Ispitna pitanja za teorijski deo ispita Pitanja iz neorganske hemije 1. Struktura atoma. Protoni, neutroni i elektroni. Atomske i molekulske mase.izotopi. 2. Elektronska konfiguracija. Atomske s, p i d orbitale. Kvantni brojevi. 3. Periodni sistem elemenata. Struktura periodnog sistema. Grupe elemenata u periodnom sistemu. 4. Veza između osobina elemenata atoma. Elektropozitivnost i elektronegativnost. Jonizaciona energija i elektronski afinitet. 5. Hemijske veze. Vrste hemijskih veza. Intramolekulske i intermolekulske sile. Međumolekulske sile van der waals-ovog i London-ovog tipa. Dipoli. Vodonična veza. 6. Jonska veza - način formiranja i osobine. Metalna veza. 7. Kovalentna veza. Osobine kovalentne veze nepolarne i polarne veze. Dipolni momenat. Molekulske orbitale σ- i π- tipa. Delokalizacija elektrona, rezonancija. 8. Hibridizacija atomskih orbitala. 9. koordinaciono-kovalentna veza. Koordinacioni kompleks. Helati. Kompleksne soli. 10. Brzina hemijske reakcije. Faktori koji utiču na brzinu hemijske reakcije. Zakon o dejstvu masa. 11. Hemijska ravnoteža. konačne i povratne hemijske reakcije. Konstanta ravnoteže. Faktori koji utiču na pomeranje ravnoteže. Le Chatelier-ov princip. 12. Primena zakona o dejstvu masa na slabe elektrolite. Konstanta dosicijacije. Suzbijanje disocijacije. 13. Voda kao rastvarač. Konstanta jonizacije vode. ph, vodonični eksponent. Jonski proizvod vode. 14. Rastvori. Podela rastvora. Rastvorljivost. Koncetracije. Henry-ev zakon. 7
15. Koligativne osobine rastvora. Raulov zakon. Krioskopija. Ebulioskopija. Osmotski pritisak. Osmoza. Izotonični rastvori. 16. Elektrolitička disocijacija. Jaki i slabi elektroliti. Stepen disocijacije elektrolita. jonske reakcije. 17. Primena zakona o dejstvu masa na slabo rastvorljive elektrolite. Proizvod rastvorljivosti. Pomeranje ravnoteže dodatkom zajedničkog jona. 18. Hidridi. Podela na osnovu tipa veze. Osobine i postojanost. Hemijske reakcije. 19. Oksidi. Karakter oksida u vezi sa prirodom elementa i tipom hemijske veze. Hemijske reakcije. 20. Kiseline. Definicija kiselina po Arrhenius-u, Bronsted-u i Lewis-u. Mono i poliprotične kiseline. Dobijanje i reakcije kiselina. 21. Faktori koji utiču na jačinu kiselina. Konstanta disocijacije slabih kiselina. 22. Baze. Definicija baza po Arrhenius-u, Bronsted-u i Lewis-u. Konstanta disocijacije slabih baza. Osobine i henijske reakcije. 23. Amfoterni elektroliti. Definicija po Arrheniusu i Bronsted-u. Ravnoteža u vodenom rastvoru. Pomeranje ravnoteže dejstvom baza i kiselina. 24. Soli. Vrste soli u zavisnosti od stepena neutralizacije. 25. Hidroliza: reakcija vodenog rastvora soli. 26. Puferi. Definicija i osobine. Mehanizam dejstva. Kapacitet pufera. 27. Biološki važni puferi. Uloga pufera u organizmu. ph pufera. 28. Oksido-redukcije. Redoks parovi. Oksidaciono i redukciono sredstvo. Oksidacioni broj. Naponski niz metala. 29. Prevođenje električne energije u hemijsku. Elektroliza rastopa i restvora. Procesi na elektrodama. 30. Prevođenje hemijske energije u električnu. Normalni elektrodni potencijal. galvanski elementi. 31. Termohemija. Toplota hemijske reakcije. Prvi zakon termodinamike. Promena entalpije. Spontanost reakcije. Drugi zakon termodinamike. Entropija. Slobodna energija. 32. Elementi Ia, IIa, IIIa, IVa, Va, VIa, VIIa, Ib i IIb grupe periodnog sistema Jedinjenja elemenata značajnih za stomatologiju: Zn, F, P, N, S, Ca, Cl, Mg, Al, C, As i Ag. Reakcije dokazivanja jona i osobine jedinjenja. Pitanja iz organske hemije 1. Alkani. Struktura C C veze. Homologi nizovi. Nomenklatura. Izomerija. Reakcije supstitucije sa halogenima. 2. Cikloalkani. Bayer-ova teorija napona. Uglovi veza kod cikloalkana. Nomenklatura Izomerija. Prostorni oblici, konformacija cikloheksana. 8
3. Alkeni. Struktura C=C, dvostruke veze. Homologi niz. Nomenklatura. Izomerija. 4. Reakcije adicije i polimerizacija alkena. 5. Dieni. Podela. Struktura konjugovanih diena. Reakcije adicije diena. Karakteristične reakcije. Polimerizacija diena. 6. Aromatični ugljovodonici. Struktura benzena. Nomenklatura. Karakteristične reakcije. Aromatični ugljovodonici sa bočnim nizom i kondenzovani aromatični ugljovodonici. 7. Alkoholi. Struktura i podela. Nomenklatura. Hemijske osobine alkohola. Polihidroksilni alkoholi. 8. Fenoli. Struktura. Kiselost - sličnost i razlike sa alkoholima. Uticaj OH grupe na reaktivnost benzenovog prstena. Mono i polihidroksilni fenoli. 9. Aldehidi i ketoni. Struktura karbonilne grupe. Nomenklatura. Razlike u reaktivnosti aldehida i ketona. Keto-enol tautomerija. Reakcija adicije aldehida i ketona. 10. Reakcije oksidacije i kondenzacije aldehida i ketona. 11. Karboksilne kiseline. Podela. Zasićene monokarboksilne kiseline. Nomenklatura. Fizičke osobine. Kiselost karboksilnih kiselina. Hemijske osobine. 12. Nezasićene monokarboksilne kiseline. Nomenklatura. Izomerija. Hemijske osobine. 13. Dikarboksilne kiseline: zasićene i nezasićene dikarboksilne kiseline. Nomenklatura. Kiselost. dobijanje nezasićenih kiselina. 14. Hidroksi kiseline. Podela. Nomenklatura. Izomerija. Hemijske osobine. Mlečna, jabučna, vinska, limunska i salicilna kiselina. 15. Derivati karboksilnih kiselina. Podela. Reaktivnost. Reakcije nukleofilne supstitucije. 16. Estri. Nomenklatura. Dobijanje. Hemijske osobine. Estri trohidroksilnog alkohola glicerola. 17. Amidi kiselina. Podela, tautometrija. Amfoterne osobine. 18. Halogenidi i anhidridi kiselina. Dobijanje i hemijske osobine. 19. Derivati ugljene kiseline. Karbaminska kiselina i urea. Ureidi i uretani. Barbiturna kiselina i barbiturati. 20. Amini. Podela. Nomenklatura. Hemijske osobine. Kvaternerne amonijum baze. 21. Ugljeni hidrati. Sastav. Podela. Stereohemija monosaharida. Vrste izomerije kod monosaharida. Fišerove, Tolensove, Hejvortove konformacione formule monosaharida. 22. Mutarotacija monosaharida. Reakcije monosaharida u baznoj sredini. 23. Monosaharidi. Hemijske osobine. Reakcije linearnog oblika monosaharida. 24. Reakcije cikličnog oblika monosaharida. 9
25. Disaharidi. Način međusobnog vezivanja monosaharida. Redukujući i neredukujući disaharidi. Važniji disaharidi. 26. Oligosaharidi. Podela. Važniji polisaharidi. 27. Lipidi. Podela. Sastav i osobine. Kiseline koje ulaze u sastav lipida. Sapuni i voskovi. 28. Prosti lipidi. Trigliceridi. Fizičke i hemijske osobine. Steroidi, žučne kiseline. Prostaglandini. 29. Složeni lipidi. Podela. Fosfolipidi koji sadrže glicerol kao alkoholnu komponentu. Fosfolipidi koji sadrže sfingozin kao alkoholnu komponentu. Glikolipidi. 30. Proteinske aminokiseline. Struktura i podela. 31. α-aminokiseline. Hemijske osobine. Reakcije u kojima učestvuje amino grupa. Reakcije u kojima učestvuje karboksilna grupa. 32. Aminokiseline sa alkil-ostatkom u bočnom nizu i aromatične aminokiseline. 33. Amfoternost i pufersko dejstvo α-aminokiselina. Izoelektrična tačka. 34. Monoaminodikarboksilne i diaminomonokarboksilne kiseline. 35. Reakcije stvaranja di- i polipeptida. Polipeptidi. Osobine peptidne grupe. 36. Proteini. Podela. Fizičke osobine. Struktura: primarna, sekundarna i tercijarna. Amfoternost, pufersko dejstvo. Izoelektrična tačka. 37. Složeni proteini. Podela. Nukleoproteini. Nukleinske kiseline (DNK i RNK). Nukleotidi i nukleozidi. Azotne baze koje ulaze u sastav nukleinskih kiselina Ispitna pitanja za praktični deo ispita 1. Određivanje koncentracije supstance (mol/l) rastvora hlorovodonične kiseline pomoću rastvora natrijum-hidroksida. 2. Određivanje koncentracije supstance (mol/l) u rastvoru kalcijum-hlorida pomoću rastvora Na-EDTA. 3. Određivanje koncentracije supstance (mol/l) u rastvora joda pomoću rastvora natrijum-tiosulfata. 4. Određivanje koncentracije supstance (mol/l) u rastvoru fosforne kiseline pomoću rastvora natrijum-hidroksida uz indikator metil-oranž. 5. Određivanje koncentracije supstance (mol/l) u rasvoru fosforne kiseline pomoću rastvora natrijum-hidroksida uz indikator fenoftalein. 6. Jodoformska reakcija sa etanolom (Lieben-ova reakcija) 7. Reakcija srebrnog ogledala sa formaldehidom. 8. Jodoformska reakcija sa acetonom. 9. Fehling-ova reakcija na glukozu. 10. Benedict-ova reakcija na glukozu. 11. Nylander-ova reakcija na glukozu 12. Inverzija saharoze i Fehling-ova reakcija na invertni šećer. 10
13. Selivanovljeva reakcija na fruktozu. 14. Razlaganje uree pod dejstvom enzima ureaze. 15. Biuretska reakcija sa ureom. 16. Oksidacija mlečne kiseline. 17. Akroleinska reakcija. 18. Reakcije taloženja belančevina. Ispit iz hemije se sastoji iz praktičnog i teorijskog dela. 1. Praktični deo ispita se obavlja u dva dela: test sa dva računska zadatka i šest opštih teorijskih pitanja, praktični rad: jedna titracija i jedna organska vežba 2. Na teorijskom delu ispita student dobija četiri pitanja od kojih dva iz neorganske i dva iz organske hemije. 11