A(s) := a n s n. Definicija 1.2 Neka je X nenegativna cjelobrojna diskretna slučajna varijabla:
|
|
- Νικόμαχος Ιωάννου
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Funkcije izvodnice Definicija. Neka je (a n ; n N 0 ) niz realnih brojeva. Tada se tom nizu pridružuje red potencija A(s) := a n s n n=0 koji zovemo funkcijom izvodnicom niza (a n ). Definicija.2 Neka je X nenegativna cjelobrojna diskretna slučajna varijabla: P (X = n) = p n, n N 0, p n =. Tada P X (s) := X. n=0 p n s n nazivamo funkcijom izvodnicom slučajne varijable n=0 Napomena: Uočite da je FI za slučajnu varijablu X uvijek postoji za s (, ). Propozicija.3 (i) Funkcija izvodnica jedinstveno odreduje svoj niz. (ii) Neka su X i Y nenegativne cjelobrojne slučajne varijable takve da je P X (s) = P Y (s). Tada je X D = Y. (iii) Ako su X i Y nezavisne nenegativne cjelobrojne slučajne varijable. Tada je P X+Y (s) = P X (s) P Y (s) 5
2 6. FUNKCIJE IZVODNICE (iv) Nenegativna cjelobrojna slučajna varijabla ima konačan n ti moment ako i samo ako postoji n ta derivacija slijeva funkcije izvodnice P X (s) u s =. U tom slučaju je E[X(X ) (X n + )] = dn ds n P X( ). Specijalno, E[X] = (P X ) ( ). Zadatak.4 Bacamo simetričnu kocku i neka je X slučajna varijabla koja označava broj koji se pojavio na kocki. Odredite funkciju izvodnicu za X i onda E[X]. Rješenje: P X (s) = s+s2 +s 3 +s 4 +s 5 +s 6 6, E[X] = 3.5 Odredimo funkcije izvodnice nekih poznatih slučajnih varijabli. Primjer.5 (a) Neka je X Bernoullijeva slučajna varijabla ( ) 0 X. q p Tada je P X (s) = q + ps. (b) Neka je X B(n, p). Tada je X = n i= X i, gdje je ( ) 0 X i, i =,..., n. q p Koristeći Propoziciju.3 (iii) i (a) dio primjera n P X (s) = P Xi (s) = (q + ps) n. (c) Neka je X Poissonova slučajna varijabla s parametrom λ; i= P X (s) = k= λ λk P (X = k) = e k! λ λk e k! sk = e λ (λs) k = e λ(s ). k! k=
3 . FUNKCIJE IZVODNICE 7 (d) Neka je X geometrijska slučajna varijabla s parametrom p > 0; P (X = k) = q k p, k N 0 P X (s) = q k ps k = p q k s k = p qs. k= Zadatak.6 Bacamo simetričnu kocku. Neka je T slučajna varijabla koja označava prvo vrijeme kad su se pojavile dvije uzastopne 5 ice. Odredite E[T ]. Rješenje: Označimo a n = P(T = n). Tada je a = 0, a 2 = 6 6 = 36, k= a n = 5 6 a n a n 2, n 3 P T (s) = s s 5s 2 E[T ] = (P T ) ( ) = 42. Zadaci za vježbu Zadatak.7 Neka je (X n ; n ) niz nezavisnih jednako distribuiranih nenegativnih cjelobrojnih slučajnih varijabli nezavisan od nenegativne cjelobrojne slučajne varijable N. Ako je S n = X X n pokažite P SN (s) = P N (P X (s)). Zadatak.8 Neka su X i Y nezavisne nenegativne cjelobrojne slučajne varijable takve da je X + Y B(n, p). Pokažite da postoje m i m 2 iz N takvi da je m + m 2 = n, X B(m, p), Y B(m 2, p). Zadatak.9 Neka je G X (s) funkcija izvodnica slučajne varijable X. Pokažite da je F (s) = E[X] G X(s) s funkcija izvodnica neke nenegativne slučajne varijable. (Rez. P(Y = n) = P(X>n), n N E[X] 0.) Zadatak.0 Bacamo simetričnih kocki. Koristeći funkcije izvodnice nadite vjerojatnost da je zbroj brojeva na bačenim kockama djeljiv s 4. (Rez. +.) 4 4 3
4 2 Jednostavni proces grananja Neka je (Z n,k ;n N, k N) niz nenegativnih cjelobrojnih nezavisnih jednako distribuiranih slučajnih varijabli. Jednostavni proces granjanja (Z n ;n 0) je definiran na sljedeći način: Z 0 := Z := Z, Z 2 := Z 2, + Z 2,2 + Z 2,Z Z 2 := Z 3, + Z 3,2 + Z 3,Z2. Z n := Z n, + Z n,2 + Z n,zn. pri čemu je Z n,0 = 0, n N. Očigledno je proces grananja (Z n ) potpuno odreden distribucijom od Z = Z,. Neka je P(s) funkcija izvodnica od Z. Stavimo P n (s) := P Zn (s) funkcija izvodnica n te generacije procesa grananja. Propozicija 2. Dokažite P n (s) = P n (P(s)) = (P} {{ P} )(s), n 2. n Teorem 2.2 Neka je (Z n,k ;n N, k N) niz nenegativnih cjelobrojnih nezavisnih jednako distribuiranih slučajnih varijabli i (Z n ) pripadni proces grananja. Neka je m = E[Z ] i π = P( {Z n = 0}) = lim P(Z n = 0) n n= 5
5 SADRŽAJ 6 vjerojatnost izumiranja procesa. Ako je m onda je π =. Ako je m > onda je π < i π je jedinstveno nenegativno rješenje jednadžbe P(s) = s koje je strogo manje od. Zadatak 2.3 Neka inicijalna krvna kultura starta s jednom crvenom stanicom. U danoj jedinici vremena crvena stanica odumire i biva zamjenjena s 2 crvene krvne stanice s vjerojatnošću /4, s crvenom i jednom bijelom stanicom s vjerojatnošću 2/3 i s 2 bijele stanice s vjerojatnošću /2. Svaka crvena stanica se reproducira na opisani način, dok svaka bijela stanica odumire u danoj vremenskoj jedinici bez reprodukcije. Pokažite da je vjerojatnost odumiranja kulture /3. Zadatak 2.4 Odredite očekivani broj crvenih krvnih stanica u drugoj generaciji za Zad.2.3. Koliki je očekivani broj crvenih krvnih stanica u n toj generaciji? Zadatak 2.5 Promatramo populaciju u kojoj svaki muškarac ima točno dvoje djece. Dijete je dječak ili djevojčica s istom vjerojatnošću. Neka je (Z n ) proces grananja koji predstavlja broj muškaraca u n-toj generaciji. Pokažite da populacija muškaraca sigurno izumire. Nadalje, pokažite da je vjerojatnost izumiranja populacije muškaraca 5 2 ako svaki muškarac ima troje djece umjesto dvoje. Zadatak 2.6 U modelu binomnog procesa grananja (Z n ) sa P(s) = q + ps stavimo T := inf{n N : Z n = 0}. T predstavlja prvo vrijeme izumiranja binomne populacije. Izračunajte P(T = n), n N. Zadatak 2.7 Promatramo dva nezavisna procesa grananja, prvi s binomnom distribucijom grananja B(3, 2/3), a drugi s distribucijom grananja zadanom funkcijom izvodnicom P(s) = s+0.3s 2 +0.s 3. Kolika je vjerojatnost da će proces koji u nultoj generaciji starta sa po jednom jedinkom iz svake populacije odumrijeti? Zadatak 2.8 Žuti časopis Stardust svaki tjedan objavljuje tračeve. Svaki trač je istinit s vjerojatnošću /0. Za svaki neistinit trač oklevetana osoba tužit će časopis s vjerojatnošću /3. Ako redakcija nije bila tužena za neki objavljeni trač, novinari će za sljedeći broj iz toga trača pripremiti nove i to: jedan novi s vjerojatnošću 2/7, dva nova s vjerojatnošću 2/7, odnosno tri vjerojatnošću 3/7. Ako je pak redakcija bila tužena, u strahu od daljnih
6 SADRŽAJ 7 zahtjeva za odštetom, novinari iz tog trača neće stvarati nove. Ako je Stardust u prvom broju krenuo s 5 tračeva, izračunajte vjerojatnost da Stardust nikad ne ostane bez tračeva. Zadaci za vježbu Zadatak 2.9 Neka je (Z n ) jednostavni proces grananja P(s) funkcija izvodnica potomaka, S := + n= Z n ukupna populacija u svim generacijama. Ako je P(s) = /3 + /6s + /3s 2 izračunajte P(S = ). Zadatak 2.0 U jednostavnom procesu grananja koji starta od jedne jedinke i za koji je funkcija izvodnica distribucije grananja dana s P(s) = 3 (+s+s2 ) izračunajte (P n (0) P n (0)), n= gdje je P n (s) funkcija izvodnica n te generacije Z n (po definiciji je P 0 (s) = s.) Zadatak 2. Da li postoji populacija u kojoj svaka jedinka daje(od nula) do najviše dva potomka i za koju vrijedi: vjerojatnost da jedinka ima dva potomka je dvostruko veća nego da ima jednog potomka i vjerojatnost izumiranja populacije je π = /2. Pretpostavlja se da je dinamika populacije modelirana kako kao proces grananja (Z n ;n 0) uz Z 0 =. Ukoliko takva populacija postoji izračunajte P(Z 2 = 0). Zadatak 2.2 Populacija krijesnica se sastoji od zelenih i zlatnih krijesnica, koje se razmnožavaju na sljedeći način: svaka zlatna krijesnica daje dvije zlatne krijesnice i nakon toga umire, a svaka zelena krijesnica prije nego umre daje 3 nove krijesnice od kojih je svaka s vjerojatnošću /2, neovisno o ostalima, zelena ili zlatna. Ako populacija starta od jedne zelene krijesnice, izračunajte očekivani broj zlatnih krijesnica u n toj generaciji. Zadatak 2.3 Neka je (Z n,n 0) jednostavan proces grananja u kojemu je distribucija razmnožavanja takva da svaka jedinka rada najviše dva potomka. Pri tome vrijedi da je vjerojatnost da će jedinka roditi dva potomka jednaka vjerojatnosti da će jedinka roditi najviše jednog potomka i vjerojatnost da će jedinka roditi jednog potomka je trosruko veća od vjerojatnosti da neće
7 SADRŽAJ 8 roditi niti jednog. Izračunajte vjerojatnost izumiranja populacije. Izračunajte vjerojatnost da će populacija izumrijeti točno u trećoj generaciji, odnosno P(Z 3 = 0,Z 2 0).
8 2 Markovljevi lanci-rezultati i upute 2.9) π, π = P (π) 2.0) π, π = P (π) 2.) Postoji 2.2) 3(2 n ( 3 2 )n ) 2.3) P (Z 3 = 0, Z 2 0) = P (Z 3 = 0) P (Z 2 = 0). 5
9 3 Markovljevi lanci Zadatak 3. U kutiji A se nalaze dvije bijele kuglice, u kutiji B se nalaze 3 crne kuglice. Iz svake kutije se izvlači po jedna kuglica i potom se izvučena kuglica iz kutije A stavlja u kutiju B i obratno. Neka je S = {0,, 2} skup koji označava koliko je crnih kuglica u kutiji A. Modelirajte pripadni Markovljev lanac i odredite vjerojatnost da se u kutiji nalaze 2 crne kuglice poslije 3 prebacivanja. Zadatak 3.2 [Socijalna gibanja] Pretpostavimo da se dana obitelj nalazi u srednjoj klasi (stanje 2) u nultoj generaciji. Kolika je vjerojatnost da će u prvoj generaciji obitelj biti u gornjoj klasi (stanje 3) i da će u drugoj generaciji potom pasti u nižu klasu? Matrica prijelaza medu socijalnim klasama je opisana matricom: P = Primjer procesa koji nije Markovljev. Zadatak 3.3 Primjerom pokažite da ako je (X n ; n 0) Markovljev lanac da tada (f(x n ); n 0) ne mora, općenito, biti Markovljev lanac za funkciju f : S R. Rješenje. Neka je (S n ) jednostvna simetična šetnja na Z i f : Z R definirana s f(x) = x +, tj. f(x) = 0, x < 0 i f(x) = x, x 0. Definirajmo Y n := f(s n ).
10 2 3. MARKOVLJEVI LANCI Tada je i P(Y 3 = 0 Y 2 = 0) = 2/3 P(Y 3 = 0 Y 2 = 0,Y = 0) = /8. Prema tome (Y n ) nije Markovljev lanac iako (S n ) jest. Zadatak 3.4 Dokažite: ako su A 0,A,...,A n S i (X n ; n 0) Markovljev lanac tada vrijedi P(X n+ = j X n = i,x n A n,...,x 0 A 0 ) = P(X n+ = j X n = i). Pokažite primjerom da je sljedeća tvrdnja netočna: za A 0,A,...,A n S, A n > vrijedi P(X n+ = j X n A n,x n A n,...,x 0 A 0 ) = P(X n+ = j X n = i). Zadatak 3.5 Neka je (X n ; n 0) i pretpostavimo da je p ii > 0 te neka je η i = {n ; X n i} prvo vrijeme izlaska iz stanja i. Pokažite da η i ima geometrijsku distribuciju u odnosu na uvjetnu vjerojatnost P i ( ) = P( X 0 = i). Zadatak 3.6 Zadana je matrica prijelaza P Markovljevog lanca (X n ; n 0). Odredite klase komuniciranja skupa stanja S = {, 2, 3, 4, 5, 6} /3 0 2/ /4 0 3/4 0 0 P = 2/3 0 / /5 0 4/ /4 /4 0 0 /4 /4 /6 /6 /6 /6 /6 /6 Teorem 3.7 Vrijedi (i) (ii) P ii (s) = F ii (s) P ij (s) = F ij (s)p jj (s).
11 3. MARKOVLJEVI LANCI 3 Nadalje, vrijedi kriterij i S je povratno stanje f ii = n=0 p(n) ii = i S je prolazno stanje f ii < n=0 p(n) ii <. Zadatak 3.8 Zadan je Markovljev lanac s prostorom stanja S = {, 2, 3}, početnom distribucijom p = (/3, /3, /3) i matricom prijelaza /3 /3 /3 P = /4 3/ Neka je τ i () = inf{n > 0 : X n = i}, i S. a) Neka je k N Odredite P (τ () = k), zatim P (τ () < ) i zaključite da li je stanje prolazno ili povratno. b) Izračunajte E[τ ()]. Zadatak 3.9 Za podkup C S, S skup stanja, definiramo zatvarač od C u oznaci Cl(C) kao najmanji zatvoren skup stanja koji sadrži C. (i) Dokažite da je Cl({j}) = {k S; j k}. (ii) Što je Cl({j}) za determinističko gibanje na N 0? (iii) Ako je j S povratno stanje, pokažite da je Cl({j}) klasa komuniciranja koja sadrži stanje j. Zadatak 3.0 Neka je (X n ) Markovljev lanac sa skupom stanja S = {, 2, 3, 4, 5} i matricom prijelaza /2 0 / /4 0 3/4 0 P = 0 0 /3 0 2/3 /4 /2 0 /4 0. /3 0 /3 0 /3 Odredite klase komuniciranja i ispitajte povratnost i prolaznost svakog stanja.
12 4 3. MARKOVLJEVI LANCI Zadatak 3. Harry-ev posao s restoranom fluktuira izmedu 3 stanja: 0-bankrot, -na rubu bankrota, 2-solventnost. Matrica prijelaza Markovljevog lanca iz stanja u stanje je 0 0 P = a) Kolika je vjerojatnost da ako Harry krene iz stanja solventnosti ikada bankrotira? b) Koliki je očekivani broj godina koliko treba voditi restoran da bi iz stanja solventnosti (n=0) bankrotirao? Zadatak 3.2 Zadan je Markovljev lanac sa skupom stanja S = {, 2, 3, 4} i matricom prijelaza P = Distribucija početnog stanja je uniformna. a) Koliko je očekivano vrijeme prije prve posjete stanju? b) Harry se kladio s Bobom u 0 dolara da će stanje biti posjećeno prije stanja 4. Koliki dobitak očekuje Harry? Zadatak 3.3 Riješite Zadatak.6 pomoću apsorpcijskih vjerojatnosti. Sljedeći primjer je napravljen kao dodatak Teoremu 4.2 s predavanja. Primjer 3.4 ( radanje-umiranje lanac ) Markovljev lanac je opisan dijagramom na donjoj slici: q p q i p i q i+ p i+ 0 i i + Stanje 0 je apsorbirajuće. Cilj nam je odrediti vjerojatnosti h i = P i (τ 0 () < )
13 3. MARKOVLJEVI LANCI 5 koju interprtiramo kao vjerojatnost izumiranja ako krenemo iz stanja i. Rekurzija koju dobijamo je: h i = p i h i+ + q i h i, i =, 2,... uz početni uvjet h 0 =. Neke klasične tehnike za ovu rekurziju ne rade, pa stavljamo u i = h i h i. Slijedi p i u i+ = q i u i, tj. u i+ = ( qi p i ) ( ) qi q i q u i = u = γ i u, p i p i p gdje je γ i = q iq i q p i p i p. Sada je u + + u n = h 0 h i pa je h i = A(γ γ i ), gdje je A = u i γ 0 =. Sada moramo specificirati A. U slučaju i=0 γ i =, zbog 0 h i slijedi A = 0 i onda h i =, za sve i. Ako je i=0 γ i < tada možemo uzeti sve A > 0 koji zadovoljavaju A(γ γ i ) 0 za sve i. Prema tome minimalno nenegativno rješenje jednadžbe iz Teorema 4.2 s predavanja dobiva se za A = ( i=0 γ i) i tada je h i = j=i γ j j=0 γ. j U tom slučaju je, za i =, 2,... h i <, pa imamo pozitivnu vjerojatnost preživljavanja.
14 6 3. MARKOVLJEVI LANCI Zadaci za vježbu Zadatak 3.5 Neka je (X n ) Markovljev lanac sa skupom stanja S = {, 2, 3, 4, 5} i matricom prijelaza /2 0 0 /2 P = 0 0 /3 0 2/3 2/3 0 0 / /4 /2 0 /4 (a)odredite klase ekvivalencije prostora stanja, te povratnost(prolaznost) svakog stanja. (b) Ako je početna razdioba lanca uniformna, kolika je vjerojatnost da će posjetiti stanje 2 prije stanja 4? Zadatak 3.6 Neka je (X n ) Markovljev lanac sa skupom stanja S = {, 2, 3, 4} i matricom prijelaznih vjerojatnosti 0 /3 2/3 0 P = /4 0 /2 /4 /3 0 /3 /3. /5 2/5 0 2/5 (a) Odredite klase ekvivalencije prostora stanja i povratnost(prolaznost) svakog stanja. (b) Ako je početna distribucija lanca p = (/6, /3, /6, /3) izračunajte vjerojatnost da lanac posjeti stanje prije stanja 3. Koliko je očekivano vrijeme do prvog posjeta lanca skupu stanja {, 3}? Zadatak 3.7 Neka je (X n ; n N) niz nezavisnih jednako distribuiranih slučajnih varijabli koje označavaju ishod bacanja simetrične kocke. Neka je S n = n k= X k i T = inf{n N : S n je djeljivo s 3}. Odredite E[T].(Uputa: S = {ostatci pri djeljenju s 3})
15 3. MARKOVLJEVI LANCI 7 Zadatak 3.8 Pretpostavimo da vjerojanost da danas kiši iznosi 0.3 ako je jučer bilo sunčano i prekjučer bilo sunčano, odnosno 0.6 ako je ili jučer ili prekjučer kišilo. Neka V n označava vrijeme u danu n, neka K označava stanje za kišu, S za sunce. (V n : n 0) nije Markovljev lanac, ali X n = (V n,v n ) jest Markovljev lanac s prostorom stanja {KK,KS,SK,SS}. a) Nadite matricu prijelaza Markovljevog lanca (X n ;n 0). b) Izračunajte vjerojatnost da će kišiti u srijedu ako nije kišilo u nedjelju ni u ponedjeljak. Zadatak 3.9 Iva i još četvoro djece stoje na vrhovima pravilnog peterokuta te se dodaju loptom tako da dodaju s vjerojatnošću /2 svakom od dvoje djece koja stoje na najbliža dva vrha. Kolika je vjerojatnost da ako lopta krene od Ive lopta obide svu ostalu djecu prije nego se vrati Ivi? Zadatak 3.20 Neka su č (X n ) i (Y n ) nezavisni Markovljevi lanci s istim skupom stanja S = {0, } i matricom prijelaza ( ) P = 2, X 0 = 0, Y 0 =. Neka je T = inf{n N : X n = Y n }. Odredite E[T]
16 8 3. MARKOVLJEVI LANCI Markovljevi lanci-rezultati,upute rješenja 3.5) a) Klase komuniciranja su C = {, 4}, C 2 = {2, 3, 5}. Sva stanja su povratna. b)3/5 3.6) a) Ireducibilan je+konačan= sva su stanja povratna. b)p(x τ = ) = /2, E[τ] = ) E[T] = ) a)stanja u matrici P su označena u redosljedu kako je napisano u tekstu zadatka: P = b) p (2) ss,kk + p(2) ss,sk = = )/4 3.20)Formiramo novi Markovljev lanac ((X n,y n );n 0)sa skupom stanja S S = {00, 0, 0, }. Zbog nezavisnosti dobivamo novu matricu prijelaza P = krećemo iz stanja 0. Apsorpcijska matrica Dakle pa je Dakle, E[T] = E 0 [T] = 2. Good luck! Q = ( ), ( ) (I Q) =, ( ) 2. 2
17 4 Stacionarne distribucije Zadaci za vježbu Zadatak 4. Godišnje istraživanje zavoda za zdravstvo je pokazalo da 75% pušača nastavlja s pušenjem, 8% ljudi koji su prestali s pušenjem će ponovno nastaviti pušiti. Ako su 72% ljudi u populaciji bili pušaći u 2007, koliki postotak pušaća će biti u 2008? Koliki će, dugoročno, biti postotak pušaća? Zadatak 4.2 Imamo Markovljev lanac na satu: stanja su, 2,... 2 i iz svakog stanja lanac ide skače s vjerojatnošću 0.5 u jedno od dva susjedna stanja. Ako krenemo iz stanja 2 koliki je očekivani broj koraka do povratka u 2? Zadatak 4.3 Neka je (X n, n 0) ireducibilan Markovljev lanac s prebrojivim skupom stanja S. Ako za matricu prijelaza P = [p ij ] vrijedi P 2 = P, tada (a) dokažite da je lanac aperiodičan; (b) odredite stacionarnu distribuciju; (c) dokažite da je za sve i, j S, p ij = p ji. Zadatak 4.4 Pretpostavimo da krećemo s promatranjem bacanja simetričnog novčića čim se pojavi PG te stajemo kad se kad se ponovno pojavi PG tj. pismo i glava jedno iza drugoga. Koliko očekujemo bacanja? 9
18 20 4. STACIONARNE DISTRIBUCIJE Zadatak 4.5 Jedan košarkaš pogada svoje šuteve sa sljedećim vjerojatnostima: s vjerojatnošću /2 ako je promašio posljednja dva šuta, s vjerojatnošću 2/3 ako je pogodio jedan od svoja dva posljednja šuta i s vjerojatnošću 3/4 ako je pogodio oba svoja dva posljednja šuta. Izračunajte košarkašev postotak šuta nakon dugog vremena igranja. Uputa: Za prostor stanja uzmite S = {P P, P U, UP, UU}, gdje stanje predstavlja uredeni par posljednja dva košarkaševa šuta, te P označava promašaj U predstavlja ubačaj. Zadatak 4.6 Neka je (S n, n 0) Markovljev lanac sa skupom stanja S = {0,, 2,...} i matricom prijelaznih vjerojatnosti q 0 p 0 P = 0 q 0 p,. pri čemu je p (0, ). Dokažite da je taj Markovljev lanac ireducibilan i odredite u ovisnosti o parametru p (0, ) kada je on povratan, pozitivno povratan, odnosno prolazan. Zadatak 4.7 Neka je (π j : j S) stacionarna distribucija, ne nužno ireducibilnog, Markovljevog lanca P. Pokažite da ako je π j > 0, i j, da je tada π j > 0. (Uputa: π = πp n = π j π i p (n) ij > 0.) Zadatak 4.8 Za matricu prijelaza P kažemo da je dvostruko stohastička ako suma u svakom njezinom stupcu jednaka tj. i S p ij =, j S. (a) Pokažite da ako konačan Markovljev lanac ima dvostruko stohastičku matricu tada su mu sva stanja pozitivno povratna. Ako je dodtno MArkovljev lanac ireducibilan i aperiodičan, tada je lim n p ij = /N, gdje je S = N. (b) Dokažite da ako Markovljev lanac ima dvostruko stohastičku matricu i S = onda je ili prolazan ili nul-povratan. Zadatak 4.9 Imamo slučajnu šetnju na grafu ABCDE na slici dolje, tako da skačemo iz vrha u vrh proporcionalno broju susjednih vrhova.
19 4. STACIONARNE DISTRIBUCIJE 2 (a) Nadite očekivani vrijeme prvog povrataka u vrh A. (b) Nadite očekivani broj posjeta stanju D prije povratka u stanje A. Markovljevi lanci-rezultati,upute rješenja 4.) 56.2%, 24.2% 4.2) 2 4.4) 4 4.6) p < 0.5 pozitivno povratan, p = 0.5, nul-povratan p > 0.5 prolazan 4.9) a) 6 b).
20 5 Markovljevi lanci s neprekidnim vremenom Propozicija 5. Ako su slučajne varijable nezavisne tada vrijedi P (X < Y ) = pri čemu u v označava min{u, v}. X Exp(a), Y Exp(b) a, X Y Exp(a + b), a + b Osnovni objekti u (homogenim) Markovljevim lancima s neprekidnim vremenom s kojima radimo: Intezitet napuštanja stanja je funkcija λ : S (0, ), Matrica prijelaza pripadnog diskretnog Markovljevog lanca: Q = [q i,j ] i,j S, q ii = 0, i S, Generatorska matrica : pri tome je A = [a i,j ] ij S, a ij = λ(i)q ij, i j, 23
21 24 5. MARKOVLJEVI LANCI S NEPREKIDNIM VREMENOM a ii = λ(i). U slučaju S = {0,, 2,...} ovako izgleda generatorska matrica: A = λ(0) λ(0)q 0 λ(0)q 02 λ()q 0 λ() λ()q 2 2 λ(2)q 20 λ(2)q 2 λ(2). Zadatak 5.2 Promatramo stroj koji može biti u dva stanja: 0-ispravno, - neispravno. Stroj je ispravan u eksponencijalno distribuiranom vremenu očekivane duljine /λ > 0. Nakon što nastupi kvar, trajanje popravka je eksponencijalno distribuirano vrijeme s očekivanom duljinom /µ > 0. Označimo s (X t ; t R + ) stanje stroja u trenutku t. Neka je S = {0, } prostor stanja. Odredite matricu prijelaza diskretnog Markovljevog lanca i generatorsku matricu. Koliki postotak vremena je stroj ispravan? Rješenje: Diskretni Markovljev lanac: λ : S (0, ), je zadana s generatorska matrica je Na kraju, rješavamo Q = ( 0 ) λ(0) = λ λ() = µ = A = ( 0 ) 0 λ λ µ µ πa = 0,, pri čemu je π = [π 0, π ] 0, π 0 + π =. Rješavanjem sustava slijedi π 0 = µ µ + λ, π = λ µ + λ pa je traženi postotak ispravnosti stroja µ µ+λ %.
22 5. MARKOVLJEVI LANCI S NEPREKIDNIM VREMENOM 25 Zadatak 5.3 Brod ima 2 navigacijska uredaja i jednog mehaničara koji otklanja kvarove. Svaki od uredaja radi eksponencijalno distribuirano vrijeme s očekivanim trajanjem od 30 dana dok svaki kvar zahtjeva popravak s očekivanim trajanjem od 2 dana. Sastavite Markovljev lanac s prostorom stanja S = {0,, 2} = broj ispravnih uredaja. Odredite generatorsku matricu Markovljevog lanca te odredite postotak vremena neispravnosti oba uredaja. Rješenje: Označimo s X, X 2 Exp( ) vrijeme ispravnosti uredaja, a s 30 Y Exp( ) vrijeme potrebno mehaničaru za popravak. 2 Prvo odredujemo intezitet napuštanja stanja: λ(0) =, jer izlazak iz stanja 0 ovisi samo o mehaničaru, 2 λ() = + = 6 što je parametar za X i Y Exp( + ) tj. izlazimo 2 30 iz stanja ako je mehaničar popravio uredaj u kvaru prije kvara ispravnog uredaja ili se i drugi stroj pokvario prije nego je mehaničar završio popravak kvara prvog uredaja, λ(2) = + = 2 što je parametar za X X 2 Exp( + ) tj. gledamo što prije nastupi: kvar prvog ili drugog uredaja. Sada odredujemo matricu prijelaza diskretnog Markovljevog lanca: jer P = , p 0 = (mehaničar će sigurno popraviti ), p 0 = P (X i < Y ) = p 2 = P (Y < X i ) = = 6, = 5 6, p 2 =. (kvar će se sigurno desiti). Sada konačno dobivamo generatorsku matricu: A = ,
23 26 5. MARKOVLJEVI LANCI S NEPREKIDNIM VREMENOM odakle rješavanjem sustava πa = 0, 2 i=0 π i = = π 0 = = 0.78%. Zadatak 5.4 Jedan frizer može završiti frizuru s očekivanim vremenom eksponencijalne razdiobe od /3 sata. Mušterije se pojavljuju po eksponencijalnoj razdiobi s očekivanjem od /2 sata, ali ako su obje stolice za čekanje u radnji zauzete ne vraćaju se više. Koliki postotak vremena su u radnji 3 mušterije(tj. kada posao cvate)? Rješenje: Označimo: S := {0,, 2, 3} =broj mušterija u radnji. Dalje, vremena dolazaka mušterija su modelirani s eksp. sl. var. X i Exp(2) a duljina frizerovog posla Y Exp(3). Funkcija inteziteta: Diskretni M. lanac: Generatorska matrica: Sada rješavamo sustav λ(0) = 2, (tj.x i Exp(2)), λ() = = 5, (Y X i Exp(3 + 2) λ(2) = = 5, (Y X i Exp(3 + 2) A = odakle slijedi π 3 = 8/56. λ(3) = 3 =, (Y Exp(3). P = πa = 0
24 6 Reverzibilni Markovljevi lanci Zadatak 6. Pokažite da Markovljev lanac zadan s 0 2/3 /3 P = /3 0 2/3 2/3 /3 0 ima stacionarnu distribuciju π ali nije detaljno uravnotežen. Zadatak 6.2 Pokažite da je Markovljev lanac zadan slikom reverzibilan te mu odredite detaljno uravnoteženu dristribuciju. Zadatak 6.3 Da li su sljedeća dva (ireducibilna) Markovljeva lanca reverzibilna : a) P = b) S je konačan skup stanja Markovljevog lanca P = [p ij ], p ij = p ji? (R: a) Da, π = [/8, 3/8, 4/8] b) Da, π i = /N, N = card(s). ) 29
25 7 Električne mreže Zadatak 7. Kroz strujni krug na slici puštamo napon od V tako da je φ A =, φ B = 0. Otpori na pojedinim žicama su zapisani na odgovarajućim bridovima grafa. A C D /2 /2 B (a) Odredite sprovodljivosti vrhova i napravite matricu prijelaza pripadne slučajne šetnje. (b) Odredite tokove struja za vrh C. (c) Odredite efektivni otpor. (d) Odredite vjerojatnost da pripadna slučajna šetnja na gornjem grafu koja kreće iz vrha A stigne u vrh B prije nego se vrati nazad u vrh A. Rješenje: (a) Sprovodljivosti odgovarajućih bridova : A C D 2 2 B 3
26 32 7. ELEKTRIČNE MREŽE Sprovodljivosti odgovarajućih vrhova : C A = 2, C B = 3, C C = 4, C D = 5. Matrica prijelaza pripadne slučajne šetnje : P = A B C D A 0 0 /2 /2 B 0 0 /3 2/3 C /4 /4 0 /2. D /5 2/5 2/5 0 (b) Tokovi struja : γ xy = φ x φ y R xy, gdje je R xy otpor brida xy, φ x = P x (T A < T B ). Prvo računamo: φ A =, φ B = 0, φ C = 7 6, φ D = 3 8 = tokovi stuja za vrh C : γ CA = 9 6, γ CD = 2 6, γ CB = 7 6. (c) gdje je γ A = x (d)tražena vjerojatnost je R ef = φ A γ A, γ Ax = = 9 6 = R ef = 9 6 = 6 9. p ESC = C ef C A = 9 32.
MARKOVLJEVI LANCI popravni kolokvij veljače (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
MARKOVLJEVI LANCI popravni kolokvij - 2. veljače 204. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!). (a) Neka je X (X n : n 0) Markovljev lanac sa skupom stanja S i matricom prijelaza
Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
3 Populacija i uzorak
3 Populacija i uzorak 1 3.1 Slučajni uzorak X varijabla/stat. obilježje koje izučavamo Cilj statističke analize na osnovi uzorka izvesti odredene zaključke o (populacijskoj) razdiobi od X 2 Primjer 3.1.
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
MARKOVLJEVI LANCI 2. kolokvij - 9. veljače (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
MATIČNI BROJ STUDENTA IME I PREZIME BROJ BODOVA MARKOVLJEVI LANCI. kolokvij - 9. veljače 009. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!. Neka je X (X n : n 0 Markovljev lanac sa
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
MARKOVLJEVI LANCI 1. kolokvij studenog (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
MARKOVLJEVI LANCI 1. kolokvij - 25. studenog 2015. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. Neka je (X n ) n 0 Markovljev lanac sa skupom stanja S i prijelaznom matricom P
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.
Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.
Zadatak Prvi kolokvij - 20. travnja 205. (a) (3 boda) Neka je (Ω,F,P) vjerojatnosni prostor, neka je G σ-podalgebra od F te neka je X slučajna varijabla na (Ω,F,P) takva da je X 0 g.s. s konačnim očekivanjem.
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017.
Zadatak 1. (20 bodova) (a) (4 boda) Precizno definirajte pojam σ-algebre događaja na nepraznom skupu Ω. (b) (6 bodova) Neka je (Ω, F, P) vjerojatnosni prostor i A, B F događaji. Pomoću aksioma vjerojatnosti
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Uvod u teoriju brojeva
Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom
6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s
Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike
Slučajne varijable Materijali za nastavu iz Statistike Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 1 Slučajna varijabla Slučajna varijabla je funkcija X koja elementarnim dogadajima pridružuje
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos
. KOLOKVIJ PRIMIJENJENA MATEMATIKA FOURIEROVE TRANSFORMACIJE 1. Za periodičnu funkciju f(x) s periodom p=l Fourierov red je gdje su a,a n, b n Fourierovi koeficijenti od f(x) gdje su a =, a n =, b n =..
LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ
LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F
Dijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
VJEROJATNOST I STATISTIKA 2. kolokvij lipnja 2016.
Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 0 min Ukupan broj bodova: 50 Zadatak.. kolokvij - 0. lipnja 0. (a Ako su X i Y diskretne slučajne varijable, dokažite da vrijedi formula E [X + Y ] = E [X] + E [Y ].
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1 9 DVODIMENZIONALNI SLUČAJNI VEKTOR DISKRETNI DVODIMENZIONALNI
Sadrˇzaj Sadrˇzaj DVODIMENZIONALNI. DISKRETNI DVODIMENZIONALNI............................ KONTINUIRANI -dim tko želi znati više.............................. 5. KOVARIJANCA, KORELACIJA, PRAVCI REGRESIJE........
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa
Slučajne varijable Statistički podaci su distribuirani po odredenoj zakonitosti. Za matematičko (apstraktno) opisivanje te zakonitosti potrebno je definirati slučajnu varijablu kojoj pripada odredena razdioba
π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)
JMBAG IM I PZIM BOJ BODOVA MJA I INTGAL 2. kolokvij 30. lipnja 2017. (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!) 1. (ukupno 6 bodova) Neka je (, F, µ) prostor mjere i neka je (
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku
Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku - vježbe - Danijel Krizmanić 28. rujna 2007. Sadržaj Osnove vjerojatnosti 2 2 Kombinatorika i vjerojatnost 5 3 Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost 9 4 Geometrijske
Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:
2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i
PISMENI ISPIT IZ STATISTIKE
1. a) Trgovina odjeće prodaje odjeću u tri različite veličine: 32% veličine S, 44% veličine M i ostatak veličine L. Pokazalo se da je postotak odjeće s greškom redom 1%, 5% i 2%. Ako je trgovina ustanovila
Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008
Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni
Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.
Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +
2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)
2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO
Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se
Sadrˇzaj. Sadrˇzaj 1. 4 UVJETNA VJEROJATNOST Ponovimo... 14
Sadrˇzaj Sadrˇzaj 1 4 UVJETNA VJEROJATNOST 3 4.1 Ponovimo................................. 14 1 Radni materijal 2 Poglavlje 4 UVJETNA VJEROJATNOST Thomas Bayes (1702 1762) uvodi pojam uvjetne vjerojatnosti:
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
MARTINGALNE TEHNIKE I VREMENA MIJEŠANJA MARKOVLJEVIH LANACA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Hrvoje Planinić MARTINGALNE TEHNIKE I VREMENA MIJEŠANJA MARKOVLJEVIH LANACA Diplomski rad Zagreb, srpanj 2014. Voditelj rada:
16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum
16 Lokalni ekstremi Važna primjena Taylorovog teorema odnosi se na analizu lokalnih ekstrema (minimuma odnosno maksimuma) relanih funkcija (više varijabli). Za n = 1 i f : a,b R ako funkcija ima lokalni
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
TRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva
1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva Definicija 1 Polje realnih brojeva je skup R = {x, y, z...} u kojemu su definirane dvije binarne operacije zbrajanje (oznaka +) i množenje (oznaka ) i jedna binarna
k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :
4 Nizovi u R n Neka je A R n. Niz u A je svaka funkcija a : N A. Označavamo ga s (a k ) k. Na primjer, jedan niz u R 2 je dan s ( 1 a k = k, 1 ) k 2, k N. Definicija 4.1. Za niz (a k ) k R n kažemo da
( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )
Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Zadaci iz Osnova matematike
Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.
1 Diferencijabilnost 11 Motivacija Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji es f f(x) f(c) (c) x c x c Najbolja linearna aproksimacija funkcije f je funkcija l(x) = f(c)
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Jednodimenzionalne slučajne promenljive
Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/
Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.
Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a
( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
VJEROJATNOST 1. kolokvij studenog 2013.
Zadatak 1 (10 bodova (a (5 bodova Iskažite i dokažite teorem o strukturi vjerojatnosti na partitivnom skupu prebrojivog skupa. Zašto u slučaju prebrojivog skupa možemo promatrati samo vjerojatnosti definirane
Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan
Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II tjedan Periodičnost signala Koji su od sljedećih kontinuiranih signala periodički? Za one koji jesu, izračunajte temeljni period a cos ( t ), b cos( π μ(, c j t
MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
REKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK Brigita Švec REKURZIVNE FUNKCIJE Diplomski rad Voditelj rada: Doc.dr.sc. Zvonko Iljazović Zagreb, Rujan, 2014. Ovaj diplomski
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI
/ 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI 6.. Definicija reda Promatrajmo niz Definicija reda ( ) n 2 :, 2 2 3 2 4 2,... Postupno zbrajajmo elemente niza: = + 2 2 = 5 4 + 2 2 + 3 2 = 49 36 + 2 2 + 3 2 + 4 2 =
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Slučajni vektor. Poglavlje 3
Poglavlje 3 Slučajni vektor Ukoliko u jednom istraživanju za dani slučajni pokus pratimo nekoliko različitih slučajnih varijabli, moguće veze među njima nećemo dokučiti ako ih proučavamo samo svaku za