Dr Sanja Podunavac-Kuzmanović, redovni profesor tel: (+381) 21 / 485-3693 fax: (+381) 21 / 450-413 e-mail: sanya@uns.ac.rs web page: hemijatf.weebly.com ISPITNA PITANJA Opšta i neorganska hemija I KOLOKVIJUM 1. Navesti osnovne tipove neorganskih jedinjenja. 2. Navesti osnovne tipove oksida. 3. Navesti osobine kiselih oksida i napisati 3 primera kiselih oksida. 4. Navesti osobine baznih oksida i napisati 3 primera baznih oksida. 5. Navesti osobine amfoternih oksida i napisati 3 primera amfoternih oksida. 6. Navesti osobine indiferentnih oksida i napisati 3 primera indiferentnih oksida. 7. Napisati tačan naziv oksida i kakvog je karaktera (kiseo, bazan, amfoteran, inertan, složeni): SO3, ZnO, BaO, CO, NO (mogu biti zadati i neki drugi oksidi). 8. Definisati kiseline i baze po protolitičkoj teoriji. 9. Definisati amfolite po protolitičkoj teoriji. 10. Navesti podelu kiselina i baza prema jačini i opisati njihove osobine. 11. Navesti podelu kiselina i baza prema broju razmenjenih H + jona i napisati po 3 primera za svaki tip kiseline i baze. 12. Navesti osnovne tipove soli. 13. Napisati hemijske formule sledećih hemijskih jedinjenja: kalcijumbazni-fosfit, aluminijumhidroksi-sulfid, magnezijum-kiseli sulfat, fosforasta kiselina, kalijum-nitrat, litijum-hlorit, barijum-primarni fosfat, azot(iv)- oksid (mogu biti zadata i neka druga jedinjenja). 14. Definisati mol. 15. Definisati molarnu masu i molarnu zapreminu. 16. Objasniti razliku između molekulske i empirijske formule 17. Definisati rastvore. 1
18. Objasniti šta je disperzna faza, a šta disperzno sredstvo. 19. Navesti podelu pravih rastvora prema veličini dispergovanih čestica. 20. Navesti podelu pravih rastvora prema količini rastvorka na određenoj temperaturi. 21. Definisati nezasićen rastvor. 22. Definisati zasićen rastvor. 23. Definisati prezasićen rastvor. 24. Definisati maseni udeo. 25. Definisati masenu koncentraciju. 26. Definisati količinsku koncentraciju. 27. Definisati molalitet. 28. Nabrojati i objasniti kakve su to koligativne osobine rastvora. 29. Definisati ebulioskopiju i krioskopiju. 30. Definisati osmozu i osmotski pritisak. 31. Objasniti na koji način se može odrediti molekulska masa čvrstih i tečnih neisparljivih supstanci. 32. Koji od navedenih rastvora ključa na najnižoj temperaturi (svi rastvori su istih koncentracija): kalijum-hlorit, 33. Koji od navedenih rastvora ključa na najvišoj temperaturi (svi rastvori su istih koncentracija): kalijum-hlorit, 34. Koji od navedenih rastvora mrzne na najnižoj temperaturi (svi rastvori su istih koncentracija): kalijum-hlorit, 35. Koji od navedenih rastvora mrzne na najvišoj temperaturi (svi rastvori su istih koncentracija): kalijum-hlorit, II KOLOKVIJUM 36. Definisati brzinu hemijske reakcije. 37. Navesti faktore koji utiču na brzinu hemijske reakcije. 38. Definisati energiju aktivacije. 39. Nacrtati dijagram entalpija kod endotermnih reakcija. 2
40. Nacrtati dijagram entalpija kod egzotermnih reakcija. 41. Objasniti uticaj koncentracije na brzinu hemijske reakcije (zakon o dejstvu aktivnih masa). 42. Objasniti uticaj temperature na brzinu hemijske reakcije. 43. Objasniti uticaj dodirne površine na brzinu hemijske reakcije. 44. Objasniti uticaj katalizatora na brzinu hemijske reakcije. 45. Definisati nepovratne hemijske reakcije. 46. Definisati povratne hemijske reakcije. 47. Definisati stanje hemijske ravnoteže. 48. Definisati konstantu hemijske ravnoteže. 49. Definisati Le Šatelijeov princip. 50. Kako bi podesili pritisak, temperaturu i koncentracije reaktanata, odnosno produkata da bi povećali prinos ugljenik(iv)-oksida u reakciji 2 CO(g) + O2(g) 2 CO2(g); ΔH < 0 (mogu biti zadate i reakcije između drugih reaktanata). 51. Definisati elektrolitičku disocijaciju. 52. Definisati elektrolite. 53. Navesti podelu elektrolita i objasniti razliku. 54. Nabrojati jake elektrolite. 55. Nabrojati slabe elektrolite. 56. Hemijskim jednačinama prikažite disocijaciju: ugljene kiseline, perhlorne kiseline, magnezijumbaznog-sulfida, amonijum-hidroksida (mogu biti zadate i neke druge kiseline, baze i soli). 57. Definisati Ostwald-ov zakon razblaženja. 58. Objasniti šta je merilo jačine elektrolita i zašto. 59. Kako se suzbija disocijacija nekog slabog elektrolita i objasniti kako će se suzbiti disocijacija: ugljene kiseline, amonijum-hidroksida (mogu biti zadati i neki drugi slabi elektroliti). 60. Kako će se pojačati disocijacija: sumpor-vodonične kiseline, amonijum-hidroksida (mogu biti zadati i neki drugi slabi elektroliti). 61. Definisati ph. 62. Definisati poh. 63. Definisati hidrolizu. 3
64. Nabrojati tipove soli koje hidrolizuju. 65. Kako reaguju vodeni rastvori sledećih soli: bakarbazni-perhlorat, amonijum-cijanid (mogu biti zadate i neke druge soli). 66. Kako će se suzbiti hidroliza: kalaj(ii)-hlorida, gvožđe(iii)-sulfata (mogu biti zadate i neke druge soli). 67. Kako će se pojačati hidroliza: amonijum-hlorida, bakar(ii)-sulfata (mogu biti zadati i neki drugi elektroliti). 68. Kako na proces hidrolize utiče dodatak vode ili nekog drugog elektrolita? 69. Koje soli najjače hidrolizuju? PISMENI ISPIT 70. Definisati jonske reakcije i objasniti kada će se dešavati. 71. Definisati oksido-redukcione reakcije. 72. Definisati oksidaciju. 73. Definisati redukciju. 74. Definisati puferske smeše. 75. Navesti osnovne komponente puferskih smeša. 76. Objasniti od čega zavisi kapacitet pufera. 77. Napisati primer pufera koji se sastoji od slabe kiseline i njene konjugovane baze. 78. Napisati primer pufera koji se sastoji od slabe baze i njene konjugovane kiseline. 79. Koja od navedenih smeša deluje kao pufer: 25 cm 3 HNO3 (c = 0,1 mol/dm 3 ) i 25 cm 3 NaNO3 (c = 0,1 mol/dm 3 ) 25 cm 3 HNO2 (c = 0,1 mol/dm 3 ) i 25 cm 3 NaNO2 (c = 0,1 mol/dm 3 ) (mogu biti zadate i smeše nekih drugih jedinjenja). 80. Definisati proizvod rastvorljivosti. 81. Definisati rastvorljivost. 82. Kada dolazi do taloženja nekog elektrolita iz rastvora? 83. Kako će se suzbiti rastvorljivost: srebro-hlorida, bakar(ii)-hidroksida (mogu biti zadata i neka druga jedinjenja). 84. Kako će se povećati rastvorljivost: olovo(ii)-sulfida, aluminijum(iii)-hidroksida (mogu biti zadata i neka druga jedinjenja). 85. Koji od navedenih zasićenih rastvora ima najveći ph: a) Al(OH)3 (P = 1,9 10-33 ), b) Cr(OH)3 (P = 5,4 10-31 ), c) Fe(OH)3 (P = 3,8 10-38 ) (mogu biti zadata i neka druga jedinjenja). 4
86. Prikazati hemijskim jednačinama da li se povećanjem ph vrednosti rastvora navedenih jedinjenja povećava ili smanjuje njihova rastvorljivost: Al(OH)3, Fe(OH)3, Cu(OH)2 (mogu biti zadata i neka druga jedinjenja). 87. Hemijskim reakcijama prikazati dobijanje teško rastvornih jedinjenja olova, srebra, elemenata I grupe PSE... (mogu biti zadata i neka druga jedinjenja). 88. Navesti osobine kompleksnih jedinjenja. 89. Prikazati disocijaciju zadatog kompleksnog jedinjenja. 90. Napisati izraz za konstantu stabilnosti zadatog kompleksa. 91. Definisati koordinacioni broj. 92. Šta su ligandi i kako se vezuju za centralni metalni jon? 93. Napisati hemijske formule sledećih kompleksnih jedinjenja: natrijum-tetrajodomerkurat, bromopentaakvanikal(iii)-nitrat (mogu biti zadata i neka druga jedinjenja). 94. Dovršiti i izjednačiti moguće hemijske reakcije: Zn +H2SO4...; Cu + HCl...; Al + NaOH...; Pb3O4 + HNO3...(mogu biti zadate i neke druge hemijske reakcije). 95. Prikazati hemijskim jednačinama na koji način može da se izvrši sledeći niz promena: Cu Cu(NO3)2 Cu(OH)2 Cu(NH3)4 (OH)2 (mogu biti zadate i neke druge hemijske reakcije). 96. Prikazati hemijskim jednačinama reakcije oksida hlora u vodi, kao i reakcije tih oksida sa bazom, odnosno kiselinom (mogu biti zadati i oksidi nekih drugih elemenata). 97. Hemijskim reakcijama prikazati dobijanje hidroksida olova, bakra, aluminijuma, bizmuta..., kao i njihovo rastvaranje u odabranoj kiselini i bazi (mogu biti zadati i hidroksidi nekih drugih elemenata). 98. Izračunati koliko se cm 3 mrkog gasa dobija reakcijom 1 g bakra sa 100 cm 3 rastvora razblažene HNO3 (ω = 15%, ρ = 0,198 g/cm 3 )? (mogu biti zadata i izračunavanja na osnovu drugih hemijskih reakcija). 99. Prikazati reakcije laboratorijskog i industrijskog dobijanja vodonika, azota, ugljenik(iv)-oksida... (mogu biti zadata i neka druga jedinjenja). 100. Hemijskim reakcijama prikazati i objasniti u kakvim sredinama su postojani i kakve su boje rastvori Mn 2+, MnO4 2-, MnO4 -...(mogu biti zadati i rastvori nekih drugih jona). 5