Trigonometrijske. funkcije realnog broja

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Trigonometrijske. funkcije realnog broja"

Transcript

1 1 Trigonometrijske funkcije realnog broja 1. Brojevna kružnica.... Kutoviiradijani Definicija trigonometrijskih funkcija Odre - divanje vrijednosti trig. funkcija Parnost i neparnost trigonometrijskih funkcija Periodičnost trigonometrijskih funkcija Osnovne relacije me - dutrig.funkcijama Adicijske formule Još neki trigonometrijski identiteti Grafički prikaz trigonometrijskih funkcija Trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe Primjena trigonometrije na pravokutan trokut Poučak osinusima Poučak okosinusu Primjena trigonometrije

2 TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE REALNOG BROJA 1.1. Brojevna kružnica Na pravcu p istaknimo dvije različite točke I i E.Točki I pridružimo broj 0, atočki E broj 1. Svakoj točki pravca možemo pridružiti jedan broj i obratno. Pravac p s tim pridruživanjem nazivamo brojevni pravac, točku I nazivamo ishodištem, atočku E jediničnom točkom. Brojevni pravac. Neka je k kružnica polumjera 1 sa središtem u ishodištu O koordinatnog sustava u ravnini. Slovom I označimo točku (1, 0) na x -osi. Njome postavimo brojevni pravac p okomito na x -os tako da pozitivni brojevi na pravcu budu u prvom kvadrantu. Brojevni pravac p dira kružnicu k, d(o, I) =d(i, E) =1. Pravac p namotajmo bez klizanja i rastezanja na kružnicu k tako da polupravac s pozitivnim brojevima namatamo u pozitivnom smjeru, a polupravac s negativnim brojevima u negativnom smjeru. Ovim namatanjem smo svakom realnom broju t pridružili jednu točku E(t) kružnice. Ovo pridruživanje zovemo eksponencijalno preslikavanje pravca na kružnicu i označavamo s E. Namatanje pravca na kružnicu. Kružnicu k zajedno s eksponencijalnim preslikavanjem E : R k nazivamo brojevna ili trigonometrijska kružnica. Broj 0 preslikava se u točku I. Kako je duljina jedinične kružnice jednaka, slijedi da se i brojevi,,,...preslikavaju isto u točku I.

3 1.1. BROJEVNA KRUŽNICA Duljina jedinične polukružnice je,pa se broj preslikava u točku I koja je dijametralno suprotna točki I. Ali isto tako, i brojevi 3 = +, 5 = +,... se tako - der preslikavaju u I. Četvrtina kružnice ima duljinu,paznači da se u točku C preslikava broj, aliibrojevi +, +,... Općenito možemo zaključiti da se svake dvije točke koje su na pravcu udaljene za višekratnik broja namatanjem stope u jednu točku kružnice, tj. vrijedi E(t + k) =E(t) za svaki t R i k Z. Primjer 1. Nacrtajmo E(t),akoje t jednako: a),, 3, 5, 7 ; b) 3, 3, 3, 5 3 ; c),, 3,, 5. a) Četvrtina polukružnice ima duljinu. Točke ( ) ( 3 ) ( 5 ) ( 7 ) E, E, E, E dijele četvrtine kružnice na jednake dijelove. 3

4 TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE REALNOG BROJA b) c) Trećina polukružnice ima duljinu ««3. Točke E ie dijele 3 3 gornju polukružnicu na tri jednaka dijela. ««5 Točke E,...,E dijele gornju polukružnicu na šest jednakih dijelova. Primjer. Za realni broj t = 19 E(t 1 )=E(t ). na - dimo brojeve t 1 [0,, t [, 8, takve da vrijedi E(t) = Kako je 19 = + 3 je t 1 = 3. i 3 [0, to 19 Brojevi, 3, 7 preslikavaju se uistutočku trigonometrijske kružnice. Broj t računamo ovako: 19 ( = + 3 ) + ( =( )+ + 3 ) = + 7, pa je t = 7 [, 8.

5 1.1. BROJEVNA KRUŽNICA Zadaci Na brojevnoj kružnici odredi točke E(t) ako je t : a) ; b) 3 ; c) 005 ; d) ; e) 5 ; f) 003 ; g) ; h) 8 ; i) 1 ; j) ; k) ; l) 38 ; k) ; l) 9 ; m) 005 ; n) ; o) ; p).. Na brojevnoj kružnici odredi točke E(t) ako je t : a) 3 ; b) 3 ; c) 5 ; d) 1 ; e) 3 ; f) ; g) 1 ; h) ; i) Na brojevnoj kružnici skiciraj položaj točke E(t) ako je t : a) 1; b) 1.5 ; c) ; d) ; e) 1; f) 0.3 ; g) ; h) 30.8 ; i).7 ; pri čemu uzmi da je Odredi t [0, takav da je E(t) =E(x) ako je zadan x : a) 13 ; b) 13 ; c) 11 ; d) ; e) 5. Odredi t [0, takav da je E(t) =E(x) ako je zadan x : a) 11 3 ; b) ; c) 17 ; d) Odredi t [0, takav da je E(t) =E(x) ako je zadan x : 19 ; f) ; e) 37 ; f) a) 1.8 ; b) 3.1 ; c) ; d) 8; e) 101 ; f) 7.51, pri čemu uzmi da je Odredi t [, 0 takav da je E(t) =E(x) ako je zadan x : a) 13 ; b) 1 3 ; c) 5 ; d) 1 35 ; e) 8. Odredi t [10, 1 takav da je E(t) =E(x) ako je zadan x : a) ; b) 3 ; c) ; d) 3 3 ; e) 5 13 ; f) ; f)

6 TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE REALNOG BROJA 1.. Kutovi i radijani Neka je t 0 broj izme - du 0 i. Namatanjem pravca na kružnicu taj se broj preslikava u točku E(t 0 ). Točkom E(t 0 ) povucimo polupravac OE(t 0 ) koji zajedno s pozitivnim dijelom x -osi odre - duje kut <)IOE(t 0 ).Duljina luka kružnice koji se nalazi u tom kutu jednaka je t 0. Taj se broj t 0 naziva glavna radijanska mjera kuta. Ako je t 1 neki drugi broj van intervala [0,, ali čija se točka E(t 1 ) podudara s točkom E(t 0 ),tadabroj t 1 zovemo radijanska mjera kuta. Glavna mjera i svaka druga mjera istog kuta razlikuju se za višekratnik broja, tj. t 1 = t 0 + k, k Z, t 0 =[0,. Na primjer, pravi kut (slika lijevo) ima glavnu mjeru radijana, što kraće pišemo rad, a neke druge mjere su mu 5, 9, 3, 7 itd. Ispruženi kut (slika desno) ima glavnu mjeru rad, a neke druge mjere su mu 3,5,7,, 3 itd. Povijesno gledano, stariji način mjerenja kutova jest mjerenje u stupnjevima. U tom slučaju je glavna mjera ispruženog kuta jednaka 180 stupnjeva, što kraće zapisujemo 180, a kut s mjerom od t radijana ima s = 180 t stupnjeva. Pri toj pretvorbi obično koristimo i manje dijelove stupnja: minute (1 = 1 0 stupnja) i sekunde ( 1 = 1 0 minute).

7 1.. KUTOVI I RADIJANI U sljedećoj tablici navedene su mjere nekih kutova u stupnjevima i u radijanima: mjera u stupnjevima mjera u radijanima Dakle, kad kažemo kut od 30, kut od rad ili kut od 390, kut od 11 radi se o istom kutu, ali s različitim mjerama: 30, rad, 390, 11 rad. Ukoliko u mjeri kuta ne piše kratica rad, podrazumijeva se da se radi o radijanskoj mjeri. Uvest ćemo još jednu skraćenicu. Na brojevnoj ćemo kružnici ponekad umjesto oznake E(t) pisati slovo t,uztutočku ili unutar kuta. Primjer 1. Kutovima od a) 38 ; b) 31 3 ; c) ; d) 13 na - dimo glavne mjere u radijanima. a) Kako je 38 = 0 + 1, to je glavna mjera tog kuta jednaka 0 radijana. b) Iz 31 3 = = slijedi da je glavna mjera jednaka 5 3 radijana. c) = , pa je glavna mjera jednaka 1, tj. 180 rad. d) 13 = , te je glavna mjera jednaka 17, tj. Primjer rad. Danu radijansku mjeru kuta napišimo u stupnjevima: a) 1rad; b) 3 rad; c) 8. rad. a) Koristeći formulu imamo s = 180 t = 180 = Takoder, t - mogli smo koristiti i džepno računalo tako da u stanju RAD upišemo dani broj u radijanima, tj. 1, te korištenjem 7

8 TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE REALNOG BROJA tipki SHIFT DRG dok se ne dode - do stanja DEG dobivamo broj u stupnjevima. Uobičajeno je ovaj broj zapisati i pomoću minuta i sekunda. Broj minuta dobivamo tako da oduzmemo cjelobrojni dio i razliku pomnožimo sa 0 : = Oduzmemo li od ovog broja cjelobrojni dio i ostatak pomnožimo sa 0, dobit ćemo sekunde: =.80. Dakle, mjera u stupnjevima kuta od 1 radijana iznosi Ovaj postupak pretvaranja stupnjeva u minute i sekunde je na većini džepnih računala takoder - automatiziran (tipka ). b) 3 rad = = c) 8.rad= = Primjer 3. Napišimo 35 1 u radijanima. Prvo je potrebno dani broj pretvoriti u stupnjeve: s = 35 1 = = , a zatim t = s = rad. I ova pretvorba iz oblika stupnjevi-minute-sekunde u stupnjeve, te u radijane može se vršiti pomoću džepnog računala. Naime, računalo postavimo u stanje 180 DEG te unesemo podatak u obliku Pritiskom na tipku dobivamo , a zatim prelaskomustanje RAD ( SHIFT DRG ) taj broj se pretvara u radijane. Tvoje računalo možda ima tipke DRG i drugačije označene. Zato se svatko mora pobliže upoznati s radom svog džepnog računala. Zadaci Pretvori u stupnjeve, minute i sekunde: a) 1.8rad; b) 1.35 rad; c). rad.. Pretvori u radijane: a) ; b) ; c) Napiši još bar mjere kuta u radijanima čija je jedna mjera zadana, te pretvori sve te mjere iz radijana u stupnjeve: a) ; b) 8 3 ; c) ; d) 11 ; e) 1 ; f) Napiši još bar mjere u stupnjevima kuta čija je jedna mjera zadana, te pretvori sve te mjere iz stupnjeva u radijane: a) 330 ; b) 0 ; c) 80 ; d) 1 0 ; e) ; f) Odredi glavnu mjeru u radijanima kutova kojima su dane mjere: 13 a) ; b) 18 5 ; c) 87 ; d) 1 ; e) 87 ; f) Odredi glavnu mjeru u stupnjevima kutova kojima su dane mjere: a) ; b) 5 ; c) 1 35 ; d) 35 ; e) 5 ; f)

9 1.3. DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA 1.3. Definicija trigonometrijskih funkcija Funkcije sinus i kosinus Namatanjem brojevnog pravca p na kružnicu k, svaki se realni broj t preslika u jednu točku E(t) kružnice. Ta točka E(t) ima dvije koordinate. Prvu nazivamo kosinus broja t, a drugu sinus broja t. Kosinus realnog broja t je apscisa one točke trigonometrijske kružnice koja je pridružena broju t. Sinus realnog broja t je ordinata one točke trigonometrijske kružnice koja je pridružena broju t. Funkcija koja broju t pridružuje broj cos t naziva se kosinus ioznačava se sa cos, a funkcija koja broju t pridružuje broj sin t naziva se sinus ioznačava se sa sin. Funkcije kosinus i sinus definirane su na skupu R, a kodomena im je [ 1, 1] jer su koordinate točke E(t) brojevi koji po apsolutnoj vrijednosti nisu veći od 1. Funkcije sinus i kosinus cos : R [ 1, 1] t cos t sin : R [ 1, 1] t sin t Primjer 1. Nacrtajmo točku E(t) iizračunajmo sinus i kosinus od t,akoje t : a) ; b) ; c) 77 ; d) 35. sin = 0, cos = 1; sin = 0, cos = 1; sin( 77) =0, cos( 77) = 1; sin = 1, cos = 0. 9

10 TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE REALNOG BROJA Primjer. Nacrtajmo točke E(t) za koje vrijedi: a) sin t = 1 ; b) sin t = 1 3 ; c) cos t = 3 ; d) cos t = 1. Za točke E(t 1 ) ie(t ) vrijedi sin t 1 = sin t = 1.Zatočke E(t 3) i E(t ) vrijedi sin t 3 = sin t = 1 3. Za točke E(t 1 ) ie(t ) vrijedi cos t 1 = cos t = 3.Zatočke E(t 3) i E(t ) vrijedi cos t 3 = cos t = 1. Funkcija tangens Funkcija tangens, u oznaci tg, definira se pomoću funkcija sinus i kosinus ovako: tg t = sin t, cos t 0. cos t Za koje brojeve t vrijedi cos t 0? C i D su točke trigonometrijske kružnice s apscisom 0. Jedine točke na brojevnoj kružnici s apscisom 0 su točke C(0, 1) i D(0, 1).Brojevi koji se namatanjem preslikavaju u točku C su brojevi, 5, 9,..., 3, 7 ( ),..., tj. C = E +k, k Z.Za ( 3 ) točku D vrijedi D = E +k, k Z. Dakle, tangens je definiran za sve realne brojeve t različite od + k, k Z. 10 Funkcija tangens { } tg : R \ + k : k Z R tg t = sin t cos t

11 1.3. DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA Na slici se tangens broja očitava ovako. Točkom E(t) povučemo polupravac s početkom u ishodištu. Taj polupravac siječe pravac p utočki F. Tangens broja t je ordinata točke F. Pravac p nazivamo tangensna os. Geometrijska interpretacija broja tg t. Primjer 3. Nacrtajmo E(t) na trigonometrijskoj kružnici i tg t na tangensnoj osi ako je t : a) 9 ; b) 3 ; c) ; d) 3. Funkcija kotangens Funkcija kotangens, u oznaci ctg, definira se ovako ctg t = cos t, sin t 0. sin t Brojevi za koje je sin t = 0 su oblika k, k Z, pa je dakle kotangens definiran za t k, k Z. Na slici se kotangens očitava ovako. Geometrijska interpretacija kotangensa broja t. Utočki C(0, 1) povučemo pravac q paralelan s x -osi. Polupravac OE(t) siječe pravac q utočki G. Kotangens broja t je apscisa točke G.Pravacq nazivamo kotangensna os. 11

12 TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE REALNOG BROJA Primjer. Nacrtajmo E(t) na trigonometrijskoj kružnici i ctg t na kotangensnoj osi ako je t : a) 11 ; b) ; c) 191 ; d) 3. Zadaci Nacrtaj E(t) i istakni sinus i kosinus od t,akoje t jednako: a) 3 ; b) 1 : c) 197 : d). Na - di sin t,cost ako je t : 31 ; e) 11 ; f) 1 a) 7 ; b) 18 ; c) 38 ; d) ; e) 3 3. Nacrtaj na trigonometrijskoj kružnici točke E(t) za koje vrijedi: 33. ; f) a) sin t= 3 ; b) sin t=1 ; c) sin t= 1 ; d) cos t=1 3 ; e) cos t= 1 ; f) cos t= 3.. Nacrtaj E(t) i istakni tangens i kotangens od t (ukoliko postoje), ako je t jednako: 19 a) 3 ; b) 3 ; c) ; d) 13 ; e) 5. Istakni na trigonometrijskoj kružnici točke E(t) za koje vrijedi: 15 ; f) 37. a) tg t=1; b) tg t=; c) tg t= 5 ; d) ctg t=1.5; e) ctg t= 1.8; f) ctg t=.. Izračunaj: a) cos cos + sin cos( ) ; b) sin 3 cos + sin ; tg 1 + sin ( 17 ) c) sin 199 cos tg 1998 ; d) sin 7 cos 7 ; sin 19 ( e) + 5 ) cos cos 7 sin 7 ( sin 19 ) ( 5 ) ; f) + cos cos sin 1

13 1.. ODRE DIVANJE VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA KUTOVA 1.. Odre divanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija U. razredu odredili smo vrijednosti trigonometrijskih funkcija nekih posebnih šiljastih kutova. To su kutovi od 30, 5, 0. Pri računanju s njima i njihovim višekratnicima uobičajeno je da se vrijednosti trigonometrijskih funkcija zapisuju u obliku razlomka, a ne decimalnog broja. Navedimo ovdje tablicu za te brojeve. t( ) t (rad) sin t cos t tg t ctg t Za računanje s ostalim realnim brojevima koristimo računalo. Prvo, računalo treba biti u odgovarajućem stanju (modu): DEG ako unosimo mjeru u stupnjevima ili RAD ako unosimo mjeru u radijanima. Zatim se unese broj, te pritisne tipka odgovarajuće trigonometrijske funkcije. Na zaslonu se pojavljuje vrijednost trigonometrijske funkcije upisanog broja. Napomenimodanaračunalu ne postoji tipka za funkciju kotangens. U slučaju kad želimo izračunati kotangens broja x,prvoizračunamo njegov tangens, a zatim recipročnu vrijednost upotrebom tipke 1/x ili x 1. Primjer 1. Izračunajmo broj sin Postavimo računalo u stanje DEG i upišimo Pritiskom na tipku broj izražen u stupnjevima, minutama i sekundama automatski se prebacuje u broj izražen samo u stupnjevima. Ako računalo nema tipku,tadasebroj pretvara u broj u stupnjevima ovako: ( = ) =

14 TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE REALNOG BROJA Nakon što se na zaslonu pojavio broj 3.3 pritiskom na tipku sin dobivamo sinus zadanog broja koji iznosi Ovdje je opisan rad s jednim modelom računala. Primjer. Odredimo sve realne brojeve t za koje vrijedi sin t = Rezultat iskažimo i u stupnjevima. Računalo postavimo u stanje RAD, upišimo broj 0.35 i pritisnemo tipke SHIFT sin. Time smo aktivirali funkciju sin 1 koja zadanom sinusu kuta odreduje - kut u intervalu od do. Na zaslonu se pojavio broj Dakle, t 1 = 0.3 rad (u ovoj knjizi zaokruživat ćemo četvrtu decimalu). U stupnjeve prelazimo upotrebom tipki SHIFT DRG dok ne do - demo u stanje DEG. Na zaslonu se pojavljuje broj To je broj t 1 izražen u stupnjevima. Ukoliko želimo rezultat izraziti u stupnjevima, minutama i sekundama upotrijebimo SHIFT i dobivamo t 1 = Proučimo sliku. Brojevi t 1 i t = t 1 =.777 rad = imaju isti sinus. I konačno, budući da se brojevi t i t + k preslikavaju u istu točku kružnice, dobivamo da su traženi brojevi k i k, k Z, odnosno zapisani u stupnjevima: k i k, k Z. Primjer 3. Odredimo sve realne brojeve x za koje vrijedi cos x = Pomoću računala dobivamo rezultat iz intervala [0, ] : x 1 =.803 rad = Brojevi x i x imaju isti kosinus, pa i broj x = x 1 ima kosinus I konačno, budući da se brojevi x i x + k preslikavaju u istu točku kružnice, traženi brojevi su: ± k, odnosno, u stupnjevima ± k, k Z. Primjer. Odredimo sve realne brojeve x za koje vrijedi: a) tg x = ; b) ctg x = 1.8. a) Pomoću računala dobivamo rezultat iz intervala, : x = rad = 3.Ali i svi brojevi oblika k = k imaju tangens. 1

15 1.. ODRE DIVANJE VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA KUTOVA b) Prvo izračunajmo tangens: tg x = 1 = 0.555, pa ponovimo postupak iz prvog dijela primjera. Svi brojevi kojima je kotangens jednak 1.8 su k ili, u stupnjevima ctg x k, k Z. Zadaci Popuni tablicu: x sin x cos x tg x ctg x Rezultate zaokruži na četvrtu decimalu.. Izračunaj: a) sin cos ; b) tg 3 50 ctg 30 0 ; c) sin 5 50 cos 5 10 sin 3 30 cos 30 0 ; d) tg 80 ctg Izračunaj: a) cos 13 sin 3 18 ; b) cos sin 0 5 ; c) tg 1 1 ctg ; d) cos 7 sin 81.. Popuni tablicu t sin t cos t tg t ctg t 5. Odredi t [0, 30 ako je zadano: a) sin t = 0.38 ; b) sin t = 0.33 ; c) sin t = ; d) cos t = ; e) cos t = 0.57 ; f) cos t = Odredi t [0, 180 ako je zadano: a) tg t = ; b) tg t =.375 ; c) tg t = ; d) ctg t = 1.18 ; e) ctg t =.3; f) ctg t = Odredi sve realne brojeve t za koje vrijedi: a) sin t = 0.13 ; b) sin t = 0.3 ; c) cos t = ; d) cos t = 0.93 ; e) tg t = 3; f) ctg t =

16 TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE REALNOG BROJA 1.5. Parnost i neparnost trigonometrijskih funkcija Primjer 1. Ispitajmo parnost funkcija Promotrimo sada točke na brojevnoj kružnici kojima su pridruženi brojevi t i t. Točke E(t) i E( t) simetrične su obzirom na x -os, te stoga imaju jednake apscise i suprotne ordinate. Dakle, vrijede sljedeće tvrdnje. Za svaki realni broj t vrijedi cos( t) =cos t, tj. kosinus je parna funkcija. Za svaki realni broj t vrijedi sin( t) = sin t, tj. sinus je neparna funkcija. Općenito, za funkciju f : D f R reći ćemo da je parna funkcija ako za svaki x D f vrijedi f ( x) =f (x). Za funkciju f : D f R reći ćemo da je neparna funkcija ako za svaki x D f vrijedi f ( x) = f (x). a) f 1 (x) =sin x ; b) f (x) =sin 8x cos x. a) f 1 ( x) =sin( x) = sin x = f 1 (x),teje f 1 neparna. b) f ( x) =sin ( 8x) cos( x) = ( sin 8x) cos x = sin 8x cos x = f (x),paje f parna funkcija. Koristeći definiciju tangensa, parnost kosinusa i neparnost sinusa imamo tg( t) = sin( t) cos( t) = sin t = tg t. cos t Dakle, tangens je neparna funkcija. Na isti način dobivamo da je kotangens tako - der neparna funkcija. Funkcije tangens i kotangens su neparne funkcije, tj. vrijedi tg( t) = tg t, ctg( t) = ctgt. 1

17 1.5. PARNOST I NEPARNOST TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA Tangensi brojeva t i t su suprotni brojevi. Zadaci 1.5. Kotangensi brojeva t i t su suprotni brojevi. 1. Primjenjujući parnost i neparnost trigonometrijskih funkcija izračunaj: a) cos( 35 ) ako je cos 35 = ; b) sin( 53 ) ako je sin 53 = ; c) tg( ) ako je tg = 1.81 ; d) ctg( 87.5 ) ako je ctg 87.5 = 1.91 ; ( e) cos 18 ) ako je cos = Pojednostavni izraze: a) sin x cos( y)+sin( x) cos( y) ; b) sin t cos u sin t cos( u) ; c) tg α ctg( β) ctg α tg( β) ; d) tg x sin y ctg( x) sin( y). 3. Provjeri jesu li sljedeće funkcije parne: a) f (x) =x + 8x ; b) f (x) =11x 3 ; c) f (x) =cos 5x ; d) f (x) =3cosx ; e) f (x) =7 cos 11x ; f) f (x) =sin x.. Dokaži da su sljedeće funkcije parne: a) f (x) = x + x ; b) f (x) =cosx + 13 cos 3 x ; c) f (x) =sin x + ctg x ; d) f (x) =sin x; cos x e) f (x) = x ; f) f (x) = cos x ctg x. 1 + cos x 5. Provjeri jesu li sljedeće funkcije neparne: a) f (x) =x 7 3x 5 + x ; b) f (x) =8x x 3 ; c) f (x) =sin 7x ; d) f (x) =sinx ; e) f (x) =sin 3 x ; f) f (x) =sin x cos x.. Dokaži da su sljedeće funkcije neparne: a) f (x) = 3 x x ; b) f (x) =tg x + sin x ; c) f (x) =3tgx ctgx ; d) f (x) =tgx sin x cos x ; e) f (x) = 1 cos x sin x ; f) f (x) = x + tg x sin x. 17

1. Trigonometrijske funkcije realnog broja

1. Trigonometrijske funkcije realnog broja 1. Trigonometrijske funkcije realnog broja 1. Brojevna kružnica... 1 7.Adicijskeformule.... Definicija trigonometrijskih funkcija....... 8. Još neki identiteti.......... 9. Trigonometrijske funkcije kutova........

Διαβάστε περισσότερα

1. Trigonometrijske funkcije

1. Trigonometrijske funkcije . Trigonometrijske funkcije . Trigonometrijske funkcije.. Ponovimo Brojevna kružnica Kružnicu k polumjera smjestimo u koordinatnu ravninu tako da joj je središte u ishodištu. Na kružnicu k prislonimo brojevni

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Trigonometrija 1. Trigonometrijska kružnica. Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Trigonometrija Trigonometrijska kružnica Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije Projektna nastava Osnovne trigonometrijske relacije:. +. tgx. ctgx tgx.

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske funkcije

Trigonometrijske funkcije Trigonometrijske funkcije September 5, 008 Brojevna kružnica. Mjerenje kuteva pretpostavimo da se po kružnici jediničnog radijusa pomaknemo za kut t u smjeru suprotnom od kazaljke na satu II T(t) O t I

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

f(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada)

f(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada) Eksponencijalna funkcija (baze a) f() a, a > 0, a domena D(f) R; slika funkcije f(d) (0,+ ); nema nultočaka, jer je a > 0, za sve R; graf G(f) je krivulja u ravnini prikazana na slici desno; f() a, 0

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja

Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja Trigonometrijski prikaz kompleksnog broja Ono sto znamo od prije jest da svakom kompleksnom broju mozemo pridruziti sljedeci uredjeni par: z Re z, Im z Sto znaci da ako je kompleksan broj oblika z = x

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

4 Elementarne funkcije

4 Elementarne funkcije 4 Elementarne funkcije 4. Polinom Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Elementarne funkcije

4.1 Elementarne funkcije . Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Elementarne funkcije

3.1 Elementarne funkcije 3. Elementarne funkcije 3.. Polinom Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 5.1 (Dio treci)

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 5.1 (Dio treci) Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 5. Dio treci) Prije rijesavanja zadataka prisjetimo se bitnih stvari koje ce nas pratiti tijekom njihovog promatranja. Tvrdnja: Osnovni trigonometrijski identiteti) Tvrdnja:

Διαβάστε περισσότερα

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku. . Na brojevnoj kružnici označi točke: A (05π), A 2 ( 007π 2 ), A 3 ( 553π 3 ) i A 4 ( 40 o ). 2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u.zadatku. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4. Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole 5. 1. Definicija parabole...............................

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5 Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije 4 Funkcije 4.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Koordinatni sustav u ravnini. Funkcija

Koordinatni sustav u ravnini. Funkcija Koordinatni sustav u ravnini Koordinatni sustav u ravnini Funkcija 4. 1. Koordinatni sustav u ravnini..................... Uvod U drugom smo poglavlju opisali koordinatni sustav na pravcu. Pridruživanjem

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Kut je skup točaka ravnine odre - den dvama polupravcima sa. Polupravci a i b su krakovi kuta, a njihov zajednički početak V je vrh kuta.

Kut je skup točaka ravnine odre - den dvama polupravcima sa. Polupravci a i b su krakovi kuta, a njihov zajednički početak V je vrh kuta. UDŽBENIK 2. dio Pojam kuta Dva polupravca sa zajedničkim početkom dijele ravninu na dva dijela (jače naglašeni i manje naglašeni dio). Svaki od tih dijelova zajedno s polupravcima zove se kut. Da bi se

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

POPIS ZADATAKA: 1.Odredi modul IZI iz kompleksnog broja Z=4+3i 2.Riješi zadatak:izi= *

POPIS ZADATAKA: 1.Odredi modul IZI iz kompleksnog broja Z=4+3i 2.Riješi zadatak:izi= * POPIS ZADATAKA:.Odredi modul IZI iz kompleksnog broja Z=+i i i.riješi zadatak:izi= * i i.izračunaj:(8+6i)(8-6i)=.odredi realne brojeve i y za koje vrijedi:(-i)+(+i)y=i.riješi kvadratnu jednadžbu :9²-=0

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima. M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/

Διαβάστε περισσότερα

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 76 Definicija funkcije Funkcija iz skupa X u skup Y je svako pravilo f po kojemu se elementu x X

Διαβάστε περισσότερα

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije 3 Funkcije 3.1 Pojam unkcije Neka su i neprazni skupovi i pravilo koje svakom elementu skupa pridružuje točno jedan element skupa. Tada se uredena trojka (,, ) naziva preslikavanje ili unkcija sa skupa

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

Pojam funkcije. Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transformacija

Pojam funkcije. Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transformacija Funkcije Pojam unkcije Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transormacija Primjer.: a) Odredite površinu kvadrata kojem je stranica 5cm. b) Odredite površinu pravokutnika sa stranicama duljine 7 i 5.

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske Algebra Vektora 1 Algebra vektora 1.1 Definicija vektora pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske veličine za opis skalarne veličine trebamo zadati samo njezin iznos (npr.

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1 Ivana Baranović Miroslav Jerković Lekcija 8 Pojam funkcije, grafa i inverzne funkcije Poglavlje 1 Funkcije Neka su X i Y dva neprazna skupa. Ako je po nekom pravilu, ozna imo ga

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija u ravnini

Analitička geometrija u ravnini Analitička geometrija u ravnini September 5, 2008 1 Vektori u koordinatnom sustavu 1.1 Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu pravokutni koordinatni sustav potpuno je odred en ishodištem jediničnim vektorima

Διαβάστε περισσότερα

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E . Funkcije (sa svim korekcijama) 5. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E U ovom poglavlju: Elementarne unkcije Inverzne unkcije elementarnih unkcija Domena složenih unkcija Inverz složenih unkcija Ispitivanje

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα