OSNOVE MINERALOGIJE I PETROLOGIJE OPĆA MINERALOGIJA SISTEMATSKA MINERALOGIJA PETROLOGIJA. Bazalt Ca-plagioklas, pirokseni.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "OSNOVE MINERALOGIJE I PETROLOGIJE OPĆA MINERALOGIJA SISTEMATSKA MINERALOGIJA PETROLOGIJA. Bazalt Ca-plagioklas, pirokseni."

Transcript

1 OSNOVE MINERALOGIJE I PETROLOGIJE Metamorfne stijene nastaju metamorfozom iz starijih magmatskih, metamorfnih ili sedimentnih stijena, bez otapanja ili taljenja. KRISTALOGRAFIJA OPĆA MINERALOGIJA KEMIJSKA I FIZIKALNA SVOJSTVA MINERALA GENEZA MINERALA SISTEMATSKA MINERALOGIJA NESILIKATI SILIKATI PETROLOGIJA MAGMATSKIH STIJENA PETROLOGIJA PETROLOGIJA METAMORFNIH STIJENA PETROLOGIJA SEDIMENTNIH STIJENA Starije magmatske, metamorfne ili sedimentne stijene PROTOLIT Promjena p,t,c METAMORFOZA Geotermalni gradijent Difuzija iona pomoću fluida voda, karbonatni fluidi Pritisak naliježećih naslaga Preraspodjela mineralne tvari u skladu s novim p,t Vapnenac, CaCO 3 Bazalt Ca-plagioklas, pirokseni Promjena p,t,c Promjena p,t,c Mramor, CaCO 3 Amfibolit Na-plagioklas, amfibol, epidot 1

2 Čimbenici metamorfizma Temperatura Utiskivanje magme Trenje duž rasjednih linija Dubina zalijeganja (geotermalni gradijent) Udar meteorita Radioaktivni raspad Toplina ulaza = toplini izlaza = const. t Toplina ulaza > toplini izlaza = > t, endotermne reakcije (dehidratacija), progradna metamorfoza Toplina ulaza < toplini izlaza = < t, retrogradna metamorfoza Temperatura Pritisak Fluidi Sastav protolita Vrijeme Prijenos topline Kondukcija Konvekcija Radioaktivno zračenje Pritisak Promjena visine ili gustoće naliježećih naslaga Pliće (stijene krute) usmjereni tlak = stres Dublje (stijene plastične) neusmjereni tlak = litostatski Dvostruka debljina kontinentalne kore Normalna debljina kontinentalne kore Litostatski pritisak Duboki sedimentacijski bazen Metamorfoza tonjenja Statički stjenska masa miruje Dinamički stijenska masa se kreće Postanak usmjerenog stresa 2

3 Protolit Metamorfna stijena Fluidi Sastav protolita Dehidratacijom minerala pri progradnom metamorfizmu H 2 O, CO 2, CH 4, H 2 S δ vode > δ vodene pare pri T < T kritične (<373ºC i 217 bara) δ vode = δ vodene pare pri T > T kritične = fluidna faza ili fluid Porna voda iz sedimentnih stijena, meteorska ili magmatska voda Reaktanti Produkti Ovise o p, T, t, volatilima, i mogu biti različiti 1. Bez volatila polimorfne reakcije, izmjene kationa, izdvajanja 2. S volatilima dehidratacija, dekarbonizacija, oksidacija, redukcija Vrijeme Metamorfni procesi su izuzetno spori: ovise o brzini prijenosa topline, volumenu stijena podvrgnutih metamorfizmu, vrsti stijene, sadržaju fluida mineralne parageneze dostupne za istraživanje su često u metastabilnom stanju. UVJETI METAMORFIZMA T min ~ 150ºC (silikatne stijene) pojava prvog metamorfnog minerala (klorit, glaukofan) T max = T taljenja stijene ovisi o p, sastavu stijene i količini vode ( ºC u kori, i do 1500 ºC u plaštu) STUPNJEVI METAMORFOZE p, t, dubina, indeks minerali, mineralne zone, metamorfni facijesi, metamorfne izograde T vrlo-niski, niski, srednji, visoki P visoko i niskotlačna Dubina epizona, mezozona, katazona ~ dijagenetski uvjeti PRIMJER 1 GRANIT p = 5 kbar p = 5 kbar + H2O - H2O T taljenja = 660ºC T taljenja = 1000ºC PRIMJER 2 BAZALT p = 5 kbar p = 5 kbar + H2O - H2O T taljenja = 800ºC T taljenja = 1120ºC P min ~ P površinski P max = 40 kbar 3

4 Epizona < 300ºC Niski p Minerali s konstitucijskom vodom: kalcit, dolomit, glaukofan, talk, sericit, klorit, albit Mezozona ºC Stres litostatski p Rekristalizacija štapićasti i iglićasti minerali: granati, disten, Hbl, Bt, Ms, Na-Pl Katazona ºC litostatski p Bezvodni minerali >ρ Stijene homogene, slične magmatskim; granati, andaluzit, silimanit, diopsid, Hbl, alkalijski feldspati, Ca-Pl Indeks minerali: klorit biotit granat staurolit disten silimanit Mineralne zone zone čija je donja granica definirana prvom pojavom indeks minerala po kojemu je zona dobila naziv, a gornja granica prvom pojavom indeks minerala slijedeće zone: kloritna biotitna granatna staurolitna distenska silimanitna Problem: indeks minerali se u stijenama različitog sastava mogu pojaviti pri različitim p-t uvjetima Ispravnije Odrediti stupanj metamorfoze prema reakcijama u kojima su reaktanti i produkti 1 ili više minerala, uz odreñen p,t, utjecaj fluida i sastav protolita eksperimentalno ili iz termodinamičkih podataka Metamorfni facijesi skupina metamorfnih stijena nastalih pri odreñenim p,t uvjetima (zanemaren utjecaj fluida), a definira se mineralnom paragenezom stabilnom samo u tom facijesu Metamorfne izograde linije na karti koje spajaju mjesta istih indeks minerala na zemljinoj površini Pirometamorfoza 1. Prema prevladavajućem faktoru temperatura VRSTE METAMORFIZMA pritisak Lokalni metamorfizam Kontaktni - termalni Na kontaktu magme i okolnih stijena pri čemu se stijene parcijalno tale prijelaz prema magmatskim procesima. Termalni metamorfizam Dinamotermalni metamorfizam Dinamo ili kinematički metamorfizam 2. Prema veličini prostora Lokalni metamorfizam Regionalni metamorfizam 1. Kontaktni 2. Kataklastični 3. Hidrotermalni 4. Impaktni 1. Orogeni 2. Plutonski 3. Metamorfoza oceanskog dna 4. Metamorfoza tonjenja 4

5 Lokalni metamorfizam Kataklastični - kinematički Lokalni metamorfizam Hidrotermalni pneumatolitski - fluidi Metasomatoza migracija iona Autometasomatoza plinovi i pari zaostali nakon kristalizacije magme djeluju prije nastale stijene Alteracijske zone - izmjene primarnih stijena pod utjecajem pneuma ili hidrotermi Kontaktni met. Magmatska intruzija Kontaktni met. Lokalni metamorfizam Impaktna - >p, t, vrijeme kratko, taljenje Regionalni metamorfizam Orogeni - dinamotermalni Konvergentne granice ploča, t ºC Halls creek, Australija 5

6 Regionalni metamorfizam Plutonski Dublji dijelovi litosfere, >t, litostatski p (neusmjeren) granoblstične stijene, bezvodni minerali velike gustoće, nema ošre granice izmeñu plutonske metamorfoze i magmatizma. Regionalni metamorfizam Metamorfizam tonjenja <t (do 450º), sačuvane strukture i relikti protolita, slabija škriljavost, nepotpuna izmjena mineralnog sastava postanak se odreñuje mikroskopski Regionalni metamorfizam Metamorfizam oceanskog dna Ocean Tisuće kilometara ºC, p < 3kbar Hidrotermalne žile Metasomatoza 3. Prema stabilnosti mineralnih parageneza Progradna metamorfoza - dinamotermalna Endotermni proces primanja topline i mehaničke energije, procesi dehidratacije, dekarbonizacije (oslobañanje CO2, H2O). Nastaju novi minerali koji su stabilni uvjetima povišenja p, t. Retrogradna metamorfoza često pneumatolitna ii hidrotermalna, metamorfoza oceanskog dna, pri brzim ekshumacijama Snižavanjem p,t nastaju novi minerali, primarno iz visokotemperaturnih parageneza 4. Prema kemijskom sastavu Izokemijska metamorfoza Nema promjene kemijskog sastava u odnosu na protolit (vapnenac mramor) KOLOKVIJ 1. KOJIM PROCESOM nastaju magmatske stijene? 2. KOJIM PROCESOM nastaju metamorfne stijene? 3. Nabroji FAKTORE koji utječu na metamorfizam. 4. Nabroji TIPOVE metamorfizma prema prevladavajućem faktoru. 5. Nabroji TIPOVE metamorfizma prema veličini prostora. Alokemijska metamorfoza - metsomatoza Dolazi do promjene kemijskog sastava u odnosu na protolit (izmjene kationa) 6

7 Minerali Kako prepoznati metamorfnu stijenu? 1) Minerali zastupljeni u svim stijenama kvarc, kalcit, dolomit, piroksen, amfibol, tinjci, feldspati 2) Minerali tipični za metamorfne uvjete granat, disten, andaluzit, silimanit, jadeit, tremolit, aktinolit, glaukofan, serpentin, talk Mineralne zajednice Asocijacije karakterističnih minerala Struktura Blastične i kataklastične Tekstura Škriljava i homogena STRUKTURE METAMORFNIH STIJENA - BLASTIČNA Grč. blastos= klica Blastoza = rekristalizacija Blastična struktura = nastaje rekristalizacijom i rastom minerala u metamorfnim uvjetima (u čvrstom stanju!) Reliktne blastične strukture odražavaju strukturu protolita (npr. blastoporfirna) HOMEOBLASTIČNA vs. HETEROBLASTIČNA HOMEOBLASTIČNA MINERALNI SASTOJCI OJEDNAKIH VELIČINA Granoblastična minerali ojednakih dimenzija Lepidoblastična listićavi minerali Nematoblastična štapičasti ili igličasti minerali HETEROBLASTIČNA MINERALNI SASTOJCI RAZLIČITIH VELIČINA PORFIROBLASTIČNA - PORFIROBLASTI Foliacija Lineacija Homogena tekstura Lepidoblastična Nematoblastična Granoblastična 3 cm velik almandinski granat porfiroblast u gnajsu, Paraiba,Brazil 7

8 STRUKTURE METAMORFNIH STIJENA - KATAKLASTIČNA Deformirani minerali s anomalnim optičkim svojstvima, sekundarnim lamelama sraštanja i pukotinama. MILONITNA minerali zdrobljeni u prah, ponekad pretaljeni u staklo BREČASTA ILI MORTAL rubovi minerala zdrobljeni, jezgre očuvane PROFIROKLASTIČNA veći nezdrobljeni minerali (porfiroklasti) u sitnozdrobljenom matriksu OKCASTA stijena sadrži lećaste porfiroklaste (feldspati,kvarc), okružene stitnijim, listićavim mineralima PORFIROKLASTIČNA OKASTA STRUKTURE METAMORFNIH STIJENA TEKSTURE METAMORFNIH STIJENA ŠIVANA - nazubljena, zupčasto prodiranje jednog minerala u drugi pri visokoj temperaturi i tlaku. MOZAIČNA neorijentirana, poligonalna zrna, dodiruju se u jedno točci pod kutem od ~120º. ŠKRILJAVA stres Ploha škriljavosti stres Škriljavost ili folijacija Šivana Mozaična 8

9 PARALELNO - PRUGASTA Zrnasti minerali Listićavi minerali NAZIVI METAMORFNIH STIJENA HOMOGENA Kotaktna metamorfoza pri <p, >t ili metamorfoza pri >litostatskom p Korijen -Teksturno svojstvo (škriljavac) -Dominantni metamorfni mineral (amfibolit) 1. Prema strukturno-teksturnim svojstvima Slejt, filit, škriljavac, gnajs Kataklazit, milonit, ultramilonit ± Prefiks -Strukturno svojstvo (trakasti amfibolit) -Dodatna informacija o mineralnom sastavu (trakasti epidotni amfibolit) Boja Zeleni škriljavac Plavi škriljavac MRAMOR 2 Prema mineralnom sastavu Glavni minerali >5 vol% (muskovitni gnajs) Sporedni minerali <5 vol% (gnajs koji sadrži muskovit) Kataklastična metamorfoza s očuvanim mineralnim sastavom protolita (kataklazirani vapnenac) Ako stijena nema reliktnu ni metamorfnu strukturu naziv prema mineralnom sastavu (kvarc-klorit-epidotna stijena) 3. Prema protolitu Meta protolit metamorfna stijena, prefiks nazivu protolita (metagabro) Orto protolit magmatska stijena, prefiks nazivu metamorfne stijene (ortognajs) Para protolit sedimentna stijena, prefiks nazivu metamorfne stijene (paragnajs) 9

10 KLASIFIKACIJA METAMORFNIH STIJENA 1. Prema dubini postanka (p,t uvjeti) Epizona Mezozona Katazona 2. Prema strukturno-teksturnim obilježjima (stupanj folijacije i lineacije) Izražena (slejt, filit, škriljavac) Slabo izražena (gnajs, milonit, migmatit) Nema ili vrlo slabo izražena (mramor, kvarcit, skarn, hornfels) 3. Prema protolitu (ukoliko se može utvrditi) Meta-, orto-, para- 4. Prema mineralnoj paragenezi (metamorfnom facijesu) 5. Prema vrsti metamorfizma Dinamometamorfne, termalnometamorfne, dinamotermalne Lokalno i regionalno metamorfne Facijes plavih škriljavaca: glaukofan+px+ aragonit Granulitni facijes: bezvodni Opx+Cpx Amfibolitni facijes: Aktinolit+klorit +epidot+albit Facijes zelenih škriljavaca: plagioklas+hor nblenda Podfacijes zelenih škriljavaca Prema mineralnoj paragenezi (metamorfnom facijesu) Eklogitni facijes: omfacit+granat Tip metamorfizma Stijene Podfacijes zelenih škriljavaca Facijes zelenih škriljavaca plagioklas+hornblenda Amfibolitni facijes: Aktinolit+klorit+epidot+albit 1. Kontaktni (termalni) 2. Kataklastični (kinematički) Mramor, kvarcit, skarn, kornit Kataklazit, milonit, ultramilonit 3. Regionalni (dinamotermalni) Slejt, filit, škriljavac, gnajs, serpentinit, amfibolit, mramor, kvarcit, granulit, eklogit Facijes plavih škriljavaca: glaukofan+px+aragonit Granulitni facijes: bezvodni Opx+Cpx Eklogitni facijes: omfacit+granat 10

11 1. Kontaktni (termalni) metamorfizam MRAMOR -Metamorfozom (rekristalizacijom) VAPNENACA ILI DOLOMITA (kalcitni i dolomitni mramor) -Sastav KALCIT (DOLOMIT), tremolit, diopsid, granat, epidot, olivin -Tekstura - HOMOGENA, ako sadrži tinjac slabo škriljava -Struktura - GRANOBLASTIČNA -Boja - BIJEL, zelen, siv, crven, blijedo žut, nejednoliko ili jednoliko obojen od primjesa KVARCIT -Metamorfozom (rekristalizacijom) PJEŠČENJAKA ILI ROŽNJAKA -Sastav KVARC -Tekstura HOMOGENA -Struktura - GRANOBLASTIČNA -Boja - SVIJETLA ρ= 2,65 2,72 g/cm 3 ρ 0 = 2,65 2,71 g/cm 3 p = 0,4 2 % w = 0,1 0,3 % β p = MPa Lako se polira Sivocrni mramor kod Požege ρ= 2,64 2,70 g/cm 3 ρ 0 = 2,60 2,65 g/cm 3 p = 0,4 2 % w = 0,2 0,5 % β p = MPa Masivan, tvrd, otporan na atmosferilije 2. Kataklastični (kinematički) metamorfizam SKARN - Na kontaktu VAPNENCA i GRANITNE MAGME. Vapnenac metasomatski obogaćen Si, Al, Fe, Mg -Sastav silikati Ca, Mg, Fe (hedembergit, diopsid, tremolit, aktinolit, granati, forsterit, titanit) + magnetit, pirhotin, sulfidi Cu KORNIT ILI HORNFELS - Izmjenom PELITA, TUFA, SLEJTA u visokometamorfnim uvjetima, na kontaktu s kiselim intruzivima -Sastav kvarc, feldspati, biotit, granati, kalcit, biotit, piroksen, andaluzit -Tekstura HOMOGENA KATAKLAZIT -Oštri fragmenti nastali drobljenjem stijena usljed tektonskih zdrobljenih sastojaka iste stijene sličan breči, ali se osnovna masa sastoji od zdrobljenih čestica iste stijene. MILONIT -Stijena nastala gotovo potpunim drobljenjem ishodišne stijene u prah (i do 90 vol % matriksa). ULTRAMILONIT -Sadrži vrlo malo fragmenata (<10 vol%) u finozrnatoj osnovi tamne boje. Često dolazi do djelomičnog taljenja i postanka stakla 11

12 Kataklastična stijena 3. Regionalni (dinamotermalni) metamorfizam KRISTALASTI ŠKRILJAVCI Usmjereni pritisak + fluidi otapanje i ponovna rekristalizacja na mjestu manjeg pritiska, škriljave i paralelno-prugaste teksture ºC PROGRADNA (PROGRESIVNA) METAMORFOZA SLEJT FILIT TINJČEV ŠKRILJAVAC GNAJS Milonit Crveni, zeleni, crni PROGRADNA (PROGRESIVNA) METAMORFOZA SLEJT FILIT TINJČEV ŠKRILJAVAC GNAJS šejl slejt škriljavac gnajs Tekstura škriljasta Struktura - lepidoblastična filit migmatit šejl Crveni, zeleni, crni slejt škriljavac gnajs filit migmatit Plummer, Mcgeary & Carlson(2001): Physical Geology 12

13 ŠKRILJAVCI Prikaz približno prvih 30 km zemljine kore s metamorfnim mineralima nastalim iz šejla KLORITNI Klorit, albit, kvarc ZELENI Klorit, aktinolit, epidot, albit AMFIBOLSKI Aktinolit, hornblenda GLAUKOFANSKI Glaukofan, granat, muskovit, biotit, kalcit, albit Plummer, Mcgeary & Carlson(2001): Physical Geology SERPENTINIT Stijena nastala hidrotermalnom metamorfozom bazičnih i ultrabazičnih stijena Boja crna zelena Tekstura škriljava Struktura granoblastična lepidoblastična Minerali serpentin, olivin, piroksen, amfibol, magnetit, klorit, magnezit AMFIBOLIT Boja crna tamnozelena Tekstura homogena Struktura granoblastična nematoblastična Minerali >50 vol % hornblenda, >20 vol% neutralni bazični plagioklas + Bt, titanit, Q PARA progradnom metamorfozom lapora dobro izražena folijaija ORTO retrogradnom metamorfozom bazičnih stijena, slabo izražena folijacija. Odličan tehnički-grañevinski kamen 13

14 GRANULIT (plutonska metamorfoza) Nastaje iz sedimentnih (siltit, šej, arkoza) ili magmatskih kiselih, neutralnih i bazičnih stijena Tekstura masivna - gnajsoidna Struktura granoblastična Minerali kvarc, feldspati, pirokseni, granati, disten, silimanit (bezvodni minerali) EKLOGIT (plutonska metamorfoza) Nastaje iz gabroidnih stijena (bez feldspata) Minerali zeleni Px omfacit + granat MIGMATIT (plutonska metamorfoza) Silikatne stijene s tamnijim i svijetlijim dijelovima parcijalno taljenje (svijetliji dijelovi se lako take, tamniji teže) 14

REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar)

REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar) REGIONALNO-METAMORFNE STENE (200-800ºC; 2-10 kbar) PODELA PREMA TEKSTURI 1. ŠKRILJAVE I 2. MASIVNE METAMORFNE STENE PODELA PREMA STEPENU KRISTALINITETA (NE ZAVISI OD STEPENA METAMORFIZMA) 1. STENE VISOKOG

Διαβάστε περισσότερα

METAMORFNE STENE. Charles Luell - definisao pojam metamorfizma na osnovu promena u sedimentnim stenama sa promenom dubine.

METAMORFNE STENE. Charles Luell - definisao pojam metamorfizma na osnovu promena u sedimentnim stenama sa promenom dubine. METAMORFNE STENE Charles Luell - definisao pojam metamorfizma na osnovu promena u sedimentnim stenama sa promenom dubine. Metamorfizam - skup fizičko-hemijskih procesa u steni u uslovima koji se razlikuju

Διαβάστε περισσότερα

Anorganski nemetalni materijali Sij Stijene

Anorganski nemetalni materijali Sij Stijene Anorganski nemetalni materijali Sij Stijene Stijene Stijene su prirodni mineralni agregati, ulaze u sastav zemljine kore kao samostalne i jasno ograničene mase Minerali izgrađuju stijene Stijene izgrađuju

Διαβάστε περισσότερα

MINERAL? nema jedinstvenih kriterijuma za odgovor

MINERAL? nema jedinstvenih kriterijuma za odgovor Predavanje 1. MINERALI, MINERALOGIJA NAUKA O MINERALIMA minerals (lat.) rudni logos (grč.) nauka Izučava prirodu supstanci koje su vezane za rudnike, rudne žile i Zemljinu koru. MINERAL? nema jedinstvenih

Διαβάστε περισσότερα

IZVORI, SASTAV I DINAMIKA MINERALNE SASTAVNICE TLA MINERALI - MINERALI I STIJENE - petrogeni minerali

IZVORI, SASTAV I DINAMIKA MINERALNE SASTAVNICE TLA MINERALI - MINERALI I STIJENE - petrogeni minerali 1 IZVORI, SASTAV I DINAMIKA MINERALNE SASTAVNICE TLA - MINERALI I STIJENE - petrogeni minerali MINERALI 2 primarni minerali sekundarni minerali pedogeni minerali postojanost minerala 3 minerali prema prozirnosti:

Διαβάστε περισσότερα

Treće predavanje. Hemija životne sredine I (T. Anđelković)

Treće predavanje. Hemija životne sredine I (T. Anđelković) Treće predavanje 1 CILJEVI PREDAVANJA Građa litosfere. Sastav Zemljine kore. Hemijski sastav i tipovi magme. Diferencijacija magme. Bovenova serija. Tipovi stena. Ciklus transformacije stena. ISHODI PREDAVANJA

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog

Διαβάστε περισσότερα

MINERALOGIJA KRISTAL MINERAL. Definicija: - kristalna vrsta, nastala v naravi (tudi umetno)

MINERALOGIJA KRISTAL MINERAL. Definicija: - kristalna vrsta, nastala v naravi (tudi umetno) MINERALOGIJA KRISTAL Definicija: - trdno telo - periodična prostorska razvrstitev kemičnih sestavin - ravne ploskve - stalni koti - nastanek: naravni, umetni procesi - anorganske, organske spojine MINERAL

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

6 SREDNJEZRNATI KLASTITI (PJEŠČENJACI)

6 SREDNJEZRNATI KLASTITI (PJEŠČENJACI) 62 6 SREDNJEZRNATI KLASTITI (PJEŠČENJACI) veličina čestica: 2mm - 63μm 6.1 UVOD vrlo krupni pijesak krupni pijesak srednji pijesak sitni pijesak vrlo sitni pijesak litifikacija pijesak pješčenjak klastična

Διαβάστε περισσότερα

Što je sediment? Što je sedimentna stijena? OSNOVE MINERALOGIJE I PETROLOGIJE OPĆA MINERALOGIJA SISTEMATSKA PETROLOGIJA PETROLOGIJA

Što je sediment? Što je sedimentna stijena? OSNOVE MINERALOGIJE I PETROLOGIJE OPĆA MINERALOGIJA SISTEMATSKA PETROLOGIJA PETROLOGIJA Što je sediment? OSNOVE MINERALOGIJE I PETROLOGIJE OPĆA MINERALOGIJA SISTEMATSKA MINERALOGIJA PETROLOGIJA KRISTALOGRAFIJA KEMIJSKA I FIZIKALNA SVOJSTVA MINERALA GENEZA MINERALA NESILIKATI SILIKATI PETROLOGIJA

Διαβάστε περισσότερα

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Opšte KROVNI POKRIVAČI I 1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Postupak rješavanja bilanci energije

Postupak rješavanja bilanci energije Postupak rješavanja bilanci energije 1. Postaviti procesnu shemu 2. Riješiti bilancu tvari 3. Napisati potreban oblik jednadžbe za bilancu energije (zatvoreni otvoreni sustav) 4. Odabrati referentno stanje

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI GEOFIZIČKOG KAROTAŽA

OSNOVI GEOFIZIČKOG KAROTAŽA OSNOVI GEOFIZIČKOG KAROTAŽA Prvo predavanje Uvod Nastavnik dr Ivana Vasiljević docent Saradnik dipl. inž. Dragana Petrović student doktorslih studija Osnovi geofizičkog karotaža - statistika Školska godina

Διαβάστε περισσότερα

Upotreba tablica s termodinamičkim podacima

Upotreba tablica s termodinamičkim podacima Upotreba tablica s termodinamičkim podacima Nije moguće znati apsolutnu vrijednost specifične unutarnje energije u procesnog materijala, ali je moguće odrediti promjenu ove veličine, koja odgovara promjenama

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA Relativna skala masa elemenata: atomska jedinica mase 1/12 mase atoma ugljika C-12. Unificirana jedinica atomske mase (u)

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

K-Ar metoda datiranja

K-Ar metoda datiranja K-Ar metoda datiranja K-Ar datiranje Najranija istraživanja vezana uz datiranje paleomagnetizma i magnetskog reverzibiliteta u bazaltima srednjo-oceanskih grebena. Kalij - I. grupa alkalnih elemenata (Li,

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. zastori zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. (mm) (mm) za PROZOR im (mm) tv25 40360 360 400 330x330 tv25 50450 450 500 410x410

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O. Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100

Διαβάστε περισσότερα

AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif.   SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU AGREGAT Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aeif. jcrnojevac@gmail.com SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY OF OSIJEK 1 Pojela agregata PODJELA AGREGATA - PREMA

Διαβάστε περισσότερα

Sveučilište u Zagrebu Rudarsko geološko naftni fakultet

Sveučilište u Zagrebu Rudarsko geološko naftni fakultet Sveučilište u Zagrebu Rudarsko geološko naftni fakultet SEMINAR: TOPLJIVE STIJENE : VAPNENCI, DOLOMITI I EVAPORITI Zlatko Topić R 6 Zagreb, 2009 SADRŽAJ: 1. UVOD....2 2. VAPNENCI..3 2.1 SASTAV I KLASIFIKACIJA

Διαβάστε περισσότερα

Vapno. Vapnenac/glinoviti vapnenac/dolomit. Kalcinacija. Kalcitno živo vapno + silikati. Hidratizacija (atmosferski tlak) Hidraulično.

Vapno. Vapnenac/glinoviti vapnenac/dolomit. Kalcinacija. Kalcitno živo vapno + silikati. Hidratizacija (atmosferski tlak) Hidraulično. Vapno Vapno je naziv koji se koristi za čitav niz proizvoda dobivenih preradom (kalcinacijom i/ili hidratacijom) vapnenca ili dolomita. Proizvodi se razlikuju prema kemijskom sastavu i svojstvima te fizikalnom

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Elementarne čestice Elementarne ili osnovne ili fundamentalne čestice = Najmanji dijelovi od kojih je sastavljena tvar. Do 1950: Elektron, proton,

Elementarne čestice Elementarne ili osnovne ili fundamentalne čestice = Najmanji dijelovi od kojih je sastavljena tvar. Do 1950: Elektron, proton, Elementarne čestice Elementarne ili osnovne ili fundamentalne čestice = Najmanji dijelovi od kojih je sastavljena tvar. Do 1950: Elektron, proton, neutron Građa atoma Pozitron, neutrino, antineutrino Beta

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

2 PROCESI POSTANKA SEDIMENATA I SEDIMENTNIH STIJENA

2 PROCESI POSTANKA SEDIMENATA I SEDIMENTNIH STIJENA 2 PROCESI POSTANKA SEDIMENATA I SEDIMENTNIH STIJENA sedimentne stijene nastaju djelovanjem fizičkih, kemijskih i bioloških procesa na površini ili plitko ispod površine Zemlje pri niskim temperaturama

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Srednjenaponski izolatori

Srednjenaponski izolatori Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

KERAMIKA, BETON I DRVO

KERAMIKA, BETON I DRVO VJEŽBE: četvrtak, 12:15-14:00 KERAMIKA, BETON I DRVO Vježba 1. Ionske i kovalentne strukture Prof.dr.sc. Lidija Ćurković STRUKTURA ČVRSTIH (krutih) TVARI ovisi o: 1. VRSTI VEZA IZMEĐU STRUKTURNIH JEDINICA

Διαβάστε περισσότερα

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju

Διαβάστε περισσότερα

KEMIJSKA KALASIFIKACIJA I UPORABA MINERALA

KEMIJSKA KALASIFIKACIJA I UPORABA MINERALA KEMIJSKA KALASIFIKACIJA I UPORABA MINERALA Grupiranje minerala abecednim redom prema zajedničkom kemijskom elementu. Metalurgija Uporaba minerala Crna (dobijanje željeza i čelika Obojena (dobijanje svih

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 REGENERATIVNI ZAGRIJAČI NAPOJNE VODE Regenerativni zagrijači napojne vode imaju zadatak da pomoću pare iz oduzimanja turbine vrše predgrijavanje napojne vode

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Ako je BA teško topljiva sol (npr. AgCl) dodatkom

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Στρωματογραφία-Ιστορική γεωλογία. Κρυπτοζωικός Μεγααιώνας Δρ. Ηλιόπουλος Γεώργιος Σχολή Θετικών Επιστημών Τμήμα Γεωλογίας

Στρωματογραφία-Ιστορική γεωλογία. Κρυπτοζωικός Μεγααιώνας Δρ. Ηλιόπουλος Γεώργιος Σχολή Θετικών Επιστημών Τμήμα Γεωλογίας Στρωματογραφία-Ιστορική γεωλογία Κρυπτοζωικός Μεγααιώνας Δρ. Ηλιόπουλος Γεώργιος Σχολή Θετικών Επιστημών Τμήμα Γεωλογίας Σκοποί ενότητας Σκοπός της ενότητας είναι η μελέτη του Κρυπτοζωικού Μεγααιώνα, κατά

Διαβάστε περισσότερα

Monday, May 30, Temperatura i toplina

Monday, May 30, Temperatura i toplina Temperatura i toplina Temperatura i termička ravnoteža - koncept temperature ukorijenjen je u kvalitativnim predodžbama o toplom i hladnom - tijelo koje je po osjetu toplo obično ima višu temperaturu nego

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona * Opšte stanje napona Tenzor napona Značenje indeksa Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje. Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a drugi pravac

Διαβάστε περισσότερα

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE Prof. dr. sc. Z. Prelec INŽENJERSTO ZAŠTITE OKOLIŠA Poglavlje: (Emisija u atmosferu) List: 1 EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZOR EMISIJE Izgaranje - najveći uzrok

Διαβάστε περισσότερα

TROŠENJE MINERALA I STIJENA

TROŠENJE MINERALA I STIJENA Mramor Granit monomineralne kalcit Zbog čega je značajno? polimineralne ortoklas, kvarc, plagioklas, biotit, hornblenda ukupna anorganska tvar tla potječe iz susjednih sfera (litosfere, atmosfere i hidrosfere)

Διαβάστε περισσότερα

konst. Električni otpor

konst. Električni otpor Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα