1. Molekularna svojstva čistih tvari i smjesa
|
|
- Αγαθων Ζάρκος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 . Molekularna svojstva čsth tvar smjesa
2 . Treba zračunat molarnu masu lnske smjese koja se sastoj od 6 molova metana (CH 4 ), mola etana (C H 6 ) mola roana (C H 8 ). Kolka je masa navedene kolčne lna? Sastav neke smjese može se zrazt molnm udjelma komonent, tj. kolčnom ojedne komonente, zraženom brojem molova, u jednom molu smjese, koja sadrž N komonent. Za svaku komonentu ( =,N) moln udjel defnran je kao y n n = = (Amagatov zakon) odnosno n N N y = = = = n gdje je n = broj molova komonente u smjes, a n = ukun broj molova smjese, = arcjaln volumen komonente, a = ukun volumen lnske smjese. Buduć da je oćento za čstu tvar broj molova jednak kvocjentu mase tvar njene molekulske mase: m n = M odnosno m = n M M m =, n molarna masa smjese jednaka je zbroju umnožaka molnog udjela svake komonente njene molekulske mase: M N = = y M Sljed meñurezultate računanja najrkladnje je unjet u tablcu, r čemu uoraba tablčnog kalkulatora (MS Excel) znatno skraćuje vrjeme računanja: n n / n M y M C C C n 9.8 Masa lna je m = n M = (9) (.8) = g 4
3 . Izračunaj molarnu masu lnske smjese koja sadrž 6 molova metana mola etana, a reostalh 5 mol. % čn ugljkov doksd (CO ). Postuak je dentčan kao u rethodnom zadatku, jedno treba rje zračunat molarne udjele komonent: M y CO = yc = ( 0.5) = yc = ( 0.5) = y + y + y = CO C C = y M = smjese = g.8 mol. Sastav uzorka rrodnog lna, zražen masenm udjelma (w ) komonent u smjes, rkazan je u tablc. Kolk je molarn udjel komonent, y? w % C 80 C 0 C 5 C 4 4 C 5 Molarn udjel su djelov jednce, tako da se računanje može rovest na temelju blo koje retostavljene mase smjese. Često je najrkladnje račun temeljt na 00g smjese, jer su tada masen udjel, zražen u ostocma, dentčn mas ojedne komonente u 00g smjese. w m M n =m /M y =n /n % g g/mol mol dj. jed. C C C C C Σ
4 4. Uzorak rrodnog lna sastoj se od 4g metana, 67g etana, 6g roana 5g ugljčnog doksda. Treba zračunat molarne masene udjele komonenata. m n = M, y w = = 4 n = 4 = m n m m M n y w g g/mol mol dj. jed dj. Jed. C C C CO Σ Uzorak rrodnog lna sastoj se od 8 mol % metana, 4 mol % etana 4 mol % ugljčnog doksda. Kolka je masa ugljčnog doksda sadržana u 8 g tog lna? Zadana masa lna, m g = 8 g. Iz zadanog sastava treba zračunat mase komonent lna u jednom molu lna, te dalje masene udjele komonent. Masa ugljčnog doksda jednaka je umnošku ukune mase lna masenog udjela CO : m = y M, w = m = m y M m w dj. jed g/mol g dj. jed C C CO Σ 9.5 m = w m = = 5.96 g CO CO g 6
5 6. Plnska smjesa sastava zadanog u tablc ma masu od 00 g. Kolku masu butana treba dodat ovoj smjes da b kolčnsk udjel butana orastao na 5 %? Kolk će oslje dodavanja butana bt njegov masen udjel u smjes? y C 0.7 C 0. C 0.08 C C CO 0.05 N 0.0 Iz zadanh molnh udjela komonent radnh molekulskh masa zračuna se najrje molarna masa smjese, molov smjese, zatm broj molova svake komonente, te masa svake komonente. Masen udjel se dobju normranjem (u ovom slučaju, normranje je svoñenje na jednčnu ukunu masu) masa ndvdualnh komonent. y M y M n m w dj. jed g/mol g/mol mol g dj. jed C C C C C CO N Σ m 00g n = = = 8.77 mol M.89 g / mol n = y n Ako se s (') označe vrjednost velčna nakon dodatka butana, tada je n = y n ' ' ' C4 C4 smjese n + n = y ( n + n ) ' C4 C4 C4 smjese C4 n + n = y n + y n ' ' C4 C4 C4 smjese C4 C4 n ( y ) = y n n ' ' C4 C4 C4 smjese C4 y n n y n y n y y n = = = C4 ' ' ' C4 smjese C4 C4 smjese C4 smjese C4 C4 n ' ' smjese ' ( yc ) ( y ) ( ) 4 C y 4 C4 ( ) n C = 8.77 = 0.76 mol 4 ( 0.05) Povećanje mase butana je dakle mc = n (0.76) (58.) 6.06 g 4 c M 4 c = = 4 7
6 Nakon što smo dobl ovećanje kolčne C4H0 u molovma, računa se nova kolčna lna (n'), te dalje nov moln udjel, mase masen udjel komonent: n' y ' m' w ' C C C C C CO N Masen udo butana u smjes romjenjenog sastava w ( ) = 0. C4 8
7 . Idealn ln odnos tlaka, temerature gustoće 9
8 . U čelčnom sremnku volumena 500 cm nalaz se helj stlačen na 5 bara. Za otrebe novogodšnje roslave u laboratorju, z tog se sremnka r neromjenjenoj sobnoj temeratur naun balon. Kolk je volumen balona ako retostavmo da se tlak u balonu sremnku zjednačo na.5 bara? Buduć da je tlak u sremnku renzak za unjenje još jednog balona, uštamo He da steče z boce. Kolk je volumen lna koj zotermno eksandra z boce? Pln smatramo dealnm. Pln će zotermno eksandrat u balon dok se tlak u balonu čelčnom sremnku ne zjednač (Boyleov zakon: = r T = const. ). Pr tome je ukun volumen r tlaku jednak, a volumen lna koj je eksandrao u balon je tada ( je volumen čelčnog sremnka). = T = const. balona =? = 500cm = 5bar =.5bar = = =? balona boce = 5 bara, = 500cm =.5 = 5000cm = 4500cm balona = 4500cm Kada suštamo ostatak lna z sremnka, u sremnku je tlak.5 bar ( ), atmosfersk tlak je bar ( ). Pln će zlazt z boce dok se tlak u boc ne zjednač s atmosferskm tlakom tada će volumen lna koj je zašao z sremnka ( atm ) bt jednak ukunom volumenu lna r bar ( ) umanjen za volumen čelčnog sremnka ( ). =.5bar =? = 500cm atm = =? = bar Prmjena Boyleova zakona na ovaj slučaj daje z čega je = (.5) (500) = = = () 750 = = 50cm atm = 50 cm cm 0
9 . Balon z rethodnog zadatka ostao je zaboravljen od stroom laboratorja. Pretostavmo l da se atmosfersk tlak svojstva elastčnost balona ne mjenjaju te da balon sušta zanemarvo malo helja, kolk će bt volumen balona kada reko raznka restane grjanje sobna temeratura sust se s C na 4 C? Pln smatramo dealnm. Doć će do zobarne (=konstanta) romjene volumena balona rad smanjenja temerature (Charlesov zakon): ( T = T ) T = + 7 = 94K T = = 87K = 4500 cm =? T (4500) (87) = = = T (94) 49cm. Nakon unjenja balona suštanja retlaka helja u atmosferu, čelčn sremnk z redrethodnog zadatka je zatvoren. Kolk će u njemu bt tlak uz hlañenje sobe kao u rethodnom zadatku? Pln smatramo dealnm Kako se r ovoj romjen temerature ne mjenja volumen sremnka, dolaz do zohorne romjene tlaka u sremnku (Charles-Gay-Lussacov zakon: =, r = const. ). T T Odnosno, T = T T = + 7 = 94K T = = 87K = bar T () (87) = = = T (94) bar
10 4. Za otrebe analze naftnog lna, na searatoru je uzet uzorak lna volumena 000 cm r tlaku od 90 sg temeratur od 04 F. Zablježen je a tmosfersk tlak od 76 mm Hg. Kolk je volumen tog uzorka lna r standardnm uvjetma? Pln smatramo dealnm. Standardn uvjet su: = 0 5 Pa, T = 5.6 C = 000cm bar = 90 sg = 90 sg = 0bar 4.5 s 05Pa atm = 76mmHg = 76mmHg = 0458Pa =.05 bara 760mmHg = 0 bar =.0458 bara 5 T = 04 F = (04 ) C = 40 C =.5K 9 = 05 Pa =.05 bara sc T = 5.6 C = 88.8K sc =? sc Za stuacju, osanu u zadatku vrjed mjenjaju) a vrjed: = nrt r čemu je n = const. (kolčna lna sastav se ne scsc = T Tsc T sc = T sc sc sc (.05) (000) (88.8) = = 94cm = 0.09m.05 (.) NAPOMENA: Jednca za tlak bara nje gentv od bar nego označava da se rad o asolutnom, termodnamčkom tlaku, čja skala vrjednost je od 0 (vakuum) do. Pr mjerenju tlaka u nženjerstvu najčešće se rabe relatvn manometr, koj okazuju tlak znad atmosferskog tlaka (r atmosferskom tlaku kazaljka manometra okazuje nulu). Zato u takvm slučajevma treba očtanom tlaku dodat vrjednost atmosferskog tlaka, sve u konzstentnm jedncama. U angloamerčkom sustavu jednca, gdje se tlak mjer u s, relatvn, manometarsk tlak označava se kao sg (g od gauge, tj. manometar) a termodnamčk kao sa.
11 5. Plnska smjesa, sastava zadanog u tablc, nalaz se u čelčnom sremnku r tlaku od 5 bara. Kolk je arcjaln tlak svake komonente? Kolk je maksmaln dozvoljen tlak te lnske smjese u sremnku ako se tzv. naonsko ouštanje (stress crackng) čelka javlja r arcjalnom tlaku H S od bar? y % mol C C 9.64 C.89 N.7 H S 0.0 Ukun maksmaln tlak može se dobt omoću Daltonovog zakona o arcjalnm tlakovma = y ). ( = 5bara = y = bara HS max HS max HS max max = =? y HS = y C C...td. = = 4.8 bara = = 0.48 bara max ( HS )max = = = y ( HS ) y dj. jed. bar bar C C C N H S Σ bara Provjera: = max y = (9.67)(0.000) = bara
12 6. Moln sastav lna zadan je tabelarno. Kolk će r tlaku 7.5 bara temeratur 8 C bt volume n lna ako mu je masa 47g? Pln smatramo dealnm. y dj. jed C 0.85 C 0.57 C 0.04 CO Zadatak se rješava omoću jednadžbe stanja dealnog lna, = 7.5bara T = = 9K m = 47g M =? =? m = nrt = RT M R = 8.4 J / Kmol M smjese = g / mol, (tablca!) y M y M dj. jed. g/mol C C C CO Σ m RT m RT = = M y M (47) (8.4) (9) = = m = cm 5 (9.004) (7.5 0 ) 4
13 7. arlac rab sremnk za ksk volumena cm. Pr jutarnjoj temeratur od C r atmosferskom tlaku od 748 mmhg, manometar na boc okazuje tlak od 945 sg. Do dnevnog odmora se za zavarvanje otroš 70 g kska. Kolk će tlak na manometru o ovratku s odmora varlac očtat ako je tada temeratura 7 C atmosfersk tl ak 75 mmhg (ksk smatramo dealnm lnom). Konačn tlak zrazt u bar sg. Tlak u boc nakon odmora može se zračunat omoću jednadžbe dealnog lna za stanje rje odmora zadane su sve vrjednost otrebne za računanje mase kska (,, T te M ). Na temelju vrjednost mase kska, može se zračunat tlak nakon odmora. O O O m O = O = 55000cm = 0.055m 6 0 cm T = C = 85.5K 05 Pa atm = 748 mmhg = Pa ( = kpa = bar ) 760 mmhg Pa man = 945 sg = Pa sg 5 = atm + man = Pa T = 90K 05 Pa atm = 75 mmhg = 005. Pa 760 mmhg M O = g / mol m = m 70 g = man? 5 O M ( ) (0.055) () O m = = = g RT (8.4) (85.5) m = = g m n = = 45.4 mol M O n RT (45.4) (8.4) (90) = = = O (0.055) = = = Pa = bar man atm ( ) (.00 0 ) sg Pa 5 man = Pa = 908. sg 5 Pa 5
14 8. Uzorak ugljkovodčnog lna sastoj se od 8. g metana, 8.7 g etana.6 g roana. Kolka je gustoća tog lna r uvjetma uzorkovanja (8 bara, 07. F)? Pretostavljamo da je ln dealan. m M Gustoću dobjemo z jednadžbe dealnog lna rema ρ = = uzevš u obzr da je RT M = y M smjese = 8 bar 5 T = 07. F = ( 07. ) = 4.87 K 9 ρ =? Molarna masa smjese računa se oznatm ostukom ( tablca): m M n y y M g g/mol mol dj.jed. C C C Σ y = te n n M = 8.47 g / mol = 8.47 kg / kgmol smjese Za točnost računa gustoće važno je odabrat ravu vrjednost lnske konstante, R, koja za kombnacju jednca [ bar ] [ kg] ρ = M (8) (8.47) 90.6 kg/m RT = (0.0845) (4.87) = m [ K ] znos bar R m = kgmol K ρ = kg m L 90.6 / (l g/ ) 6
15 . Teorem koresodentnh stanja realn ln 7
16 . Nek ln r 50 K 5 atm ma molarn volumen za % manj od molarnog volumena, zračunanog jednadžbom stanja dealnog lna. Treba zračunat Z-faktor molarn volumen lna r zadanom,t-uvjetu. Jednadžba stanja dealnog lna je = RT, te je d RT ( )( 50) m d = = =.7. (.05)( 5) kmol RT Realn volumen jednak je = 0.88 d = Buduć da je Z = RT, susttucjom dobva se Z RT = RT = Iz toga je ( 0.88)( )( 50) ( 5)(.05) Z RT = = =.0 m kmol olumen realnog je manj od volumena dealnog lna, što ukazuje da su r zadanm,t-uvjetma rvlačne sle zmeñu molekula lna veće od sla odbjanja.. Kolk je faktor komresblnost, Z, lna, čj sastav je okazan u tablc, r temeratur od5 C tlaku od97 bar? Rješt uorabom ooćenog djagrama Z-faktora (Standng-Katz) y dj. jed C 0.86 C C n-c C 5+ (=C 6 ) CO N Σ Pooćen Standng-Katzov djagram daje vrjednost Z-faktora kao funkcje seudoreducranh Z = f P, T velčna stanja, ( r r ) Zadan su sastav, temeratura tlak: T = 88K =98 bara Reducrane vrjednost za čstu komonentu zražene su kao omjer vrjednost aktualne krtčne T velčne stanja: r =, r =, Tr =. Prema načelu koresodentnh stanja, r stm T c c c 8
17 reducranm vrjednostma tlaka temerature, sv lnov će mat rblžno stu vrjednost Z- faktora. (rjednost krtčnh tlakova temeratura za mnoge čste tvar mogu se nać u odgovarajućm rručncma o svojstvma tvar, te lteratur (zvorn znanstven radov, monografje, udžbenc) s odručja termodnamke fzkalne kemje. Iz th zvora zdvojena su svojstva ugljkovodka neugljkovodčnh sastojaka ležšnh fluda, važna u okvru naftnog nženjerstva). C 5+ komonenta (lus-frakcja l lus-komonenta) nje čsta tvar nego seudokomonenta, jer se sastoj od entana svh ostalh všh ugljkovodka. Krtčna svojstva lus-frakcja odreñuju se rmjenom korelacja, a na temelju fzkalnh svojstava lus-frakcje, kao što su njeno rosječno vrelšte, relatvna gustoća molarna masa. Kao vrlo rblžne vrjednost krtčnh velčna, kada nje dostuna detaljnja analza, mogu se uzet one rvog sljedećeg všeg čstog ugljkovodka, u ovom slučaju heksana, C 6 H 4. Iz tablce se računaju seudo reducrane vrjednost: c = bara T c = 08.6 K y P c T c y P c y T c dj.jed. bar K C C C n-c C 5+ =C CO N Σ P T r r 98 = = = c T 88 = =.86 T = 08.6 c Iz Standng-Katzovog djagrama (na sljedećoj stranc) očtana vrjednost Z-faktora je Z = 4.85 C 98 bara 9
18 0
19 . Sastav uzorka lna zadan je tabelarno. Pr tlaku od 50 bara temeratur od75 C uzorak ma volumen 400 cm. Kolk će bt volumen stog uzorka r tlaku 0 bara temeratur 50 C? Kolk će bt volumen r standardnm uvjetma? y dj. jed C C C 0.0 n-c C n-c C C CO N H S Σ Kolčna sastav lna ne mjenjaju se, a vrjed = 50 bara, T = 75 C = K, = 0bara, T = 50 C =.5 K = bara, T = 5 C = 88.5 K sc sc =?, sc =? znrt zt = = z nrt z T = 400cm y P c T c y P c y T c dj.jed. bar K C C C C n-c C n-c C CO H S N Σ Pc r = 45.66bara, T =.64 K = 5.48, r =.6, r c T =. ; Z = 0.99 T r =.5; Z = 0.84
20 Z T (0.84) (50) (.5) ( 400) = = = cm Z T (0.99) (0) (448.5) Z T () (50) (88.5) = = = ( 400) sc sc sc cm Z sct (0.99) () (448.5)
Moguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave
THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE FIZIKALNE KEMIJE
OSNOVE FIZIKALNE KEMIJE PREDAVANJA Za smjerove: Cjelovt reddlomsk dlomsk studj bologje kemje Preddlomsk studj bologje Preddlomsk studj molekularne bologje Preddlomsk studj znanost o okolšu V. Tomšć, T.
Διαβάστε περισσότεραF (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK
OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
Διαβάστε περισσότεραFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc. Lidija Furač Pri normalnim uvjetima tlaka i temperature : 11 elemenata su plinovi
Διαβάστε περισσότεραTablica 1. - SVOJSTVA UGLJIKOVODIKA I DRUGIH SASTOJAKA PRIRODNOG PLINA, NAFTE I KONDENZATA (*)
Tablca. - SVOJSTVA UGLJIKOVODIKA I DRUGIH SASTOJAKA PRIRODNOG PLINA, NAFTE I KONDENZATA (*) Br. Spj Frmula Mlarna masa Vrelšte, C @.03250 bar (abs) Tlak para, bar (abs) @ 40 C Ledšte, C @.0325 bar (abs)
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A
Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.
Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραMasa, Centar mase & Moment tromosti
FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008. Zadatak:
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016.
12 SKUPIN ZDK IZ FIZIKE I 6 linja 2016 Zadatak 121 U osudi - sremniku očetnog volumena nalazi se n molova dvoatomnog lina na temeraturi rema slici) Plin izobarno ugrijemo na temeraturu, adijabatski ga
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραNeka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
Διαβάστε περισσότεραPripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA
Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA Relativna skala masa elemenata: atomska jedinica mase 1/12 mase atoma ugljika C-12. Unificirana jedinica atomske mase (u)
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijski oblik kompleksnog broja
Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραMetoda najmanjih kvadrata
Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότερα=1), što znači da će duljina cijevi L odgovarati kritičnoj duljini Lkr. koji vlada u ulaznom presjeku, tako da vrijedi
Primjer. Zrak (R=87 J/(kg K), κ=,4) se iz atmosfere ( =, bar, T =88 K) usisava oz cijev romjera D = mm, duljine L = m, rema slici. Treba odrediti maksimalno mogući maseni rotok m max oz cijev uz retostavku
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραDAMIR&SILVANA DESTILACIJA. Title goes here
DMIR&SILVN DESTILCIJ Je tehnološka oeracija kojom se tekuća smjesa hlaivih komonenata isaravanjem i naknadnim ukaljivanjem ara razdvaja na relativno čiste komonente Destilacija se zasniva na različitoj
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραPRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότερα2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραIdealno gasno stanje-čisti gasovi
Idealno gasno stanje-čisti gasovi Parametri P, V, T i n nisu nezavisni. Odnos između njih eksperimentalno je utvrđeni izražava se kroz gasne zakone. Gasni zakoni: 1. ojl-maritov: PVconst. pri konstantnim
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE IZ TERMODINAMIKE
SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHOLOŠKI FAKULTET Zavod za termodnamku Vanja Martnac Jelena Jakć VJEŽBE IZ TERMODIAMIKE Splt, 00. Recenzent: dr. sc. Renato Tomaš, doc. prof. dr. sc. edjeljka Petrc PREDGOVOR
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραTOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.
1.OSNOVNI POJMOVI TOPLOTA Primjeri * KALORIKA Nauka o toploti * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem. * TD SISTEM To je bilo koje makroskopsko tijelo ili grupa tijela,
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela. 14. dio
Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραMatematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO
Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραTako se dobivaju linije kondenzacije i linije ključanja tekuće smjese
DESTILCIJ Je tehnološka oeracija kojom se tekuća smjesa hlaivih komonenata isaravanjem i naknadnim ukaljivanjem ara razdvaja na relativno čiste komonente Destilacija se zasniva na različitoj hlaivosti
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότερα