A(s) := a n s n. Definicija 1.2 Neka je X nenegativna cjelobrojna diskretna slučajna varijabla:

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "A(s) := a n s n. Definicija 1.2 Neka je X nenegativna cjelobrojna diskretna slučajna varijabla:"

Transcript

1 Funkcije izvodnice Definicija. Neka je (a n ; n N 0 ) niz realnih brojeva. Tada se tom nizu pridružuje red potencija A(s) := a n s n n=0 koji zovemo funkcijom izvodnicom niza (a n ). Definicija.2 Neka je X nenegativna cjelobrojna diskretna slučajna varijabla: P (X = n) = p n, n N 0, p n =. Tada P X (s) := X. n=0 p n s n nazivamo funkcijom izvodnicom slučajne varijable n=0 Napomena: Uočite da je FI za slučajnu varijablu X uvijek postoji za s (, ). Propozicija.3 (i) Funkcija izvodnica jedinstveno odreduje svoj niz. (ii) Neka su X i Y nenegativne cjelobrojne slučajne varijable takve da je P X (s) = P Y (s). Tada je X D = Y. (iii) Ako su X i Y nezavisne nenegativne cjelobrojne slučajne varijable. Tada je P X+Y (s) = P X (s) P Y (s) 5

2 6. FUNKCIJE IZVODNICE (iv) Nenegativna cjelobrojna slučajna varijabla ima konačan n ti moment ako i samo ako postoji n ta derivacija slijeva funkcije izvodnice P X (s) u s =. U tom slučaju je E[X(X ) (X n + )] = dn ds n P X( ). Specijalno, E[X] = (P X ) ( ). Zadatak.4 Bacamo simetričnu kocku i neka je X slučajna varijabla koja označava broj koji se pojavio na kocki. Odredite funkciju izvodnicu za X i onda E[X]. Rješenje: P X (s) = s+s2 +s 3 +s 4 +s 5 +s 6 6, E[X] = 3.5 Odredimo funkcije izvodnice nekih poznatih slučajnih varijabli. Primjer.5 (a) Neka je X Bernoullijeva slučajna varijabla ( ) 0 X. q p Tada je P X (s) = q + ps. (b) Neka je X B(n, p). Tada je X = n i= X i, gdje je ( ) 0 X i, i =,..., n. q p Koristeći Propoziciju.3 (iii) i (a) dio primjera n P X (s) = P Xi (s) = (q + ps) n. (c) Neka je X Poissonova slučajna varijabla s parametrom λ; i= P X (s) = k= λ λk P (X = k) = e k! λ λk e k! sk = e λ (λs) k = e λ(s ). k! k=

3 . FUNKCIJE IZVODNICE 7 (d) Neka je X geometrijska slučajna varijabla s parametrom p > 0; P (X = k) = q k p, k N 0 P X (s) = q k ps k = p q k s k = p qs. k= Zadatak.6 Bacamo simetričnu kocku. Neka je T slučajna varijabla koja označava prvo vrijeme kad su se pojavile dvije uzastopne 5 ice. Odredite E[T ]. Rješenje: Označimo a n = P(T = n). Tada je a = 0, a 2 = 6 6 = 36, k= a n = 5 6 a n a n 2, n 3 P T (s) = s s 5s 2 E[T ] = (P T ) ( ) = 42. Zadaci za vježbu Zadatak.7 Neka je (X n ; n ) niz nezavisnih jednako distribuiranih nenegativnih cjelobrojnih slučajnih varijabli nezavisan od nenegativne cjelobrojne slučajne varijable N. Ako je S n = X X n pokažite P SN (s) = P N (P X (s)). Zadatak.8 Neka su X i Y nezavisne nenegativne cjelobrojne slučajne varijable takve da je X + Y B(n, p). Pokažite da postoje m i m 2 iz N takvi da je m + m 2 = n, X B(m, p), Y B(m 2, p). Zadatak.9 Neka je G X (s) funkcija izvodnica slučajne varijable X. Pokažite da je F (s) = E[X] G X(s) s funkcija izvodnica neke nenegativne slučajne varijable. (Rez. P(Y = n) = P(X>n), n N E[X] 0.) Zadatak.0 Bacamo simetričnih kocki. Koristeći funkcije izvodnice nadite vjerojatnost da je zbroj brojeva na bačenim kockama djeljiv s 4. (Rez. +.) 4 4 3

4 2 Jednostavni proces grananja Neka je (Z n,k ;n N, k N) niz nenegativnih cjelobrojnih nezavisnih jednako distribuiranih slučajnih varijabli. Jednostavni proces granjanja (Z n ;n 0) je definiran na sljedeći način: Z 0 := Z := Z, Z 2 := Z 2, + Z 2,2 + Z 2,Z Z 2 := Z 3, + Z 3,2 + Z 3,Z2. Z n := Z n, + Z n,2 + Z n,zn. pri čemu je Z n,0 = 0, n N. Očigledno je proces grananja (Z n ) potpuno odreden distribucijom od Z = Z,. Neka je P(s) funkcija izvodnica od Z. Stavimo P n (s) := P Zn (s) funkcija izvodnica n te generacije procesa grananja. Propozicija 2. Dokažite P n (s) = P n (P(s)) = (P} {{ P} )(s), n 2. n Teorem 2.2 Neka je (Z n,k ;n N, k N) niz nenegativnih cjelobrojnih nezavisnih jednako distribuiranih slučajnih varijabli i (Z n ) pripadni proces grananja. Neka je m = E[Z ] i π = P( {Z n = 0}) = lim P(Z n = 0) n n= 5

5 SADRŽAJ 6 vjerojatnost izumiranja procesa. Ako je m onda je π =. Ako je m > onda je π < i π je jedinstveno nenegativno rješenje jednadžbe P(s) = s koje je strogo manje od. Zadatak 2.3 Neka inicijalna krvna kultura starta s jednom crvenom stanicom. U danoj jedinici vremena crvena stanica odumire i biva zamjenjena s 2 crvene krvne stanice s vjerojatnošću /4, s crvenom i jednom bijelom stanicom s vjerojatnošću 2/3 i s 2 bijele stanice s vjerojatnošću /2. Svaka crvena stanica se reproducira na opisani način, dok svaka bijela stanica odumire u danoj vremenskoj jedinici bez reprodukcije. Pokažite da je vjerojatnost odumiranja kulture /3. Zadatak 2.4 Odredite očekivani broj crvenih krvnih stanica u drugoj generaciji za Zad.2.3. Koliki je očekivani broj crvenih krvnih stanica u n toj generaciji? Zadatak 2.5 Promatramo populaciju u kojoj svaki muškarac ima točno dvoje djece. Dijete je dječak ili djevojčica s istom vjerojatnošću. Neka je (Z n ) proces grananja koji predstavlja broj muškaraca u n-toj generaciji. Pokažite da populacija muškaraca sigurno izumire. Nadalje, pokažite da je vjerojatnost izumiranja populacije muškaraca 5 2 ako svaki muškarac ima troje djece umjesto dvoje. Zadatak 2.6 U modelu binomnog procesa grananja (Z n ) sa P(s) = q + ps stavimo T := inf{n N : Z n = 0}. T predstavlja prvo vrijeme izumiranja binomne populacije. Izračunajte P(T = n), n N. Zadatak 2.7 Promatramo dva nezavisna procesa grananja, prvi s binomnom distribucijom grananja B(3, 2/3), a drugi s distribucijom grananja zadanom funkcijom izvodnicom P(s) = s+0.3s 2 +0.s 3. Kolika je vjerojatnost da će proces koji u nultoj generaciji starta sa po jednom jedinkom iz svake populacije odumrijeti? Zadatak 2.8 Žuti časopis Stardust svaki tjedan objavljuje tračeve. Svaki trač je istinit s vjerojatnošću /0. Za svaki neistinit trač oklevetana osoba tužit će časopis s vjerojatnošću /3. Ako redakcija nije bila tužena za neki objavljeni trač, novinari će za sljedeći broj iz toga trača pripremiti nove i to: jedan novi s vjerojatnošću 2/7, dva nova s vjerojatnošću 2/7, odnosno tri vjerojatnošću 3/7. Ako je pak redakcija bila tužena, u strahu od daljnih

6 SADRŽAJ 7 zahtjeva za odštetom, novinari iz tog trača neće stvarati nove. Ako je Stardust u prvom broju krenuo s 5 tračeva, izračunajte vjerojatnost da Stardust nikad ne ostane bez tračeva. Zadaci za vježbu Zadatak 2.9 Neka je (Z n ) jednostavni proces grananja P(s) funkcija izvodnica potomaka, S := + n= Z n ukupna populacija u svim generacijama. Ako je P(s) = /3 + /6s + /3s 2 izračunajte P(S = ). Zadatak 2.0 U jednostavnom procesu grananja koji starta od jedne jedinke i za koji je funkcija izvodnica distribucije grananja dana s P(s) = 3 (+s+s2 ) izračunajte (P n (0) P n (0)), n= gdje je P n (s) funkcija izvodnica n te generacije Z n (po definiciji je P 0 (s) = s.) Zadatak 2. Da li postoji populacija u kojoj svaka jedinka daje(od nula) do najviše dva potomka i za koju vrijedi: vjerojatnost da jedinka ima dva potomka je dvostruko veća nego da ima jednog potomka i vjerojatnost izumiranja populacije je π = /2. Pretpostavlja se da je dinamika populacije modelirana kako kao proces grananja (Z n ;n 0) uz Z 0 =. Ukoliko takva populacija postoji izračunajte P(Z 2 = 0). Zadatak 2.2 Populacija krijesnica se sastoji od zelenih i zlatnih krijesnica, koje se razmnožavaju na sljedeći način: svaka zlatna krijesnica daje dvije zlatne krijesnice i nakon toga umire, a svaka zelena krijesnica prije nego umre daje 3 nove krijesnice od kojih je svaka s vjerojatnošću /2, neovisno o ostalima, zelena ili zlatna. Ako populacija starta od jedne zelene krijesnice, izračunajte očekivani broj zlatnih krijesnica u n toj generaciji. Zadatak 2.3 Neka je (Z n,n 0) jednostavan proces grananja u kojemu je distribucija razmnožavanja takva da svaka jedinka rada najviše dva potomka. Pri tome vrijedi da je vjerojatnost da će jedinka roditi dva potomka jednaka vjerojatnosti da će jedinka roditi najviše jednog potomka i vjerojatnost da će jedinka roditi jednog potomka je trosruko veća od vjerojatnosti da neće

7 SADRŽAJ 8 roditi niti jednog. Izračunajte vjerojatnost izumiranja populacije. Izračunajte vjerojatnost da će populacija izumrijeti točno u trećoj generaciji, odnosno P(Z 3 = 0,Z 2 0).

8 2 Markovljevi lanci-rezultati i upute 2.9) π, π = P (π) 2.0) π, π = P (π) 2.) Postoji 2.2) 3(2 n ( 3 2 )n ) 2.3) P (Z 3 = 0, Z 2 0) = P (Z 3 = 0) P (Z 2 = 0). 5

9 3 Markovljevi lanci Zadatak 3. U kutiji A se nalaze dvije bijele kuglice, u kutiji B se nalaze 3 crne kuglice. Iz svake kutije se izvlači po jedna kuglica i potom se izvučena kuglica iz kutije A stavlja u kutiju B i obratno. Neka je S = {0,, 2} skup koji označava koliko je crnih kuglica u kutiji A. Modelirajte pripadni Markovljev lanac i odredite vjerojatnost da se u kutiji nalaze 2 crne kuglice poslije 3 prebacivanja. Zadatak 3.2 [Socijalna gibanja] Pretpostavimo da se dana obitelj nalazi u srednjoj klasi (stanje 2) u nultoj generaciji. Kolika je vjerojatnost da će u prvoj generaciji obitelj biti u gornjoj klasi (stanje 3) i da će u drugoj generaciji potom pasti u nižu klasu? Matrica prijelaza medu socijalnim klasama je opisana matricom: P = Primjer procesa koji nije Markovljev. Zadatak 3.3 Primjerom pokažite da ako je (X n ; n 0) Markovljev lanac da tada (f(x n ); n 0) ne mora, općenito, biti Markovljev lanac za funkciju f : S R. Rješenje. Neka je (S n ) jednostvna simetična šetnja na Z i f : Z R definirana s f(x) = x +, tj. f(x) = 0, x < 0 i f(x) = x, x 0. Definirajmo Y n := f(s n ).

10 2 3. MARKOVLJEVI LANCI Tada je i P(Y 3 = 0 Y 2 = 0) = 2/3 P(Y 3 = 0 Y 2 = 0,Y = 0) = /8. Prema tome (Y n ) nije Markovljev lanac iako (S n ) jest. Zadatak 3.4 Dokažite: ako su A 0,A,...,A n S i (X n ; n 0) Markovljev lanac tada vrijedi P(X n+ = j X n = i,x n A n,...,x 0 A 0 ) = P(X n+ = j X n = i). Pokažite primjerom da je sljedeća tvrdnja netočna: za A 0,A,...,A n S, A n > vrijedi P(X n+ = j X n A n,x n A n,...,x 0 A 0 ) = P(X n+ = j X n = i). Zadatak 3.5 Neka je (X n ; n 0) i pretpostavimo da je p ii > 0 te neka je η i = {n ; X n i} prvo vrijeme izlaska iz stanja i. Pokažite da η i ima geometrijsku distribuciju u odnosu na uvjetnu vjerojatnost P i ( ) = P( X 0 = i). Zadatak 3.6 Zadana je matrica prijelaza P Markovljevog lanca (X n ; n 0). Odredite klase komuniciranja skupa stanja S = {, 2, 3, 4, 5, 6} /3 0 2/ /4 0 3/4 0 0 P = 2/3 0 / /5 0 4/ /4 /4 0 0 /4 /4 /6 /6 /6 /6 /6 /6 Teorem 3.7 Vrijedi (i) (ii) P ii (s) = F ii (s) P ij (s) = F ij (s)p jj (s).

11 3. MARKOVLJEVI LANCI 3 Nadalje, vrijedi kriterij i S je povratno stanje f ii = n=0 p(n) ii = i S je prolazno stanje f ii < n=0 p(n) ii <. Zadatak 3.8 Zadan je Markovljev lanac s prostorom stanja S = {, 2, 3}, početnom distribucijom p = (/3, /3, /3) i matricom prijelaza /3 /3 /3 P = /4 3/ Neka je τ i () = inf{n > 0 : X n = i}, i S. a) Neka je k N Odredite P (τ () = k), zatim P (τ () < ) i zaključite da li je stanje prolazno ili povratno. b) Izračunajte E[τ ()]. Zadatak 3.9 Za podkup C S, S skup stanja, definiramo zatvarač od C u oznaci Cl(C) kao najmanji zatvoren skup stanja koji sadrži C. (i) Dokažite da je Cl({j}) = {k S; j k}. (ii) Što je Cl({j}) za determinističko gibanje na N 0? (iii) Ako je j S povratno stanje, pokažite da je Cl({j}) klasa komuniciranja koja sadrži stanje j. Zadatak 3.0 Neka je (X n ) Markovljev lanac sa skupom stanja S = {, 2, 3, 4, 5} i matricom prijelaza /2 0 / /4 0 3/4 0 P = 0 0 /3 0 2/3 /4 /2 0 /4 0. /3 0 /3 0 /3 Odredite klase komuniciranja i ispitajte povratnost i prolaznost svakog stanja.

12 4 3. MARKOVLJEVI LANCI Zadatak 3. Harry-ev posao s restoranom fluktuira izmedu 3 stanja: 0-bankrot, -na rubu bankrota, 2-solventnost. Matrica prijelaza Markovljevog lanca iz stanja u stanje je 0 0 P = a) Kolika je vjerojatnost da ako Harry krene iz stanja solventnosti ikada bankrotira? b) Koliki je očekivani broj godina koliko treba voditi restoran da bi iz stanja solventnosti (n=0) bankrotirao? Zadatak 3.2 Zadan je Markovljev lanac sa skupom stanja S = {, 2, 3, 4} i matricom prijelaza P = Distribucija početnog stanja je uniformna. a) Koliko je očekivano vrijeme prije prve posjete stanju? b) Harry se kladio s Bobom u 0 dolara da će stanje biti posjećeno prije stanja 4. Koliki dobitak očekuje Harry? Zadatak 3.3 Riješite Zadatak.6 pomoću apsorpcijskih vjerojatnosti. Sljedeći primjer je napravljen kao dodatak Teoremu 4.2 s predavanja. Primjer 3.4 ( radanje-umiranje lanac ) Markovljev lanac je opisan dijagramom na donjoj slici: q p q i p i q i+ p i+ 0 i i + Stanje 0 je apsorbirajuće. Cilj nam je odrediti vjerojatnosti h i = P i (τ 0 () < )

13 3. MARKOVLJEVI LANCI 5 koju interprtiramo kao vjerojatnost izumiranja ako krenemo iz stanja i. Rekurzija koju dobijamo je: h i = p i h i+ + q i h i, i =, 2,... uz početni uvjet h 0 =. Neke klasične tehnike za ovu rekurziju ne rade, pa stavljamo u i = h i h i. Slijedi p i u i+ = q i u i, tj. u i+ = ( qi p i ) ( ) qi q i q u i = u = γ i u, p i p i p gdje je γ i = q iq i q p i p i p. Sada je u + + u n = h 0 h i pa je h i = A(γ γ i ), gdje je A = u i γ 0 =. Sada moramo specificirati A. U slučaju i=0 γ i =, zbog 0 h i slijedi A = 0 i onda h i =, za sve i. Ako je i=0 γ i < tada možemo uzeti sve A > 0 koji zadovoljavaju A(γ γ i ) 0 za sve i. Prema tome minimalno nenegativno rješenje jednadžbe iz Teorema 4.2 s predavanja dobiva se za A = ( i=0 γ i) i tada je h i = j=i γ j j=0 γ. j U tom slučaju je, za i =, 2,... h i <, pa imamo pozitivnu vjerojatnost preživljavanja.

14 6 3. MARKOVLJEVI LANCI Zadaci za vježbu Zadatak 3.5 Neka je (X n ) Markovljev lanac sa skupom stanja S = {, 2, 3, 4, 5} i matricom prijelaza /2 0 0 /2 P = 0 0 /3 0 2/3 2/3 0 0 / /4 /2 0 /4 (a)odredite klase ekvivalencije prostora stanja, te povratnost(prolaznost) svakog stanja. (b) Ako je početna razdioba lanca uniformna, kolika je vjerojatnost da će posjetiti stanje 2 prije stanja 4? Zadatak 3.6 Neka je (X n ) Markovljev lanac sa skupom stanja S = {, 2, 3, 4} i matricom prijelaznih vjerojatnosti 0 /3 2/3 0 P = /4 0 /2 /4 /3 0 /3 /3. /5 2/5 0 2/5 (a) Odredite klase ekvivalencije prostora stanja i povratnost(prolaznost) svakog stanja. (b) Ako je početna distribucija lanca p = (/6, /3, /6, /3) izračunajte vjerojatnost da lanac posjeti stanje prije stanja 3. Koliko je očekivano vrijeme do prvog posjeta lanca skupu stanja {, 3}? Zadatak 3.7 Neka je (X n ; n N) niz nezavisnih jednako distribuiranih slučajnih varijabli koje označavaju ishod bacanja simetrične kocke. Neka je S n = n k= X k i T = inf{n N : S n je djeljivo s 3}. Odredite E[T].(Uputa: S = {ostatci pri djeljenju s 3})

15 3. MARKOVLJEVI LANCI 7 Zadatak 3.8 Pretpostavimo da vjerojanost da danas kiši iznosi 0.3 ako je jučer bilo sunčano i prekjučer bilo sunčano, odnosno 0.6 ako je ili jučer ili prekjučer kišilo. Neka V n označava vrijeme u danu n, neka K označava stanje za kišu, S za sunce. (V n : n 0) nije Markovljev lanac, ali X n = (V n,v n ) jest Markovljev lanac s prostorom stanja {KK,KS,SK,SS}. a) Nadite matricu prijelaza Markovljevog lanca (X n ;n 0). b) Izračunajte vjerojatnost da će kišiti u srijedu ako nije kišilo u nedjelju ni u ponedjeljak. Zadatak 3.9 Iva i još četvoro djece stoje na vrhovima pravilnog peterokuta te se dodaju loptom tako da dodaju s vjerojatnošću /2 svakom od dvoje djece koja stoje na najbliža dva vrha. Kolika je vjerojatnost da ako lopta krene od Ive lopta obide svu ostalu djecu prije nego se vrati Ivi? Zadatak 3.20 Neka su č (X n ) i (Y n ) nezavisni Markovljevi lanci s istim skupom stanja S = {0, } i matricom prijelaza ( ) P = 2, X 0 = 0, Y 0 =. Neka je T = inf{n N : X n = Y n }. Odredite E[T]

16 8 3. MARKOVLJEVI LANCI Markovljevi lanci-rezultati,upute rješenja 3.5) a) Klase komuniciranja su C = {, 4}, C 2 = {2, 3, 5}. Sva stanja su povratna. b)3/5 3.6) a) Ireducibilan je+konačan= sva su stanja povratna. b)p(x τ = ) = /2, E[τ] = ) E[T] = ) a)stanja u matrici P su označena u redosljedu kako je napisano u tekstu zadatka: P = b) p (2) ss,kk + p(2) ss,sk = = )/4 3.20)Formiramo novi Markovljev lanac ((X n,y n );n 0)sa skupom stanja S S = {00, 0, 0, }. Zbog nezavisnosti dobivamo novu matricu prijelaza P = krećemo iz stanja 0. Apsorpcijska matrica Dakle pa je Dakle, E[T] = E 0 [T] = 2. Good luck! Q = ( ), ( ) (I Q) =, ( ) 2. 2

17 4 Stacionarne distribucije Zadaci za vježbu Zadatak 4. Godišnje istraživanje zavoda za zdravstvo je pokazalo da 75% pušača nastavlja s pušenjem, 8% ljudi koji su prestali s pušenjem će ponovno nastaviti pušiti. Ako su 72% ljudi u populaciji bili pušaći u 2007, koliki postotak pušaća će biti u 2008? Koliki će, dugoročno, biti postotak pušaća? Zadatak 4.2 Imamo Markovljev lanac na satu: stanja su, 2,... 2 i iz svakog stanja lanac ide skače s vjerojatnošću 0.5 u jedno od dva susjedna stanja. Ako krenemo iz stanja 2 koliki je očekivani broj koraka do povratka u 2? Zadatak 4.3 Neka je (X n, n 0) ireducibilan Markovljev lanac s prebrojivim skupom stanja S. Ako za matricu prijelaza P = [p ij ] vrijedi P 2 = P, tada (a) dokažite da je lanac aperiodičan; (b) odredite stacionarnu distribuciju; (c) dokažite da je za sve i, j S, p ij = p ji. Zadatak 4.4 Pretpostavimo da krećemo s promatranjem bacanja simetričnog novčića čim se pojavi PG te stajemo kad se kad se ponovno pojavi PG tj. pismo i glava jedno iza drugoga. Koliko očekujemo bacanja? 9

18 20 4. STACIONARNE DISTRIBUCIJE Zadatak 4.5 Jedan košarkaš pogada svoje šuteve sa sljedećim vjerojatnostima: s vjerojatnošću /2 ako je promašio posljednja dva šuta, s vjerojatnošću 2/3 ako je pogodio jedan od svoja dva posljednja šuta i s vjerojatnošću 3/4 ako je pogodio oba svoja dva posljednja šuta. Izračunajte košarkašev postotak šuta nakon dugog vremena igranja. Uputa: Za prostor stanja uzmite S = {P P, P U, UP, UU}, gdje stanje predstavlja uredeni par posljednja dva košarkaševa šuta, te P označava promašaj U predstavlja ubačaj. Zadatak 4.6 Neka je (S n, n 0) Markovljev lanac sa skupom stanja S = {0,, 2,...} i matricom prijelaznih vjerojatnosti q 0 p 0 P = 0 q 0 p,. pri čemu je p (0, ). Dokažite da je taj Markovljev lanac ireducibilan i odredite u ovisnosti o parametru p (0, ) kada je on povratan, pozitivno povratan, odnosno prolazan. Zadatak 4.7 Neka je (π j : j S) stacionarna distribucija, ne nužno ireducibilnog, Markovljevog lanca P. Pokažite da ako je π j > 0, i j, da je tada π j > 0. (Uputa: π = πp n = π j π i p (n) ij > 0.) Zadatak 4.8 Za matricu prijelaza P kažemo da je dvostruko stohastička ako suma u svakom njezinom stupcu jednaka tj. i S p ij =, j S. (a) Pokažite da ako konačan Markovljev lanac ima dvostruko stohastičku matricu tada su mu sva stanja pozitivno povratna. Ako je dodtno MArkovljev lanac ireducibilan i aperiodičan, tada je lim n p ij = /N, gdje je S = N. (b) Dokažite da ako Markovljev lanac ima dvostruko stohastičku matricu i S = onda je ili prolazan ili nul-povratan. Zadatak 4.9 Imamo slučajnu šetnju na grafu ABCDE na slici dolje, tako da skačemo iz vrha u vrh proporcionalno broju susjednih vrhova.

19 4. STACIONARNE DISTRIBUCIJE 2 (a) Nadite očekivani vrijeme prvog povrataka u vrh A. (b) Nadite očekivani broj posjeta stanju D prije povratka u stanje A. Markovljevi lanci-rezultati,upute rješenja 4.) 56.2%, 24.2% 4.2) 2 4.4) 4 4.6) p < 0.5 pozitivno povratan, p = 0.5, nul-povratan p > 0.5 prolazan 4.9) a) 6 b).

20 5 Markovljevi lanci s neprekidnim vremenom Propozicija 5. Ako su slučajne varijable nezavisne tada vrijedi P (X < Y ) = pri čemu u v označava min{u, v}. X Exp(a), Y Exp(b) a, X Y Exp(a + b), a + b Osnovni objekti u (homogenim) Markovljevim lancima s neprekidnim vremenom s kojima radimo: Intezitet napuštanja stanja je funkcija λ : S (0, ), Matrica prijelaza pripadnog diskretnog Markovljevog lanca: Q = [q i,j ] i,j S, q ii = 0, i S, Generatorska matrica : pri tome je A = [a i,j ] ij S, a ij = λ(i)q ij, i j, 23

21 24 5. MARKOVLJEVI LANCI S NEPREKIDNIM VREMENOM a ii = λ(i). U slučaju S = {0,, 2,...} ovako izgleda generatorska matrica: A = λ(0) λ(0)q 0 λ(0)q 02 λ()q 0 λ() λ()q 2 2 λ(2)q 20 λ(2)q 2 λ(2). Zadatak 5.2 Promatramo stroj koji može biti u dva stanja: 0-ispravno, - neispravno. Stroj je ispravan u eksponencijalno distribuiranom vremenu očekivane duljine /λ > 0. Nakon što nastupi kvar, trajanje popravka je eksponencijalno distribuirano vrijeme s očekivanom duljinom /µ > 0. Označimo s (X t ; t R + ) stanje stroja u trenutku t. Neka je S = {0, } prostor stanja. Odredite matricu prijelaza diskretnog Markovljevog lanca i generatorsku matricu. Koliki postotak vremena je stroj ispravan? Rješenje: Diskretni Markovljev lanac: λ : S (0, ), je zadana s generatorska matrica je Na kraju, rješavamo Q = ( 0 ) λ(0) = λ λ() = µ = A = ( 0 ) 0 λ λ µ µ πa = 0,, pri čemu je π = [π 0, π ] 0, π 0 + π =. Rješavanjem sustava slijedi π 0 = µ µ + λ, π = λ µ + λ pa je traženi postotak ispravnosti stroja µ µ+λ %.

22 5. MARKOVLJEVI LANCI S NEPREKIDNIM VREMENOM 25 Zadatak 5.3 Brod ima 2 navigacijska uredaja i jednog mehaničara koji otklanja kvarove. Svaki od uredaja radi eksponencijalno distribuirano vrijeme s očekivanim trajanjem od 30 dana dok svaki kvar zahtjeva popravak s očekivanim trajanjem od 2 dana. Sastavite Markovljev lanac s prostorom stanja S = {0,, 2} = broj ispravnih uredaja. Odredite generatorsku matricu Markovljevog lanca te odredite postotak vremena neispravnosti oba uredaja. Rješenje: Označimo s X, X 2 Exp( ) vrijeme ispravnosti uredaja, a s 30 Y Exp( ) vrijeme potrebno mehaničaru za popravak. 2 Prvo odredujemo intezitet napuštanja stanja: λ(0) =, jer izlazak iz stanja 0 ovisi samo o mehaničaru, 2 λ() = + = 6 što je parametar za X i Y Exp( + ) tj. izlazimo 2 30 iz stanja ako je mehaničar popravio uredaj u kvaru prije kvara ispravnog uredaja ili se i drugi stroj pokvario prije nego je mehaničar završio popravak kvara prvog uredaja, λ(2) = + = 2 što je parametar za X X 2 Exp( + ) tj. gledamo što prije nastupi: kvar prvog ili drugog uredaja. Sada odredujemo matricu prijelaza diskretnog Markovljevog lanca: jer P = , p 0 = (mehaničar će sigurno popraviti ), p 0 = P (X i < Y ) = p 2 = P (Y < X i ) = = 6, = 5 6, p 2 =. (kvar će se sigurno desiti). Sada konačno dobivamo generatorsku matricu: A = ,

23 26 5. MARKOVLJEVI LANCI S NEPREKIDNIM VREMENOM odakle rješavanjem sustava πa = 0, 2 i=0 π i = = π 0 = = 0.78%. Zadatak 5.4 Jedan frizer može završiti frizuru s očekivanim vremenom eksponencijalne razdiobe od /3 sata. Mušterije se pojavljuju po eksponencijalnoj razdiobi s očekivanjem od /2 sata, ali ako su obje stolice za čekanje u radnji zauzete ne vraćaju se više. Koliki postotak vremena su u radnji 3 mušterije(tj. kada posao cvate)? Rješenje: Označimo: S := {0,, 2, 3} =broj mušterija u radnji. Dalje, vremena dolazaka mušterija su modelirani s eksp. sl. var. X i Exp(2) a duljina frizerovog posla Y Exp(3). Funkcija inteziteta: Diskretni M. lanac: Generatorska matrica: Sada rješavamo sustav λ(0) = 2, (tj.x i Exp(2)), λ() = = 5, (Y X i Exp(3 + 2) λ(2) = = 5, (Y X i Exp(3 + 2) A = odakle slijedi π 3 = 8/56. λ(3) = 3 =, (Y Exp(3). P = πa = 0

24 6 Reverzibilni Markovljevi lanci Zadatak 6. Pokažite da Markovljev lanac zadan s 0 2/3 /3 P = /3 0 2/3 2/3 /3 0 ima stacionarnu distribuciju π ali nije detaljno uravnotežen. Zadatak 6.2 Pokažite da je Markovljev lanac zadan slikom reverzibilan te mu odredite detaljno uravnoteženu dristribuciju. Zadatak 6.3 Da li su sljedeća dva (ireducibilna) Markovljeva lanca reverzibilna : a) P = b) S je konačan skup stanja Markovljevog lanca P = [p ij ], p ij = p ji? (R: a) Da, π = [/8, 3/8, 4/8] b) Da, π i = /N, N = card(s). ) 29

25 7 Električne mreže Zadatak 7. Kroz strujni krug na slici puštamo napon od V tako da je φ A =, φ B = 0. Otpori na pojedinim žicama su zapisani na odgovarajućim bridovima grafa. A C D /2 /2 B (a) Odredite sprovodljivosti vrhova i napravite matricu prijelaza pripadne slučajne šetnje. (b) Odredite tokove struja za vrh C. (c) Odredite efektivni otpor. (d) Odredite vjerojatnost da pripadna slučajna šetnja na gornjem grafu koja kreće iz vrha A stigne u vrh B prije nego se vrati nazad u vrh A. Rješenje: (a) Sprovodljivosti odgovarajućih bridova : A C D 2 2 B 3

26 32 7. ELEKTRIČNE MREŽE Sprovodljivosti odgovarajućih vrhova : C A = 2, C B = 3, C C = 4, C D = 5. Matrica prijelaza pripadne slučajne šetnje : P = A B C D A 0 0 /2 /2 B 0 0 /3 2/3 C /4 /4 0 /2. D /5 2/5 2/5 0 (b) Tokovi struja : γ xy = φ x φ y R xy, gdje je R xy otpor brida xy, φ x = P x (T A < T B ). Prvo računamo: φ A =, φ B = 0, φ C = 7 6, φ D = 3 8 = tokovi stuja za vrh C : γ CA = 9 6, γ CD = 2 6, γ CB = 7 6. (c) gdje je γ A = x (d)tražena vjerojatnost je R ef = φ A γ A, γ Ax = = 9 6 = R ef = 9 6 = 6 9. p ESC = C ef C A = 9 32.

MARKOVLJEVI LANCI popravni kolokvij veljače (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MARKOVLJEVI LANCI popravni kolokvij veljače (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) MARKOVLJEVI LANCI popravni kolokvij - 2. veljače 204. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!). (a) Neka je X (X n : n 0) Markovljev lanac sa skupom stanja S i matricom prijelaza

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

3 Populacija i uzorak

3 Populacija i uzorak 3 Populacija i uzorak 1 3.1 Slučajni uzorak X varijabla/stat. obilježje koje izučavamo Cilj statističke analize na osnovi uzorka izvesti odredene zaključke o (populacijskoj) razdiobi od X 2 Primjer 3.1.

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

MARKOVLJEVI LANCI 2. kolokvij - 9. veljače (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MARKOVLJEVI LANCI 2. kolokvij - 9. veljače (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) MATIČNI BROJ STUDENTA IME I PREZIME BROJ BODOVA MARKOVLJEVI LANCI. kolokvij - 9. veljače 009. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!. Neka je X (X n : n 0 Markovljev lanac sa

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

MARKOVLJEVI LANCI 1. kolokvij studenog (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MARKOVLJEVI LANCI 1. kolokvij studenog (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) MARKOVLJEVI LANCI 1. kolokvij - 25. studenog 2015. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. Neka je (X n ) n 0 Markovljev lanac sa skupom stanja S i prijelaznom matricom P

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.

Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015. Zadatak Prvi kolokvij - 20. travnja 205. (a) (3 boda) Neka je (Ω,F,P) vjerojatnosni prostor, neka je G σ-podalgebra od F te neka je X slučajna varijabla na (Ω,F,P) takva da je X 0 g.s. s konačnim očekivanjem.

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017.

VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017. Zadatak 1. (20 bodova) (a) (4 boda) Precizno definirajte pojam σ-algebre događaja na nepraznom skupu Ω. (b) (6 bodova) Neka je (Ω, F, P) vjerojatnosni prostor i A, B F događaji. Pomoću aksioma vjerojatnosti

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike

Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 1 Slučajna varijabla Slučajna varijabla je funkcija X koja elementarnim dogadajima pridružuje

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos . KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016.

VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016. Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 0 min Ukupan broj bodova: 50 Zadatak.. kolokvij - 0. lipnja 0. (a Ako su X i Y diskretne slučajne varijable, dokažite da vrijedi formula E [X + Y ] = E [X] + E [Y ].

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1 9 DVODIMENZIONALNI SLUČAJNI VEKTOR DISKRETNI DVODIMENZIONALNI

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1 9 DVODIMENZIONALNI SLUČAJNI VEKTOR DISKRETNI DVODIMENZIONALNI Sadrˇzaj Sadrˇzaj DVODIMENZIONALNI. DISKRETNI DVODIMENZIONALNI............................ KONTINUIRANI -dim tko želi znati više.............................. 5. KOVARIJANCA, KORELACIJA, PRAVCI REGRESIJE........

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa

Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa Slučajne varijable Statistički podaci su distribuirani po odredenoj zakonitosti. Za matematičko (apstraktno) opisivanje te zakonitosti potrebno je definirati slučajnu varijablu kojoj pripada odredena razdioba

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku

Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku - vježbe - Danijel Krizmanić 28. rujna 2007. Sadržaj Osnove vjerojatnosti 2 2 Kombinatorika i vjerojatnost 5 3 Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost 9 4 Geometrijske

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: 2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i

Διαβάστε περισσότερα

PISMENI ISPIT IZ STATISTIKE

PISMENI ISPIT IZ STATISTIKE 1. a) Trgovina odjeće prodaje odjeću u tri različite veličine: 32% veličine S, 44% veličine M i ostatak veličine L. Pokazalo se da je postotak odjeće s greškom redom 1%, 5% i 2%. Ako je trgovina ustanovila

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se

Διαβάστε περισσότερα

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1. 4 UVJETNA VJEROJATNOST Ponovimo... 14

Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1. 4 UVJETNA VJEROJATNOST Ponovimo... 14 Sadrˇzaj Sadrˇzaj 1 4 UVJETNA VJEROJATNOST 3 4.1 Ponovimo................................. 14 1 Radni materijal 2 Poglavlje 4 UVJETNA VJEROJATNOST Thomas Bayes (1702 1762) uvodi pojam uvjetne vjerojatnosti:

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

MARTINGALNE TEHNIKE I VREMENA MIJEŠANJA MARKOVLJEVIH LANACA

MARTINGALNE TEHNIKE I VREMENA MIJEŠANJA MARKOVLJEVIH LANACA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Hrvoje Planinić MARTINGALNE TEHNIKE I VREMENA MIJEŠANJA MARKOVLJEVIH LANACA Diplomski rad Zagreb, srpanj 2014. Voditelj rada:

Διαβάστε περισσότερα

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum 16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva 1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva Definicija 1 Polje realnih brojeva je skup R = {x, y, z...} u kojemu su definirane dvije binarne operacije zbrajanje (oznaka +) i množenje (oznaka ) i jedna binarna

Διαβάστε περισσότερα

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n : 4 Nizovi u R n Neka je A R n. Niz u A je svaka funkcija a : N A. Označavamo ga s (a k ) k. Na primjer, jedan niz u R 2 je dan s ( 1 a k = k, 1 ) k 2, k N. Definicija 4.1. Za niz (a k ) k R n kažemo da

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim. 1 Diferencijabilnost 11 Motivacija Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji es f f(x) f(c) (c) x c x c Najbolja linearna aproksimacija funkcije f je funkcija l(x) = f(c)

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Jednodimenzionalne slučajne promenljive Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

VJEROJATNOST 1. kolokvij studenog 2013.

VJEROJATNOST 1. kolokvij studenog 2013. Zadatak 1 (10 bodova (a (5 bodova Iskažite i dokažite teorem o strukturi vjerojatnosti na partitivnom skupu prebrojivog skupa. Zašto u slučaju prebrojivog skupa možemo promatrati samo vjerojatnosti definirane

Διαβάστε περισσότερα

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

REKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc.

REKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Brigita Švec REKURZIVNE FUNKCIJE Diplomski rad Voditelj rada: Doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, Rujan, 2014. Ovaj diplomski

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI 6.. Definicija reda Promatrajmo niz Definicija reda ( ) n 2 :, 2 2 3 2 4 2,... Postupno zbrajajmo elemente niza: = + 2 2 = 5 4 + 2 2 + 3 2 = 49 36 + 2 2 + 3 2 + 4 2 =

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Slučajni vektor. Poglavlje 3

Slučajni vektor. Poglavlje 3 Poglavlje 3 Slučajni vektor Ukoliko u jednom istraživanju za dani slučajni pokus pratimo nekoliko različitih slučajnih varijabli, moguće veze među njima nećemo dokučiti ako ih proučavamo samo svaku za

Διαβάστε περισσότερα