ZADACI. ktn c. λ λ. m s

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ZADACI. ktn c. λ λ. m s"

Transcript

1 ZADACI o o 0,066 A , , , A 8 s m kg J mol kg mol K J K m s M ktn c - A λ π λ λ

2 . Odredte šrnu lnje (nm) ltja (λ 0 670,776 nm) kad se atom koj apsorbraju nalaze na temperatur od a) 100 K b) 3150 K. prosječna brzna atoma: k Boltzmannova konstanta T apsolutna temperatura m masa atoma Dopplerov pomak: a) λ λo c 8kTN πm A 670,776 nm m s 8 1, J K 100 K 6, ,14 6,9 10 kg mol 3 3 mol 1 λ 5, nm J kg m s b) λ λo c 8kTN πm A 670,776 nm m s ,38 10 J K 3150 K 6, ,14 6,9 10 kg mol 3 mol 1 λ 6, nm

3 3. Nek optčk flter ma svojstvo da propušta samo lnju u crvenom djelu spektra pr 6600 Ǻ. Izračunajte: a) valnu duljnu u nm µm, b) frekvencju c) valn broj. rješenje: a) λ 6600 Ǻ m 660, m 660,0 nm λ 6600 Ǻ 0, m 0,6600 μm b) ν c/λ 4, s -1 c) 1/λ 1, cm -1

4 4. U vsokotemperaturnm zvorma natrjev atom emtraju dublet prosječne valne duljne 1139 nm, kao rezultat prjelaza z stanja 4s u stanje 3p. Izračunajte omjer broja pobuđenh atoma u 4s onh u osnovnom 3p stanju u: a) plamenu acetlen/ksk (3100 C); b) najtopljem djelu nduktvno spregnutog plazma zvora ( 8000 C). N j /N 0 g j /g 0 ep(- E/kT) E h ν h c ~ ν λ 1139 nm a) T C T K b) T 8000 C T 873 K 4s 3p 4s stanja g j 3p 6 stanja g 0 6 g j /g 0 / λ 1139 nm cm -1 E j 8779,63 cm -1 1, ajcm 8779,63 cm -1 1, Jcm 1, J a) N j /N 0 0,333 ep [- 1, J/(1, JK K)] 7, b) N j /N 0 0,333 ep [- 1, J/(1, JK K)] 7,4 10

5 5. Plamenom emsjskom spektrometrjom određen je natrj u nzu uzoraka cementa. Plamen fotometar baždaren je nzom standardnh otopna koje su sadržavale 0.0, 0,0, 40.0, µg ml -1 Na O. Očtanja ntenzteta za te otopne znosla su 3.1, 1.5, 40.9, 57.1, odnosno a) Grafčk prkažte podatke. b) Odredte opsan pravac metodom najmanjh kvadrata. c) Izračunajte standardna odstupanja nagba regresje opsanog pravca. d) Za analzu je odvagano po 1,000 g uzorka cementa A, B C. Uzorc su otopljen u HCl, a otopna je nakon neutralzacje razrjeđena do 100,0 ml. Postupak mjerenja ponovljen je tr puta. Izračunajte kolčnu Na O (%) u svakom od uzoraka. Kolka je apsolutna, a kolka relatvna standardna devjacja za srednju vrjednost svakog određvanja? emsjsko očtanje postupak sljep uz. uzorak A uzorak B uzorak C prva analza 5,1 8,6 40,7 73,1 druga analza 4,8 8, 41, 7,1 treća analza 4,9 8,9 40, zabunom prolveno

6 nagb pravca, m odsječak pravca, b standardno odstupanje regresje, s r standardno odstupanje nagba, s m standardno odstupanje odsječka, s b standardno odstupanje rezultata, s c m S y S m y b N S m S s yy r r m S s s ( ) ( ) r b N 1 N s s ( ) c r c S m y y N 1 M 1 m s s + + y c srednja vrjednost M stovjetnh analza N broj točaka jednadžba pravca: y m + b N N y y ( ) ( ) N S ( ) ( ) N y y y y S yy ( )( ) N y y y y S y N broj parova podataka,y S, S yy sume kvadrata odstupanja od srednje vrjednost za pojednačne y

7 a) grafčk prkaz: b) I 0,9 γ + 3,18 c) s m 0,015; s r 0,96 I γ/ µg ml 1 d) I S I A0 I A I A0 I S I B0 I B I B0 I S I C0 I C 1 5,1 8,6 3,5 40,7 35,6 73,1 68,0 4,8 8, 3,4 41, 36,4 7,1 67,3 3 4,9 8,9 4,0 40, 35,3 I 8,56 I 35, 77 67, 65 A opaska: pr zračunavanju treba uzet u obzr razlku u očtanjma emsjskh ntenzteta za sljepe uzorke cemenata za sljepe uzorke standardnh otopna B I C

8 I A 8,56 γ 8,56 3,18 0,9 1 1 A µ g ml 7,59µ g ml 6 1 γ A 100 ml 7,59 10 g ml 100 ml wa ( Na O,cement) 0, 76 % 1,000g 1,000g I B 35,77 γ 35,77 3, B µ g ml 35,4 µ g ml 0,9 6 1 γ 100 ml 35,4 10 g ml 100 ml wb ( Na O,cement) B 0, 354 % 1,000g 1,000g I C 67,65 67,65 3, γ C µ g ml 70,08 µ g ml 0,9 6 1 γ C 100 ml 70,08 10 g ml 100 ml wc ( Na O,cement) 0, 701% 1,000g 1,000g A B C 0,76 % Na O s c 0,013 % (s c ) r 49 ppt 0,354 % Na O s c 0,01 % (s c ) r 3 ppt 0,701 % Na O s c 0,015 % (s c ) r 0 ppt

9 7. U uzorku krv volumena 5,00 ml staložen su proten pomoću trkloroctene kselne. Nakon centrfugranja preostaloj je otopn ph ugođen na vrjednost 3. Otopna je tada ekstrahrana dva puta s po 5,00 ml metlzobutlketona, uz prsutnost APCD - reagensa koj tvor komplekse s olovom u organskom materjalu. Ekstrakt je zravno raspršen u plamen smjese zrak/acetlen, pr čemu je pr 83,3 nm očtana apsorbancja 0,50. Alkvot od 5,00 ml standardnh otopna koje su sadržavale 0,400, odnosno 0,600 ppm Pb, obrađen su na st načn. Očtane vrjednost apsorbancja znosle su 0,396, odnosno 0,599. Uz pretpostavku da se sustav ponaša u skladu s Beerovm zakonom, zračunajte kolčnu olova (u ppm) u sptvanom uzorku krv. osnovne jednadžbe: A abc A kc rješenje: A 1 c 1 A c A st Auz A uz c uz cst cst cuz Ast (1) () c uz ppm 0,507 ppm c uz ppm 0,50 ppm c uz 0,5045 ppm Pb

10 metoda dodatka standarda složena matrca u alkvotn do uzorka dodaje se poznata kolčna standardne otopne analta mjerenje: otopna bez dodatka standarda otopna s dodanm standardom uvjet: sukladnost L-B zakonu mjerena velčna -c c uzorak 0 c

11 8. Sljedeć emsjsk sgnal dobven su ICP analzom alkvota od 5 µl krv pomješane sa standardnom otopnom mangana. Uzorc krv najprje su deseterostruko razrjeđen sa 0,1 M HCl. Prmjenom metode dodatka standarda zračunajte koncentracju Mn (µg/ml) u uzorku čste krv. otopna očt. ntenzteta uzorak 5,3 sljep uzorak 5, uzorak + 0,005 µg/ml Mn 55, uzorak + 0,010 µg/ml Mn 85,4 uzorak + 0,00 µg/ml Mn 145,3 rješenje: otopna I r I I r I sljep uzorak 5,3 0,1 sljep uzorak 5, 0,0 uzorak + 0,005 µg/ml Mn 55, 50,0 uzorak + 0,010 µg/ml Mn 85,4 80, uzorak + 0,00 µg/ml Mn 145,3 140,1

12 I grafčk prkaz: I 600,3γ + 0, γ, ppm z grafčkog prkaza γ 0,0033 µg ml 1 γ 0,0033 µg ml ,033 µg ml 1 faktor razrjeđenja

13 metoda unutrašnjeg standarda: standardna otopna koja se dodaje svm uzorcma standardma u stoj poznatoj kolčn po sastavu nje jednaka analtu mjern faktor (temperatura, protok, td.) utječu na sve otopne jednako (uzorke, standarde, unutrašnj standard) kalbracjska krvulja: omjer sgnala uzorka sgnala unutrašnjeg standarda prema koncentracj analta kalbracjska krvulja I / I st opaska: u slučaju šrokog raspona vrjednost prkazuje se kao log vrjednost c

14 9. Metoda unutrašnjeg standarda prmjenjena je za analzu bakra plamenom emsjskom spektroskopjom. Prpravljen je nz standardnh otopna bakra, od kojh je svaka sadržavala po 3,00 µg/ml kadmja. Otopna za analzu prpravljena je u odmjernoj tkvc od 5,0 ml, mješanjem 10,0 ml otopne uzorka 10,0 ml otopne kadmja početne koncentracje 7,5 µg Cd/ml. Tkvca je do oznake nadopunjena deonzranom vodom. Relatvn emsjsk ntenztet bakra kadmja mjeren su pr 37,4, odnosno 36,1 nm. Odredte koncentracju bakra u otopn uzorka. konc. bakra, relatvn ntenztet µg/ml 37,4 nm 36,1 nm 1,0 18,7 31,5,40 38,6 3,7 3,60 5,7 9,8 4,80 71,7 30,4 6,00 93,9 31,3 uzorak 45,3 30,

15 rješenje: c Cu, µg/ml I Cu, λ37,4 nm I Cd, λ36,1 nm I Cu /I Cd 1,0 18,7 31,5 0,594,40 38,6 3,7 1,188 3,60 5,7 9,8 1,768 4,80 71,7 30,4,359 6,00 93,9 31,3 3,000 c uz 45,3 30, 1,500 grafčk prkaz: I Cu /I Cd c, µg/ml z grafčkog prkaza c Cu,uz 3,03 µg ml ml c Cu 3,03 g ml 10mL µ µg ml 1 7,58 Y c + ( )

16 10. Metoda unutrašnjeg standarda prmjenjena je za analzu stroncja plamenom emsjskom spektroskopjom. Ishodna otopna stroncjevog ntrata prpravljena je otapanjem 0,415 g stroncjevog ntrata (M 11,63) u točno 1 l vode. U volumetrjske tkvce od 100 ml ppetom su dodavan razlčt volumen shodne otopne po 10 ml otopne VOSO 4 početne koncentracje 160,0 mg/ml. Tako prpravljene otopne nadopunjene su do oznake destlranom vodom. U odmjernu tkvcu volumena 100 ml s oznakom "uzorak" dodano je 10,0 ml otopne vanadja 50,0 ml otopne uzorka nepoznate koncentracje, te je otopna nadopunjena do oznake. Mjeren su ntenztet stroncjeve lnje pr 460,7 nm vanadjeve lnje pr 437,9 nm. Odredte koncentracju stroncja u otopn uzorka. shodna otopna Sr, relatvn ntenztet ml 460,7 nm 437,9 nm,00 16,9 35,7 4,00 9,9 33,1 6,00 54,7 38,5 8,00 74,7 39,3 10,00 81, 34,1 uzorak 36,1 35,4

17 rješenja: v Sr, ml c Sr, M I Sr, λ460,7 nm I V, λ437,9 nm I Sr /I V,00, ,9 35,7 0,473 4,00 4, ,9 33,1 0,903 6,00 6, ,7 38,5 1,41 8,00 9, ,7 39,3 1,901 10,00 1, , 34,1,381 uzorak 36,1 35,4 1,00 grafčk prkaz:.5 I Sr /I V z grafčkog prkaza c Sr 4, M zbog razrjeđenja c Sr,uz 4, /50 9, M c10-5,

18 11. Uzorak vode, koj sadrž cnk u tragovma, analzran je pomoću ICP-AES uz fotomultplkatorsku cjev kao detektor. Kalbracjska otopna koja je sadržavala 1,4 ppm cnka dala je sgnal velčne 14,5 jednca. Ako je pozadnsk sgnal (osnovn) 8, jednce, a ekvvalentan je koncentracj od 0,0 ppm, zračunajte koncentracju cnka u uzorku čj sgnal znos 94,5 jednce. rješenje: korekcja za I(Zn) 14,5 8, 116,3 jednce korekcja za c(zn) 1,4 0,0 1,38 ppm korekcja za I(Zn uz ) 94,5 8, 86,3 jednce omjer 116,3 : 1,38 ppm 86,3 : c(zn uz ) c(zn uz ) 1,0 ppm

19 DODATNI ZADACI I PITANJA 13. Otopna A koja sadrž nepoznatu kolčnu mangana daje pr 403,3 nm na ljestvc nstrumenta relatvno očtanje 45. Otopna B koja sadrž stu kolčnu nepopznate otopne kao A, te dodanh 100 µg/ml mangana, daje očtanje 83,5. Izračunajte koncentracju mangana (µg/ml) u otopn A. 14. Otopna uzorka mneralnog pepela (A) dala je na ljestvc nstrumenta relatvno očtanje 37. Otopne B C sadržavale su stu kolčnu nepoznate otopne kao A 40, odnosno 80 ppm dodanog kalja, a dale su očtanje 65, odnosno 93. Izračunajte koncentracju kalja (µg/ml) u nepoznatom uzorku mneralnog pepela. 15. Ukratko objasnte uporabu: - metode unutrašnjeg standarda; - metode dodatka standarda. 16. Ukratko objasnte: Boltzmannova raspodjela značenje u analtčkoj kemj; statstčka obradba podataka značenje u analtčkoj kemj. 17. Što je općento baždam djagram koja mu je uloga u analtčkoj kemj? 18. Uloga statstke u analtčkoj kemj. 19. Ukratko objasnte pojmove: baždarna krvulja; Gaussova raspodjela. 0. Objasnte: precznost, točnost. Navedte načne zražavanja precznost točnost analtčkh rezultata.

20 1. Objasnte metodu najmanjh kvadrata za dobvanje baždarne krvulje.. Defnrajte: artmetčku srednu; medjan; standardnu devjacju; prosječno odstupanje od srednje vrjednost; relatvnu standardnu devjacju; apsolutnu pogrešku; relatvnu pogrešku. 3. Što je elektromagnetsko zračenje? Kojm se parametrma opsuje? 4. Lambert-Beerov zakon. Analtčko značenje. 5. Na kojm se osnovnm procesma u plamenu temelj plamena emsjska spektroskopja? 6. Osnovn prncp atomske apsorpcjske spektroskopje. 7. Dopplerov efekt u atomskoj apsorpcjskoj spektroskopj. 8. Ukratko opšte slčnost razlke atomske apsorpcjske atomske emsjske spektroskopje. 9. a) Utjecaj temperature plamena na analzu atomskom emsjskom spektroskopjom. b) Metoda unutrašnjeg standarda. 30. Procese koj se zbvaju tjekom plamenofotometrjske analze objasnte na prmjeru otopne NaCl (jednadžbe!). 31. Što je ICP? 3. Apsorpcja elektromagnetskog zračenja. Usporedba atomske molekulske apsorpcje.

21 33. U svrhu analzranja uzoraka cementa prpravljen je nz standardnh otopna kojma su očtan emsjsk ntenztet natrja kalja pr 590, odnosno 768 nm. Svaka standardna otopna sadržavala je 6300 µg/ml kalcja kao CaO, koj je služo za kompenzacju utjecaja kalcja na očtanje emsjskh ntenzteta analzranh alkaljskh metala. Dobven rezultat prkazan su tablčno. Otopna nepoznatog uzorka prpravljena je otapanjem 1,0000 g cementa u kseln razrjeđvanjem do 100,00 ml. Izračunajte kolko Na O K O sadrž uzorak cementa (u %). koncentracja, očtanje emsje µg/ml Na O K O cement

22 34. Alkvot od 5,0 ml otopne uzorka dodan je u svaku od 5 odmjernh tkvca volumena 50 ml, označenh sa S, 1,, 3 4. Zatm je u odmjernu tkvcu dodana otopna standarda (c, M): 5,00 ml u tkvcu 1, 10,00 ml u tkvcu, 15,00 ml u tkvcu 3 0,00 ml u tkvcu 4. Sve su tkvce otapalom nadopunjene do oznake zmjerena je apsorbancja otopna pr 580 nm u kvet od 1,00 cm. Odredte koncentracju otopne uzorka ukratko opšte prncp uporabljene ekspermentne metode. tkvca A S 0, ,53 0, , Koncentracja kalja u krvnom serumu analzra se prmjenom metode dodatka standarda plamenom emsjom. Ekstrahrana su dva alkvota od po 0.5 ml seruma, čme su dobvene dvje dentčne otopne, te su obje razrjeđene destlranom vodom do konačnog volumena od 5 ml. U jednu od njh dodano je 10 μl 0. M KCl. Vrjednost odzva nstrumenta znosle su 3.1 odnosno 58.6 prozvoljnh jednca. Koja je koncentracja kalja u serumu?

23 36. Krom je u vodenoj otopn uzorka određen atomskom apsorpcjskom spektroskopjom. U tu je svrhu u svaku od odmjernh tkvca od 50 ml odppetrano po 10.0 ml uzorka nepoznate koncentracje, a potom razlčt volumen standardne otopne kroma (koncentracja standardne otopne c 1, ppm Cr). Tada su otopne razrjeđene do oznake. Ekspermentn podatc prkazan su prloženom tablcom. a) Nacrtajte apsorbancju kao funkcju volumena standarda, v s. b) Izvedte zraz ovsnost apsorbancje o koncentracjama standarda nepoznatog uzorka (c s c ), volumenma standarda nepoznatog uzorka (v s v ), te ukupnom volumenu razrjeđenja (v t ). c) Izvedte zraze za nagb odsječak pravca dobvenog u a) pomoću varjabla navedenh u b). d) Dokažte da ja koncentracja analta dana zrazom c bc s /av, gdje su a b nagb odnosno odsječak pravca prkazanog u a). e) Odredte ppm Cr u uzorku prmjenom: pravca prkazanog u a); zraza prkazanog u d). f) Ukratko objasnte prmjenjenu analtčku metodu. uzorak, ml standard, ml apsorbancja

24 37. a) Uzorak urna volumena.00 ml obrađen je reagensma koj s fosfatma daju obojenu otopnu, te je u odmjernoj tkvc razrjeđen do 100 ml. Alkvotu od 5.0 ml zmjerena je apsorbancja Drugom alkvotu od 5.00 ml dodan je 1.00 ml otopne koja je sadržavala mg fosfata, te mu je zmjerena apsorbancja Izračunajte sadržaj fosfata u uzorku urna (mg/ml). b) Koja je metoda prprave uzoraka prmjenjena u a)? 38. Odaberte zmeđu predloženh metoda najpogodnju za analzu kalcja u uzorku mneralne vode: automatska ph-ttracja, 1 H NMR spektroskopja, atomska emsjska spektroskopja, molekulska apsorpcjska spektroskopja, gravmetrjska analza, HPLC. Ukratko obrazložte svoj odabr.

25 39. a) Uzorak nekog metalnog naftenata, spaljen razrjeđen do određenog volumena, dao je na mjernoj ljestvc očtanje 9. Otopnama B C, koje su sadržavale stu kolčnu otopne uzorka dodanh 5, odnosno 50 ppm barja, očtane su vrjednost 53, odnosno 78. Izračunajte prosječnu koncentracju barja (µg/ml) u analzranom uzorku, uz pretpostavku da je sustav sukladan Beerovom zakonu. b) Koja je metoda prprave uzoraka za analzu prmjenjena u ovom prmjeru? Je l za analzu uzoraka uporabljena molekulska l atomska spektroskopja? Obrazložte. 40. Navedte procese označene u sljedećoj shem brojevma 1 do 7:

26 41. Metodom AAS određeno je olovo u uzorku paprke patvorene dodatkom olovljevog oksda ste boje. Uporabljen je elektrotermčk atomsk apsorpcjsk spektrometar koj omogućuje korekcju pozadne bazranu na Zeemanovom efektu. U cjev graftne peć smješteno je 0,001 g praška paprke. Određvanje površne apsorbancjskog pka zvedeno je pr λ 83,3 nm, najprje u odsutnost a potom u prsutnost magnetskog polja. Vrjednost apsorpcjskog maksmuma poslje korekcje pozadne znosla je 10 arbtrarnh jednca. Pod stm uvjetma je za 0,01 ml otopne koja je sadržavala 10 g/l Pb očtana vrjednost od 1000 sth jednca. Izračunajte masen % olova u uzorku analzrane paprke. 4. a) Pet standardnh otopna prpravljeno je za mjerenje koncentracje olova u otopnama A B. Sve su otopne sadržavale magnezj kao unutrašnj standard. Dobven su sljedeć podac: koncentracja, emsjsk sgnal sgnal Mg mg/l (arbtrarne jednce) 0,10 13,86 11,88 0,0 3,49 11,76 0,30 33,81 1,4 0,40 44,50 1,00 0,50 53,63 1,1 A 15,50 11,80 B 4,60 1,40 Izračunajte koncentracju olova (mg/l) u dvje otopne uzorka, A B. b) Ukratko objasnte metodu unutrašnjeg standarda.

osnovne formule: λ/λ = v/c v = 8/ c = m s -1 k = 1, J K -1 m = M/N A

osnovne formule: λ/λ = v/c v = 8/ c = m s -1 k = 1, J K -1 m = M/N A .4.013 ZDCI 1. Dopplerov efekt jedan je od uzroka proširenja linija u S. tomi koji se kreću prema izvoru zračenja opažaju više frekvenije od atoma koji se udaljavaju od izvora. Razlika u valnoj duljini,

Διαβάστε περισσότερα

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar INSRUMENNE ANALIIČKE MEODE I semnar šk.g.. 006/07. zvor zračenja sastavla: V. Allegrett Žvčć SHEME OPIČKIH INSRUMENAA apsorpcjska spektroskopja zvor: zvor: žarulja, žarulja, ugrjana ugrjana krutna krutna

Διαβάστε περισσότερα

ANALITIČKA KEMIJA II

ANALITIČKA KEMIJA II AALITIČKA KEMIJA II uvodno predavanje općento uzorkovanje; norme standard; ntelektualno vlasnštvo Boltzmannova razdoba STATISTIKA - osnove nostelj: prof.dr.sc. P. ovak sastavl: dr.sc.v. Allegrett Žvčć;

Διαβάστε περισσότερα

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK OGLEDNI PRIMJER ZADAAK Odredte dnamčke karakterstke odzv armranobetonskog okvra C-C prkazanog na slc s prpadajućom tlorsnom površnom, na zadanu uzbudu tjekom prve tr sekunde, ako je konstrukcja prje djelovanja

Διαβάστε περισσότερα

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

ANALITIČKA KEMIJA II BOLTZMANNOVA RASPODJELA. nositelj: prof.dr.sc. P. Novak održao: doc.dr.sc.t. Jednačak; ak.god. 2017/18.

ANALITIČKA KEMIJA II BOLTZMANNOVA RASPODJELA. nositelj: prof.dr.sc. P. Novak održao: doc.dr.sc.t. Jednačak; ak.god. 2017/18. ANALITIČKA KEMIJA II BOLTZMANNOVA RASPODJELA nositelj: prof.dr.sc. P. Novak održao: doc.dr.sc.t. Jednačak; ak.god. 2017/18. Ludwig Boltzmann rođen umro boravio nacionalnost struka 20. veljače 1844. Beč

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

ANALITIČKA KEMIJA II. osnove statistike. uvod; normizacija; mjeriteljstvo; intelektualno vlasništvo

ANALITIČKA KEMIJA II. osnove statistike. uvod; normizacija; mjeriteljstvo; intelektualno vlasništvo AALITIČKA KEMIJA II o o uvod; normzacja; mjerteljtvo; ntelektualno vlanštvo onove tattke notelj: prof. dr. c. P. ovak emnar: doc. dr. c. T. Jednačak; ak. god. 017./18. AALITIČKI PROCES objekt tražvanja

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekonometrja 4 Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Nelnearne zavsnost Prmene u ekonomskoj analz Prmer nelnearne zavsnost Isptujemo zavsnost zmeđu potrošnje dohotka.

Διαβάστε περισσότερα

KRIVULJE RASPODJELE. Doc.dr.sc. Vesna Denić-Jukić

KRIVULJE RASPODJELE. Doc.dr.sc. Vesna Denić-Jukić KRIVULJE RASPODJELE Doc.dr.sc. Vesna Denć-Jukć Krvulje raspodjele predstavljaju zakon vjerojatnost pojave neke hdrološke velčne. Za slučajnu varjablu X kažemo da je poznata ako znamo zakon njene raspodjele.

Διαβάστε περισσότερα

Korelacijska i regresijska analiza

Korelacijska i regresijska analiza Korelacjska regresjska analza Odnos među pojavama Odnos među pojavama može bt: determnstčk l funkconaln stohastčk l statstčk Kod determnstčkoga se odnosa za svaku vrjednost jedne pojave točno zna vrjednost

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ : BROJNI PRIMER 4 Armrano etonsk temeljn nosač (slka 63), fundran je na dun od D f =15m, u sloju poto-pljenog peska relatvne zjenost D r 75% Odredt sleganje w, nag θ, transverzalnu slu T, moment savjanja

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.

Διαβάστε περισσότερα

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE IZ TERMODINAMIKE

VJEŽBE IZ TERMODINAMIKE SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHOLOŠKI FAKULTET Zavod za termodnamku Vanja Martnac Jelena Jakć VJEŽBE IZ TERMODIAMIKE Splt, 00. Recenzent: dr. sc. Renato Tomaš, doc. prof. dr. sc. edjeljka Petrc PREDGOVOR

Διαβάστε περισσότερα

Iterativne metode - vježbe

Iterativne metode - vježbe Iterativne metode - vježbe 5. Numeričke metode za ODJ Zvonimir Bujanović Prirodoslovno-matematički fakultet - Matematički odjel 21. studenog 2010. Sadržaj 1 Eulerove metode (forward i backward). Trapezna

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA Relativna skala masa elemenata: atomska jedinica mase 1/12 mase atoma ugljika C-12. Unificirana jedinica atomske mase (u)

Διαβάστε περισσότερα

Termin 2. Analiza varijansi (ANOVA)

Termin 2. Analiza varijansi (ANOVA) Termn Analza varjan (ANOVA) Upoređvanje rednjh vrednot vše etova rezultata; npr. upoređvanje rednjh vrednot koncentracja protena u ratvorma čuvanm pod razlčtm ulovma, upoređvanje rednjh vrednot rezultata

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Interferencija valova svjetlosti

Interferencija valova svjetlosti Interferencja valova svjetlost Uvod Da b poblže mogl sagledat razumjet fenomen nterferencje općento prmjenjeno, navest ćemo uvjete nterferencje posljedce th uvjeta. Pojave nterferencje dfrakcje u današnje

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu.

Ovdje će se prikazati dva primjera za funkciju cilja sa dvije varijable: kružnicu i elipsu. Neke metode z nelnearnog programranja Od metoda nelnearnog programranja koje se korste za rješavanje nekh problema sa specfčnom funkcjom clja zdvojt će se sljedeće: a) grafčka metoda, b) metoda neposrednog

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE

FUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE FUNKCIJE UTJECJ I UTJECJNE LINIJE Funkcje ujecaja ujecajne lnje korse se kod proračuna konsrukcja na djelovanje pokrenh operećenja. Zadaak: odred onaj položaj pokrenog operećenja koj će da najnepovoljnj

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJERI RJEŠENIH ZADATAKA IZ STATISTIKE

PRIMJERI RJEŠENIH ZADATAKA IZ STATISTIKE PRIMJERI RJEŠENIH ZADATAKA IZ STATISTIKE Obuhvaćene cjelne su: Srednje vrjednost (, Me, Mo ) Mjere dsperzje ( δ², δ, Q, Q, Iq, Vq, V ) Standardzrano oblježje ( z ) Mjere asmetrje zaobljenost ( α α 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

PISMENI ISPIT IZ STATISTIKE

PISMENI ISPIT IZ STATISTIKE 1. a) Trgovina odjeće prodaje odjeću u tri različite veličine: 32% veličine S, 44% veličine M i ostatak veličine L. Pokazalo se da je postotak odjeće s greškom redom 1%, 5% i 2%. Ako je trgovina ustanovila

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds EHNIK FLUI I Što valja zapamtt 0 Protok olumensk protok l jenostao protok Q jest volumen čestca flua koje u jenčnom vremenu prođu kroz promatranu površnu orjentranu jenčnm vektorom normale n ko se čestce

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Proračun AB stuba. Oblik izvijanja stuba kao i uslovi oslanjanja su jednaki u oba ortogonalna pravca pa se usvaja stub dimenzija b/h=60/60 cm.

Proračun AB stuba. Oblik izvijanja stuba kao i uslovi oslanjanja su jednaki u oba ortogonalna pravca pa se usvaja stub dimenzija b/h=60/60 cm. Proračun AB stuba Potrebno je zvršt proračun stuba jednodrodne armrano-betonske hale dmenzja x49 metara. Poprečn ramov su formran na razmaku od 7 metara. Hala je u poslednja dva polja vsnsk pregrađena

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (

Διαβάστε περισσότερα

gr mol g lit mg lit mlit lit mol NaCl 96 NaCl HCl HCl

gr mol g lit mg lit mlit lit mol NaCl 96 NaCl HCl HCl 1 ( - ) ( ) : 5 ( CH 3 COOH ).1 0 /1M NaOH35ml CH COOH 3 = /3 gr mol 211/05 mg 3 /5mgr 210 /1gr 3 /5gr ppm.2 mg mlit mg lit g lit µg lit.3 1mol (58 /8 NaCl ) 0 /11F 14 /9ml NaCl.4 14 /9 96 0 /0149 0 /096

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11. Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα