BAZNI TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI PROJEKAT POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ETANOLA KORIŠĆENJEM OTPADNOG LIGNOCELULOZNIG MATERIJALA KAPACITETA t/god.
|
|
- Τώβιας Ζωγράφος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Fakultet za fizičku hemiju, Beograd Projekat TD-7084B BAZNI TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI PROJEKAT POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ETANOLA KORIŠĆENJEM OTPADNOG LIGNOCELULOZNIG MATERIJALA KAPACITETA t/god. Sadržaj: Beograd godina
2 1. Projektni zadatak 2. Specifikacija fizičko-hemijskih svojstava proizvodenog etanola 3. Specifikacija fizičko-hemijskih svojstava sirovina, materijala, energenata i pomoćnih fluida 4. Optimalni tehnološki parametri 5. Detaljan opis tehnološkog postupka 6. Materijalno energetski bilans postupka 7. Specifikacija procesne opreme sa glavnim karakteristikama 8. Specifikacija fizičkohemijskih svojstava reakcionih medijuma u procesnim cevovodima 9. Specifikacije tačnosti merno regulacione opreme (MRO) 10. Specifikacija procesnih pumpi 11. Specifikacija cevovoda 12. Otpadni materijali 13. Zaštita okoline i mere sigurnosti 14. Zahtevi u pogledu građevinskog objekta i zemljišta 1. Projektni zadatak 1
3 Izraditi bazni tehnološko-tehnički projekat postrojenja za proizvodnju etanola na bazi sledećih zahteva: 1.1 Projektovati fabriku kapaciteta t/god, računato na 99 mas. % etanola, 1.2 Proizvodnju etanola organizovati na bazi sledećih sirovina: otpadni lignocelulozni materijal, (pšenična slama, kukurzovina), H 2 SO 4, H 2 O, 1.3 Postrojenje projektovati za kontinualan rad tokom 320 dana u tri smene i četiri brigade, 1.4 Pri projektovanju fabrike primeniti savremene koncepte u organizaciji, vođenju i upravljanju radom postrojenja, 1.5 Postrojenje projektovati kao zatvoren ekološki sistem, 1.6 Ostvariti kvalitet gotovog proizvoda definisan JUS. E. M odnosno ISO 13801, 1.7 Izostaviti iz projektovanja postrojenje za gajenje i imobolizaciju mikroorganizama 2. Fizičkohemijska svojstva proizvedenog etanola 2
4 U tabeli 1. prikazana su fizičkohemijska svojstva proizvedenog etanola (JUS.E. M3. 020; I). Tabela 1: Fizičkohemijska svojstva proizvedenog etanola Fizičko-hemijska svojstva Kvalitet Izgled bezbojan, bistar ph 4-8 Sadržaj C 2 H 5 OH min 99%(v/v) Sadržaj CH 3 OH max 0.1% (v/v) Proba Barbet min 25 min Sadržaj kiselina (kao CH 3 COOH) max 20mg/l Sadržaj estara (kao etilacetat) max 40 mg/l Sadržaj aldehida (kao acet aldehida) max 0.001% (v/v) Sadržaj patočnog ulja (kao izoamilalkohol) max % (v/v) Sadržaj furfurola Ø 3. Fizičkohemijska svojstva sirovina, materijala, energenata i pomoćnih fluida (SMEPF) U proizvodnji etanola koriste se sledeći SMEPF: pšenična slama, sumporna kiselina (H 2 SO 4 ), voda (H 2 O), jonoizmenjivačka smola, imobilisani mikroorganizmi, zeolit, električna energija (EE) i vodena para niskog pritiska (WP) i komprimovani vazduh. Osnovna fizičko-hemijska svojstva pšenične slame prikazana su u tabeli 2. Tabela 2: Osnovna fizičkohemijska svojstva pšenične slame Fizičko-hemijska svojstva Vrednost Sadržaj celuloze na suvu osnovu 46 % Sadržaj hemiceluloze na suvu osnovu 31 % Sadržaj lignina na suvu osnovu 16 % Sadržaj pepela na suvu osnovu 7 % Sadržaj H 2 O 10 % Dimenzija komada 1-2 mm U tabeli 3 prikazana su fizičkohemijska svojstva H 2 SO 4 (JUS.H.B1.013). 3
5 Tabela 3: Fizičkohemijska svojstva H 2 SO 4 Fizičko-hemijska svojstva Vrednost Sadržaj H 2 SO 4 min 96% Sadržaj Fe max 0.004% Sadržaj Cl - max 0.001% Sadržaj Mn max % Potrošnja KMnO 4 (0:1) max 5ml Gustina na 20 o kg/m3 OstatAk pri žarenju o max 0.03% Fizičkohemijska svojstva H 2 O prikazana su u tabeli 4. Tabela 4: Fizičkohemijska svojstva H 2 O Fizičko-hemijska svojstva Vrednost Ukupna tvrdoća max 10 o dh Karbonatna tvrdoća max 8 o dh Sadržaj Fe max 0.01% Sadržaj Cl - max 20 mg/l ph 7-72 Pritisak min 5 bar± 5% Suvi ostatak max 0.1 g/l Količina bakterija min 100/100 ml U tabeli 5 prikazana su fizičkohemijska svojstva jonoizmenjivačke smole. Tabela 5: Fizičko-hemijska svojstva jonoizmenjivačke smole Fizičko-hemijska svojstva Vrednost Tip jako kisela, polistiren-divinilbenzen Jonoizmenjivački kapacitet min 2meq/g Nasipna težina 700 kg/m 3 Dijametar čestice μm Fizičkohemijska svojstva imobilisanog mikroorganizma su u tabeli 6. Tabela 6: Fizičkohemijska svojstva imobilisanog mikroorganizma 4
6 Fizičko-hemijska svojstva Vrednost Tip mikroorganizma Zymomonas mobilis CP4 (pzb5) Sredstvo za imobilizaciju Želatin Sredstvo za umrežavanje Glutar dialdehid Količina vidljivih ćelija 6x10 9 ćelija/g Diametar čestica 2-3 mm Nasipna težina 500 kg-m 3 U tabeli 7 prikazana su fizičkohemijska svojstva zeolita. Tabela 7: Fizičkohemijska svojstva zeolita Fizičkohemijsko svojstvo Vrednost Adsorpcioni kapacitet prema etanolu min 13 % Sadržaj H 2 O max 0.3 % Nasipna težina 715 kg/m 3 Veličina čestice 1-2 mm Tip CMS U tabeli 8 prikazana su fizičkohemijska svojstva CO 2. Tabela 8: Fizičkohemijska svojstva CO 2 Fizičkohemijska svojstva Vrednost Sadržaj CO 2 vol.% min 99 Sadržaj CO vol % max 0.05 Sadržaj H 2 O (g/m 3 ) max 0.1 Sadržaj redukujućih sastojaka max 20 (mgkmno 4 /m 3 ) Sadržaj mineralnih ulja, glicerina, H 2 S, 0 HCl, NH 3, Fizičkohemijska svojstva energenata i pomoćnih fluida koji se koriste u proizvodnji etanola date su u tabeli 9. Tabela 9: Fizičkohemijska svojstva energenata i pomoćnih fluida Komponenta Vrednost Napon 380± 5%V; 220± 5%V 5
7 Električna energija Faza 3, 1 Frekvencija 50 Hz Pritisak 5 bar± 5% Vodena para Temperatura 140 o C zasićena Pritisak 7 bar Tačka rose -40 o C Komprimovani vazduh Sadržaj ulja max 0.1 ppm Sadržaj čestica max 0.1 μg/g Industrijska voda Na raspolaganju 4. Optimalni tehnološki parametri proizvodnje Proizvodnja etanola iz otpadnog ligno celularnog materijala realizuje se kroz 5 međusobno povezanih procesa: 4.1 Priprema materijala (prijem, sitnjenje, mlevenje, skladištenje) 4.2 Kiselinom hidrolizovana razgradnja celuloze i hemiceluloze do monosaharida (KHLCM) 4.3. Odvajanje kiseline od monosaharida (SMSK) 4.4 Fermentacija monosaharida do etanola (FMS) 4.5 Adsorpciono koncentrovanje vodenih rastvora etanola (AKE). Optimalni tehnološki parametri procesa KHLMC prikazani su u tabeli 10 Tabela 10: Optimalni tehnološki parametri procesa KHLCM Tehnološki parametar Vrednost Tip procesa dvofazni Kiselina H 2 SO 4 Koncentracija kiseline u I fazi 70 % Koncentracija čvrste materije u polaznoj suspenziji I 10 % faze Temperatura I faze 50 o C Vreme interakcije I faze 20 min C kis III faze 33 % C č II faze 4.7 % Temperatura II faze 70 o C Vreme interakcije II faze 40 min U tabeli 11 prikazani su optimalni tehnološki parametri procesa odvajanja kiseline od monosaharida 6
8 Tabela 11: Optimalni tehnološki parametri procesa odvajanja kiseline od monosaharida. Tehnološki parametar Vrednost Jonoizmenjivačka smola XFS Zapreminska brzina sirovine 3.5 h -1 Vreme kontakta 17 min Temperatura 60 o C Sredstvo za eluiranje H 2 O U tabeli 12 prikazani su optimalni tehnološki parametri procesa fermentacije monosaharida u etanol Tabela 12: Optimalni tehnološki parametri procesa fermentacije monosaharida u etanol Tehnološki parametar Vrednost Tip procesa Fluidni sloj Tip katalizatora Imobilisani mikroorganizmi Koncentracija glukoze min 3% Koncentracija ksiloze max 1.5 % Vreme kontakta 2 h Temperatura 35 o C ph 5 Optimalni tehnološki parametri procesa adsorpcionog koncentrovanja etanola dati su u tabeli 13. Tabela 13: Optimalni tehnološki parametri procesa adsorpcionog koncentrovanja etanola Tehnološki parametar Vrednost Tip procesa Stacionarni sloj Tip adsorbera Zeolit Koncentracija etanola min 1% Temperatura 25 o C Vreme kontakta 1h Desorpciono sredstvo CO 2 Pritisak 2 bar 5. Detaljan opis tehnološkog procesa 7
9 Na slici 1 prikazana je shema tehnološkog postupka dobijanja etanola iz otpadnog LCM. Slika 1: Tehnološka shema postupka dobijanja etanola Bale pšenične slame (kukurzovine) se uvode u uređaj za sečenje i mlevenje (SIM-1). Pužnim transporterom (PT-1) sa protokom 20t/h čestice LCM se odvode u skladišni silos (SIL-1) radi skladištenja. Iz skladišne posude 70% H 2 SO 4 kiseline (SP-1) pumpom (P-1) u reaktor za KHLCM (R-1) se dozira 64.5 t kiseline. Pužnim dozatorom (PD-1) u R-1 dozira se 14.5 t pšenične slame. KHLCM se odvija u dve faze. Prva faza procesa se odvija na T=50 o C i traje t=20min. Druga faza procesa se odvija na T= 70 o C i traje 40 min. U cilju realizacije druge faze procesa u R-1 se iz skladišne posude (SP-1), pumpom (P- 2), uvodi 130 t zagrejane vode. Reakciona smeša (hidrolizat i nerastvoteni ostatak) se pumpom (P-3) transportuje u prihvatnu posudu reakcione smeše (PP-1). Pumpom (P-4) reakciona smeša se odvodi do filtracionog postrojenja (SCF-1) gde se razdvaja na hidrolizat i nerastvoreni ostatak. Nerastvoreni ostatak se ispira sa vodom, suši na sušionom postrojenja (SFS-1) i briketira u (B-1). Hidrolizat se odvodi u prihvatnu posudu hidrolizata (PP-2). Separacija hidrolizata na rastvor monosaharida i kiseline vrši se postupkom jonske izmene. Hidrolizat (smeša monosaharida i kiseline) se pumpom (P-5), protokom t/h dozira u jonoizmenjivačke kolone (JIK-1,2). Monosaharidi (5.5 t/h) se vezuju za jonoizmenivačku smolu, a rastvor kiseline se odvodi u postrojenje za koncentrovanje u cilju dobijanja 70% H 2 SO 4 (RB-1). 8
10 Zaostali rastvor se eluira iz jonoizmenjivače kolone tokom CO 2 i odvodi u PP-2. Eluacija monosaharida vezanih za JIS se vrši vodom, koja se pumpom (P-6) sa protokom 100t/h uvodi u JIK-1,2. Vodeni rastvor monosaharida se odvodi u svoju prihvatnu posudu PP-3. Fermantacija monosaharida u etanom se vrši u fluidnom sloju na imobilisanim mikroorganizmima. Pumpom (P-9) vodeni rastvor monosaharida se dozira u fermentator sa fluidnim slojem (FFS-1,2) sa protokom 52,75 t/h. Formirani CO 2 se u izmenjivaču toplote (IT-1) hladi. Sušenje CO 2 se vrši u PSA-1 postrojenju. Osušeni CO 2 se kompresorom (K-1) utečnjava i skladišti u posudi za tečni CO 2 (SP-4). Vodeni rastvor etanola se iz FFS-1,2 odvodi u skladišnu posudu(sp-3). Adsorpcioni postupak dobijanja etanola se sastoji od dve faze: adsorpcione i regeneracione. - Adsorpciona faza NKVE iz skladišne posude SP-3 pumpom P-10 se konstantnim protokom (105.5 t/h) i pritiskom (2 bar) preko ventila V.1 ili V.2 uvodi u adsorpcionu kolonu AK-1 ili AK-2. U adsorpcionoj koloni vrši se selektivna adsorpcija etanola na hidrofobnom zeolitu. Rafinat-voda se preko ventila V.3 ili V.4 i ultrafiltera UF-1 odvodi u prihvatnu posudu za vodu PP-6. - Regeneraciona faza Regeneraciona faza sastoji se od četiri stadijuma: istiskivanje zaostalnog NKVE, primarnog zagrevanja adsorpcione kolone, desorpcije etanola i hlađenja adsorpcione kolone. Regeneraciona faza procesa dobijanja etanola, na primeru AK-2, realizuje se na sledeći način. U adsorpcionu kolonu AK-2, preko ventila V.7 uvodi se CO 2 iz skladišne posude SP-4 i podiže pritisak u njoj do 5 bara. Nakon postizanja zadatog pritiska iz kolone se pod uticajem CO 2 pri otvorenim ventilima V.8 i V.9 istiskuje zaostali NKVE i odvodi u SP-3. Trajanje ovog stadijuma je 15 min. Po istiskivanju NKVE ventili V.8 i V.9 se zatvaraju, a ventili V.10 i V.11 se otvaraju. U cilju ostvarivanja cirkulacije ubačenog u sistem CO 2 uključuje se u rad duvaljka DV-1. Cirkulišući CO 2 zagreva se u IT-3 do temperature T=80 O C. Trajanje stadijuma primarnog zagrevanja je 30 min. Prve količine desorbovanog etanola (T 45 O C) se preko ventila V.13 odvode u atmosferu na baklju. Desorbovani etanol hladi se u IT-4 do temperature T=20 O C i preko UF-2 odvodi u PP-5. U glavnom desorpcionom stadijumu cirkulišući CO 2 zagreva se u IT-3 do T=120 O C i dovodi do kompletne desorpcije adsorbovanog etanola. Trajanje ovog stadijuma je 75 min. Desorbovani etanol se hladi u IT-4 i preko UF-2 odvodi PP- 5. Nakon potpune desorpcije etanola adsorpciona masa se hladi do temperature od T=20 O C. Stadijum hlađenja traje 120 min. U tom cilju, prekida se dovod vodene pare u IT-3, a cirkulišući CO 2 se dalje hladi u IT-4 dok se ne postigne temperatura apsorcione mase od T=20 O C. Ohlađeni CO 2 se pomoću kompresora K-1 utečnjava i skladišti u rezervoaru SP- 4. 9
11 6. Materijalno-energetski bilans proizvodnje etanola U tabeli 14 prikazan je materijalno-energetski bilans proizvodnje etanola (specifični, satni, smenski, dnevni, mesečni, godišnji). Tabela 13: Materijalno-energetski bilans proizvodnje etanola Sirovina,materijal, energent, pomoćni fluid Specifičn i sj/t Satni sj/t Smensk sj/ti Dnevni sj/t Mesečn i sj/t Godišnji sj/t LCM t H 2 SO 4 (96%) t H 2 O t JIS t IBMO t Elek. energija kwh W.P t Komp.vazduh Nm Nus proizvodi: CO 2 t Lignin t Specifikacija procesne opreme sa glavnim karkteristikama 7.1 Skladišne posude Oznaka na shemi SP-1 - Namena: Smensko skladištenje 70% kiseline - Osnovna svojstva : Zapremina: 270 m 3, Oblik : cilindričan, D= 7m, H= 7m, Masa: praznog 5.4 t, punog 500 t, Materijal: Polipropilen, poliestar, Merno regulaciona oprema (MRO): LIC TIC 10
12 DI - Prikjučci: Dovodi: koncentrovanje kiseline iz RB-1, koncentrovanje kiseline iz cisterne H 2 O iz PP-4 Odvodi: 70 % kiseline ka R-1 prema deponiji. - Ostalo: Revizioni otvor, Otvor za čišćenje Termoizolacija Mehanička mešalica Oznaka na shemi SP-2 - Namena: skladištenje tople vode Zapremina: 170 m 3, Oblik : cilindričan, D= 6m, H= 6m, Materijal: 304 SS, Masa: praznog 3.9 t, punog 175 t, Merno regulaciona oprema: LIC TIC. - Prikjučci: Dovodi: H 2 O iz RB-1, H 2 O iz mreže. Odvodi: prema R-1, prema deponiji. - Ostalo: Revizioni otvor, Otvor za čišćenje Termoizolacija Oznaka na shemi SP-3 - Namena: Skladištenje nisko koncentrovanog rastvora etanola Zapremina: 270 m 3, Oblik : cilindričan, D= 7 m, H= 7 m, Materijal: 304 SS, 11
13 Masa: praznog 5.4 t, punog 275 t, Merno regulaciona oprema: LIC TIC AI. - Prikjučci: Dovodi: NKRE iz FFS-1,2, H 2 O za pranje. Odvodi: prema AK1,2, prema deponiji. - Ostalo: Revizioni otvor, Otvor za čišćenje Termoizolacija Oznaka na shemi SP-4 - Namena: Skladištenje utečnjenog CO 2 Zapremina: 31 m 3, Oblik : cilindričan, D= 2 m, H= 10 m, Materijal: 304 SS, Masa: praznog 8 t, punog 35 t, Merno regulaciona oprema: LIC TIC PIC. - Prikjučci: Dovodi: utečnjenog CO 2 Odvodi: utečnjenog CO 2 ka punionici. - Ostalo: Revizioni otvor, Termoizolacija. 7.2 Prihvatne posude Oznaka na shemi PP-1 - Namena: Prihvat reakcione smeše iz R-1 Zapremina: 400 m 3, Oblik : cilindričan, D= 8 m, H= 8 m, 12
14 Materijal: Poliestar, polipropilen Masa: praznog 7 t, punog 505 t, Merno regulaciona oprema: LIC TIC. - Prikjučci: Dovodi: reakcione smeše iz R-1 voda. Odvodi: reakcione smeše ka TF-1 ka deponiji. - Ostalo: Revizioni otvor, Termoizolacija, Mehanička mešalica Oznaka na shemi PP-2 - Namena: Prihvat hidrolizata (smeše monosaharida i kiseline) Zapremina: 170 m 3, Oblik : cilindričan, D= 6 m, H= 6 m, Materijal: Poliestar, polipropilen Masa: praznog 4 t, punog 220 t, Merno regulaciona oprema: LIC, TIC. - Prikjučci: Dovodi: hidrolizata sa TF-1, filtrata sa TF-1, voda. Odvodi: hidrolizata ka JIK-1,2 hidrolizata prema PP-1, hidrolizata ka deponiji. - Ostalo: Revizioni otvor, Termoizolacija, Mehanička mešalica Oznaka na shemi PP-3 - Namena: Prihvat rastvora monosaharida 13
15 Zapremina: 270 m 3, Oblik : cilindričan, D= 7 m, H= 7 m, Materijal: 304 SS Masa: praznog 5.4 t, punog 280 t, Merno regulaciona oprema: LIC, TIC DI AI. - Prikjučci: Dovodi: rastvor monosaharida sa JIK-1,2, voda. Odvodi: rastvor monosaharida ka FFS-1,2 rastvor monosaharida ka otpadnim vodama, hidrolizata ka deponiji. - Ostalo: Revizioni otvor, Termoizolacija, Mehanička mešalica Oznaka na shemi PP-4 - Namena: Prihvat vode iz adsorpcionog postrojenja Zapremina: 170 m 3, Oblik : cilindričan, D= 6 m, H= 6 m, Materijal: 304 SS Masa: praznog 3.9 t, punog 175 t, Merno regulaciona oprema: LIC, TIC. - Prikjučci: Dovodi: vode iz AK-1,2 Odvodi: vode ka SCF-1, vode ka SP-2, vode ka JIK-1,2. - Ostalo: Revizioni otvor, Termoizolacija Oznaka na shemi PP-5 14
16 - Namena: Prihvat i skladištenje koncentrovanog etanola Zapremina: 100 m 3, Oblik : cilindričan, D= 5 m, H= 5 m, Materijal: 304 SS Masa: praznog 2.7 t, punog 80 t, Merno regulaciona oprema: LIC, TIC DI AI. - Prikjučci: Dovodi: koncentrovanog hidrolizata iz AK-1,2, voda. Odvodi: etanola ka punionici 7.3 Reaktori Oznaka na shemi R-1 - Namena: Reaktor u kome se odvija hidroliza LCM Zapremina: 280 m 3, Oblik : konusni, D= 5 m, H c = 12.5 m, H n =2.5 m Materijal: 304 SS, prevučen poliestarom ili polipropilenom, Masa: praznog 7.25 t, punog 350 t, Spoljna zaštita: nema, Merno regulaciona oprema: TIC LIC - Prikjučci: Dovodi: 70% kiseline iz posude SP-1 LCM iz SIL-1, vode iz SP-2, recirkulacionog cevovoda. Odvodi: reakcione smeše ka PP-1, ka deponiji, ka kanalizaciji. - Ostalo: Revizioni otvor, Termoizolacija, EKATO mešalica. 15
17 7.4 Oznaka na shemi SCF-1 - Namena: Separacija reakcione smeše na hidrolizat, nerastvorni ostatak i filtrat Protok reakcione smeše: 136t/h, Koncentracija čvrstih supstanci u sirovini-1.9 %, Temparatura: 70 o C ph: jako kisela (33% H 2 SO 4 ) Srednja dimenzija čestice nerastvorenog ostatka : 1 mm 7.5 Oznaka na shemi SFS-1 - Namena: Sušenje nerastvorenog ostatka Protok nerastvorenog ostatka: 2.4 t/h Vlažnost nerastvorenog ostatka: max 20% Temperatura nerastvorenog ostatka: 50 o C Količina isparenja vode: 0.5 t/h, Tip sušenja: u struji gasova sagorevanja Gorivo: brikatirani osušeni nerastvoreni ostatak Vlašnost osušenog: max 1% 7.6 Oznaka na shemi BRIK-1 - Namena: Briketiranje osušenog nerastvorenog ostatka Protok suvog nerastvorenog ostatka: 2 t/h, Srednja veličina čestice: 1 mm Temparatura: 80 o C, Vlašnost: max 1%, Dimenzija brikata: D=10 cm, H=20 cm. 7.7 Oznaka na shemi JIK-1,2 - Namena: Separacija hidrolizata na monosahride i kiselinu Zapremina: 35 m 3, Oblik: cilindričan, D= 2.5m, H=8 m, Materijal: 304 SS, 16
18 Masa: praznog 1.5 t, punog 35 t, Masa JIS: 20 t Protok hidrolizata: 135 t/h, Protok efluenta : max 150t/h, Temperatura: 60 o C 7.8 Oznaka na shemi RB-1 - Namena: Koncentrovanje 33 % rastvora H 2 SO 4 Protok 33 % rastvora H 2 SO 4 : 130 t/h Temperatura 33 % rastvora H 2 SO 4 : 70 o C Protok 70 % rastvora H 2 SO 4 : 61 t/h, Zagrevanje koncentratora vodenom parom p= 5 bar 7.9 Oznaka na shemi FFS-1,2 - Namena: Fermentacija monosaharida u etanol Zapremina: 250 m 3, Oblik: cilindričan, D= 4 m, H=20 m, Masa: praznog 6.5 t, punog 280 t, Protok monosaharidnog rastvora: 53 t/h, ph=5, Temperatura: 35 o C, Masa imobilisanog mikroorganizma: 90 t 7.10 Oznaka na shemi PSA-1 - Namena: Sušenje dobijenog CO 2 u FFS Protok CO 2 : 2.5 t/h (1360 Nm 3 /h), Vlaga: 100 %, Temparatura: 35 o C Vlažnost osušenog CO 2 : TR= -40 o C 7.11 Oznaka na shemi AK-1,2,3,4 17
19 - Namena: Koncentrovanje vodenog rastvora etanola Zapremina: 125 m 3, Oblik: cilindričan, D= 2 m, H=20 m, Masa: praznog 2 t, punog 85 t, Protok nisko koncentrovanog rastvora etanola: 27 t/h Koncentracija etanola u sirovini: 2.5 % Temparatura: 35 o C, Protok desorpcionog gasa max Nm 3 /h Temparatura desorpcionog gasa: T=150 o C Masa dsorbenta: 80 t 7.12 Izmenjivači toplote Oznaka na shemi IT-1 - Namena: Hlađenje nisko koncentrovanog rastvora etanola Protok nisko koncentrovanog rastvora etanola 105 t/h Količina razmenjene toplote: Kcal/h, T=30 o C, Medijum za hlađenje. voda, Tip: pločast Oznaka na shemi IT-2 - Namena: Hlađenje proizvedenog CO 2 u FFS Protok CO t/l, Količina razmenjene toplote: Kcal, T= 25 o C, Medijum za hlađenje vazduha, Oznaka na shemi IT-3 - Namena: Hlađenje CO 2 osušenog u PSA-1 Protok CO 2 : 2.5 t/l, Količina razmenjene toplote: Kcal, T= 25 o C, 18
20 Medijum za hlađenje vazduha, Oznaka na shemi IT-4 - Namena: Zagrevanje CO 2 u cilju desorpcije etanola Protok do Nm 3 /h Količina razmenjene toplote: Kcal, T= 150 o C, Medijum za zagrevanje vodene pare, Oznaka na shemi IT-5 - Namena: Hlađenje smeše CO 2 i etanola Protok do Nm 3 /h, Količina razmenjene toplote: Kcal, T= 120 o C, Medijum za hlađenje vode, 7.13 Oznaka na shemi Kotao-1 - Namena: Proizvodnja vodene pare Količina proizvedene vodene pare: 15 t/h p=5 atm, Gorivo: briketirani nerastvoreni ostatak, 7.14 Uređaj za sečenje i mlevenje LCM Oznaka na shemi SIM-1 - Namena: Sečenje i mlevenje baliranog LCM Protok LCM: 25 t/h, Vlaga LCM: max 10%, Srednja veličina mlevenog LCM: 1-2 mm, 19
21 7.15 Silos Oznaka na shemi SILO-1 - Namena: Skladištenje mlevenog LCM Zapremina: 250 m 3, Oblik: cilindričan sa konusnim završetkom, Dc= 4.5m, Hc= 15.5m, Hk= 2.5m Materijal: 304 SS, Masa: praznog 10.5t, punog 300 t, Termoizolacija, Merno regulaciona oprema: LIC - Prikjučci: Dovodi: pneumo transportni vod za punjenje silosa, komprimovanog suvog vazduha. Odvodi: vazduha, komprimovanog vazduha. - Ostalo: Ćelijski izuzimač prema odmernoj vagi, Sistem za vibraciono pražnjenje, Vazdušni ciklon, Odmerna vaga kapaciteta: 5t, Pužni dozator kapaciteta: 0-10t/h, Otvor za čišćenje Kompresori i duvaljke Oznaka na shemi KOMP-1 - Namena: Utečnjavanje osušenog CO 2 Protok osušenog CO 2 : 2,5 t/h, Temperatura : 20 o C Pritisak: 20 bar, Tip: bez ulja Oznaka na shemi DV-1 - Namena: Recikliranje CO 2 namenjenog za desorpciju etanola 20
22 Protok : do Nm 3 /h, Nadpritisak: +0.3 bar Temperature: 35 o C 8. Specifikacija fizičko hemijskih svojstava medijuma u procesnim cevovodima Specifikacija fizičkohemijskih svojstava medijuma u procesnim cevovodima prikazana je u tabeli 15. Tabela 15: Specifikacija fizičkohemijskih svojstava medijuma u procesnoj opremi Oznaka Cčm T ρ Medium cevovoda % o C kg/m 3 C-1 70 % H 2 SO C-2 H 2 O C-3 Reakciona smeša iz R ; C-4 Reakciona smeša iz R-1 C-5 Reakciona smeša iz R-1 C-6 Hidrolizat C-7 Hidrolizat C-8 33 % H 2 SO C-9 Hidrolizat C-10 CO C-11 H 2 O C-12 Rastvor monosaharida C-13 Rastvor monosaharida C-14 CO C-15 Nisko koncentrovani rastvor etanola C-16 Nisko koncentrovani rastvor etanola C-17 H 2 O C-18 CO C-19 CO C-20 Koncentrovani etanol C-21 Koncentrovani
23 etanol 9. Specifikacija merno-regulacione opreme u postrojenju za proizvodnju etanola U tabeli 16 data je specifikacija merno-regulacione opreme u fabrici etanola. Tabela 15: Specifikacija merno-regulacione opreme u fabrici etanola MRO Tačnost % LIC 0.2 TIC 0.2 FIC 0.2 FIC Q 0.1 PIC 0.2 DI 0.2 AI Specifikacija pumpi Specifikacija procesnih pumpi data je u tabeli 17. Tabela 17: Specifikacija procesnih pumpi Oznaka Protok H (t/h) (m) Medium Cevovod P % H 2 SO 4 C-1 P H 2 O C-2 P Reakciona C-3,4 smeša iz R-1 P Reakciona C-5 smeša iz R-1 P Hidrolizat C-7 P H 2 O C-11 P CO 2 C-10 P Hidrolizat C-9 P Rastvor C-13 monosaharid a P Rastvor monosaharid a C-15 22
24 P H 2 O - P Etanol Punionica 11. Specifikacija glavnih cevovoda Specifikacija glavnih cevovoda u fabrici etanola prikazana je u tabeli 18. Tabela 18: Specifikacija glavnih cevovoda Oznaka Medium Protok (t/h) Dimenzije Øxd (mm) Materijal C-1 70 % H 2 SO x2 polipropilen, poliestar (PP,PE) C-2 H 2 O x2 304 SS C-3 Reakciona smeša R x3 PP, PE C-4 Reakciona smeša R X3 PP, PE C-5 Reakciona smeša R X2 PP, PE C-6 Hidrolizat x2 PP, PE C-7 Hidrolizat x2 PP, PE C-8 33% H 2 SO X2 PP, PE C-9 Hidrolizat 50 90x2 PP, PE C-10 CO X2 304 SS C-11 H 2 O X2 304 SS C-12 Rastvor monosaharida x2 304 SS C-13 Rastvor monosaharida x2 304 SS C-14 CO X3 304 SS C-15 Rastvor etanola x2 304 SS C-16 Rastvor etanola x2 304 SS C-17 H 2 O x2 304 SS C-18 CO X3 304 SS C-19 CO X3 304 SS C-20 Etanol 5 40x2 304 SS C-21 Etanol x2 304 SS 23
25 12. Otpadni materijali U proizvodnji etanola ne pojavljuju se otpadni materijal. Otpadne vode od pranja posuda i postrojenja ne zahtevaju posebnu obradu već se direktno odvode u kanalizacioni sistem i na deponiju. 13. Zaštita okoline i mere sigurnosti Fabrika za proizvodnju etanola, sa aspekta mera sigurnosti, zaštite i očuvanja čovekove okoline, tehnološko-tehnički je zaokružen proces. Proizvodnja etanola ovim postupkom, u pogledu zona opasnosti, spada u grupu proizvodnja koje ne zahtevaju posebne mere zaštite. Fizičkohemijska svojstva, opasnosti, rukovanje, mere zaštite na radu, upotreba lične i kolektivne zaštitne opreme i prve pomoći u slučaju opasnosti za korišćenje sirovine, energente, pomoćne fluide, međuproizvode i proizvode poznate su i koriste se u Rafineriji nafte Pančevo. Posebnu pažnju treba obratiti pri rukovanju sa H 2 SO 4 i etanolom. 14. Zahtevi u pogledu građevinskog zemljišta i građevinskog objekta Sva procesna oprema, sem (SILO-1, SP-1.SP-2) zbog tehnološko-tehničkih zahteva mora se nalaziti u građevinskom objektu. Potrebna površina građevinskog objekta od 2000 m 2. Fabrici je, takođe, potreban građevinski prostor od m 2. 24
TEHNOEKONOMSKA STUDIJA POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ETANOLA IZ SOKA SLATKOG SIRKA KAPACITETA t/god.
Fakultet za fizičku hemiju, Beograd Projekat TD-7084B TEHNOEKONOMSKA STUDIJA POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ETANOLA IZ SOKA SLATKOG SIRKA KAPACITETA 20 000 t/god. Beograd 2005. godina Sadržaj: 1. Investitor
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
TEHNOLOŠKE OPERACIJE. Predavanje 9
EHNOLOŠKE OPERACIJE Predavanje 9 RAZMENA OPLOE Prenos toplote Provođenje (kondukcija) Strujanje (konvekcija) Zračenje (radijacija) RAZMENJIVAČI OPLOE Količina toplote moţe da preďe sa jednog tela na drugo
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Kiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Industrijska hemija. Vojislav Baljak. [NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA] Koncept i pitanja sa odgovorima
maj 2011. Industrijska hemija Vojislav Baljak [NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA] Koncept i pitanja sa odgovorima Ispitna pitanja 1. Likvefakcija vazduha, Lindeov i Klodov postupak 2. Rektifikacija tečnog
ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE
ENERGETSKA EFIKASNOST U ZGRADARSTVU DIFUZIJA VODENE PARE Vlažan vazduh Atmosferski vazduh, pored osnovnih komponenata (kiseonik, azot i male količine vodonika, ugljendioksida i plemenitih gasova), može
MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Opšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Informacioni list. VITOCAL 300-G Oznaka BWC 301.A06 do A17, WWC 301.A06 do A17. VITOCAL 300-G Oznaka BW 301.A06 do A45, WW 301.
VIESMANN VITOCAL 300-G Jednostepena i dvostepena toplotna pumpa kao toplotna pumpa zemlja/voda od 5,9 do 85,6 kw kao toplotna pumpa voda/voda od 7,9 do 117,8 kw Informacioni list Br. naruđbe;. i cene:
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)
Zada~i za program 2 po predmetot МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE) Предметен наставник: Проф. д-р Методија Мирчевски Асистент: Виктор Илиев (rok za predavawe na programot - 07. i 08. maj 2010) (во термини
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Mašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija
Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Referati za vježbe iz kolegija PRERADA GROŽðA Stručni studij kemijske tehnologije Smjer: Prehrambena
EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje
EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti
C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K
1 Zadatak temperatura K- C Telo A se nalazi na temperaturi 50 C i zagreje se za 50 K. Telo B se nalazi na temperaturi 313 K.i zagreje se za 40 C. Koje je telo toplije posle zagravanja i kolika je razlika
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 12 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V AC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 110 V DC 15 Magnet
Reverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
PROIZVODNI KAPACITET
PROIZVODNI KAPACITET PROGRAMSKA ORIJENTACIJA PREDUZEĆA Proizvodno preduzeće mora doneti odluku o: 1. programu proizvodnje, 2. godišnjem obimu proizvodnje, 3. godišnjem kontinuitetu proizvodnje, 4. razvoju
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,
Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
PRIVREDNO DRUŠTVO ZA PROIZVODNJU I POSTAVLJA NJE C EVI, PROFILA I OSTALIH PROIZVODA OD PLASTIČ N IH M ASA
PRIVREDNO DRUŠTVO ZA PROIZVODNJU I POSTAVLJA NJE C EVI, PROFILA I OSTALIH PROIZVODA OD PLASTIČ N IH M ASA d.o.o Radnicka bb 32240 LU ČANI SRBIJA TR: 205-68352-90; MB: 17533606; PIB: 103195754; E-mail:
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Srednjenaponski izolatori
Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125
Dimenzije: visina mm širina mm dubina mm Težina kg
TehniËki podaci Tip ureappleaja: solarni ploëasti kolektor Jedinica VFK 145 V VFK 145 H VFK pro 125 Površina bruto/neto m 2 2,51 / 2,35 2,51 / 2,35 2,51 / 2,35 Sadržaj apsorbera l 1,85 2,16 1,85 PrikljuËak
ENERGETSKI KABLOVI (EK-i)
ENERGETSKI KABLOVI (EK-i) Tabela 13.1. Vrsta materijala upotrebljena za izolaciju i plašt Vrsta palšta Nemetalni plašt Metalni plašt Oznaka P E X G EV B EP Ab Si F Fe Ec Pa Ni Pt N Es Pu IP NP H h T A
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:
Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena: Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 12 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V DC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 24 V AC 9 Magnet fi 9x22x28x29,5 mm 110 V DC 15 Magnet
POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK
POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK JKP BEOGRADSKE ELEKTRANE Vladimir Tanasić 1, Marko Mladenović 1
OPREMA ZA GREJANJE IMPORT
OPREMA ZA GREJANJE IMPORT Naziv Snaga Šifre VP. Cene MP. Cene Cevasti radijatori IMPORT 0x 600 0x 0 0x0 0x1200 0x10 0x10 0 W 520 W 900 W 9 W 1300 W 10 W 32-00R007A600 32-00R007A0 32-0R007B0 32-0R007B1200
odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa
.vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Vlažan vazduh (II) D.Voronjec i Đ.kozić
Vlažan vazduh (II) D.Voronjec i Đ.kozić 4. JEDNOSTAVNIJE PROMENE STANJA VLAŽNOG VAZDUHA I NJIHOVA ANALIZA U i-x DIJAGRAMU Za većinu promena stanja, koje se proučavaju u tehnici klimatizacije, grejanja
TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA
2. MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP IZ OBLASTI KLIMATIZACIJE, GRIJANJA I HLAĐENJA ENERGIJA+ TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA Dr Milovan Živković,dipl.inž.maš. Vuk Živković,dipl.inž.maš. Budva, 22-23.9.
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Periodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
ČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm
ČELIČNA UŽAD STANDARD - OPIS Broj žica dimenzije DIN 3053 19 Ø 1-10 mm DIN 3054 37 Ø 3-10 mm DIN 3055 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49 Ø 1,5-20 mm DIN 3060 6 X 19 + T.J. = 114 6 X 19 + J.J. = 133 Ø
Pneumatski sistemi. Pneumatski sistem je tehnički sistem za pretvaranje i prenos energije, kao i za
1 Pneumatsi sistemi Pneumatsi sistem je tehniči sistem za pretvaranje i prenos energije, ao i za upravljanje energijom. Ovo poglavlje obuhvata sledeće teme: osnovne funcije pneumatsog sistema osnovna svojstva
Ασκήσεις Προβλήματα. Μετρήσεις Μονάδες Γνωρίσματα της Ύλης
Ασκήσεις Προβλήματα Μετρήσεις Μονάδες Γνωρίσματα της Ύλης 19. Ποιες μονάδες χρησιμοποιούν συνήθως οι χημικοί για την πυκνότητα των: α) στερεού, β) υγρού και γ) αερίου σώματος; Να εξηγήσετε τη διαφορά.
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Regulacioni termostati
Regulacioni termostati model: KT - 165, 90/15 opseg regulacije temperature: 0 90, T85 dužina osovine: 15 mm, opciono 18 i 23 mm dužina kapilare: L= 650 mm 16(4)A 250V - 6(1)A400V promena opsega regulacije
UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA
ŠIFRA DRŽAVNO TAKMIČENJE II razred UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA Test regledala/regledao...... Podgorica,... 008. godine 1. Izračunati steen disocijacije slabe kiseline, HA, ako je oznata analitička koncentracija
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje
Knauf zvučna zaštita Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje Knauf ploče Gipsana Gipskartonska Gipsano jezgro obostrano ojačano
L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER
L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,
ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
P I T A NJ A. Standrad SRPS EN 6946
P I T A NJ A Standrad SRPS EN 6946 1. Navesti kriterijume na osnovu kojih građevinski element spada u grupu neventilisanih, slabo ventilisanih ili dobro ventilisanih vazdušnih prostora. Vazdušni sloj se
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
TEHNO-EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKTI KORIŠĆENJA OSUŠENOG UGLJA KAO GORIVA NA TERMOELEKTRANAMA JP ELEKTROPRIVREDA SRBIJE
TEHNO-EKONOMSKI I EKOLOŠKI ASPEKTI KORIŠĆENJA OSUŠENOG UGLJA KAO GORIVA NA TERMOELEKTRANAMA JP ELEKTROPRIVREDA SRBIJE Apstrakt P. Škobalj, P. Stefanović, P. Radovanović, M.Stakić, D. Cvetinović, M. Erić,
Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1
(Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 REGENERATIVNI ZAGRIJAČI NAPOJNE VODE Regenerativni zagrijači napojne vode imaju zadatak da pomoću pare iz oduzimanja turbine vrše predgrijavanje napojne vode
Idealno gasno stanje-čisti gasovi
Idealno gasno stanje-čisti gasovi Parametri P, V, T i n nisu nezavisni. Odnos između njih eksperimentalno je utvrđeni izražava se kroz gasne zakone. Gasni zakoni: 1. ojl-maritov: PVconst. pri konstantnim
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
PROIZVODNI KAPACITET
PROIZVODNI KAPACITET PROGRAMSKA ORIJENTACIJA PREDUZEĆA Proizvodno preduzeće mora donei odluku o: 1. programu proizvodnje, 2. godišnjem obimu proizvodnje, 3. godišnjem koninuieu proizvodnje, 4. razvoju
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA ~ KOORDINACIONA JEDINJENJA
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N
I N F O T E K N I K V o l u m e 1 5 N o. 1 J u l i 2 0 1 4 ( 61-70) A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N N o v i
ON/OFF zonski ventili AMZ 112, AMZ 113
Tehnički katalog ON/OFF zonski ventili AMZ 112, AMZ 113 Opis Funkcije: Naznaka stvarne pozicije ventila; LED naznaka promene pravca; Režim ručnog okretanja ventila koji omogućava trajna spojka; Bez oštećenja
Ručni regulacioni ventili sa predpodešavanjem MSV-F2, PN 16/25, DN
Ručni regulacioni ventili sa predpodešavanjem MSV-F2, PN 16/25, DN 15-400 Opis MSV-F2 DN 15-150 MSV-F2 DN 200-400 Ventili serije MSV-F2 su ručni regulacioni ventili sa predpodešavanjem. Primenjuju se za
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
ΧΗΜΕΙΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ Γ ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ 2002
ΧΗΜΕΙΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ Γ ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ 2002 ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ 1 ο Για τις ερωτήσεις 1.1-1.4 να γράψετε στο τετράδιό σας τον αριθμό της ερώτησης και δίπλα το γράμμα που αντιστοιχεί στη σωστή απάντηση.
PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA
PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA Prostiranje toplote Konvekcija Pri konvekciji toplota se prostire kretanjem samog fluida (tečnosti ili gasa): kroz fluid ili sa fluida na čvrstu površinu ili sa čvrste površine
PROGRAM ZA ISKORIŠĆENJE TOPLOTE KONDENZATA. Otparivači - OT. Atmosferski otparivači - AO. Hidraulički ublaživači - HU
PROGRAM ZA ISKORIŠĆENJE TOPLOTE KONDENZATA Otparivači - OT Atmosferski otparivači - AO Hidraulički ublaživači - HU PROGRAM ZA ISKORIŠTENJE TOPLOTE KONDEZATA OTPARIVAČI PN 6 i PN 12 ATMOSFERSKI OTPARIVAČ
TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.
1.OSNOVNI POJMOVI TOPLOTA Primjeri * KALORIKA Nauka o toploti * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem. * TD SISTEM To je bilo koje makroskopsko tijelo ili grupa tijela,
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
6. ΤΕΛΙΚΗ ΙΑΘΕΣΗ ΤΑΦΗ. 6.1. Γενικά
6. ΤΕΛΙΚΗ ΙΑΘΕΣΗ ΤΑΦΗ 6.1. Γενικά Είναι γεγονός ότι ανέκαθεν ο τελικός αποδέκτης των υπολειµµάτων της κατανάλωσης και των καταλοίπων της παραγωγικής διαδικασίας υπήρξε το περιβάλλον. Στις παλιότερες κοινωνίες