OSNOVE METABOLIZMA MIKROORGANIZAMA. Metabolički diverzitet
|
|
- Μελαινη Μελετόπουλος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 OSNOVE METABOLIZMA MIKROORGANIZAMA Metabolički diverzitet
2 Metabolizam - obuhvata sve hemijske procese koji se dešavaju u ćeliji - anabolički (zahtevaju energiju) - katabolički (otpuštaju energiju) Energija neophodna za biosinteze, transport, kretanje itd. Slobodna energija energija raspoloživa za koristan rad
3 Konzervacija E u ćeliji uključuje oksidaciono-redukcione (redox) reakcije Oksidacija oduzimanje elektrona supstanci Redukcija dodavanje elektrona supstanci Prenos samih elektrona ili elektrona i protona Donor e - se oksiduje i predstavlja izvor energije Akceptor e - se redukuje
4 Redukcioni potencijal i redoks parovi Redukcioni potencijal (E 0 ) težnja supstance da bude oksidovana ili redukovana veća razlika u redukcionom potencijalu = više energije aktivaciona energija katalizatori snižavaju aktivacionu energiju reakcije biološki katalizatori enzimi koenzimi povećavaju raznovrsnost redoks reakcija Redox tower
5 Jedinjenja sa visokom energijom Energija dobijena u toku procesa okidoredukcije mora biti sačuvana za različite potrebe Energija se u živim sistemima primarno konzervira u formi fosforilisanih jedinjenja (npr. ATP) = jedinjenja bogata energijom Energija ATP koja se može iskoristiti za biohemijske procese nalazi se u dve terminalne visoko energetske fosfatne veze
6 Dugotrajno čuvanje energije Prokariotski mikroorganizmi: - glikogen - lipid poli-β-hidroksibutirat - elementarni sumpor u granulama Eukariotski mikroorganizmi: - skrob - jednostavne masti
7 Metabolički tipovi mikroorganizama prema izvoru ugljenika Autotrofi dobijaju ugljenik redukcijom CO 2 iz vazduha Heterotrofi (organotrofi) dobijaju ugljenik iz organskih jedinjenja
8 Metabolički tipovi mikroorganizama prema izvoru energije Fototrofi dobijaju energiju transformacijom svetlosne energije Hemotrofi dobijaju energiju oksidacijom hemijskih jedinjenja - hemoorganotrofi oksiduju organska - hemolitotrofi oksiduju neorganska
9 Biološke oksidoredukcije i konzervacija energije Dva mehanizma konzervacije energije kod hemoorganotrofa Fermentacija - redoks proces se odvija u odsustvu spoljnog akceptora elektrona - Fosforilacija na nivou supstrata Respiracija - postoji spoljni akceptor elektrona - aerobna - akceptor elektrona je molekularni kiseonik - anaerobna - akceptor elektrona je neko drugo, obično neorgansko jedinjenje - Oksidativna fosforilacija sinteza ATP na račun PMF Kod fototrofa - Fotofosforilacija
10 Sinteza ATP tokom fermentacije - Fosforilacija na nivou supstrata ATP se sintetiše u toku katabolizma organskog supstrata Neorganski fosfat se vezuje za intermedijer u kataboličkom putu Sa fosforilisanog intermedijera fosfatna grupa se prenosi na ADP Nastaju ATP i fermentacioni produkt Oslobađa se mala količina potencijalne energije
11 Sinteza ATP tokom disanja - oksidativna fosforilacija ATP se sintetiše u toku katabolizma organskog supstrata (hemoorganotrofi) u procesu: - aerobnog disanja - anaerobnog disanja Sinteza ATP na račun protonske motorne sile koja se generiše u toku prenosa elektrona kroz respiratorni lanac Oslobađa se velika količina potencijalne energije
12 Putevi razgradnje glukoze kod prokariota Glikoliza Heksozomonofosfatni put Entner-Doudoroff-ov put (Pseudomonas, Rhisobium, Zymomonas, Agrobacterium)
13 Razgradnja glukoze u fermentaciji - glikoliza - I Pripremne reakcije produkuju se 2 molekula ključnog intermedijera, gliceraldehid 3 fosfata - II Glikoliza OR, produkuju se fosfatne veze bogate energijom (ATP) i formiraju se 2 piruvata - III Sinteza fermentacionog produkta etanol, mlečna kiselina, sirćetna kiselina... NADH za redukciju piruvata iz faze II Neto: 2 ATP/1 molekul glukoze
14 Razgradnja glukoze u fermentaciji - glikoliza U toku procesa fermentacije oslobađa se malo energije: - atomi ugljenika početnog supstrata se samo delimično oksiduju - razlika u redukcionim potencijalima primarnog donora elektrona i terminalnog akceptora elektrona je mala
15 Oksidativna fosforilacija proton motive force PMF: hemiosmoza Sinteza ATP vezana za PMF (transport elektrona) kroz membranu Elektrohemijski potencijal membrane - unutrašnja strana negativna i alkalna - spoljašnja pozitivna i kisela - membrana naelektrisana i energizovana Energija se koristiti za: - transport jona - pokretanje flagela - formiranje fosfatne veze bogate energijom u ATP, enzimom ATP-sintetaza (ATP-aza )
16 Prenosioci elektrona u elektron-transportnom lancu Energizovano stanje membrane (PMF) uspostavlja transport elektrona Transfer e- preko prenosioca elektrona uključuje seriju O-R reakcija O-R reakcije se mogu podeliti na 3 etape: - uklanjanje elektrona sa primarnog donora - transfer elektrona preko jednog ili serije prenosilaca - predavanje elektrona terminalnom akceptoru Prenosioci e-: NADH dehidrogenaze, flavoproteini, gvožđe-sumporni proteini, citohromi, kinoni
17 Respiratorni lanac Paracoccus denitrificans
18 Komponente za prenos elektrona 1. NADH dehidrogenaza (na unutrašnjoj strani membrane) - prenosi 2e - + 2H + sa NADH (nastalog u toku različitih procesa) do flavoproteina. NAD + (nikotinamid adenin dinukleotid) - primarno u kataboličkim procesima NADP + (NAD fosfat) - primarno u anaboličkim procesima NAD + omogućuje da hemijski različiti molekuli budu inicijalni donori elektrona
19 Komponente za prenos elektrona 2. Flavoproteini, sadrže derivate riboflavina (vit B2) kao čvrsto vezane koenzime Flavin mononukleotid, FMN Flavin adenin dinukleotid, FAD Primaju 2e - + 2H + ali predaju samo e - FMN
20 Komponente za prenos elektrona 3. Fe-S proteini - sadrže gvožđe vezano za S u centru primaju i predaju samo e - Najčešće konfiguracije - Fe 2 S 2 (feredoksin) - Fe 4 S 4
21 Komponente za prenos elektrona 4. Citohromi cyt a, cyt b, cyt c, cyt d, cyt o, itd. proteini koji sadrže hem (kao nosilac Fe) kao prostetičnu grupu mogu biti međusobno u kompleksu ili sa Fe-S proteinima primaju i predaju samo 1 e - Citohrom-Fe2+ Citohrom-Fe3+ + e -
22 Komponente za prenos elektrona 5. Kinoni, mali neproteinski vrlo hidrofobni molekuli rastvorljivi su u mastima slobodno difunduju kroz membranu generalno prenose e- od FeS proteina do citohroma ubikinoni (koenzim Q) naftokinoni, derivati vit K kao i flavoproteini primaju 2e - + 2H + ali predaju samo e -
23 Karakteristike elektron-transportnog lanca 1. prenosioci u membrani su postavljeni tako da je redukcioni potencijal sve pozitivniji 2. smenjuju se prenosioci koji transportuju i elektrone i protone sa onima koji prenose samo elektrone 3. formira se PMF Respiratorni lanac Paracoccus denitrificans
24 Sinteza ATP ATP-sintetaza (kompleks V) F 0 membranski ab 2 c 12 kompleks, H + kanal F1 3 3 γεδ kompleks okrenut ka citoplazmi, katalizuje reakciju ADP + Pi ATP 3-4 H + za 1 ATP Enzim katalizuje reverzibilne reakcije između ATP i ADP + Pi ATP-aza dopušta kontrolisani ulazak protona kroz naelektrisanu membranu prisutna i kod striktnih fermentora
25 Protok C u respiraciji Ciklus limunske kiseline (Krebsov ciklus) potpuna oksidacija organskih materija do CO2 u toku respiracije NADH i FADH ulaze u elektron transportni lanac
26 Kataboličke alternative
27 Disanje aerobna respiracija - krajnji akceptor elektrona kiseonik anaerobna respiracija - drugo neorgansko ili organsko jedinjenje krajnji akceptor elektrona - NO 3 - (nitrati), Fe 3+ (feri joni), SO 4 2- (sulfati), CO 3 2- (karbonati) i neke organske komponente
28 Kataboličke alternative - Anaerobno disanje Korišćenjem alternativnih akceptora elektrona mikroorganizmi mogu da respirišu i u sredinama bez kiseonika Veliki ekološki i industrijski značaj Generalno, bakterije sa anaerobnom respiracijom imaju transportni sistem elektrona kao i aerobni organizmi različiti donori elektrona kod hemoorganotrofa i hemolitotrofa manje energije nego u aerobnom disanju različiti izvori C
29 Anaerobno disanje Akceptori elektrona u anaerobnoj respiraciji: - nitrati (NO 3- ), feri joni (Fe 3+ ), sulfati (SO 4 2- ), karbonati (CO 3 2- ) i neka organska jedinjenja - mnoga organska jedinjenja nastala u toku metabolizma hemoorganotrofa mogu biti akceptori elektrona usled pozicije ovih jedinjena u redukcionoj kuli (ni jedno nije elektropozitivno kao O 2 /H 2 O par), manje se energije oslobađa kada su oni krajnji akceptori elektrona
30 Kataboličke alternative - Hemolitotrofija neorganska jedinjenja kao donori elektrona aerobni proces koji započinje oksidacijom neorganskog donora elektroni se dalje predaju elek. transportnom lancu formira se PMF i na njegov račun sintetiše se ATP
31 Kataboličke alternative - Hemolitotrofija potencijalni neorganski elektron donori
32 Kataboličke alternative - Hemolitotrofija izvor C: CO2 = autotrofija ili organska jedinjenja = miksotrofija redukujuća snaga - direktno od neorganskog jedinjenja - reverznim transportom el. (kod većine) ako je donor elektropozitivniji od NADH
33 Kataboličke alternative - Fototrofija
34 Fotosinteza fototrofija korišćenje svetlosti kao izvora energije neophodni pigmenti - hlorofili - fotoautotrofi (izvor ugljenika za biosinteze - CO 2 ) - fotoheterotrofi (izvor ugljenika za biosinteze organska jedinjenja) redukujuća snaga za redukciju NAD(P)H kod različitih MO iz različitih izvora
35 Tipovi fotosinteze anaerobna fotosinteza fotosintetičke bakterije - redukujuća snaga za redukciju NAD(P)H = redukovane forme sumpora (H 2 S, S 0, S 2 O 3 2- ) ili H 2 aerobna fotosinteza cijanobakterije, alge i biljke redukujuća snaga za redukciju NAD(P)H = H 2 O
36 Raznovrsnost fotosintetičkih pigmenata hlorofili (bakteriohlorofili) srodni porfirinima, sa Mg u centru tetrapirola različiti apsorpcioni spektri strategija za bolju iskorišćenost EM spekta ekološki značaj
37 Fotosintetičke membrane i hloroplasti zelene biljke hloroplasti kod prokariota sistem unutarćelijskih membrana 1. invaginacije citoplazmatične membrane (purpurne bakterije) 2. sama citoplazmatična membrana (heliobakterija) 3. sama citoplazmatična membrana i hlorozom (zelene bakterije) 4. tilakoidne membrane (cijanobakterije) reakcioni centar i antenski pigmenti pomoćni pigmenti: karotenoidi (fotoprotektivna uloga) fikobilini (prikupljanje svetlosti kod cijanobakterija)
38 Hlorozom zelenih sumpornih i zelenih nesumpornih bakterija BP proteini povezuju hlorozom sa cit. membranom - mogu da rastu na najnižem intenzitetu svetlosti Chlorobium tepidum (zelena sumporna bakterija), strukura hlorozoma
39 Fotofosforilacija treći način sinteze ATP u toku svetle faze fotosinteze, kada svetlost generiše protonsku motornu silu ciklična i neciklična
40 Ciklična fotofosforilacija kod bakterija elektroni se kreću unutar zatvorene petlje slično respiraciji, PMF se formira tokom protoka elektrona kroz membranu ALI nema inputa ni outputa elektrona redukujuća snaga (NADH) za redukciju CO2? - purpurne redukovane forme sumpora (H2S i S) daju el. koji dospeva u kinonski pul + povratni tok elektrona (na račun PMF) - zelene i heliobakterije direktni proizvod svetlosnih reakcija, kao i ATP
41 Ciklična fotofosforilacija i protok elektrona kod fototrofnih bakterija BChl bakteriohlorofil, BPh bakteriofeofitin, Chl a hlorofil a
42 Neciklična fotofosforilacija cijanobakterije, alge, biljke = kooperacija fotosistema (PS) I i II samo PS I neke alge i bakterije koristeći neki drugi izvor redukujuće snage, ne vodu-ciklična fotofosforilacija
43 Anaerobna fotosinteza kod aerobnih fototrofa i evolucija fotosinteze neke alge i cijanobakterije mogu da vrše cikličnu fotofosforilaciju kada je blokiran fotosistem II redukujuća snaga iz drugih izvora (ne voda) to je anaerobna fotosinteza H2S inhibira PSII reakcioni centar purpurnih i zelenih nesumpornih liči na PSII reakcioni centar zelenih sumpornih i heliobakterija liči na PSI evoluciono starija anaerobna fotosinteza cijanobakterije evoluirale kasnije, kombinacijom anaerobnih fotosintetičkih reakcionih centara i korišćenjem vode kao donora el.
44 Bakteriorodopsin zavisna fotofosforilacija (Halobacterium salinarium) Bakteriorodopsin strukturno i funkcionalno sličan rodopsinu za bakteriorodopsin je povezan retinal (daje mu purpurnu boju), molekul sličan karotenoidu koji apsorbuje svetlosnu energiju i formira PMF svetlošću stimulisana protonska pumpa u uslovima ograničene količine O2
45 Autotrofna fiksacija CO2 najrašireniji put kod fototrofa i mnogih hemolitotrofa Kalvinov ciklus - ATP, NAD(P)H i serija enzima acetil CoA put kod anaeroba alternativni putevi 1. obrnuti ciklus limunske kiseline - kod zelene sumporne Chlorobium - kod nekih nefototrofnih arhea i kod Aquifex - možda rašireniji nego što se pretpostavljalo - rani oblik autotrofije tokom evolucije 2. hidroksipropionatni put - zelena nesumporna Chloroflexus - nefototrofne hipertermofilne arhee - možda prvi pokušaj autotrofije u evoluciji
46 Zahvaljujući velikoj metaboličkoj raznovrsnosti mikroorganizmi igraju ključnu ulogu u recikliranju biogenih elemenata u prirodi
47 Kruženje azota
48 Oksidacija amonijaka i nitrita, nitrifikacija hemolitotrofna reakcija koja obezbeđuje malo energije nitrifikujuće bakterije, aerobni uslovi Nitrosomonas i Nitrobacter kompletna oksidacija NH3 tandem mikroorganizmi - transfer 8 elektrona anammox anaerobna oksidacija amonijaka, nitrit akceptor nastaje N2
49 Redukcija nitrata, denitrifikacija Respiratorni lanac E. coli u aerobnim uslovima u anaerobnim uslovima anaerobno disanje azotna jedinjenja kao akceptori elektrona nitrat koji se redukuje do gasovitih oblika azota nepovoljno za poljoprivredu
50 Denitrifikacija kod Pseudomonas stutzeri
51 Azotofiksacija redukcija atmosferskog azota (N2) do amonijaka značajna ekološka prednost i ogroman značaj za poljoprivredu slobodni i simbitski fiksatori azota, isključivo prokarioti
52 Azotofiksacija
53 Slobodni azotofiksatori
54 Simbiotski azotofiksatori
55 Azotofiksacija Nitogenaza = dinitrogenaza + dinitrogenazna reduktaza oba sadrže Fe a dinitrogenaza sadrži i Mo ireverzibilno inhibirana O 2 protekcija kod aeroba uključuje više mehanizama (brza respiracija, heterociste, vezivanje enzima za zaštitni protein, itd) Fe Mo kofaktor
Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast
Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama Hloroplast Procesom ćelijskog disanja deponovana energija u šećerima erima prevodi se u ATP i druge energetske metabolite. Istovremeno se
Διαβάστε περισσότεραCIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJE CIKLUS LIMUNSKE KISELINE (CLK) Doc. dr. sc. Dragana Vuk Metabolička sudbina piruvata 1. Oksidacijska dekarboksilacija piruvata 2. Ciklus
Διαβάστε περισσότεραMitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija
Mitohondriji i kloroplasti Stanično disanje Fotosinteza Evolucija metaboličkih reakcija MITOHONDRIJI -u svim eukariotskim stanicama -njihov broj ovisi o metaboličkoj aktivnosti stanice (nekoliko stotina
Διαβάστε περισσότεραMETABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA
METABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 14.02.2018. Zbirni pregled glikolize i ciklusa trikarboksilnih kiselina Glikoliza omogućava oksidaciju glukoze u uslovima sa ili bez O 2. U uslovima prisustva O 2,
Διαβάστε περισσότεραDisanje (Respiracija)
Disanje (Respiracija) Osim fotosinteze, deo primarnog metabolizma biljaka je i proces ćelijskog disanja (respiracija). Dok se u fotosintezi procesima redukcije iz CO2 i vode sintetišu organska jedinjenja,
Διαβάστε περισσότεραOksidativna fosforilacija
Oksidativna fosforilacija Oksidativna fosforilacija U eukariota u mitohondrijama. Odigrava se redukcija O2 do H2O. Donori elektrona su NADH i FADH2. Najvedi deo energije za svoj rast, održavanje i rad
Διαβάστε περισσότεραKloroplasti. Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje
Kloroplasti Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje http://en.wikipedia.org/wiki/plas tid PLASTIDI Organeli biljnih stanica i stanica algi Proizvodnja i pohranjivanje šećera i drugih molekula Pigmenti
Διαβάστε περισσότεραCIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI
CIKLUS AZOTA I SUMPORA U PRIRODI Asimilacija azota i sumpora zahtevaju niz biohemijskih reakcija koje spadaju u reakcije sa velikim energetskim zahtevima. Za asimilaciju azota iz nitrata (NO 3- ) potrebna
Διαβάστε περισσότεραUvod u metabolizam - procesi izgradnje i razgradnje u živoj stanici
Metabolizam Uvod u metabolizam - procesi izgradnje i razgradnje u živoj stanici Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver jelokupnost svih kemijskih pretvorbi u stanici ili organizmu Pretvorba (transformacija) tvari
Διαβάστε περισσότεραAminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραNastanek NADH in NADPH Prenos elektronov in nastanek ATP
Nastanek NADH in NADPH Prenos elektronov in nastanek ATP Glavne metabolične poti glukoze Glikoliza (Embden Meyerhofova metabolna pot) Fosfoglukonatna (pentozafosfatna) pot: nekatere živali Katabolizem
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραCiklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE
Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE Boris Mildner Citratni ciklus /Krebsov ciklus Piruvat koji nastaje glikolizom, umjesto da se reducira u laktat, odnosno u etanol, dalje se oksidira
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραSvi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. 4/17/2013
Metabolizam Svi živi organizmi imaju potrebu za konstantnim prilivom energije kako bi održali ćelijsku strukturu i rast. Kemotrofni organizmi; dobivaju slobodnu energiju gj oksidacijom hranjivih tvari
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραASIMILACIJA AZOTA, SUMPORA I FOSFORA
ASIMILACIJA AZOTA, SUMPORA I FOSFORA Više biljke, kao autotrofni organizmi, mogu da sintetišu organske supstance iz neorganskih, koje usvajaju uglavnom iz zemljišta. Inkorporacija mineralnih elemenata
Διαβάστε περισσότεραBioenergetski i globalni značaj
Bioenergetski i globalni značaj aj Transformacija energije: svetlosna električna hemijska (energija makroenergetskih jedinjenja) sinteza organskih materija. FOTOSINTEZA VODA+SVETLOST HEMIJSKA ENERG HLOROFIL
Διαβάστε περισσότεραFotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi
Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραVISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA
VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA Dr.sc. Marija Vukobratović Križevci, 2009. 1 UVOD U METABOLIZAM Svi živi organizmi za svoje aktivnosti (održavanje života, rast i razvoj) zahtijevaju energiju,
Διαβάστε περισσότεραPut pentoza fosfata. B. Mildner. Put pentoza fosfata
Put pentoza fosfata B. Mildner Put pentoza fosfata Svrha ovog puta je: A) da se stanici omogući dovoljno NADPH, koji služi kao reducens u biosintetskim reakcijama kao i u zaštiti stanica od kisikovih radikala.
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραFotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi
Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραOrganele života i smrti
MITOHONDRIJE Organele života i smrti OTKRIĆE MITOHONDRIJA 1857. Albert Kolliker uređeni nizovi granula u mišićnim ćelijama 1893. Richard Altman bioblasti vrsta bakterija? 1. menjaju oblik 2. umnožavaju
Διαβάστε περισσότεραBioregulatori bioregulatorima. Koenzimi Vitamini
BIREGULATRI Bioregulatori Mnogi biohemijski procesi u organizmu zavise od strukture i funkcije specifičnih molekula koji se nalaze u ćeliji. eki od njih su nazvani bioregulatorima. To su najčešće organski
Διαβάστε περισσότεραBIOREGULATORI 13.XII.2016.
BIREGULATRI 13.XII.2016. Bioregulatori Mnogi biohemijski procesi u organizmu zavise od strukture i funkcije specifičnih molekula koji se nalaze u ćeliji. eki od njih su nazvani bioregulatorima. To su najčešće
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραOsnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji
Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραCiklus limunske kiseline-2
Ciklus limunske kiseline-2 Boris Mildner Katabolizam proteina, masti i ugljikohidrata u tri faze staničnog disanja. Faza 1.: oksidacija masnih kiselina, masti i ugljikohidrata kako bi nastao acetil-coa.
Διαβάστε περισσότεραOKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA
OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA Sinteza ATP B. Mildner & M. Kekez 2012. 1. Što od navedenog nije dio Mittchelove kemiosmotske hipoteze? a) Dio energije koji se dobiva transportom elektrona koristi se za dobivanje
Διαβάστε περισσότεραUVOD CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN
CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN Glavne metabolične poti oglj. hidratov pri rastlinah in živalih GLIKOGEN, ŠKROB Riboza 5-fosfat + NADPH+H + katabolizem fosfoglukonatna
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραENZIMI KOJI UČESTVUJU U "PLANT GROWTH PROMOTING" POTENCIJALU BAKTERIJA
ENZIMI KOJI UČESTVUJU U "PLANT GROWTH PROMOTING" POTENCIJALU BAKTERIJA Klimatske promene Porast broja ljudi na planeti ZAŠTO JE OVO VAŽNO Veći zahtevi za poizvodnjom hrane, hrane za životinje, goriva posebno
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραVODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...
SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραDrugi zakon termodinamike
Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA
UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.
Διαβάστε περισσότεραΜεταβολισμός Βασικές Έννοιες
Μεταβολισμός Βασικές Έννοιες Αντικείμενο 1) το κύτταρο αντλεί ενέργεια (αναγωγική ισχύ) από το περιβάλλον του; 2) το κύτταρο συνθέτει τις δομικές μονάδες και τα μακρομόρια Περισσότερες από χίλιες αντιδράσεις
Διαβάστε περισσότεραDIHANJE. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo. Agronomija - VSŠ 2005/06
DIHANJE Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo Fotosinteza + Dihanje + Svetlobno dihanje Dihanje Substrat: škrob saharoza fruktani drugi sladkorji lipidi organske kisline proteini
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija
Διαβάστε περισσότεραPITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE
PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραPRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Διαβάστε περισσότερα3/25/2016. Hemijske komponente ćelije
Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija
Διαβάστε περισσότεραΑντιδράσεις οξειδωτικού μέρους. Μη οξειδωτικές αντιδράσεις ΔΡΟΜΟΣ ΤΩΝ ΦΩΣΦΟΤΙΚΩΝ ΠΕΝΤΟΖΩΝ. 6-Ρ γλυκόζη. 5-Ρ ριβουλόζη
Αντιδράσεις οξειδωτικού μέρους 6-Ρ γλυκόζη 5-Ρ ριβουλόζη ΔΡΟΜΟΣ ΤΩΝ ΦΩΣΦΟΤΙΚΩΝ ΠΕΝΤΟΖΩΝ 5-Ρ ριβόζη (C 5 ) 5-Ρ ξυλουλόζη (C 5 ) GAP (C 3 ) 7-Ρ σεδοεπτουλόζη (C 7 ) 6-Ρ φρουκτόζη(c 6 ) 4-Ρ ερυθρόζη (C 5
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραDIHANJE. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo. Agronomija - UNI
DIHANJE Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta Oddelek za agronomijo Agronomija - UNI Fotosinteza + Dihanje + Svetlobno dihanje Dihanje Fotosinteza 6CO 2 + 6H 2 O C 6 H 12 O 6 + 6O 2 Fotosintetski
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραRESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)
RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραGlukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze
Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze Boris Mildner Glukoneogeneza Sinteza ugljikohidrata iz jednostavnih preteča Put od fosfoenolpiruvata do glukoza 6-fosfata zajednički je za mnoge preteče ugljikohidrata.
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραOsnovni fiziološki procesi u biljkama
Modul: Osnove agroekologije Tematska cjelina: Ekofiziologija bilja prof. dr. sc. Irena Jug Osnovni fiziološki procesi u biljkama FOTOSINTEZA Fotosinteza je u živom svijetu jedinstveni fizikalno kemijski
Διαβάστε περισσότεραU unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA
HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραBIOFIZIKA TERMO-FIZIKA
BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. / p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραMINERALNA ISHRANA. - Hemijski elementi se prema ulozi u biljnom organizmu mogu (uslovno) podeliti na neophodne i korisne:
MINERALNA ISHRANA - Biljke usvajaju biogene elemente iz spoljašne sredine u vidu gasova (CO 2, O 2 ), organskih molekula (malo) i mineralnih materija. - Mineralne materije učestvuju u izgradnji organskih
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραTRANSPORT JONA I ORGANSKIH JEDINJENJA KROZ MEMBRANE
TRANSPORT JONA I ORGANSKIH JEDINJENJA KROZ MEMBRANE Transportni mehanizmi na membranama Prema potrebi za energijom i specifičnim učesnicima u transportu postoji 5 načina transporta kroz biološke membrane:
Διαβάστε περισσότερα