DIHANJE. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo. Agronomija - UNI
|
|
- Ανάκλητος Αντωνόπουλος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 DIHANJE Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo Agronomija - UNI
2 Fotosinteza + Dihanje + Svetlobno dihanje
3 Dihanje
4 Fotosinteza 6CO 2 + 6H 2 O C 6 H 12 O 6 + 6O 2 Fotosintetski organizmi izkoriščajo energijo svetlobe za: redukcijo CO 2 do sladkorja oksidacijo vode do O 2 Dihanje C 6 H 12 O 6 + 6O 2 6CO 2 + 6H 2 O sladkor se popolnoma oksidira kisik se reducira do vode
5 MITOHONDRIJ Medmembranski prostor Zunanja membrana Notranja membrana Matriks KLOROPLAST Stroma lamele Notranja membrana Kriste Tilakoide Zunanja membrana Grana lamele Tilakoida Stroma Notranja membrana Lumen tilakoide Granum Stroma lamela Agronomija - UNI
6 Kloroplast S pomočjo svetlobe nastajajo energetske molekule (ATP) in reducenti (NADPH), ki so potrebni za redukcijsko pretvorbo CO2 v sladkor (Calvinov cikel) (fotosinteza). Agronomija - UNI
7 Zunanja membrana Matriks Medmembranski prostor Mitohondrij Citosol Notranja membrana Kriste Zunanja membrana Kriste Agronomija - UNI
8 Aerobno dihanje (respiracija) = biološki proces kontrolirane oksidacije reduciranih organskih spojin Med respiracijo se sproščena prosta energija, uskladišči v obliki, ki je na voljo za rast in razvoj rastline C 6 H 12 O 6 + 6O 2 + 6H 2 O + 32ADP + 32P i 6CO H 2 O + 32ATP ΔG 2880 kj mol -1 glukoza se popolnoma oksidira kisik se reducira do vode Respiracija kot vir C-skeletov Agronomija - UNI
9 Faze dihanja več kot 50 reakcij, končni učinek je prenos elektrona do kisika kontrolirano sproščanje energije in njeno nalaganje v obliki, ki jo celica lahko uporabi (ATP) GLIKOLIZA KREBSOV CIKEL ELEKTRONSKA TRANSPORTNA VERIGA citosol mitohondrij - matriks mitohondrij - notranja membrana O 2 ni potreben, anaeroben proces O 2 je potreben - aerobni procesi Agronomija - UNI
10 CITOSOL SHRANJEVANJE TRANSPORT SAHAROZA ŠKROB KLOROPLAST PENTOZE FOSFATNA POT GLIKOLIZA HEKSOZE-P HEKSOZE-P PENTOZE FOSFATNA POT PENTOZA-P PENTOZA-P TRIOZE-P TRIOZE-P SHRANJEVANJE ORGANSKE KISLINE FOTOSINTEZA MITOHONDRIJ KREBSOV CIKEL OKSIDATIVNA FOSFORILACIJA
11 Glikoliza pred evolucijo fotosinteze, v atmosferi brez O 2, verjetno glavni vir energije v vseh živih organizmih (prokarionti, evkarionti) viri za glikolizo: glukoza saharoza + UTP sintaza saharoze fruktoza + UDP-glukoza + P I saharoza invertaza glukoza + fruktoza škrob (amiloplast) glukoza-6-p škrob (kloroplast) dihidroksiaceton-p Agronomija - UNI
12 Substrat: škrob saharoza fruktani drugi sladkorji lipidi organske kisline proteini RQ = 1 RQ = 0.7 RQ = 1.3 RQ = 0.7 glukoza molov nastalega CO 2 Respiratorni količnik (RQ) = molov porabljenega O 2 Agronomija - UNI
13 floem saharoza saharoza +H 2 O fruktoza + glukoza encim: invertaza saharoza + UTP fruktoza + UDP-glukoza + Pi encim: sintaza saharoze
14 piruvat piruvat heksoza heksoza-fosfat trioza fosfat trioza fosfat
15 piruvat piruvat heksoza heksoza-fosfat trioza fosfat trioza fosfat
16 Glikoliza bilanca ATP (na eno molekulo glukoze): - poraba 2ATP - nastanek 4ATP in 2NADH 1ATP: ΔG 50.2 kj mol -1 izkoristek glikolize: 2ATP na 1 mol glukoze = kj mol -1 / 2880 kj mol -1 4% Agronomija - UNI
17
18 lakuna endodermis hipodermis endodermis hipodermis Agronomija - UNI
19 Alkoholno in mlečnokislinsko vrenje ob pomanjkanju kisika je onemogočena nadaljnja oksidativna razgradnja, začne primanjkovati NAD + celica lahko pretvarja piruvat s pomočjo vrenja (fermentacije) alkoholno vrenje piruvat acetaldehid etanol mlečnokislinsko vrenje piruvat laktat (mlečna kislina) Funkcija: regeneracija NAD+ Pomen: hipoksija, anoksija Agronomija - UNI
20 glukoza anoksija glikoliza respiracija piruvat piruvat dekarboksilaza acetaldehid laktat dehidrogenaza alkoholna dehidrogenaza laktat zmanjšan ph etanol
21 Faze aerobnega dihanja več kot 50 reakcij, končni učinek je prenos elektrona do kisika kontrolirano sproščanje energije in njeno nalaganje v obliki, ki jo celica lahko uporabi (ATP) GLIKOLIZA delna oksidacija glukoze 2 x piruvat citosol KREBSOV CIKEL oksidacija piruvata do CO 2 mitohondrij - matriks ELEKTRONSKA TRANSPORTNA VERIGA prenos e - z NADH na O 2 sinteza ATP mitohondrij - notranja membrana Agronomija - UNI
22 zunanja membrana matriks medmembranski prostor Mitohondrij notranja membrana kriste zunanja membrana kriste Agronomija - UNI
23 citosol PEP Glukoza GLIKOLIZA Piruvat ATP Piruvat OH - mitohondrij Krebsov cikel matriks
24 piruvat acetil-coa citrat oksalacetat malat izocitrat fumarat Krebsov cikel sukcinil-coa sukcinat 2-oksoglutarat
25 piruvat Krebsov cikel acetil-coa oksalacetat Krebsov cikel citrat Agronomija - UNI
26 Nikotinamid adenin dinukleotid (fosfat)
27 Flavin adenin dinukleotid FAD
28 oksidacija saharoze redukcija kisika
29 citosol PEP Glukoza GLIKOLIZA Piruvat ATP piruvat OH - ATP H + H + H + mitohondrij ADP + P i H + acetil-coa oksalacetat Krebsov cikel citrat H 2 O O 2 H + H + H + H + H + ELEKTRONSKA TRANSPORTNA VERIGA NADH matriks
30 zumanja mitohondrijska membrana MEDMEMBRANSKI PROSTOR notranja mitohondrijska membrana zunanja NAD(P)H dehidrogenaza KOMPLEKS I KOMPLEKS II KOMPLEKS III KOMPLEKS IV sukcinat fumarat alternativna oksidaza MATRIKS
31 MITOHONDRIJ KLOROPLAST
32 Krebsov cikel - izkupiček popolna oksidacija substrata 1 piruvat 1 piruvat (3C skelet) 3 x CO 2 4 NADH 1 FADH 2 1 ATP 1 glukoza (8 NADH, 2FADH 2, 2 ATP) Glikoliza (za glukozo): + 2 NADH + 2 ATP 1 saharoza (16 NADH, 4 FADH 2, 4 ATP) Agronomija - UNI
33 GLIKOLIZA citosol delna oksidacija glukoze 2 x piruvat KREBSOV CIKEL 2 NADH 4 ATP 2 ATP mitohondrij - matriks oksidacija piruvata do CO 2 8 NADH 24 ATP 2 FADH 2 4 ATP 2 ATP ELEKTRONSKA TRANSPORTNA VERIGA mitohondrij - notranja membrana prenos e - z NADH na O 2 sinteza ATP za sintezo ATP glej zelena polja v vrsticah 1 in 2! Energetski izkoristek: Σ = 36 ATP 1 glukoza: ΔG 2880 kj mol -1 1 ATP: ΔG 50.2 kj mol -1 dihanje: 36 x 50.2 kj mol -1 = kj mol -1 63% vrenje: 2 ATP = kj mol % Agronomija - UNI
34 Posebnosti dihanja pri rastlinah v Krebsovem ciklu nastaja ob predvorbi sukcinil-coa v sukcinat ATP (pri živalih GTP) v Krebsov cikel se lahko vključuje malat, ki v nastane v citosolu iz oksalacetata rastline imajo možnost cianidno rezistentnega dihanja Agronomija - UNI
35 vakuola citosol malat + NADH oksalacetat + CO 2 -Pi piruvat ATP PEP glukoza GLIKOLIZA HPO 4 2- OH - ATP H + H + H + mitohondrij KREBSOV CIKEL ADP + P i H 2 O O 2 NAD(P)H H + H + H + H + H + H + ELEKTRONSKA TRANSPORTNA VERIGA matriks
36 Cianidno rezistentna respiracija cianid močno inhibira encim citokrom c oksidazo v živalski celici 1 mm cianid respiracije na 1% prvotne rastline imajo možnost ciandidno rezistentne respiracije, ki lahko predstavlja 10-25%, v nekaterih tkivih pa tudi 100% celotne respiracije alternativna oksidaza - encim, ki prenaša elektrone od ubikinona do kisika ni prenosa elektrona na kompleks III in IV v dihalni verigi in ni nastajanja protonskega gradienta, ki bi se koristil za tvorbo ATP funkcija: - termogeneza (Araceae), - odvajanje presežka energije ob nasičenju normalne poti e - Agronomija - UNI
37 notranja mitohondrijska membrana MEDMEMBRANSKI PROSTOR zunanja NAD(P)H dehidrogenaza KOMPLEKS I KOMPLEKS II KOMPLEKS III CIANIDNO REZISTENTNA POT KOMPLEKS IV sukcinat fumarat alternativna oksidaza MATRIKS
38 bet spata Arum maculatum pegasti kačnik moški cvetovi bet cvetna kamrica ženski cvetovi
39 Gibanje temperature različnih delov cveta pri kačnikovki Colocasia gigantea (Ivančič in sod., J Plant Res 2008, 121)
40
41 Oksidativna pot pentoze fosfata (OPP - pot) glukoza-6p je v začetku te poti oksidirana do 5C atomov velike molekule ribuloze-5-fosfata 1C se odda v obliki CO 2 Reduktivna moč se sharni v obliki 2 NADPH ribuloza-5-fosfat se pretvarja v 3C in 7C sladkorje Intermediati OPP so lahko izhodiščne spojine v sintezi drugih snovi S pentoze fosfatno potjo se lahko pretvarja 5-30%, ki vstopajo v oksidacijo
42 Respiracija na nivoju cele rastline dejavniki: vrsta rastline, habitus rastline tip in starost rastlinskega organa okoljski dejavniki (O 2, temperatura, vodni status rastline) respiracija sveža masa -1 : rastline << živali zelena tkiva: maksimalna intenziteta fotosinteze >> intenziteta respiracije (6-20 : 1) kljub temu 30-60% asimiliranega C (fotosinteza) se dnevno usmerja v dihanje Agronomija - UNI
43 tip in starost rastlinskega organa metabolna aktivnost respiracija (npr. brst) klimakterij (zorenje plodov, senescenca) respiracija ( etilen) respiracija Agronomija - VSŠ 2005/06
44 tip in starost rastlinskega organa metabolna aktivnost respiracija (npr. brst) klimakterij (zorenje plodov, senescenca) respiracija ( etilen) O 2 kisik kot substrat je omejujoč dejavnik dihanja pri < 5% O 2 v zraku problematična je difuzija O 2 v vodni fazi pomen intercelularjev fermentacija v pogojih hipoksije in anoksije temperatura Q 10 = 2 (dvakratni porast dihanja ob povišanju T za 10 C) ioni prenos rastlin iz dest. vode v hranilno raztopino porast respiracije =»salt respiration«poškodbe tkiva respiracija
45 Nukleinske kisline ATP NAD citokinini Pe nto za -P Škro b Glukoza-6-P Celuloza Respiracija je vir izhodnih spojin za različne metabolite Trioza-P Glicerol Trigliceridi Fosfolipidi Aminokisline Šikimi kislina PEP Avksin Pro teini Druge aminokisline Piruva t Alanin Aspartat Oksalacetat AcetilCoA Citrat Mašcobne kisline Izoprenoidi Klorofil Ka ro teno id i Giberelini Terpeni Druge aminokisline Alkaloidi Pro teini α-ketoglutarat Glutarat Glutarat Druge aminokisline Pro teini Klorofil Citokrom Fitokrom
46 glukoza aromatske aminokisline 3-fosfoglicerat fosfoenolpiruvat piruvat družina serina alanin in sorodne aminokisline družina asparta aspartat nukleinske kisline acetil CoA lipidi in derivati izoprena oksalacetat citrat malat izocitrat fumarat α-ketoglutarat sukcinat sukcinil CoA glutamat družina glutamata nukleinske kisline porfirini
DIHANJE. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo. Agronomija - VSŠ 2005/06
DIHANJE Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo Fotosinteza + Dihanje + Svetlobno dihanje Dihanje Substrat: škrob saharoza fruktani drugi sladkorji lipidi organske kisline proteini
UVOD CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN
CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN Glavne metabolične poti oglj. hidratov pri rastlinah in živalih GLIKOGEN, ŠKROB Riboza 5-fosfat + NADPH+H + katabolizem fosfoglukonatna
Nastanek NADH in NADPH Prenos elektronov in nastanek ATP
Nastanek NADH in NADPH Prenos elektronov in nastanek ATP Glavne metabolične poti glukoze Glikoliza (Embden Meyerhofova metabolna pot) Fosfoglukonatna (pentozafosfatna) pot: nekatere živali Katabolizem
METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV
METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV KAKO CELICA DOBI GLUKOZO IN OSTALE MONOSAHARIDE? HRANA ZNOTRAJCELIČNI GLIKOGEN ali ŠKROB razgradnja s prebavnimi encimi GLUKOZA in ostali monosaharidi fosforilitična cepitev
Metabolizem oz. presnova
Metabolizem oz. presnova Metabolne poti Metabolizem (presnova) Vsota vseh kemijskih reakcij v organizmu, njihova koordinacija, regulacija in energetske potrebe Substrati se pretvarjajo v produkte preko
FOTOSINTEZA. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo. Agronomija - VSŠ 2005/06
FOTOSINTEZA Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo Agronomija - VSŠ 2005/06 svetloba H 2 O CO 2 C 6 H 12 O 6 + O 2 Agronomija - VSŠ 2005/06 fotosinteza = sinteza organskih spojin
CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK) Doc. dr. sc. Dragana Vuk Metabolička sudbina piruvata 1. Oksidacijska dekarboksilacija piruvata 2. Ciklus
UVOD CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN. Glavne metabolične poti oglj. hidratov pri rastlinah in živalih
CIKLUS CITRNSKE KISLINE (CCK) = KREBSV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBKSILNIH KISLIN Glavne metabolične poti oglj. hidratov pri rastlinah in živalih GLIKGEN, ŠKRB Riboza 5-fosfat + NADPH+H + katabolizem fosfoglukonatna
Metabolizem in energija
Metabolizem in energija . Metabolizem Vsota vseh kemijskih reakcij v organizmu, njihovo uravnavanje, in vse energetske spremembe ki potekajo v organizmih. Metabolizem vključuje različne metabolične poti,
Glukoneogeneza. Glukoneogeneza. Glukoneogeneza. poteka v jetrih in ledvični skorji, v citoplazmi in delno v mitohondrijih.
poteka v jetrih in ledvični skorji, v citoplazmi in delno v mitohondrijih. Izhodne spojine:, laktat, in drugi intermediati cikla TKK glukogene aminokisline, glicerol Kaj pa maščobne kisline? Ireverzibilne
DOLOČANJE)ENCIMSKE)AKTIVNOSTI)V)KLINIČNE)NAMENE)
DLČANJEENCIMSKEAKTIVNSTIVKLINIČNENAMENE 20encimovseru=nskopregledujevkliniki 1954sougotovilipovezanostsrčnegainfarktainpovišanekonc. aspartataminotransferazevserumu danesnarapolagovelikoabzapreciznodoločanjekoncproteinov
METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV
METABLIZEM GLJIKVIH HIDRATV KAK CELICA DBI GLUKZ IN STALE MNSAHARIDE? HRANA ZNTRAJCELIČNI GLIKGEN ali ŠKRB razgradnja s prebavnimi encimi GLUKZA in ostali monosaharidi fosforilitična cepitev prenos do
Teze predavanj iz mikrobne biokemije*
Tom Turk Teze predavanj iz mikrobne biokemije* Ljubljana, november 1996, oktober 2003 *slike so na CD v ppt formatu, besedilo v drobnem tisku je priporočljivo ni pa obvezno, Študentom mikrobiologije 1.
SINTEZA SAHAROZE IN ŠKROBA
SINTEZA SAHAROZE IN ŠKROBA Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo Stroma kloroplasta Škrob (primarni ali asimilacijski) Calvinov cikel Sladkor (trioza) Sladkor (trioza) Pi Sladkor
Razgradnja maščobnih kislin. Ketonska telesa H + NAD+ NADH. Pregled metabolizma MK. lipoprotein-lipaza. maščobne kisline.
Razgradnja maščobnih kislin Ketonska telesa Pregled metabolizma MK stradanje computing hranjeno stanje triacilgliceroli v hilomikronih in VLDL kladiščenje maščob maščobno tkivo An overview of fatty acidhormonsko
Fotosinteza. 1. Sinteza NADPH+H + in ATP 2. Fiksacija CO 2
Fotosinteza 1. Sinteza NADPH+H + in ATP 2. Fiksacija CO 2 Oris 1 Fotoreaktivnost klorofila 2 Z-shema fotosinteze 3 Svetlobno-gnana ATP-sinteza - Fotofosforilacija 4 Fiksacija ogljikovega dioksida 5 Calvin-Bensonov
svetloba CO 2 H 2 O C 6 H 12 O 6 + O 2
FOTOSINTEZA svetloba H 2 O CO 2 C 6 H 12 O 6 + O 2 fotosinteza = sinteza organskih spojin s pomočjo svetlobe fotosinteza = PRIMARNA PRODUKCIJA v fotosintezi rastline izrabljajo energijo sončnega sevanja
Fotosinteza, meritve fotosinteze. Ekofiziologija in mineralna prehrana rastlin
Fotosinteza, meritve fotosinteze Ekofiziologija in mineralna prehrana rastlin 6CO 2 + 6H 2 O C 6 H 12 O 6 + 6O 2 redukcija oksidacija Ekofiziologija in mineralna prehrana rastlin Ekofiziologija in mineralna
VERIGE ZA PRENOS ELEKTRONOV IN OKSIDATIVNA FOSFORILACIJA NAMEN KATABOLNIH REAKCIJ GLIKOLIZA + CCK ENERGETSKA BILANCA NA 1 MOLEKULO GLUKOZE + 2 H 2
VERIGE ZA PRES ELEKTRV I KSIDATIVA FSFRILACIJA AME KATABLI REAKCIJ Glikoliza, β-oksidacija maščobnih kislin, CCK: - postopna oksidacija substratov - zbiranje elektronov na reduciranih koencimih (AD, FAD
FOTOSINTEZA Wan Hill primerjal rastlinsko fotosintezo s fotosintezo BAKTERIJ
FOTOSINTEZA FOTOSINTEZA je proces, pri katerem s pomočjo svetlobne energijje nastajajo v živih celicah organske spojine. 1772 Priestley RASTLINA slab zrak dober zrak Rastlina s pomočjo svetlobe spreminja
Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast
Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama Hloroplast Procesom ćelijskog disanja deponovana energija u šećerima erima prevodi se u ATP i druge energetske metabolite. Istovremeno se
Mitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija
Mitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija MITOHONDRIJI -u svim eukariotskim stanicama -njihov broj ovisi o metaboličkoj aktivnosti stanice (nekoliko stotina
Kloroplasti. Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje
Kloroplasti Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje http://en.wikipedia.org/wiki/plas tid PLASTIDI Organeli biljnih stanica i stanica algi Proizvodnja i pohranjivanje šećera i drugih molekula Pigmenti
OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA
OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA Sinteza ATP B. Mildner & M. Kekez 2012. 1. Što od navedenog nije dio Mittchelove kemiosmotske hipoteze? a) Dio energije koji se dobiva transportom elektrona koristi se za dobivanje
Fotosinteza, meritve fotosinteze. Ekofiziologija in mineralna prehrana rastlin 2005/06
Fotosinteza, meritve fotosinteze Ekofiziologija in mineralna prehrana rastlin 2005/06 SVETLOBNE REKACIJE (tilakoidna membrana) TEMOTNE REAKCIJE (stroma kloroplasta) Ekofiziologija in mineralna prehrana
Nekatere interakcije v lipidnem metabolizmu
Biosinteza maščobnih kislin fosfolipidi glicerol triacilglicerol fosfatidat MK glicerol-p esterifikacija acil-oa A S L i p o g e n e z a steroidi steroidogeneza holesterol holesterogeneza glukoza piruvat
CO2 + H2O sladkor + O2
VAJA 5 FOTOSINTEZA CO2 + H2O sladkor + O2 Meritve fotosinteze CO 2 + H 2 O sladkor + O 2 Fiziologija rastlin laboratorijske vaje SVETLOBNE REAKCIJE (tilakoidna membrana) TEMOTNE REAKCIJE (stroma kloroplasta)
Αντιδράσεις οξειδωτικού μέρους. Μη οξειδωτικές αντιδράσεις ΔΡΟΜΟΣ ΤΩΝ ΦΩΣΦΟΤΙΚΩΝ ΠΕΝΤΟΖΩΝ. 6-Ρ γλυκόζη. 5-Ρ ριβουλόζη
Αντιδράσεις οξειδωτικού μέρους 6-Ρ γλυκόζη 5-Ρ ριβουλόζη ΔΡΟΜΟΣ ΤΩΝ ΦΩΣΦΟΤΙΚΩΝ ΠΕΝΤΟΖΩΝ 5-Ρ ριβόζη (C 5 ) 5-Ρ ξυλουλόζη (C 5 ) GAP (C 3 ) 7-Ρ σεδοεπτουλόζη (C 7 ) 6-Ρ φρουκτόζη(c 6 ) 4-Ρ ερυθρόζη (C 5
Uvod u metabolizam - procesi izgradnje i razgradnje u živoj stanici
Metabolizam Uvod u metabolizam - procesi izgradnje i razgradnje u živoj stanici Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver jelokupnost svih kemijskih pretvorbi u stanici ili organizmu Pretvorba (transformacija) tvari
Katedra za farmacevtsko kemijo. Sinteza mimetika encima SOD 2. stopnja: Mn 3+ ali Cu 2+ salen kompleks. 25/11/2010 Vaje iz Farmacevtske kemije 3 1
Katedra za farmacevtsko kemijo Sinteza mimetika encima SOD 2. stopnja: Mn 3+ ali Cu 2+ salen kompleks 25/11/2010 Vaje iz Farmacevtske kemije 3 1 Sinteza kompleksa [Mn 3+ (salen)oac] Zakaj uporabljamo brezvodni
Put pentoza fosfata. B. Mildner. Put pentoza fosfata
Put pentoza fosfata B. Mildner Put pentoza fosfata Svrha ovog puta je: A) da se stanici omogući dovoljno NADPH, koji služi kao reducens u biosintetskim reakcijama kao i u zaštiti stanica od kisikovih radikala.
Μεταβολισμός Βασικές Έννοιες
Μεταβολισμός Βασικές Έννοιες Αντικείμενο 1) το κύτταρο αντλεί ενέργεια (αναγωγική ισχύ) από το περιβάλλον του; 2) το κύτταρο συνθέτει τις δομικές μονάδες και τα μακρομόρια Περισσότερες από χίλιες αντιδράσεις
Prehrana in metabolizem
Prehrana in metabolizem Hranila Energija Kataliza in encimi Oksidacije-redukcije Prenašalci elektronov Visoko energetske spojine Fermentacija Respiracija in transport elektronov Metabolizem vsi kemični
pretvarja v nestrupeno obliko, ki lahko vstopa v biosintezo nukleotidov *i) NH 4
1. Piruvat karboksilaza a) je aktivirana z acetil koencimom A b) je regulatorni encim glukoneogeneze c) se nahaja v citosolu d) vsebuje prostetično skupino biotin e) potrebuje za svojo aktivnost NADH *f)
Disanje (Respiracija)
Disanje (Respiracija) Osim fotosinteze, deo primarnog metabolizma biljaka je i proces ćelijskog disanja (respiracija). Dok se u fotosintezi procesima redukcije iz CO2 i vode sintetišu organska jedinjenja,
METABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA
METABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 14.02.2018. Zbirni pregled glikolize i ciklusa trikarboksilnih kiselina Glikoliza omogućava oksidaciju glukoze u uslovima sa ili bez O 2. U uslovima prisustva O 2,
Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Glikoliza. Metabolične poti. Organizacija metaboličnih poti Ciklična pot (intermediati se reciklirajo) Kako poteka oksidacija goriv v našem organizmu?
Glikoliza Sežig v bombnem kalorimetru organizacija in osnove uravnavanja metaboličnih poti aerobna glikoliza anaerobna glikoliza vstop drugih sladkorjev v glikolizo glicerolfosfatni in malat-aspartatni
Ciklus limunske kiseline-2
Ciklus limunske kiseline-2 Boris Mildner Katabolizam proteina, masti i ugljikohidrata u tri faze staničnog disanja. Faza 1.: oksidacija masnih kiselina, masti i ugljikohidrata kako bi nastao acetil-coa.
OKOLJSKO NARAVOSLOVJE 2. Predavanja v študijskem letu 2. del 2012/2013
OKOLJSKO NARAVOSLOVJE 2 Predavanja v študijskem letu 2. del 2012/2013 MORFOLOGIJA IN ZGRADBA BAKTERIJ Oblike bakterij Poznamo razne oblike bakterij in sicer: koki, bacili, vibrioni, spirile, aktinomicete
Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze
Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze Boris Mildner Glukoneogeneza Sinteza ugljikohidrata iz jednostavnih preteča Put od fosfoenolpiruvata do glukoza 6-fosfata zajednički je za mnoge preteče ugljikohidrata.
Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1
Matematika 1 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 21. november 2013 Hiperbolične funkcije Hiperbolični sinus sinhx = ex e x 2 20 10 3 2 1 1 2 3 10 20 hiperbolični kosinus coshx
[ C][ D] [ A][ B] Integracija metabolizma. Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni
Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni Integracija metabolizma Mitohondriji u štapićima Svi metabolički putevi moraju udovoljiti dvama uvjetima 1. individualne
IZPIT IZ BIOKEMIJE ZA BIOLOGE (1. ROK)
IZPIT IZ BIOKEMIJE ZA BIOLOGE (1. ROK) 25. 01. 2006. Vpisna številka: Št. točk: Procenti: Ocena: Na vprašanja 1-19 odgovoriš tako, da obkrožiš črko pred odgovorom, za katerega meniš, da je pravilen. Možnih
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Dr.sc. Marija Vukobratović Križevci, 2009. 1 UVOD U METABOLIZAM Svi živi organizmi za svoje aktivnosti (održavanje života, rast i razvoj) zahtijevaju energiju,
Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2
Matematika 2 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 2. april 2014 Funkcijske vrste Spomnimo se, kaj je to številska vrsta. Dano imamo neko zaporedje realnih števil a 1, a 2, a
FOTOSINTEZA - ASIMILACIJA OGLJIKA (energetika celice
FOTOSINTEZA Svetloba kot energija: E = h. = h.c/λ (400-700 nm); E = energija; =frekvenca; λ = val. dolžina svetlobe; h = Plankova konstanta (6,625.10 34 J/s); c = hitrost svetlobe Enota : 1μmol s -1 m
FOTOSINTEZA - ASIMILACIJA OGLJIKA (energetika celice
FOTOSINTEZA Svetloba kot energija: E = h. = h.c/λ (400-700 nm); E = energija; =frekvenca; λ = val. dolžina svetlobe; h = Plankova konstanta (6,625.10 34 J/s); c = hitrost svetlobe Enota : 1μmol s -1 m
Biologija celice. ločljivost: oko 0'2 mm,svetlobni mikroskop 0'2 μm, elektronski 0'2 ηm
Biologija celice Živa bitja: - so kemijsko kompleksna in visoko organizirana (celična zgradba) - imajo presnovo (metabolizem), uporabljajo in pretvarjajo energijo o disimilacija (katabolizem)-razgradnji
Organele života i smrti
MITOHONDRIJE Organele života i smrti OTKRIĆE MITOHONDRIJA 1857. Albert Kolliker uređeni nizovi granula u mišićnim ćelijama 1893. Richard Altman bioblasti vrsta bakterija? 1. menjaju oblik 2. umnožavaju
Γλυκόζη. Ανασκόπηση μεταβολισμού υδατανθρακών ΗΠΑΡ. ΤΡΟΦΗ Γλυκόζη. Κυκλοφορία. Κυτταρόπλασμα ΓΛΥΚΟΓΟΝΟ. Οδός Φωσφ. Πεντοζών.
ΓΛΥΚΟΛΥΣΗ ΙΙ Ανασκόπηση μεταβολισμού υδατανθρακών ΗΠΑΡ ΤΡΟΦΗ Γλυκόζη Κυκλοφορία ΓΛΥΚΟΓΟΝΟ Γλυκόζη ΗΠΑΡ Κυτταρόπλασμα ΗΠΑΡ (Οξέωση) NADH ΟΞΕΙΔ. ΦΩΣΦ. ATP CO 2 Φρουκτόζη Γαλακτόζη 2ATP+2NADH Αναερόβια Γαλακτικό
FOTOSINTEZA - ASIMILACIJA OGLJIKA (energetika celice)
FOTOSINTEZA Svetloba kot energija: E = h. = h.c/ (400-700 nm); E = energija; =frekvenca; = val. dolţina svetlobe; h = Plankova konstanta (6,625.10 34 J/s); c = hitrost svetlobe Enota : 1 mol s -1 m -2
Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci
Linearna diferencialna enačba reda Diferencialna enačba v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci d f + p= se imenuje linearna diferencialna enačba V primeru ko je f 0 se zgornja
Laboratorij za termoenergetiko. Vodikove tehnologije in PEM gorivne celice
Laboratorij za termoenergetiko Vodikove tehnologije in PEM gorivne celice Pokrivanje svetovnih potreb po energiji premog 27% plin 22% biomasa 10% voda 2% sonce 0,4% veter 0,3% nafta 32% jedrska 6% geoterm.
Alge imajo v celicah pogosto samo po 1 velik plastid
PLASTIDI - značilnost rastlin -energetski centri, centri presnove v evkariontski r. celici (fotosinteza - redukcija CO 2 (NO 3-, SO4 --,...) - steljčnice - alge : 1 tip; brstnice: delitev dela: več tipov:
Rešitve nalog. Biologija. za gimnazije
Rešitve nalog Biologija za gimnazije 1 Značilnosti živega (str. 8) 1. Citoplazma, celična membrana, metabolizem (celici lastni presnovni mehanizmi). 2. a) velikost Virusi so zelo majhni, v splošnem 50-
Booleova algebra. Izjave in Booleove spremenljivke
Izjave in Booleove spremenljivke vsako izjavo obravnavamo kot spremenljivko če je izjava resnična (pravilna), ima ta spremenljivka vrednost 1, če je neresnična (nepravilna), pa vrednost 0 pravimo, da gre
Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo Katedra za aplikativno botaniko, ekologijo, fiziologijo rastlin in informatiko
Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo Katedra za aplikativno botaniko, ekologijo, fiziologijo rastlin in informatiko Univerzitetni študij GOZDARSTVA Predmet BOTANIKA S FIZIOLOGIJO
ΜΑΘΗΜΑ / ΤΑΞΗ : ΧΗΜΕΙΑ - ΒΙΟΧΗΜΕΙΑ/Γ ΛΥΚΕΙΟΥ ΣΕΙΡΑ: ΘΕΡΙΝΑ ΗΜΕΡΟΜΗΝΙΑ: 26/01/2014
ΜΑΘΗΜΑ / ΤΑΞΗ : ΧΗΜΕΙΑ - ΒΙΟΧΗΜΕΙΑ/Γ ΛΥΚΕΙΟΥ ΣΕΙΡΑ: ΘΕΡΙΝΑ ΗΜΕΡΟΜΗΝΙΑ: 26/01/2014 ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ Α Για τις ερωτήσεις Α.1 έως Α.3 να γράψετε το γράμμα που αντιστοιχεί στη σωστή απάντηση δίπλα στον αριθμό
Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 14. november Gregor Dolinar Matematika 1
Matematika 1 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 14. november 2013 Kvadratni koren polinoma Funkcijo oblike f(x) = p(x), kjer je p polinom, imenujemo kvadratni koren polinoma
Tretja vaja iz matematike 1
Tretja vaja iz matematike Andrej Perne Ljubljana, 00/07 kompleksna števila Polarni zapis kompleksnega števila z = x + iy): z = rcos ϕ + i sin ϕ) = re iϕ Opomba: Velja Eulerjeva formula: e iϕ = cos ϕ +
Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1
Matematika 1 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 5. december 2013 Primer Odvajajmo funkcijo f(x) = x x. Diferencial funkcije Spomnimo se, da je funkcija f odvedljiva v točki
Ugljikohidrati i glikoliza
Ugljikohidrati i glikoliza Seminar 11b 1 1. Suspenzija stanica kvasca uzgajana je u anaerobnim uvjetima te se glukoza fermentirala u etanol i O 2. Ako se želi promatrati količina 14 O 2, na kojem mjestu
1. ŽIVLJENJE NA ZEMLJI
1. ŽIVLJENJE NA ZEMLJI Biologija (bios logos) naravoslovna veda o življenju vede/področja: -botanika -zoologija -antropologija -mikrobiologija (bakterije, virusi, glive) discipline/panoge: -morfologija
Osnovni fiziološki procesi u biljkama
Modul: Osnove agroekologije Tematska cjelina: Ekofiziologija bilja prof. dr. sc. Irena Jug Osnovni fiziološki procesi u biljkama FOTOSINTEZA Fotosinteza je u živom svijetu jedinstveni fizikalno kemijski
ZGODOVINA MIKROBIOLOGIJE
ZGODOVINA MIKROBIOLOGIJE Prvi mikroskopi so omogočili prva opazovanja mikroorganizmov. Robert Hook je na usnju prvi videl plesni in je začetnik celične teorije. Antonie van Leuwenhoek je sestavil prvi
RAZGRADNJA MAŠČOBNIH KISLIN METABOLIZEM MAŠČOBNIH KISLIN IN LIPIDOV MAŠČOBNE KISLINE REZERVA ENERGIJE. V ciklus citronske kisline
METABLIZEM MAŠČBNIH KISLIN IN LIPIDV MAŠČBNE KISLINE REZERVA ENERGIJE Glikogen kratkoročno gorivo (človek 70 kg 7500 kj) Maščobe dolgoročno gorivo (človek 70 kg do 400 000 kj) Glavno gorivo maščobne kisline,
1. Definicijsko območje, zaloga vrednosti. 2. Naraščanje in padanje, ekstremi. 3. Ukrivljenost. 4. Trend na robu definicijskega območja
ZNAČILNOSTI FUNKCIJ ZNAČILNOSTI FUNKCIJE, KI SO RAZVIDNE IZ GRAFA. Deinicijsko območje, zaloga vrednosti. Naraščanje in padanje, ekstremi 3. Ukrivljenost 4. Trend na robu deinicijskega območja 5. Periodičnost
Citrátový cyklus a dýchací reťazec. Kristína Tomášiková
Citrátový cyklus a dýchací reťazec Kristína Tomášiková 15.3.2012 2 Hans Adolf Krebs (1900 1981) študoval oxidáciu živín, medziprodukty metabolismu, vznik močoviny v pečeni u cicavcov, syntézu kyseliny
Zaporedja. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 22. oktober Gregor Dolinar Matematika 1
Matematika 1 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 22. oktober 2013 Kdaj je zaporedje {a n } konvergentno, smo definirali s pomočjo limite zaporedja. Večkrat pa je dobro vedeti,
OSNOVE METABOLIZMA MIKROORGANIZAMA. Metabolički diverzitet
OSNOVE METABOLIZMA MIKROORGANIZAMA Metabolički diverzitet Metabolizam - obuhvata sve hemijske procese koji se dešavaju u ćeliji - anabolički (zahtevaju energiju) - katabolički (otpuštaju energiju) Energija
Laboratorij za termoenergetiko. Vodikove tehnologije
Laboratorij za termoenergetiko Vodikove tehnologije Pokrivanje svetovnih potreb po energiji premog 27% plin 22% biomasa 10% voda 2% sonce 0,4% veter 0,3% nafta 32% jedrska 6% geoterm. 0,2% biogoriva 0,2%
Fotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi
Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke
6 ogljikovih atomov: HEKSOZE (npr. glukoza, fruktoza, galaktoza) Ločimo dve vrsti glukoze: α glukoza in. β glukoza, ki se
OGLJIKOVI HIDRATI Monosaharidi enostavni sladkorji Spojine C, H, O v razmerju 1:2:1 3 ogljikovi atomi: TRIOZE 5 ogljikovih atomov: PENTOZE (npr. riboza, deoksiriboza) 6 ogljikovih atomov: HEKSOZE (npr.
FIZIOLOGIJA STRESA. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo. Agronomija - UNI
FIZIOLOGIJA STRESA Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo Agronomija - UNI Stres vzrok: kakršnakoli sprememba okoljskih dejavnikov, ki ima za posledico zmanjšano rast rastline
ENCIMI V ORGANIZIRANIH SISTEMIH
ENCIMI V ORGANIZIRANIH SISTEMIH EC klasifikacija: po reakcijah, ki jih katalizira Encimski sistemi: so poteini z več kot eno encimsko akevnostjo RazvrsEtev po organiziranose: muleencimski protein proteini
Fotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi
Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke
Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo Katedra za aplikativno botaniko, ekologijo, fiziologijo rastlin in informatiko
Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo Katedra za aplikativno botaniko, ekologijo, fiziologijo rastlin in informatiko Univerzitetni študij KMETIJSTVO:Agronomija Predmet BOTANIKA
CIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI
CIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI Asimilacija azota i sumpora zahtevaju niz biohemijskih reakcija koje spadaju u reakcije sa velikim energetskim zahtevima. Za asimilaciju azota iz nitrata (NO 3- ) potrebna
.CH 3 COOH + NH 4 α) CH 3 CN + 2H 2 O H + β) CH CH + H 2 O CH 3 CH=O γ) CH 3 NH 2 + H 2 O CH 3 NH OH -. α) Α: CH 3 CH=CH 2
www.romvos.edu.gr ΠΑΝΕΛΛΑ ΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ ΤΕΤΑΡΤΗ 04 ΙΟΥΝΙΟΥ 2014 XHMEIA ΒΙΟXHMEIA ΤΕΧΝΟΛΟΓΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ (ΚΥΚΛΟΣ ΤΕΧΝΟΛΟΓΙΑΣ ΚΑΙ ΠΑΡΑΓΩΓΗΣ) ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ Α Α1. Η σωστή απάντηση είναι το γ. Α2. Η σωστή
Kotne in krožne funkcije
Kotne in krožne funkcije Kotne funkcije v pravokotnem trikotniku Avtor: Rok Kralj, 4.a Gimnazija Vič, 009/10 β a c γ b α sin = a c cos= b c tan = a b cot = b a Sinus kota je razmerje kotu nasprotne katete
LIPIDI IN LIPIDNE MEMBRANE
LIPIDI IN LIPIDNE MEMBRANE Maščobne kisline Sestavljeni lipidi (mašč.kisline + alkohol) Triacilgliceroli Glicerofosfatidi Sfingolipidi Voski Enostavni lipidi (vsi so izoprenski derivati) Terpeni Steroidi
Energetski metabolizem
Energetski metabolizem Metabolne povezave med jetri in mišicami Corijev ciklus Glukoza-alaninski ciklus Možgani potrebe po glukozi: 120 g/dan (t.j. ca 60% ob počitku) za vzdrževanje membranskih potencialov
Univerza v Ljubljani,, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo Katedra za aplikativno botaniko, ekologijo, fiziologijo rastlin in informatiko
Univerza v Ljubljani,, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo Katedra za aplikativno botaniko, ekologijo, fiziologijo rastlin in informatiko Univerzitetni študij Kmetijstvo-Zootehnika Predmet BOTANIKA
PRIROČNIK ZA UČENJE PRI PREDMETU OSNOVE MIKROBIOLOGIJE (1. LETNIK - BOLONJSKI PROGRAM PRI PROF. NINI GUNDE CIMERMAN)
PRIROČNIK ZA UČENJE PRI PREDMETU OSNOVE MIKROBIOLOGIJE (1. LETNIK - BOLONJSKI PROGRAM PRI PROF. NINI GUNDE CIMERMAN) Priročnik je napisan v obliki kratkih povzetkov in zajema snov 1. letnika smeri Biologija
Ogljikovi hidrati - monosaharidi
Ogljikovi hidrati - monosaharidi V tem poglavju se boste naučili (ponovili) - kaj so osnovne lastnosti ogljikovih hidratov, - kaj so monosaharidi, - katere so dokazne reakcije za monosaharide. Enostavni
SKUPNE PORAZDELITVE VEČ SLUČAJNIH SPREMENLJIVK
SKUPNE PORAZDELITVE SKUPNE PORAZDELITVE VEČ SLUČAJNIH SPREMENLJIVK Kovaec vržemo trikrat. Z ozačimo število grbov ri rvem metu ( ali ), z Y a skuo število grbov (,, ali 3). Kako sta sremelivki i Y odvisi
ΒΙΟΧΗΜΕΙΑ, ΠΕΚ Μεταβολισμός: Βασικές έννοιες και σχεδιασμός
ΒΙΟΧΗΜΕΙΑ, ΠΕΚ 2014 Μεταβολισμός: Βασικές έννοιες και σχεδιασμός Μεταβολισμός Βασικές Έννοιες Αντικείμενο 1) το κύτταρο αντλεί ενέργεια (αναγωγική ισχύ) από το περιβάλλον του; 2) το κύτταρο συνθέτει τις
ΑΡΧΗ 1ΗΣ ΣΕΛΙ ΑΣ Γ ΗΜΕΡΗΣΙΩΝ
Θέμα Α ΑΡΧΗ 1ΗΣ ΣΕΛΙ ΑΣ Γ ΗΜΕΡΗΣΙΩΝ ΠΑΝΕΛΛΑΔΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ Γ ΤΑΞΗΣ ΗΜΕΡΗΣΙΟΥ ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΤΕΤΑΡΤΗ 4 ΙΟΥΝΙΟΥ 2014 ΕΞΕΤΑΖΟΜΕΝΟ ΜΑΘΗΜΑ: ΧΗΜΕΙΑ-ΒΙΟΧΗΜΕΙΑ ΤΕΧΝΟΛΟΓΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ (ΚΥΚΛΟΣ ΤΕΧΝΟΛΟΓΙΑΣ ΚΑΙ
Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE
Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE Boris Mildner Citratni ciklus /Krebsov ciklus Piruvat koji nastaje glikolizom, umjesto da se reducira u laktat, odnosno u etanol, dalje se oksidira
Εισαγωγή στον Μεταβολισμό Ι
Εισαγωγή στον Μεταβολισμό Ι Σύνοψη: Εισαγωγή στον Μεταβολισμό Ι Καταβολισμός, Αναβολισμός: Πρόσληψη, χρήση, μετασχηματισμοί ενέργειας Σχεδιασμός του μεταβολισμού Σύζευξη αντιδράσεων - Νόμισμα ενέργειας
Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo Katedra za aplikativno botaniko, ekologijo, fiziologijo rastlin in informatiko
Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo Katedra za aplikativno botaniko, ekologijo, fiziologijo rastlin in informatiko Visokošolski strokovni študij GOZDARSTVA Predmet BOTANIKA
ENCIMI PRI PROCESIRANJU ŠKROBA. gelatinizacija škroba nabrekanje, viskozna suspenzija. raztapljanje škroba delna hidroliza, izguba viskoznosti
ENCIMI PRI PROCESIRANJU ŠKROBA gelatinizacija škroba nabrekanje, viskozna suspenzija raztapljanje škroba delna hidroliza, izguba viskoznosti saharifikacija škroba nastanek glukoze in maltoze škrobne granule
MAŠČOBNE KISLINE REZERVA ENERGIJE
METABLIZEM MAŠČBNIH KISLIN IN LIPIDV MAŠČBNE KISLINE REZERVA ENERGIJE Glikogen kratkoročno gorivo (človek 70 kg 7500 kj) Maščobe dolgoročno gorivo (človek 70 kg do 400 000 kj) Glavno gorivo maščobne kisline,
Matjaž Zorko Medicinska fakulteta
Univerza v Ljubljani, Fakulteta za farmacijo, 2009 MOLEKULARNA ENCIMOLOGIJA KLASIFIKACIJA IN NOMENKLATURA ENCIMOV (s primeri) Matjaž Zorko Medicinska fakulteta GLEJ: http://ibk.mf.uni-lj.si/teaching/lab_medicina/default.html
ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑΤΩΝ. + HCO 3 c c c (1) - +
ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΕΣ ΠΑΝΕΛΛΑΔΙΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ Γ ΤΑΞΗΣ ΗΜΕΡΗΣΙΟΥ ΓΕΝΙΟΥ ΛΥΕΙΟΥ ΤΕΤΑΡΤΗ 1 ΙΟΥΝΙΟΥ 01 ΕΞΕΤΑΖΟΜΕΝΟ ΜΑΘΗΜΑ: ΧΗΜΕΙΑ ΒΙΟΧΗΜΕΙΑ ΤΕΧΝΟΛΟΓΙΗΣ ΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ (ΥΛΟΣ ΤΕΧΝΟΛΟΓΙΑΣ ΑΙ ΠΑΡΑΓΩΓΗΣ) ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑΤΩΝ ΘΕΜΑ
KODE ZA ODKRIVANJE IN ODPRAVLJANJE NAPAK
1 / 24 KODE ZA ODKRIVANJE IN ODPRAVLJANJE NAPAK Štefko Miklavič Univerza na Primorskem MARS, Avgust 2008 Phoenix 2 / 24 Phoenix 3 / 24 Phoenix 4 / 24 Črtna koda 5 / 24 Črtna koda - kontrolni bit 6 / 24
OGLJIKOVI HIDRATI MONOSAHARIDI. Monosaharidi (enostavni sladkorji): ni jih mogoče razgraditiv milih pogojih
OGLJIKOVI HIDRATI Monosaharidi (enostavni sladkorji): ni jih mogoče razgraditiv milih pogojih Oligosaharidi -običajno 2-10 monosaharidnih ostankov Polisaharidi: polimeri iz monosaharidov (glikozidna vez)
Svi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. 4/17/2013
Metabolizam Svi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. Kemotrofni organizmi; dobivaju slobodnu energiju gj oksidacijom hranjivih tvari
AMILAZE. Encimi, ki hidrolizirajo ogljikove hidrate. struktura škroba
Encimi, ki hidrolizirajo ogljikove hidrate substrati: ogljikovi hidrati (škrob, celuloza, poli in oligosaharidi) encimi: glikozidaze glikozidna vez encimska specifičnost konfiguracija glikozidne vezi kemijska