Vujošević EKSPLOATACIJA I PLANIRANJE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA - PREDAVANJA - Podgorica, 2005. godine SADRŽAJ . UVOD 2. Funkcije aktivnosti eksploatacije
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Korištenje energije biomase za proizvodnju el. energije (topline i goriva) FER
Energija biomase Korištenje energije biomase za proizvodnju el. energije (topline i goriva) Prof.dr.sc. Zdenko Šimićić FER 2010. zdenko.simic@fer.hr Sadržaj Uvod Izvor Upotreba Obrada Energetske vrijednosti
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Zavod za elektroenergetiku Katedra za električne mreže i postrojenja OPĆA ENERGETIKA
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Zavod za elektroenergetiku Katedra za električne mreže i postrojenja OPĆA ENERGETIKA Doc. dr. sc. Ranko Goić, dipl. ing. el. šk.god. 2006/2007
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Termodinamika i energetika. Energetika
Energetika Problematika kojom se energetika bavi obuhvaća: pretvorbu izvornih oblika energije u električnu i toplinsku energiju projektiranje energetskih postrojenja razvoj, konstrukciju i održavanje energetske
KVS - Protok. Potreba na snazi tokom dana
KVS - Protok Potreba na snazi tokom dana 1 2 Srednja dnevna potreba snage 2000 1500 Snaga (MW) 1000 500 0 0 100 200 300 400 Vrijeme (dani) Odgovarajuće potrebi na snazi pokazuje se potreba na količini
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Modeliranje stohastičnosti kombinacije različitih obnovljivih izvora
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br. 153 Modeliranje stohastičnosti kombinacije različitih obnovljivih izvora Zagreb, srpanj 2009. i Sažetak Obnovljivi izvori energije
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr
DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 DUALNOST Primjer. (P ) 4x 1 + x 2 + 3x 3 max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 1/9 (D)
1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE
1. BRODSKE TOPLINSKE TURBINE 2. PARNOTURBINSKI POGON Slika 2. Parnoturbinski pogon 3. PRINCIP RADA PARNE TURBINE Slika 3. Princip rada parne turbine 4. PLINSKOTURBINSKI POGON Slika 4. Plinskoturbinski
PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
ENERGETSKA POSTROJENJA
(Parne turbine) List: 1 PARNE TURBINE Parne turbine su toplinski strojevi u kojima se toplinska energija, sadržana u pari, pretvara najprije u kinetičku energiju, a nakon toga u mehanički rad. Podjela
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
KURS ZA ENERGETSKI AUDIT OBNOVLJIVI IZVORI
KURS ZA ENERGETSKI AUDIT OBNOVLJIVI IZVORI Dr Dečan Ivanović OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE PODJELA.Hidroenergija.Energija vjetra.sunčeva energija: toplotna, fotonaponska.geotermalna energija.energija mora:
2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
TOLERANCIJE I DOSJEDI
11.2012. VELEUČILIŠTE U RIJECI Prometni odjel OSNOVE STROJARSTVA TOLERANCIJE I DOSJEDI 1 Tolerancije dimenzija Nijednu dimenziju nije moguće izraditi savršeno točno, bez ikakvih odstupanja. Stoga, kada
RAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Opšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
KVS - strojarnica. Ostali sadržaji se prilagođavaju rješenju turbine. Uz turbinu ili više njih u sklopu strojarnice nalazi se i druga osnovna oprema:
KVS - strojarnica Strojarnica, u širem smislu, je skup građevina i opreme koja se koristi za pretvaranje energije vode u električnu energiju i njenu predaju u distribucijsku mrežu. Položaj (dispozicija)
MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.
MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE AVGUST 2016. god. Izvještaj je urađen korišćenjem podataka aplikacije Market management- COTEE, GoogleEarth 1 81 GWh GWh 38 GWh 43 GWh RAZMJENA
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
SKRIPTA IZ KOLEGIJA: PROIZVODNJA I PRETVORBA ENERGIJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET SKRIPTA IZ KOLEGIJA: PROIZVODNJA I PRETVORBA ENERGIJE Nositelj kolegija: dr. sc. Damir Rajković, redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu